Generalni sekretar NATO-a Mark Rute najavio je novu misiju "Baltic Sentry“, s ciljem zaštite ključnih podmorskih kablova u regiji Baltičkog mora. 
 
Rute je, govoreći na sastanku s liderima država NATO-a koje izlaze na Baltičko more, istakao da raste važnost tih kablova i da je potrebno rješavanje novih prijetnji u regionu, prenosi Anadolija. 
 
- Danas mogu objaviti da NATO pokreće „Baltic Sentry“ pod nadležnošću vrhovnog savezničkog komandanta NATO-a. Ova vojna aktivnost dio je naših stalnih napora da poboljšamo prisustvo na moru i praćenje ključnih područja za naš savez - rekao je Rute. 
 
Operacija će uključivati fregate, pomorske patrolne avione i pomorske dronove. 
 
- Danas smo se dogovorili da pokrenemo inicijativu za korišćenje i primjenu novih tehnologija u ovim naporima, uključujući malu flotu pomorskih dronova kako bi se osigurao poboljšani nadzor i odvraćanje - dodao je Rute. 
 
Misija „Baltic Sentry“ dolazi usred zabrinutosti zbog potencijalne sabotaže podmorskih kablova i drugih destabilizirajućih aktivnosti u regionu. 
 
Da bi ojačala budnost NATO-a, misija će integrisati nacionalne sisteme nadzora s resursima alijanse. 
 
Rute je naglasio da je potrebno i odlučno djelovanje protiv prijetnji ključnoj infrastrukturi. 
 
- Kapetani brodova moraju shvatiti da će potencijalne prijetnje našoj infrastrukturi imati posljedice, uključujući moguće ukrcavanje, zapljenu i hapšenje - upozorio je Rute.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

NATO pokreće baltičku stražarsku misiju za zaštitu podmorskih kablova

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici odobrila zapošljavanje 815 policajaca, nakon višemjesečnog ignorisanja sličnog zahtjeva bivšeg direktora Uprave policije, Zorana Brđanina, koji je u septembru prošle godine upozoravao na potrebu za većim brojem službenika. Procjene organizacionih jedinica su tada bile da je potrebno zaposliti 1.200 policijaca, pa se postavlja pitanje kako se donose procjene, te zašto je broj traženih policajaca smanjen – posebno u kontekstu tragičnih događaja na Cetinju, koji su pokazali upravo slabost bezbjednosnog sistema usljed nedostatka kadrovskog kapaciteta. Vlada Crne Gore dala je juče saglasnost za pokretanje postupka zapošljavanja 815 policajaca, a na prijedlog Ministarstva unutrašnjih poslova. Naveli su kako je Zakonom o unutrašnjim poslovima propisano da je radi popunjavanja radnih mjesta policijskih službenika, uz prethodno mišljenje Ministarstva finansija i saglasnost Vlade, moguće sprovesti poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana. Za to su dobili i saglasnost Ministarstva finansija koje je procijenilo da će to koštati budžet države na mjesečnom nivou 652.000 eura neto, odnosno 844.780 eura bruto. Da je taj posao mogao da se obavi mnogo ranije govori dokument koji objavljuje Antena M, a koji pokazuje da se Vlada prije svega četiri mjeseca oglušila o zahtjev tadašnjeg direktora Uprave policije Zorana Brđanina, koji je tražio zapošljavanje novih policajaca. U prijedlogu koji je Brđanin uputio ministru Danilu Šaranoviću navodi se da su rukovodioci organizacionih jedinica procijenili potrebu da se zaposli 1200 policijskih službenika u skladu sa članom 133a Zakona o unutrašnjim poslovima, o čemu su ga kako je tada saopštio obavijestili.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250115080136_a081f51e2726535c5c54721046ba7f3149a5ce5e5082fcbc130a203f4be6050c" data-rendition-name="original" width="802" height="897" loading="lazy" alt="Dopis Brđanina iz septembra prošle godine"> <figcaption>Dopis Brđanina iz septembra prošle godine(Photo: Antena M)</figcaption> </figure>  Četiri mjeseca kasnije, rukovodioci organizacionih jedinica Uprave policije dostavili su drugačije podatke, pa je traženo da se zaposli 385 službenika manje. Postavlja se pitanje zašto je za tako kratko vrijeme došlo do smanjene potrebe za radnim angažmanom službenika i na osnovu kojih kriterijuma je procjena u početku bila “pogrešna”, pogotovo uzevši u obzir nedavnu tragediju koja je zadesila Cetinje kada je ubijeno 13 osoba a ranjene tri. Zanimljivo je i da je saglasnost Ministarstva finansija dobijena ekspresno, svega dan nakon što je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović dostavio ministru Šaranoviću obrazloženi prijedlog za pokretanje postupka zapošljavanja 815 službenika, dok je prijedlog Zorana Brđanina mjescima ležao u fioci. Ono što se nameće kao logično pitanje je i da li bi da je ispunjen zahtjev Brđanina u septembru, na Cetinju 1. januara bilo više policijskih službenika koji bi mogli adekvatnije da reaguju na krvavi pohod Aleksandra Martinovića? <h2>Brđanin se žalio na budžet za 2025: Bez novca za zapošljavanja službenika, bez novca za uniforme</h2> Nekadašnji direktor Uprave policije Zoran Brđanin je 2. decembra na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, komentarišući Prijedlog zakona o budžetu Crne Gore za 2025. u dijelu koji se odnosi na MUP, pitao kako da sa planiranim budžetom zaposle nove policijske službenike. Brđanin je tada kazao da su tražili zapošljavanje novih 1200 službenika, što bi, kako je rekao, značilo i dodatnih 13 miliona eura. Žalio se Brđanin jer je Vlada štedjela i na nabavci uniformi za policajce, rekavši da je budžet MUP-a umanjen 138.000 eura za sredstva za nabavku uniformi. - Nemamo dovoljno sredstava na ovoj stavci u ovom trenutku, a ta nam uniforma treba. Nemamo za nabavku rezervnih djelova, za službena vozila, plovila, za laboratoriju, forenzički centar… - žalio se tada Brđanin. Ostaje, zato, pitanje: da li ni nakon strašne tragedije na Cetinju, nekome još uvijek nije jasno koliko Crnoj Gori treba dobro obučena, opremljena i kadrovski popunjena policija?

Brđanin u septembru tražio da se zaposli 1200 policajaca - Vlada ga ignorisala, sada zapošljavaju 385 službenika manje

Ministarstvo javne uprave sprovodi nadzor u Opštini Budva koji će biti završen 13. februara i od kojeg će zavisiti dalji koraci u vezi konstituisanja lokalnog parlamenta, nezvanično je saopšteno Pobjedi iz vrha tog resora.
U MJU tvrde da informacija, koju je juče objavilo više medija, da će Vlada do kraja iduće sedmice sazvati novu sjednicu SO Budva, nije tačna.
Zvanično, međutim, iz resora Maraša Dukaja, kao ni iz Vlade, takve navode nijesu demantovali.
Pokušaj konstituisanja budvanskog parlamenta i izbor njenog predsjednika u petak je neslavno završen uz tenzije i fizičke sukobe između predstavnika dvije zaraćene političke grupacije od kojih jednu predvodi lider „Budva naš grad“ Nikola Jovanović, a drugu nosilac liste koalicije „Za budućnost Budve“ Mladen Mikijelj.
Prijedlog, koji je podržalo 12 odbornika sa liste „Budva naš grad“, Evropskog saveza i Građanskog pokreta Ura, da se funkcioner ES Petar Odžić nađe na čelu lokalnog parlamenta, nije ni razmatran, jer su zasijedanje blokirali odbornici koalicija „Za budućnost Budve“ i Pokreta Evropa sad i Demokrata čije su pristalice potom okupirale i salu SO.
Odbornici te dvije koalicije zahtijevali su da se najstariji odbornik Savo Medigović („Budva naš grad“), koji je prvo podnio ostavku na tu funkciju pa je ubrzo potom povukao, povuče sa mjesta predsjedavajućeg i vođenje sjednice prepusti drugom po redu najstarijem odborniku Krstu Rađenoviću iz koalicije „Za budućnost Budve“.
Zbog nerada, koji je obilježio pokušaj konstituisanja Skupštine opštine, budvanski sud za prekšaje je, na osnovu prijave policije, u međuvremenu formirao dva predmeta protiv Mikijelja, menadžerke opštine Marijane Božović („Budva naš grad“) i člana opštinskog obezbjeđenja Gorana Tmušića.
Mikijelj se, kako je pojašnjeno iz suda, prekršajno goni zbog fizičkog napada na Božovićku, a ona zbog uvreda izrečenih na njegov račun.
Tmušić se, sa druge strane, osnovano sumnjiči za izvršenje fizičkog napada na štetu odbornice koalicije „Za budućnost Budve“ Bojane Pićan.
Marijana Božović je juče saopštila da protiv Mikijelja nije podnijela prijavu jer ga, kako je navela, posmatra kao „sugrađanina, nečijeg brata, supruga i oca koji tako nešto sebi nije smio da dozvoli“.
Pojasnila je i da je, u izjavi datoj u Centu bezbjednosti Budva, izrazila nadu da će policija i tužilaštvo postupiti po službenoj dužnosti i time, kako je navela, pokazati da se to ne smije ponoviti.
- Danas u medijima, umjesto izvinjenja, koje bi priličilo čovjeku koji je sa leđa napao mene - ženu, čitamo izjavu Mladena Mikijelja punu optužbi i mržnje prema meni. Mržnja i nasilje mora da stane. Pozivam sve nadležne i nevladine organizacije za zaštitu ljudskih, ženskih prava da se uključe i najoštrije osude gnusno i siledžijsko ponošanje javnog funkcionera, direktora Morskog dobra Mladena Mikijelja – zaključila je Božović.

MJU sprovodi nadzor u SO Budva od čega će zavisiti dalji koraci

Dio naselja Kakaricka gora sjutra će potencijalno sedam sati biti bez vodosnabdijevanja zbog najavljenih radova na elektrodistributivnoj mreži. &nbsp;
Kako je saopšteno iz DOO "Vodovod i kanalizacija", dio ovog naselja moguće da će biti bez vode od osam do 15 sati.

Dio Kakaricke gore sjutra moguće bez vode

Život u selu Vitine nadimak Pljevalja stao je 4. jula 1992. godine kada su paravojne bande ubile dvojicu staraca, dva posljednja stanovnika Šaćira Ramovića i Omera Duraka. Iako mrtvo, selo se na udaru bandita ponovo našlo 1995. godine kada su spaljene sve kuće. Mnoge do temelja. Vjerovatno, kako nikome više nikada ne bi palo naum da se vrati. I tako je bilo do prije dvije godine. Potomci vlasnika devet kuća koliko ih je bilo u selu, a koji su se raselili po svijetu, dolazili su jednom godišnje, tek toliko da obiđu grobove svojih predaka. Onda je, jedan od potomaka koji živi u Pljevljima Ahmet Kordić odlučio da oživi Vitine. Počeo je da gradi vilkendicu na imanju koje je naslijedio od majke, ali, odmah se suočio sa nevoljama. Crnogorski elektroprenosni sistem (CEDIS) odbija da u selo vrati elektro mrežu. - Selo se nalazi 39 kilometara od Pljevalja. Prije rata tamo je bilo ukupno devet kuća - četiri na teritoriji Crne Gore, pet na teritoriji Bosne. U bosanskom dijelu sela ubijena su tada dva starca. Njihove kuće bile su 10 metara od tadašnje administrativne granice sa Bosnom. Jedan od tih staraca je otac moje majke Šaćir Ramović, drugi ubijeni je Omer Durak. Ostali su svi raseljeni, uglavnom su pobjegli u Zapadnu Evropu – priča Kordić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025011508018_d05026d51db5320cee2f0971382990edfad1905997d38a02abd8f53f7d11a256" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> </figure>  <h2>Bez uslova za povratak</h2> Nova pohara sela, iako je bilo prazno i iseljeno, kaže naš sagovornik, dogodila se pred potpisivanje Dejtonskog sporazuma 1995. - Zapalili su svaku kuću, čak i ostatke onih koje su bile na meti 1992 – priča Kordić. Selo, kako kaže, više nikada nije „oživjelo“, a sve i da je neko namjeravao da se vrati - nije imao đe. - Elektro mreža je sva pokradena – od stubova do kablova – dodaje naš sagovornik. Njegovog đeda, koliko zna, „ubili su neki ljudi iz Republike Srpske (entite BiH)“. - Da li je bila paravojska ili neko ko je došao da ih pljačka - ne znam. Maćeha moje majke je uspjela tada da pobjegne kroz prozor i spasi se. Drugi starac kojeg su ubili živio je sam. Svi ostali već tada su bili pobjegli iz sela, koje je stalno, kao pogranično i izolovano, bilo na meti paravojski. Kako je to bio jedini putni pravac sa Fočom iz Crne Gore, tuda su se kretale razne paravojne formacije. Ko je 1995. selo spalio „do temelja“ do danas se ne zna, ali je jasno da je to urađeno da se ljudi više nikada ne bi vratili... Sravnili su ga sa zemljom – kaže Kordić. On je, ipak, odlučio da proba da vrati život u Vitine. Napravio je vikendicu i tražio je od Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) da selo priključe na elektro mrežu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025011508018_67682c1668ef0a1e045513c18eaf2c562f10b1b89a55c6f1675c4c0fb1c7652d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Ostaci uništenih kuća u Vitinama(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  - I zamislite što oni meni traže – zahtijevali su da im dostavim neki račun za struju kojim bi dokazao da je tuda nekada prolazila elektrodistrubutivna mreža?! Ja im kažem - znate li vi da tamo kuće nema, a ne računa da je bila plaćena struja. Tvrde da ne mogu da vrate struju bez dokaza da je mreža tamo postjala?! E, sad mi recite, je li to obrazloženje prihvatljivo – ogorčen je Kordić. Pitao ih je postoji li neki drugi način da selo opet dobije struju. Rekli su mu da postoji i mogućnost da on plati postavljanje mreže od najbližeg stuba do sela.&nbsp; - Ko zna koliko bi to koštalo. Strašno je da oni neće da vrate mrežu – ljut je Kordić. <h2>CEDIS čeka zahtjev</h2> - Gospodin Ahmet Kordić dolazio je u prostorije CEDIS-a - potvrđeno je Portalu ETV iz ove kompanije, uz objašnjenje da je „službenik, u razgovoru sa njim, pokušao saznati na koga su se vodila brojila na terenu, ukoliko su postojala“. -...ili da li posjeduje bilo kakav račun za električnu energiju i na taj način pokušao (službenik p.a.) da pronađe korisnika u sistemu prema pretplatnom broju ili broju brojila koji se na njemu nalaze. Ahmet Kordić nije posjedovao nikakve račune kojima bismo ga uspjeli identifikovati kao korisnika. Kordić je saopštio još neka imena za koja, takođe, u sistemu ne postoji evidencija da su naši korisnici (ni aktivni, ni odjavljeni) – piše u odgovorima na naša pitanja. Ističu i kako je Kordiću „savjetovano da preda zahtjev nadležnoj službi - Službi za pristup mreži. - Međutim, prema našoj evidenciji, on nije dolazio u nadležnu službu, niti je predavao zahtjev za priključenje tog objekta – napisali su iz CEDIS-a.&nbsp; Dodali su i da im nije stigao „niti jedan drugi zahtjev za priključenje objekata sa predmetnog područja“. - Ahmeta Kordića još jednom upućujemo da se javi nadležnoj službi CEDIS-a i preda zahtjev za priključenje objekta, uz prateću dokumentaciju koja je tamo navedena, a u skladu sa procedurom za priključenje korisnika, nakon čega će se sagledati mogućnosti realizacije njegovog zahtjeva – zaključili su oni.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025011508018_8698833da84b85dffd80b7d03027f85c7bfa0be66bcca6f56a5741c2fdb5391d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Banditi popalili i pomoćne objekte(Photo: Privatna arhiva)</figcaption> </figure>  <h2>Vratiti mrežu đe je bila</h2> S druge strane, Kordić je kategoričan da oni pokušavaju da ga prisile da on finansira „izgradnju mreže u dužini od kilometar, koja je ukradena“. - Ja samo hoću da stvari vrate u prvobitno stanje i ništa više ne tražim. Samo hoću da vrate stubove, žice i trafo stanicu. Da vrate mrežu kakva je i đe je bila, kako bi se omogućio povratak potomcima mještana koji su proćerani iz tog sela – naglašava Kordić, s kojim smo ponovo razgovarali nakon što smo dobili odgovore iz CEDIS-a. Prema njegovim riječima, najbliži stub s kojeg bi se mogla povezati struja udaljen je oko 700 metara. - Oni se ponašaju kao da se tamo nikada ništa nije nalazilo, kao da nije bilo kuća, kao da niko nije ukro mrežu, trafo stanicu, niko nije zapalio kuće... Tako oni to rade. A ja samo hoću da vrate stvari u prvobitno stanje – poručuje Kordić. Ogorčen je, jer, kako kaže, ovakvim ponašanjem oni prave ambijent da niko nikada više ni ne poželi da se vrati u selo. Potomci vlasnika spaljenih kuća povremeno dođu u selo, jednom godišnje. - Najčešće dođu da obiđu groblje – dodaje Kordić. Njegov đed pokopan je u selu, ali ne na groblju, nego na livadi iza kuće. - Tada, kada su ga ubili, nije bilo mogućnosti da ga ukopaju na groblju. Prijetila je opasnost od paravojski. I kada su došli u selo da ga sahrane morali su da se maskiraju, bili su u vojnim uniformama i stigli su u vojnom vozilu da ne bi neko došao da ih pobije tokom sahrane. Zato je sahranjen iza kuće pod drvetom – priča on. Osim problema sa strujom, Kordić se suočava sa još jednom nevoljom kad god pođe u Vitinu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025011508018_20ecca2f5d0e087ba39e32c50389c63168100a669f00dd7489874c6c83995f73" data-rendition-name="original" width="768" height="480" loading="lazy" alt="Vitine"> <figcaption>Iz CEDIS-a čekaju novi zahtjev Kordića(Photo: CEDIS)</figcaption> </figure>  - Granični prijelaz Šula je možda na nekih hiljadu metara unutar Crne Gore i ja da bih došao do sela moram svaki put da pređem taj granični prijelaz i ostavim podatke, iako ne ulazim u Bosnu. A ako idem sa majkom i ako ona zaboravi ličnu baš imamo problema da nas pušte. U svojoj zemlji nama je ugrožena sloboda kretanja – zaključuje Kordić. <h2>Strava u Vitinama</h2> Zločinima u selu Vitine bavio se i Fond za humanitarno pravo u čijoj studiji se pominju dva ubistva. Piše da su 4. jula 1992. godine ubijeni Šaćir Ramović i Omer Durak. Kako se ističe, posljednji stanovnici sela. - O ponašanju rezervista Vojske Jugoslavije i atmosferi u selu u aprilu 1992. godine FHP je razgovarao sa Salimom Šljukom (1953) iz Pljevalja. On je 27. aprila rano ujutru krenuo u Vitine da dovede tetku i tetka Izu i Hasana Ramovića, jer je „čuo da se tamo svašta događa i da su neki ljudi poubijani“. Sa njim su krenuli njegovi prijatelji Momir Matović i Osman i Edin Ramović iz Pljevalja. Nakon pretresa u mjestu Šula, crnogorska policija ih je puštila dalje. Na putu su sreli dvojicu Pljevljaka, Mića Sekulovića i izvjesnog Crnogorca Cacu, koji su iz Čelebića, u fočanskoj opštini, putovali u Pljevlja. „Pitali smo ih kako je u Vitinama“, a oni su odgovorili: „Čisti se sve“ – piše, između ostalog, u toj studiji. Vojska im nije dozvolila da dođu do sela, pa su se vratili u Pljevlja. Umalo su zarobljeni i odvedeni u Foču, ali ih je spasio mještanin Petar Radović, koji je rekao da ako vode njih, onda odvedu i njega.&nbsp; Iza i Hasan Ramović su šumskim putem uspjeli da pobjegnu u Pljevlja, a odatle u Tursku, pa u Sarajevo, gdje su umrli 2001. godine U studiji Fonda za humanitarno pravo navodi se svjedočenje Izeta Kordića o ubistvu dvojice starca u Vitinama.&nbsp; - Fatima Ramović je došla 4. jula 1992. godine u našu kuću u Pljevljima i saopštila nam da je iz svoje kuće u Vitinama jedva izbjegla živu glavu i uspjela pobjeći, a da joj je muž ostao i da je vjerovatno ubijen, kao i komšija Omer Durak. Tog dana, kaže, da su u njenu kuću upali rezervisti VJ i da su počeli maltretirati nju i muža i da je ona uspjela nekako pobjeći – svjedočio je Kordić istraživačima FHP-a. Kako bi saznao šta je sa starcima, piše u studiji, Kordić je stupio u kontakt sa predstavnicima Vojske. Komandant u Pljevljima 7. jula 1992. obavijestio ga je da može da ide u Vitine da sahrani Ramovića i Duraka i obezbijedio mu je vojni auto. Sa Kordićem je, kako piše, pošao i potpukovnik Slavko Kovačević. - Kada smo došli u Vitine, našao sam u njegovoj kući ubijenog Šaćira Ramovića. Pregledao sam ga i mogao sam utvrditi da je ubijen sa dva hica iz vatrenog oružja. Prije sahranjivanja vojska mi je preporučila da radi vlastite sigurnosti obučem vojničku uniformu i da takao obavim sahranu. Tako sam i učinio. Dalje sam otišao do kuće Omera Duraka i njega našao mrtvog. On je vjerovatno umro u teškim mukama, pretpostavljam da je poslije torture još neko vrijeme bio živ. Vidio sam mu rane po tijelu i stomaku, vjerovatno od noža ili nekog drugog oštrog predmeta, i pretpostavio sam da je umro od velikog izljeva krvi. Neki od prisutnih rezervista su mi potvrdili da su Omera Duraka zatekli živog, ali ga niko nije smio voditi doktoru – svjedočio je Kordić. U blizini kuće, na brzinu je iskopao grobove i sahranio dvojicu straca. Rezervisti koje je zatekao u selu rekli su mu da oni ne znaju ko ih je i zašto ubio. Ubijeni su bili starine od blizu 80 godina.

Ko ne želi da se u Vitine vrati život

Uprava policije je danas - demantujući izjavu bivšeg predsjednika Vlade Crne Gore Dritana Abazovića da ,,kritičnog dana na Cetinju policajci u jednom trenutku nijesu mogli da identifikuju ubicu" – sramotno obmanula crnogorsku javnost tvrdnjom da je Martinović ,,bio izolovan i opkoljen i da za to postoji video zapis sa kamere kao materijalni dokaz“.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FAEaPWfQiZbA%3Fsi%3DIFsFtf1yX7-tRpSZ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>POLICIJSKI SNIMAK: Skraćena verzija od 5 sekundi</div>
Da bi dokazali tvrdnje, iz Uprave policije su objavili snimak u trajanju od pet sekundi na kojem se vidi silueta čovjeka kako po snijegu prolazi dvorištom jedne kuće. Taj snimak je trebalo, po mišljenju čelnika MUP-a Danila Šaranovića, čelnika UP Lazara Šćepanovića i njegovog tima, da bude krunski dokaz kojim se demantuje priča lidera Ure.&nbsp;
Portal ETV, međutim, raspolaže cjelovitim video zapisom sa nadzorne kamere, na kojem se jasno vidi kako Martinović prolazi između kuća i ide ka ulici. Ispred njega tom ulicom protrčavaju naoružani policajci i u jednom trenutku se okreću i svjetlima obasjavaju Martnovića koji, sekund kasnije, pada u lijevu stranu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F9xoOnO2eKYk%3Fsi%3DZTvxKzVsOu4I9o2T&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>UZNEMIRUJUĆE: PRAVA VERZIJA DOGAĐAJA: Snimak u trajanju od 22 sekunde </div>
Snimak nepobitno pokazuje da Martinović nije bio ,,izolovan i u obruču“, kako tvrde iz Medijskog tima za odnose sa javnošću UP, jer u jednom momentu Martinović usporava kretanje i gleda u pravcu policajaca. Iza Martinovića se ne vidi ni jedno lice, što znači da nije bio opkoljen. Samu smrt nadzorna kamera nije mogla da zabilježi jer jedan stub djelimično zaklanja pogled na kompletnu figuru Martinovića.&nbsp;
Danas na Cetinju je zakazana sjednica Savjeta za građansku kontrolu policije i valja očekivati da će se i ovaj postupak vrha Uprave policije temeljno analizirati.&nbsp;

UZNEMIRUJUĆE: Uprava policije beskrupulozno slagala javnost i pustila skraćeni video zapis smrti Martinovića, sve u pokušaju da demantuju Abazovića!

Ministarstvo unutrašnjih poslova večeras je, tek nakon pisanja Portala ETV, dostavilo medijima snimak za koji su iz Uprave policije u prethodnom reagovanju tvrdili da je dostavljen u „izvornom obliku“.
Podsjećamo da su iz Uprave policije demantujući bivšeg premijera Dritana Abazovića dostavili drugačije kadriran i mnongostruko kraći snimak u odnosu na materijal koji su medijima poslali večeras.
U saopštenju MUP navodi, demantujući UP, kako dostavljaju „cijeli video snimak koji potvrđuje sve naše tvrdnje da je ubica bio opkoljen policijskom zasjedom sa svih strana“.
- Ovim materijalnim dokazima jasno odbacamo sve manipulacije, a naročito onu koju je izrekao bivši premijer i bivši predsjednik Vijeća za nacionalnu bezbjednost, gospodin Dritan Abazović, kako se ubica Martinović nalazio među policijskim službenicima – navodi se u saopštenju.
Dalje tvrde, kako snimak sugeriše „logiku da se ubica ne vraća nazad, znajući da su policijski službenici i iza i ispred njega i da se nalazi u bezizlaznoj situaciji, pri čemu nakon izrečenog naređenja od strane policijskih službenika izvršava samoubistvo“.
- Još jednom napominjemo da u ovako složenim policijskim zadacima policijski službenici moraju voditi računa o riziku od unakrsne vatre i staviti gonjeno lice pod kontrolu bez rizika po građane i policijske službenike – zaključuju u saopštenju.
Pogledajte video:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DeFU-FCTeOO4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

MUP nakon pisanja Portala ETV medijima dostavio snimak u „izvornom obliku“

I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
04.01.
15.00h
Sad gledam snimak koji mi je poslat.
Ubica, nekako tromim korakom hoda po snijegu, na livadi ili većem dvorištu.
Zatim se uočavaju policajci koji trče jedan za drugim u smjeru suprotnom od kretanja Martinovića.
On puca u sebe, valjda tada kreću policajci prema mjestu odakle se hitac čuo.&nbsp;
Gospodine Spajiću, znaš li što je tvoj ministar kazao. Ne znaš. Jer bi mu već tražio ostavku. Kazao je da ubica opkoljen od strane policije nije imao kud. Pozvan je da se preda. I pošto nije imao kud, ubio se.&nbsp;
Ako ne vjeruješ meni, sebi, ministru, Bogdanoviću, vjeruj svojim očima kada odgledaš snimak.
I nemoj više, kumim te, da na novinarsko pitanje, hoćeš li da tražiš ministru ostavku, odgovoriš - razumite moju poziciju.
Razumio bih te kao kuma, komšiju, poznanika. Ti si premijer, čovječe.
I Milojko mora prvo premijera Spajića da razumije. Zaviri malo u njega, premijeru.
I uradi ono što moraš. Makar zbog ona dva mališana.&nbsp;
Reci gospodi da su radili, da ništa nijesu uradili, osim što su se hapšenjima SDT-a, sopstvenim reklamiranjem svakom mislećem na vrh glave popeli.
Čovječe, imaš ministra koji u trenutku rasutih leševa po Cetinju, na tom istom Cetinju, valjda potrešen faktom da su mrtvi građani svuda oko njega, mrtav, a hladan, pita kamermane ima li svjetlosti u naočarima koje nosi.
I onda zamisli koliko je svjetlosnih godina bio od Trenutka.
I emocija.
Ovaj događaj pamtiće se stolećima. Ako hoćeš da budeš Milojko, daj ti ostavku. Pođi.&nbsp;
U suprotnom, budi premijer. Pa raščisti.
Jer, ko ne raščisti u politici biće očišćen na izborima, od građana na ulici.

Pismo Spajiću 2

Najmanje deset osoba je stradalo, a nekoliko je ranjeno danas na Cetinju nakon što je poslije 17 sati došlo do oružanog obračuna u jednom ugostiteljskom objektu u centru Prijestonice.
Policija traga za Cetinjaninom Acom Martinovićem koji je još na slobodi, a pucao je na još dvije lokacije - Humci i Bulevar. Među stradalima je i dvoje djece. Kako nam je nezvanično saopšteno iz Uprave policije, među ubijenima su i članovi porodice Martinovića.
Kako saznajemo, službenici policije su pronašli automobil Martinovića.
Na Cetinju su tužiteljka Andrijana Nastić i vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović.
Prema saopštenju Uprave policije, A. M. je "upotrebom vatrenog oružja lišilo života nekoliko lica", a potom se dao u bjekstvo.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dqm2dnlcmT2U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Policija apeluje na građane Cetinja da ostanu prisebni i da ostanu u svojim objektima stanovanja, dok su sve raspoložive jedinice policije na terenu i preduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti u cilju stavljanja situacije pod kontrolu i procesuiranja izvršioca.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIOM3NjX_Oik&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
U Prijestonici je trenutno vanredno stanje, čuju se sirene policijskih automobiča i kola hitne pomoći.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfHpxlFCrl3U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: baltic-centry

NATO pokreće baltičku stražarsku misiju za zaštitu podmorskih kablova

Brđanin u septembru tražio da se zaposli 1200 policajaca - Vlada ga ignorisala, sada zapošljavaju 385 službenika manje

MJU sprovodi nadzor u SO Budva od čega će zavisiti dalji koraci

Dio Kakaricke gore sjutra moguće bez vode

Ko ne želi da se u Vitine vrati život

PRATITE TVe UŽIVO