Obučena u albansku narodnu nošnju, pokretana algoritmima, digitalna žena osmjehivala se sa Vladinog ekrana - spoj tradicije i holograma. Rama je obećao novu eru u kojoj će „javne nabavke biti sto odsto nekorumpirane, a svaki javni fond sto odsto transparentan". Za zemlju koja se dugo bori protiv korupcije, to obećanje je zvučalo poznato. Ali iza digitalnih osmjeha albanske "ministarke" Dijela stoji jedno vrlo ljudsko pitanje: Šta se događa sa odgovornošću kada moć nema ljudsko lice?
<h2>Odgovornost u sistemu</h2>
Kada je predsjednik Albanije Bajram Begaj odobrio novi šesnaestočlani kabinet 15. septembra 2025, Dijela je izostala. Virtuelna ministarka, koju je najavio premijer Edi Rama, nije bila dio zvaničnog dokumenta. Umjesto toga, član 2. uredbe dodijelio je Rami lično „odgovornost za uspostavljanje i funkcionisanje virtuelne ministarke", čime je sistem stavljen pod njegovu neposrednu nadležnost.
U praksi, taj akt dao je Rami kontrolu nad entitetom koji pravno ne postoji. Prema članu 100. albanskog Ustava, svaki član Savjeta ministara mora biti fizičko lice, sposobno da učestvuje u raspravi, da glasa i da može da snosi moralnu i političku odgovornost.
- Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji. Ustavno značenje riječi ministar neraskidivo je povezano sa fizičkom osobom i odgovornostima koje idu uz tu ulogu. Ministar je odgovoran građanima, a to ne može biti nijedan algoritam - kaže pravni stručnjak Sokol Hazizaj.
Prema njegovim riječima, aktuelni zakoni o zaštiti ličnih podataka i državnoj službi dotiču se samo perifernih pitanja odgovornosti, bez definisanja kako vještačka inteligencija može djelovati ili ko je pravno odgovoran za njene postupke.
<h2>Malo informacija, nema transparentnosti</h2>
Od njenog prvog predstavljanja kao „ministarke", albanska Vlada nije dala nikakve detalje o podacima na kojima je obučavana, o osnovnom kodu niti o ljudskom nadzoru. Na portalu e-Albania i dalje se pojavljuje kao nasmijani avatar koji pozdravlja korisnike jednostavnim odgovorima, ali nema dokaza da ima bilo kakvu ulogu u donošenju odluka.
- Trenutno je Dijela samo čet-bot, a ne autonomni sistem. Vještačka inteligencija mogla bi da podržava Vladine odluke ako je pravilno obučena i nadzirana, ali pravi problem je transparentnost. Ne znamo na kojim podacima se zasniva niti ko je odgovoran za njeno održavanje - kaže Besmir Semanaj, IT stručnjak sa 17 godina iskustva.
Usvojen 2024. godine kao prvi sveobuhvatni propis o vještačkoj inteligenciji na svijetu, Akt EU o vještačkoj inteligenciji klasifikuje takve sisteme kao visokorizične. U evropskom kontekstu, svaki algoritam koji utiče na javnu administraciju mora biti pregledan i potvrđen od ljudskog donosioca odluka - zaštita od onoga što Brisel naziva „automatizacijom bez odgovornosti".
Kao zemlja kandidat za članstvo u EU, Albanija još nije obavezana tim standardima, ali je obećala da će uskladiti svoje zakonodavstvo.&nbsp;
- Ako gradimo sisteme koje pokreće vještačka inteligencija, moramo izgraditi i institucije za njihovo nadgledanje i kontrolu. Ulaganja u vještačku inteligenciju moraju ići ruku pod ruku sa ulaganjem u nadzor - inače rizikujemo da stvorimo sistem koji ne možemo da kontrolišemo - upozorava Semanaj.
<h2>Politički čin skretanja pažnje?</h2>
Kada se novi albanski parlament sastao 18. septembra da predstavi Vladin program za četvrti mandat, tenzije su odmah izbile. Ono što je trebalo da bude politička rasprava završilo se za nekoliko minuta - uz vikanje, lupanje po stolovima i napuštanje sjednice.
Kada je premijer Edi Rama zastao da bi dao riječ svojoj virtuelnoj ministarki za vještačku inteligenciju ekrani u sali su se uključili.
Pojavila se digitalna figura u tradicionalnoj albanskoj nošnji, koja je govorila smirenim, sintetičkim glasom - spoj folklora i koda.&nbsp;
- Ne sudite me po mom porijeklu, već po mojoj funkciji. Nisam ljudska, ali sam ustavna i služim ljudima koji su napisali Ustav - izjavila je Dijela.
Trenutak kasnije opozicija, koja osporava legitimitet albanskih izbora održanih u maju, napustila je sjednicu u znak protesta.
Profesor Artan Fuga, stručnjak za komunikaciju i član Albanske akademije nauka, ne vidi „Dijelu" kao tehnološki iskorak, već kao politički čin skretanja pažnje.&nbsp;
- Rama je iskoristio vještačku inteligenciju da stvori drugi centar pažnje. Umjesto da raspravljaju o legitimnosti Vlade ili programu, opozicija je raspravljala o avataru - ističe Fuga.
Ali opasnost, upozorava on, seže mnogo dublje.&nbsp;
- U vremenu kada Albanija još preispituje da li su njeni izbori zaista slobodni, govori nam se da više nema potrebe da kontrolišemo Vladu preko parlamenta, da izražavamo građansku volju ili zahtijevamo etičku transparentnost, jer čista inteligencija to može učiniti umjesto nas - kazao je Fuga.
Iza političkog eksperimenta krije se dublje pitanje: ko na kraju odlučuje? Tehnički gledano, kažu stručnjaci, Dijela bi jednog dana mogla da donosi odluke.&nbsp;
Ali albansko društvo nije sigurno da li bi joj trebalo dati tu moć.&nbsp;
- Algoritmi mogu obrađivati informacije, ali ne mogu vagati moralne posljedice. Kada tehničku racionalnost postavite iznad političke odgovornosti rizikujete da izbrišete samu demokratiju - zaključio je Fuga.&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Hazizaj: Sama ideja "ministra za vještačku inteligenciju" nema ustavni osnov u Albaniji

Na poziv predsjednika Albanije Bajrama Begaja, predsjednik Crne Gore Jakov Milatović učestvovaće sjutra na Samitu šefova država i vlada u okviru Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP), koji se održava u Tirani, navedeno je u saopštenju. 
Milatović će, kako se navodi, govoriti na plenarnoj sjednici na temu „Podsticanje stabilnosti i prosperiteta kroz regionalnu saradnju i evropske integracije“. Na marginama Samita planirani su i bilateralni sastanci.
Samit SEECP predstavlja najviši politički format regionalne saradnje zemalja Jugoistočne Evrope sa ciljem promovisanja i jačanja dobrosusjedskih odnosa, dijaloga, političke, bezbjednosne i ekonomske saradnje.
SEECP uključuje 13 zemalja jugoistočne Evrope, koje su već članice Evropske unije ili sa perspektivom integracije u evropske i evroatlantske strukture. Samit ima posebnu važnost u kontekstu evropskih integracija, jer pruža platformu za usklađivanje regionalnih prioriteta i jačanje koordinacije s institucijama Evropske unije.

Milatović na SEECP Samitu u Tirani

Crna Gora i Albanija, kao susjedne i prijateljske zemlje, njeguju blisku saradnju, dijele zajedničke vrijednosti i posvećenost evroatlantskim integracijama, kazao je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Nik Đeljošaj na sastanku sa albanskim predsjednikom Bajramom Begajem.
Sa predsjednikom Albanije sastao se i ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Iz kabineta Đeljošaja je saopšteno da su tokom sastanka razmatrane mogućnosti daljeg jačanja saradnje u svim relevantnim oblastima, s posebnim fokusom na ekonomske odnose i proces evropske integracije.
- Poseban akcenat stavljen je na unapređenje trgovinske razmjene i infrastrukturno povezivanje, kao ključne faktore ekonomskog razvoja - navodi se u saopštenju.
Sagovornici su, kako se navodi, potvrdili visok nivo bilateralnih odnosa između dvije zemlje i izrazili spremnost za dalju saradnju u oblastima od obostranog interesa.
- Ovim sastankom dodatno je potvrđena posvećenost obje strane jačanju političkih i ekonomskih veza, uz nastavak dijaloga na najvišem nivou - rekli su iz kabineta Đeljošaja.

Đeljošaj sa Begajem: Crna Gora i Albanija dijele zajedničke evroatlantske vrijednosti

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović dočekao je danas u Vili Gorica predsjednika Albanije, Bajrama Begaja.
Milatović je kazao da je dolazak albanskog presjednika još jedna potvrda bliskih odnosa dvije zemlje.
- Odnosi su na visokom novou i zasnivaju se na dobrosusjedstvu, prijateljstvu i saradniji, pojačani ciljevima koje zajedno dijelimo, naše zajedničke evropske perspektive i ućešća u NATO savezu, a jedan od najvažnijih zajedničkih ciljeva su nam evropske integracije. Crna Gora možda jeste najnaprednija u procesu integracija, ali svaki napredak u tome naših susjeda je i naš napredak- kazao je Milatović.
Čestitao je Begaju otvaranje klastera o fundamentalnim pravima i najavio da će on i premijer Spajić kandidovati Crnu Goru za domaćina Samita evropske političke zajednice, za proljeće naredne godine, na 20 godina od nezavisnosti, što će dodatno pozicionirati Crnu Goru kao evropsku zemlju.
Ističe da su odnosi sa Albanijom u političkom smislu odlični, ali da treba još više raditi na ekonomskoj saradnji- posebno jadransko-jonskom putu.&nbsp;
Smatra da će nova, treća po redu, zajednička sjednica Vlada Crne Gore i Albanije biće jako značajna za obije zemlje. Na prethodnoj je dogovorena izgradnja mosta preko Bojane, koji će biti simbol prijateljstva dva naroda.
Takođe, potpisivanje ugovora o granici između dvije zemlje je jako važan.&nbsp;
Nada se da će albanska strana ograničiti i regulisati otpuštanje otpadnih voda u Bojanu, sa čime se i predsjednik Begaj složio.
Predsjednik Crne &nbsp;Gore istakao je &nbsp;značaj manjinskih zajednica u Crnoj Gori i onih u Albaniji, koje su prirodni most između naših zemalja.
&nbsp;U kontekstu obilježavanja 110 godina od tragedije u luci Medova, Milatović je izrazio nadu da ćemo 6. januara naredne godine, zajedno podići spomen ploču i dodatno učvrstiti prijateljstvo.
- U narednom periodu treba dodatno pojačati prijateljstvo, ekonomsku saradnju, trgovinsku razmjenu, povećati turističku razmjenu, koja prethodnih godina ima pozitivan trend rasta, i siguran sam da u narednim godinama obije zemlje mogu uraditi puno više u kontekstu naše saradnje i na kraju pridruživanju Evropskoj uniji- zaključio je Milatović.
Predsjednik Begaj je zahvalio Milatoviću na gostoprimstvu, naglašavajući da mu je danas posebno zadovoljstvo što je u Crnoj Gori, prijateljskoj zemlji.&nbsp;
- Imali smo vrlo uspješan sastanak, sa razgovorima ne samo u duhu saradnje o pitanjima koja su bitna za obije strane, već i o regionalnim i evropskim inicijativama- kazao je Begaj.
ON je kazao da naše zemlje imaju puno toga zajedničkog, nijesu samo prijateljske komšijske zemlje, koje ojačavaju Crnogorci u Albaniji i Albanci u Crnoj Gori, već smo zemlje koje su u intezivnim pregovorima u evropskim integracijama u kojima zajedno učestvujemo.
- Mi smo se danas dogovorili da ohrabrimo naše dvije Vlade da sprovedu što više zajedničkih projekata, posebno u pograničnom područjima- istakao je Begaj.
Još je važnija ekonomska saradnja, za dobrobit naših građana, poručio je predsjednik Albanije.
- Jako je važno za region da uspostavimo najbolju moguću saradnju i saradnju turističkih operatera. Postoji odlična saradnja između Vrmoša, Plava i Gusinja, ali treba raditi na još takvih projekat- navodi Begaj.
Izgradnja mosta na Bojani od Velopolja do Ulcinja, &nbsp;biće kičma za razvoj turizma koja će povezati Skadar, Ulcinj i Lješ, poručio je Begaj.
Mi imamo važne i dobre odnose i u okviru NATO- a i naših aspiracija da se učlanimo u EU, dodao je Begaj.
- Danas sam čestitao predsjedniku Milatoviću na uspjehu u procesu evropskih integracija, koja je i za Crnu Goru i za Albaniju strateško opredjeljenje- poručio je albanski predsjednik.
Dodao je da su dosad u Albaniji organizovali dvije međuvladine sjednice, i nada se da če do kraja godine otvoriti sva poglavlja koja EU traži i te da se Albanija nada ulasku u Uniju do kraja decenije.
- Evroatlanstka perspektiva regiona jedini je put garanta mira, stabilnosti i održivog razvoja, sve drugo bi omogućilo etnonacionalizmima da imaju ulogu na Balkanu- poručio je Begaj.
Dodao je da je allbanski faktor u Crnoj Gori je imao odlučujjuću odluku u evroatlanstkoj perspektivi ove zemlje.
Pozdravio je Republiku Kosovo koja je juče održala mirne parlamentarne izbore i nada se da će da nastavi na svom putu sprovođenja evropske agende na Kosovu.
- Poštovani predsjedniče Milatoviću, Crna Gora je za Albaniju prijateljska zemlja, danas u NATO- u sjutra u EU. Vjerujem da će ova posjeta doprinijeti daljoj saradnji naše dvije zemlje- zaključio je Begaj.
Odgovarajući na pitanja novinara o izvjesnosti ulaska u EU do 2030. godine, Milatović je kazao da smo postavili ambiciozan cilj da zatvorimo sva pregovaračka poglavlja do 2026. godine, a da 2028. godine postanemo članica.
- Dva najveća izazova su reformska agenda koja u kontinuitetu mora biti u fokusu političkog djelovanja - reforme u pravosuđu su prvi izazov. Drugi izazov je dobrosusjedska saradnja, ona uvijek mora biti u fokusu našeg djelovanja, region je puno bolje mjesto u smislu saradnje nego što je to bio prije 15 godina- ocjenjuje Milatović.
Predsjednika Milatovića su pitali i o enormno visokim cijenama u regionu ali i u Crnoj Gori.&nbsp;
- Kada pitate građane o problemima, jedan od najvažnijih koji ističu su visoke cijene. Upravo kao refleksija tog problema došlo je do bojkota. U tom smislu sam pokušao da dam konstruktivan prijedlog Vladi ističući desetak mjera koje treba staviti u prvi plan. Mislim da bi Vlada morala da uzme u obzir te predloge, taj dokument- naglasio je Milatović.

Božena Miljić

Milatović i Begaj: Most na Bojani biće kičma između naših zemalja, ne smijemo dozvoliti jačanje nacionalizama na ovim prostorima

Predsjednik Albanije Bajram Begaj boravi danas u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv predsjednika države Jakova Milatovića.
Predsjednika Begaja je u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti dočekao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, dvoje predsjednika će imati izjave za javnost.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxtOvn5GPG-0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović uz najviše državne i vojne počasti dočekao Begaja u Vili Gorica

Na svečanoj ceremoniji, predsjednik Republike Albanije Bajram Begaj, juče je položio vijenac na spomenik albanskom nacionalnom heroju, Đerđu Kastriotu Skenderbegu, na novom trgu u Tuzima, koji nosi isto ime, navedeno je u saopštenju. Ovaj događaj održan je u okviru njegove zvanične posjete Crnoj Gori. Tokom ceremonije, dodaju, predsjednik je istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti, naglasivši da Skenderbeg ostaje simbol otpornosti i jedinstva za Albance širom svijeta. Tokom ove posjete, njega su dočekali predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj, predsjednik Skupštine Opštine Tuzi, Fadil Kajošaj, potpredsjednici Opštine, Ivan Ivanaj i Fisnik Đokaj, kao i mnogi građani opštine Tuzi koji su se okupili da odaju počast Begaju. U svom govoru, Đeljaj je istakao značaj ove posjete, ocijenivši je kao znak podrške i priznanja za albansku zajednicu u Malesiji. Ceremoniju su, kako je saopšteno iz te opštine, pratili umjetnički nastupi nekoliko kulturnih i umjetničkih društava.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250210100228_e3c4289c9782caf28b3672c3252ca3ffa630d61949a57ee2f51c47312fc8c704" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="Begaj položio vijenac "></figure>

Begaj istakao značaj očuvanja i promocije nacionalnih vrijednosti

Odnosi Crne Gore i Albanije su zasnovani na bliskim ekonomskim i drugim interesima, zajedničkim vrijednostima kao i zajedničkoj evropskoj perspektivi, ocijenjeno je na sastanku ministra javne uprave Marasha Dukaja sa Bajramom Begajem, predsjednikom Albanije u Tirani na marginama konferencije "Oblikovanje budućnosti vladinih tehnologija GovTech".
Oni su istakli da su iskustva Albanije i regiona u cjelini u oblasti razvoja eUprave i digitalizacije, kao i za reformu javne uprave, &nbsp;vrlo značajna za Crnu Goru na putu njenog daljeg razvoja.&nbsp;
- Podsticanje političkog dijaloga, je najbolji način prosperiretne Crne Gore i Albanije, kao i cijelog Zapadnog Balkana. U narednom periodu slijedi intenzivne aktivnosti ispunjavanja zahtjevne agende za ravnopravan &nbsp;pristup EU - poručeno na sastanku.

Dukaj-Begaj: EU integracije su prioritet za cijeli region

Doček hrvatske rukometne reprezentacije u Zagrebu, najavljen za sjutra u 15 sati na Trgu bana Josipa Jelačića, otkazan je, objavio je Hrvatski rukometni savez.
Rukometaši traže nastup Marka Perkovića Tompsona, na što Grad Zagreb nije pristao.
- Želja svih igrača hrvatske rukometne reprezentacije, stručnog štaba i Hrvatskog rukometnog saveza bila je da na dočeku pjeva Marko Perković Tompson. Budući da nije postignut dogovor s Gradom Zagrebom i nije prihvaćena želja igrača, štaba i HRS-a, obavještavamo hrvatsku javnost da svečanog dočeka neće biti. Ujedno zahvaljujemo svim gradovima u Hrvatskoj koji su ponudili organizaciju dočeka našim reprezentativcima, ali budući da je riječ o hrvatskoj rukometnoj reprezentaciji, smatramo da bi doček trebao biti u glavnom gradu svih Hrvata i na centralnom trgu kao što je to uvijek do sada bio slučaj. Svim gradovima koji su ponudili organizaciju dočeka, uz zahvalnost, organizovaćemo i utakmice kako bismo mogli zajedno proslaviti ovaj veliki uspjeh naše reprezentacije - piše u saopštenju.

Otkazan doček rukometaša u Zagrebu

Komercijalni putnički avion sletio je danas u glavni grada Sudana, Kartum, što je tek drugi put otkako je prije skoro tri godine izbio razorni rat u toj sjeveroistočnoj afričkoj zemlji izazivajući najveću humanitarnu katastrofu u svijjetu.
Avion na domaćoj liniji avio-prevoznika SUDANAIR, dočekan izlivima oduševljenja, sletio je na Međunarodni aerodrom u Kartumu, objavila je državna novinska agencija SUNA.
Avion je poletio iz grada Port Sudana, na istoku Crvenog mora, koji je bio privremeno sjedište Vlade dok se početkom ove godine nije vratila u Kartum.
Ponovno otvaranje Međunarodnog aerodroma u Kartumu je ključni korak u naporima Vlade da normalizuje život u Kartumu, uništenom tokom rata vojske i odmetnutih vojnih Snaga za brzu podršku (RSF).
Prvi je u Kartum u oktobru prošle godine sletio avion privatne kompanije Badr Airlines. U to vrijeme RSF su gađale aerodrom da ga Vlada ne bi otvorila, ali je Vojska potom preotela grad od RSF-a.
Rat u Sudanu je počeo u aprilu 2023. godine kada je borba za vlast Vojske i RSF-a prerasla u otvorene borbe u Kartumu i drugim djelovima zemlje. Aerodrom je teško oštećen već u prvim nedjeljama rata.
U razornom ratu je poginulo više od 40.000 ljudi, po podacima UN-a, ali humanitarne grupe kažu da je to potcijenjen broj i da bi pravi broj mogao biti mnogo veći.
To je stvorilo najveću humanitarnu krizu u svijetu, sa više od 14 miliona ljudi u izbjeglištvu, podstaklo epidemije i masovnu glad u Sudanu.

Putnički avion sletio u Sudan posle tri godine, dočekan s oduševljenjem

Saobraćajna nezgoda dogodila se večeras oko 21 čas na putu Grahovo – Risan, u mjestu Dragalj.
- U udesu su učestvovala dva putnička vozila, dvije osobe su lakše povrijeđene - saopštili su iz Operativno komunikacionog centra policije (OKC) za Portal <a href="https://www.portalanalitika.me/clanak/udes-u-dragalju-dvije-osobe-povrijedene">Analitika.</a>
Iz OKC su dodali da saobraćaj na toj dionici nije u prekidu.
Uviđaj je u toku.

Udes u Dragalju: Dvije osobe povrijeđene

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp kazao je da ga više od <a href="https://www.justice.gov/epstein">tri miliona stranica dokumenata</a> povezanih sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, koje je Ministarstvo pravde ove zemlje objavilo nedavno, „oslobađaju optužbi“.
U izjavi za medije naveo je da ih do sada još nije pogledao. 
- Nisam vidio dokumente lično, ali su mi rekli neki veoma važni ljudi da me oni ne samo oslobađaju, već da pokazuju suprotno od onoga što su radikalna ljevica i drugi očekivali - rekao je Tramp novinarima u predsjedničkom avionu „Air Force One“, prenosi „Tajms“.
Tramp, koji je inače priznao da je bio prijatelj sa Epstinom, više puta je negirao bilo kakvu umiješanost ili saznanja o njegovim seksualnim zlodjelima, pravdajući se time da se njihovo prijateljstvo završilo prije mnogo godina.
<h3>Među materijalima dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija</h3>
Podsjetimo, Ministarstvo pravde SAD objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu, prema zakonu koji treba da otkrije šta je vlada znala o njegovom seksualnom zlostavljanju maloljetnih djevojaka i vezama sa moćnim osobama, prenose agencije.
Zamjenik državnog tužioca Tod Blanš saopštio je da je među sadržajem i preko dvije hiljade video snimaka i 180 hiljada fotografija.
Materijali su postavljeni na veb-sajtu ministarstva i obuhvataju dio zapisa koji su bili zadržani u decembarskom izdanju, prenosi Fonet.
Objavljivanje se vrši prema Zakonu o transparentnosti Epstinovih dosijea, usvojenom nakon višemjesečnog javnog i političkog pritiska, koji obavezuje vladu da otvori dosijee o preminulom finansijeru i njegovoj dugogodišnjoj saradnici i nekadašnjoj djevojci Gislejn Maksvel.
- Današnje objavljivanje predstavlja završetak veoma obimnog procesa identifikacije i pregleda dokumenata kako bi se obezbijedila transparentnost prema američkom narodu i poštovanje zakona - izjavio je Blanš na konferenciji za novinare.
<h3>Nije sve objavljeno</h3>
Nakon što je Kongres propustio rok za potpuno objavljivanje dosijea, koji je istekao 19. decembra, Ministarstvo pravde angažovalo je stotine advokata za pregled zapisa i utvrđivanje šta treba zatamniti radi zaštite identiteta žrtava seksualnog zlostavljanja. Zadržani su podaci koji bi mogli ugroziti eventualne tekuće istrage ili otkriti lične podatke potencijalnih žrtava.
- Sve žene, osim Maksvelove, zatamnjene su na danas objavljenim video snimcima i fotografijama - precizirao je Blanš.
Ukupan broj dokumenata za pregled popeo se na oko šest miliona, uključujući duplikate, navelo je Ministarstvo.
U decembru su objavljene desetine hiljada stranica, uključujući fotografije, transkripte razgovora, evidencije poziva i sudske zapise – većinom ranije javno dostupne ili u velikoj mjeri zatamnjene.
Među njima su bili logovi letova koji pokazuju da je Donald Tramp letio Epstinovim privatnim avionom 90-tih godina, prije nego što su se posvađali, kao i nekoliko fotografija bivšeg predsjednika Bila Klintona.
Ni Tramp ni Klinton nijesu javno optuženi za bilo koje krivično djelo u vezi sa Epstinom, a obojica su negirali da su znali za njegovo zlostavljanje maloljetnica.
Epstin je izvršio samoubistvo u njujorškom zatvoru avgusta 2019, mjesec nakon federalne optužnice za trgovinu ljudima u seksualne svrhe.
Maksvelova je 2021. osuđena u Njujorku za trgovinu ljudima na 20 godina zatvora, koje služi u Teksasu.
Ona takođe negira bilo kakvu krivicu.
Američki tužioci nikada nijesu optužili nikog drugog u vezi sa Epstinovim zlostavljanjem, iako je jedna od žrtava, Virdžinija Roberts Gifri, u tužbama optuživala da je on organizovao njene seksualne susrete sa brojnim političarima, biznismenima i drugim uglednicima – što su svi negirali.
Među optuženima je bio i britanski princ Endrju, rođeni brat kralja Čarlsa, koji se vansudski nagodio za neotkrivenu sumu, poslije čega je lišen kraljevskih titula.

Tramp o novim Epstinovim fajlovima: Nisam ih vidio, ali čujem da me oslobađaju optužbi

Ekonomija

Tolić: Zaposlićemo 130 radnika zbog baze Wizz Air-a u Podgorici, gruba procjena renoviranja oba aerodroma je 250 - 300 miliona eura

Hronika

(VIDEO) Snimak Miloša Medenice nakon bjekstva – policija utvrđuje autentičnost snimka

Politika

Vlasti ne čekaju Brisel: Zakon o ANB i o unutrašnjim poslovima na dnevnom redu bez mišljenja EU

UP: Šire se zlonamjerne, uvrjedljive i neistinite informacije o istaknutim policijskim službenicima, građani da se uzdrže od dijeljenja malicioznih sadržaja

Tag: bajram-begaj