Vrijednost bitkoina je danas, u 15 sati, na najvećoj svjetskoj berzi kriptovaluta Bajnens porastao 3,54 odsto na 92.005,42 eura.
Ukupan obim trgovine bitkoinima u posljednja 24 sata iznosi 61,28 milijardi eura.
Indeks straha i pohlepe za bitkoin se danas nalazi na nivou 29 u kategoriji "strah", što je malo poboljšanje u odnosu na juče kada je bio na nivou 22 u kategoriji "ekstremni strah".
Vrijednost itirijuma (ETH) porasla je za 4,49 odsto na 3.123,69 eura, a vrijednost bajnens koina (BNB) za 1,64 odsto na 865,68 eura.
Kriptovaluta solana (SOL) je porasla za 6,24 odsto na 146,77 evra, a avalanš (AVAX) porasla za 4,58 odsto na 15,78 eura.
Telegramova kriptovaluta tonkoin (TON) se danas prodaje za 1,85 eura, što je za 2,83 odsto više nego juče.
Danas se najviše trgovalo bitkoinom, itirijumom i solanom.
Najveći rast trenutno bilježe kriptovalute COTI, STRK i WLFI.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bitkoin porastao na 92.000 eura

Sa registrovanih 178.000 pokušaja broj spriječenih prelazaka granice je bio bio za više nego duplo manji nego u 2023. godini, i na najnižem nivou od 2021. godine, saopštio je danas Fronteks.
Fronteks je u godišnjem izvještaju ipak upozorio da situacija na evropskim granicama i dalje neizvjesna, i da zbog konflikata, nestabilnosti, i krijumčarskih mreža migracioni pritisak može vrlo brzo da se premjesti sa jedne, na drugu migrantski rutu. Dodaje se da se EU suočava i sa pokušajima neprijateljskih aktera da migracije iskoriste kao faktor destabilizacije.
I prošle godine najaktivnija migrantska ruta bila je centralnomediteranska, a broj otkrivenih pokušaja migranata da sa obala Libije dođu do sredozemnih članica EU ostao je približno isti kao i 2024. godine.
Na toj ruti je tokom 2025. godine otkriveno ukupno 66.328 ilegalnih migranata, pri čemu je većina bila iz Bangladeša, Egipta i Eritreje.
Na zapadnobalkanskoj ruti je zabilježen pad broja pokušaja prelaska granice spoljne granice EU od 42 odsto u odnosu na 2024. godinu. Preduprijeđeno je 12.528 takvih pokušaja, a većina ilegalnih migranata bila je iz Turske, Avganistana i Sirije.
U godišnjem izvještaju se navodi da su razlog za takvo smanjivanje broja pojačane bezbjednosne mjere i tijesna saradnja zemalja duž balkanske rute sa Fronteksom. U to, kako se navodi, spada i nova združena operacija Fronteksa u Bosni i Hercegovini, koja je pokrenuta u novembru prošle godine.
Fronteks navodi da je najveći pad broja pokušaja ulaska u EU, od 63 odsto, zabilježen na zapandoafričkoj ruti, kojom migranti sa obala zapadne Afrike pokušavaju da doplove do španskih kanarskih ostrva. Na toj ruti je spriječeno 17.280 ilegalnih prelazaka i uglavnom se i radilo o državljanima zapadnoafričkih država Malija, Senegala i Gvineje.
Na istočnomediteranskoj ruti je broj pokušaja ulaska u EU bio manji za 27 odsto i na njoj je zaustavljeno 51.399 migranata. Kopnenom i pomorskom istočnomediteranskom rutom migranti, uglavnom iz Sirije, stižu u Grčku, na Kipar i u Bugarsku.
I na istočnim kopnenim granicama EU je oslabio pritisak ilegalnih migracija i broj pokušaja ilegalnog prelaska granice je bio 37 odsto manji nego 2024. godine. U takvom pokušaju je spriječeno 10.846 ljudi, uglavnom državljana Ukrajine i Somlije.
Jedina ruta na kojoj je registrovan porast broja ilegalnih migranata, i to od 14 odsto, je zapadnomediteranska ruta, i to prvenstveno zbog većeg broja isplovljavanja čamaca sa izbjeglicama sa obala Alžira.
Za migrante je, zbog krijumčarskih bandi koje ljude transportuju nesigurnim i pretrpanim čamcima, i dalje najopasniji i najsmrtonosniji ostao pokušaj prelaska Meditarana.
Prema procjenama Međunarodne organizacije za migracije, u vodama Sredozemlja se prošle godine udavilo najmanje 1.878 ljudi. Broj je ipak manji nego 2024. godine, kada je poginulo 2.573 ljudi, a Frionteks navodi da redovnim patroliranjem brodovima i avionima nastoji da pomogne nacionalnim vlastima da otkriju čamce i unaprijede potencijale za potragu i spasavanje.
Prema podacima Fronteksa, za 3 odsto je opao i broj pokušaja migranata da se prelaskom Lamanša iz Francuske dokopaju britanske obale, u čemu je spriječen 65.861 migrant.

Manje pokušaja ilegalnog ulaska u EU u odnosu na 2024.

Republikanci u američkom Senatu odbacili su rezoluciju o ratnim ovlašćenjima koja bi ograničila američkom predsjedniku Donaldu Trampu mogućnost daljih napada na Venecuelu, nakon što je Bijela kuća izvršila pritisak na nekoliko republikanskih senatora koji su prvobitno podržali mjeru.
Republikanski senatori Džoš Holi iz Misurija i Tod Jang iz Indijane promijenili su juče stav, nakon što su prvobitno glasali za usvajanje rezolucije, prenosi CBS news.
Američki potpredsjednik Džej Di Vens morao je da interveniše kako bi prelomio neriješeni rezultat 50-50. Republikanci su iskoristili proceduralni manever da blokiraju rezoluciju, tvrdeći da ona više ne bi trebalo da ima status "prioritetne", što joj daje prednost na sjednici, jer SAD trenutno nisu uključene u "ratne aktivnosti" protiv Venecuele.
Vođa senatske većine Džon Tun iz Južne Dakote najavio je ovaj argument u obraćanju Senatu.
- Danas očekujemo glasanje o rezoluciji koja nalaže povlačenje američkih snaga iz sukoba u ili protiv Venecuele, iako SAD trenutno nisu uključene u ratne aktivnosti tamo. Nemamo trupe na tlu u Venecueli. Trenutno ne sprovodimo vojne operacije tamo - istakao je Tun.
Senatori su prošle nedjelje usvojili rezoluciju koju je predložio demokrata Tim Kein iz Virdžinije, nakon što su SAD uhapsile predsjednika Venecuele Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores, a Tramp je tvrdio da SAD sada kontrolišu zemlju.
Pet republikanskih senatora pridružilo se svim demokratama u podršci rezoluciji, čime je ona prošla nakon dvije prethodne neuspješne inicijative u Senatu da se ograniče Trampove vojne akcije u regionu.
Republikanski senatori koji su glasali sa demokratama bili su Holi, Jang, Liza Mirkovski sa Aljaske, Suzan Kolins iz Mejna i Rend Pol iz Kentakija. Prošle nedjelje, Tramp je kritikovao republikance, rekavši da "nikada više ne bi trebalo da budu izabrani na funkciju".
Ponovo ih je kritikovao u utorak tokom govora u Detroit ekonomik klubu, nazivajući ih "pravim gubitnicima".
Pojedini senatori su rekli da su pre jučerašnjeg glasanja primili pozive od Trampa i američkog državnog sekretara Marka Rubija.

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

OTP Group Budućnost želi da odigra dobar meč i revanšira se Borusiji za poraz u Dortmundu, kazala je pivot Ivana Godeč.
Budućnost i Borusija odigraće u subotu u Podgorici utakmicu desetog kola A grupe Lige šampiona.
Borusija, uoči gostovanja u M:tel dvorani Morača ima pobjedu i bod više od rivala.
Prvi međusobni duel dobila je 30:24.
Budućnost je u prošlom kolu, protiv Glorije u Bostrici, upisala prvi trijumf ove sezone, u kojoj ima i remi protiv Esbjerga.
Godeč je kazala da Budućnost u drugpoj polusezoni želi da dokaže da može da igra sa svima.
- Možda smo bili autsajderi protiv Glorije, ali nije baš sve kako je napisano na papiru, lopta je okrugla, treba da damo sve od sebe - rekla je Godeč.
Ona je istakla da ostaje žal zbog poraza u Dortmundu, podsjećajući da je Budućnost tokom cijelog prvog poluvremena bila u vođstvu.
- Žao mi je zbog te utakmice, vodile smo cijelo prvo poluvrijeme, igrale fenomenalno - rekla je Godeč.
Prema njenim riječima, golman njenmačkog tima obilježio je drugo poluvrijeme i bio najzaslužniji za preokret.
- Analizirali smo tu utakmicu, tako da ćemo to sigurno popraviti. Spremne smo za subotnji duel - kazala je Godeč.
On je naglasila da, ukoliko želi pobjedu, moraju zaustaviti Alinu Grijsel.
- Moramo spriječiti i njihovu tranziciju, dosta trče i dosta golova daju iz tranzicije - rekla je Godeč.
Talentovani srednji bek Nika Ramusović, koja se nakon duže pauze vratila na teren, kazala je da su protiv Esbjerga i Bistrice pokazale da mogu da igraju sa svima i da možemo da vjerujemo u sebe.
Ona je pozvala navijače da dođu u što većem broju i pomognu im da ostvarenu novu pobjedu.
- Zahvalila bih se treneru što mi je dao šansu da šutiram penale s obzirom da mi je to prva utakmica nakon godinu pauze. Bila sam presrećna i drago mi je što sam opravdala očekivanja - kazala je Ramusović. 
Govoreći o povredama koljena i oporavku, ona je naglasila da je bilo teško, ali da je to nije poremetilo.
- Naravno da je bilo teško i da je bio težak period. Uvijek kažem da je to kamen spoticanja do uspjeha. Sve je prošlo, morala sam glavu da namjestim da će sve da prođe i bude dobro i tako sam se vratila - rekla je Ramusović.
Ona je naglasila da je veliku podršku imala od starije sestre, nekadašnje reprezentativke, Eme Alivodić.
- Mnogo je imala korisnih savjeta, ne samo njenih, nego od moje čitave porodice. Kad dođu loši trenuci, uvijek su tu bili da me vrate i skrenu mi misli sa loših stvari - rekla je Ramusović.
Govoreći o povredama, ona je kazala da su one sastavni dio sporta i da ne razmišlja o njima.
- Ušla sam na teren bez ikakvog straha. Povreda je sastavni dio sporta, svakog sportistu može da zadesi. Bez ikakvog straha sam ušla na teren i jedva sam čekala - zaključila je Ramusović.
Dubotnji duel u dvorani Morača počeće u 16 sati.

Godeč: Revanš Borusiji za poraz u Dortmundu

Premijer bh. entiteta Republika Srpske Savo Minić planira vratiti mandat predsjednika entitetske vlade, potvrđeno je za Klix.ba. Razlog koji će navesti je "rekonstrukcija Vlade RS-a".
Međutim, pravi razlog zapravo leži u odluci Ustavnog suda BiH koja se očekuje naredne sedmice, a koja će odlučivati o legalnosti aktuelne Vlade RS-a na čelu s Minićem, na podnesenu apelaciju.
U sklopu rekonstrukcije Vlade RS-a u planu je zamjena nekoliko ministara koji ne zadovoljavaju apetite vladajuće strukture.
Kada Minić vrati mandat, koji je prihvatio na prijedlog Milorada Dodika, v.d. predsjednice RS-a Ana Trišić Babić će uputiti prijedlog za novog predsjednika Vlade RS-a, a to će ponovo biti Savo Minić.
U tom slučaju Savo Minić će ovaj put biti legalno imenovan za premijera ovog bh. entiteta.
Druga opcija jeste da aktuelna vlada radi u tehničkom mandatu do konačnog izbora novog predsjednika Republike Srpske što će biti poznato nakon ponavljanja izbora na nekoliko biračkih mjesta 8. februara.
Narodna skupština RS-a je 2. septembra potvrdila novu Vladu RS-a na čelu sa Savom Minićem.
Minića je za mandatara predložio Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a i pravosnažno osuđeni političar kojem je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS-a zbog jednogodišnje zatvorske kazne i zabrane obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Činjenica da je cijeli proces pokrenut od strane političara kojem je mandat pravosnažno oduzet čini novu vladu Republike Srpske nelegalnom, a njen legitimitet duboko upitnim.
Konačnu riječ daće Ustavni sud Bosne i Hercegovine.

Tag: bajnens

Bitkoin porastao na 92.000 eura

Manje pokušaja ilegalnog ulaska u EU u odnosu na 2024.

Republikanci u Senatu blokirali rezoluciju o ratnim ovlašćenjima Trampa u Venecueli

Godeč: Revanš Borusiji za poraz u Dortmundu

Savo Minić vraća mandat premijera RS-a, vlast priznaje da ga Dodik nije mogao predložiti

PRATITE TVe UŽIVO