<p>U Srbiji je za prvih pet mjeseci ove godine odobren samo jedan zahtjev za azil i to u obliku "supsidijarne zaštite" jedne osobe iz Burundija, rečeno je u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila povodom Međunarodnog dana izbjeglica, 20. juna.</p>
<p>Direktor Centra <b>Radoš Đurović</b> je agenciji Beta kazao da je za prvih pet mjeseci ove godine 189 osoba izrazilo namjeru da traži azil, a da je podnijeto 59 zahtjeva i da je "odobren samo jedan azil u obliku supsidijarne zaštite jednom licu iz Burundija".&nbsp;</p>
<p>On je ocijenio da to govori i o otežanom pristupu azilnom postupku, jer izbjeglice ne mogu da osiguraju da im zahtjev bude razmotren i da postupak bude brz i efikasan.</p>
<p>Đurović je naveo da je, po podacima Centra, azil tražilo najviše ljudi iz Egipta, Avganistana, Sirije, Rusije, Palestine, Iraka, Maroka i Pakistana.</p>
<p>Dodao je i da su najviše kroz Srbiju prolazili ljudi iz Avganistana, Sirije i Turske, a potom iz Sjeverne Afrike i Pakistana.</p>
<p>Kazao je da je ove godine kroz Srbiju prošlo više od 9.000 osoba, te da će ih, ako se tako nastavi, do kraja godine, po procjenama centra, biti ukupno oko 30.000.</p>
<p>- Privremenu zaštitu je dobilo ili produžilo 881 lice koje dolazi iz ratom razorene Ukraijine, a u Srbiji boravi oko 21.000 Ukrajinaca - kazao je on.</p>
<p>Rekao je i da je u Srbiji iz Rusije sada, po podacima centra, 45.973 osoba, tako da, pored izbjeglica iz Azije i Afrike, ima izbjeglica iz Evrope, "i to su značajne brojke i raznovrsna populacija".</p>
<p>- Njihov položaj u vezi azilnog postupka je otežan, izbjeglice ne mogu same da osiguraju da im se razmotri zahtjev za azil i da imaju ubrzan i efikasan postupak i to ne mogu nikako bez stručne pravne pomoći koja je besplatna, ali je ima malo - napomenuo je Đurović.</p>
<p>Napomenuo je da, u kontekstu pristupu azila, u Vojvodini ljudi gotovo i da ne mogu da podnesu zahtjev za azil, jer "čekaju nedjeljama i mjesecima da im se podnese zahtjev pa da se razmotri...".</p>
<p>Naveo je i da "na taj način proces može da traje i godinama" pogotovu jer, Upravni sud veoma sporo odlučuje u trećoj instanci o zahtjevima.</p>
<p>- Tu je i trend zatvaranje kampova za migrante koji se nastavalja u Srbiji, a do kraja juna i Centar za azil u Krnjači biće zatvoren tako da ostajemo na četiri centar za prihvat: u Obrenovcu, Sjenici, Preševu i Bujanovcu, od 17 koliko ih je nekada bilo - kazao je Đurović.</p>
<p>Smatra da "to nije pametno" hzbog pogoršavanja stanja u svijetu, pogotovu novog rata Izraela i Irana i prvih naznaka novog izbjeglištva iz tog pravca.</p>
<p>- Kada govorimo o integracijama, možemo reći da prednost imaju izbjeglice iz Ukrajine koji imaju pravo na rad omah po dobijanju privreme zaštite, za razliku od izbjeglica iz Afrika i Azije koji to tek mogu nakon podnijetog zahtjeva za azil - kazao je Đurović.</p>
<p>Po njegovim riječima, prednost Ukrajinaca je bliskost jezika i kulture i njihovom boravku u gradovima.</p>
<p>- Potrebno je da privremena zaštita Ukrajinaca preraste u trajno rješenje, svjedoci smo da se privremena zaštita produžava iz godine u godinu i to je velika neizvjesnost za te ljude jer moraju da dobijaju nova rješenja... a tu je i problem sa poslodavcima - kazao je on.</p>
<p>Po riječima Đurovića, potrebno je da se ljudima iz Ukrajine omogući trajno rješenje - da im se odobri zaštita na mnogo duži period ili da im se da azil.</p>
<p>- Potrebno je povećati i kapacitete prihvatnih i centara za azil oko većnih urbanih centara, povećati i kadar Kancelarije za azil i omogućiti nesmetano podnosenje zahtjeva za azil, po smještaju ljudi u centrima za prihvat - kazao je on.</p>
<p>Đurović smatra i da je neophodno da Upravni sud unaprijedi kapacitete u vezi sa zahtjevima za azil i da formira posebno odjeljenje koje bi obrađivalo te zahtjeve i istraživalo informacije o zemljama odakle ti ljudi dolaze.</p>
<p>Ocijenio je i da bi Komesarijat za izbjeglice i migracije, koja sada funkcionoše samostalno, trebalo podvesti pod neko od ministarstva Vlade Srbije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Srbiji za pet mjeseci odobren samo jedan zahtjev za azil

<p>Crna Gora je od oktobra 2023. privremeni dom <b>Dinare Smailove</b> – revolucionarke iz Kazahstana, kako je opisuju međunarodne organizacije.</p> <p>- Ja sam žena koja je preživjela grupno silovanje i zato sam decenijama kasnije osnovala organizaciju "Ne ćuti", kako bih osnažila i ostale da ne ćute - kaže u razgovoru za Radio Slobodnu Evropu.</p> <p>Prije devet godina osnovana je organizacija koja pomaže žrtvama da se izbore sa posljedicama porodičnog i seksualnog nasilja.</p> <p>A Dinaru je borba za njihova prava dovela u sukob sa kazahstanskim vlastima.</p> <p>Nakon što ih je javno kritikovala zbog korupcije i neefikasne zaštite žena i djece, vlasti su pokrenule postupke protiv nje. Do sada šest: za korupciju, prevare i širenje lažnih informacija.</p> <p>Zbog pritiska i prijetnji 2021. je napustila svoju zemlju.</p> <p>Prva stanica bila je Gruzija, a potom Crna Gora. Tu je zatražila azil.</p> <p><b>RSE: Dinara, možete li nas vratiti na početak – šta se dešavalo u Kazahstanu? Zašto ste odlučili da ga napustite?</b></p> <p><b>Smailova:</b> Ja sam žena koja je pretrpjela grupno silovanje. I rekla sam ženama da moraju biti snažne. Za tri godine uspjeli smo da promijenimo mišljenje ljudi. Kao i zakon.</p> <p>Prvi zakon koji smo promijenili u Kazahstanu na tu temu je bio zakon o seksualnom nasilju. I on se primijenjuje.</p> <p>To je bio veoma veliki korak da jedna žena koja je i sama žrtva seksualnog nasilja ustaje, podiže glas i osnažuje druge žene da govore.</p> <p>Pozvali su me u Ameriku, kao ženu revolucionarku koja je promijenila mišljenje drugih. Lakše je kada i drugi misle kao i vi. Nakon Amerike sam se vratila u Kazahstan. Podigili su optužnicu protiv mene. Htjeli su da zatvorim svoju organizaciju.</p> <p>Mene su htjeli da ućutkaju da žene ne bih ohrabrivala da pričaju o nasilju. Ali nisu uspjeli. Iz godine u godinu smo imali sve više žena koje su prijavljivale silovanja, i djece koja su bila silovana…</p> <p>Zbog toga je vlastima bilo jako važno da me zaustave u tom procesu.</p> <p><b>RSE</b>:<b> Zašto je vlast htjela da vas zaustavi?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Zato što smo otkrili nepočinstva policije, veliku korupciju i vlastima se nije dopadalo to.</p> <p><b>RSE: Do kakvih ste sve podataka došli, šta ste postigli za pet godina rada?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Naša organizacija izmijenila je šest zakona o seksualnom nasilju žena i djece.</p> <p>Osim toga, u zatvoru se nalazi 314 prestupnika, odradili smo 55.000 besplatnih konsultacija i napravili call centar gdje žene prijavljuju nasilje.</p> <p><b>RSE</b>: <b>Zašto vas vlasti Kazahstana optužuju na širenje dezinformacija i prevare?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Sve što organizacija radi je na račun donacija. Sve što imamo je prijavljeno i sve je transparentno objavljeno na našim društvenim mrežama.</p> <p>16. oktobra su podigli optužnicu protiv mene. Tek od novembra prošle godine počeli su da me traže. Optužuju me da sam ukrala donacije i da sam otišla preko granice. Govore da smo dobili 56 miliona tengi (95.000 eura) i da smo samo jedan mali dio dali advokatima.</p> <p>Samo za rad sa žrtvama plaćeno je 180 sati psihologa. Imali smo tim od 14 ljudi koji su dobijali platu. Plaćali smo rentiranje kancelarija.</p> <p>Sve to je bilo napisano u svim našim troškovima. A vlast je, uprkos transparentnosti koja je jasno vidljiva na našim socijalnim mrežama, davala lažne informacije o meni.</p> <h2>Gruzija dala, pa povukla gostoprimstvo</h2> <p><b>RSE: Vaš prvi izbor bila je Gruzija. Ali ste na neki način protjerani odatle, bio vam je zabranjen povratak. Zašto?</b></p> <p><b>Smailova: </b>U Gruziju su supruga i mene pozvali pravnici koji su nas uključili u program zaštite. Gruzija nam je dala mogućnost rehabilitacije.</p> <p>Tamo su mi otkrili kancer materice i morala sam da ostanem da bih se operisala.</p> <p>Ostali smo u Gruziji, gdje smo osnovali fond Break Silence i napravili tim.</p> <p>Krajem septembra bili smo u Turskoj, otišli smo na tri dana i kada smo se vratili meni su zabranili da pređem granicu a mužu ne. Rekli su mi da će me ponovo vratiti u Tursku.</p> <p>Muž je rekao da će ići sa mnom, tako da smo se zajedno vratili u Tursku sa jednim ruksakom sa našim stvarima i bukvalno bez ičega. Sav naš rad u Gruziji je bio nasilno zaustavljen.</p> <p>Vlasti Gruzije nisu objasnile zašto su nam to zabranili. U tom momentu pojavilo se dosta pravnika koji su pričali da je to nepravedno. Išli u konzulat Gruzije u Istanbulu ali nismo dobili pomoć.</p> <p>Onda smo došli na ideju da probamo sa Crnom Gorom.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250418110412_ae4642fbb6e7a3c07fa4b696e669cc86b7bd0d6155eec5ddeda58be1ce73860d" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Dinara Smailova sa suprugom"> <figcaption>Dinara Smailova sa suprugom<span>(Photo: Aleksandar Ljumović (RFE/RL))</span></figcaption> </figure>  <h2>U Crnoj Gori očekivali zaštitu</h2> <p><b>RSE: Kako ste se odlučili za Crnu Goru?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Odlučili smo se za Crnu Goru zato što je to članica NATO i zemlja koja ide ka Evropskoj uniji. To je nama bilo jako važno i nadali smo se da će nas ovdje zaštititi.</p> <p>Kad smo došli u oktobru 2023. odmah smo tražili azil. Policija Kazahstana podigla je protiv mene tužbu da mi Crna Gora ne bi dala taj status.</p> <p>Dakle 12. oktobra smo stigli u Crnu Goru, a već 16. je Kazahstan podnio tužbu. Ali nas to nije zaustavilo.</p> <p><b>RSE</b>: <b>Međutim i ovdje vam je prijećeno. Da li ste to prijavili policiji i kako su reagovali?</b></p> <p><b>Smailova: </b>U Crnoj Gori su nas pratili. Bilo je četiri, pet slučajeva.</p> <p>Bilo je situacija da su nam prijetili građani Kazahstana. Čak i jedan koji živi u Italiji. On nam je prijetio da će nas prijaviti. Mi takođe u Italiji imamo boravak.</p> <p>To smo prijavili policiji. Kada su nas pozvali i pitali gdje tačno živimo, pomislila da to rade zbog zaštite i naivno sam im rekla.</p> <p>Poslije nekog vremena došla su dva policajca i odmah sam znala da će to biti hapšenje zbog ekstradicije.</p> <p>U tom momentu nisam imala prevodioca, slabo govorim jezik i odreagovala sam kako su zahtijevali. Oni su tražili da odemo u policijsku stanicu, gdje su mi uzeli otiske i izjavu i gdje je odmah potegnuto pitanje potjernice.</p> <p>Sve se dešavalo jako brzo. Policija je bila u civilu, mene su brzo izveli na ulicu, tamo je bilo tri automobila i svi su izgledali obično, ne kao policajci.</p> <p>Suprug je ostao kod kuće, a mene su poveli. Rekli su mu da može pješke da dođe. Uplašila sam se, mislila sam da je to neka prevara jer nisu bili uniformi.</p> <p>Tražila sam da suprug ide sa nama jer sam počela da sumnjam da je to policija uopšte, mislila sam da je neka druga organizacija.</p> <p>Kada su nas doveli u policijsku stanicu rekli su mi da moram da budem pritvorena, sve su mi objasnili, doduše bez prevodioca, na nekom polu-konfuznom jeziku, ali su mi ipak objasnili kako će se stvari odvijati po pitanju moje ekstradicije.</p> <p>Ujutru je suprug obavijestio crnogorske pravnike i novinare i svi su se ujedinili jako brzo, i našao mi se advokat koji je pružio pomoć po pitanju ekstradicije.</p> <p>Podržavaju me organizacije - od lokalnih ženskih iz Crne Gore do Evropskog parlamenta.</p> <h2>Živimo u iščekivanju</h2> <p><b>RSE:</b> <b>Da li strahujete da ćete, ipak, biti izručeni?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Živimo u iščekivanju, to je jako teško kada ne znaš svoju budućnost, kada ne razumiješ kako će se sve završiti. Ipak se nadam da će se mojim slučajem baviti ispravno i da će ga dobro procijeniti.</p> <p>Kad sam bila na sudu, sudije i advokati su rekli da šteta zbog koje su me osudili i sude mi je svega 42 eura.</p> <p>Ipak, moja nada je Crna Gora, koja je demokratska zemlja.</p> <p>Crna Gora se jako dopada i mom suprugu. Posebno mu se sviđa priroda.</p> <p><b>RSE:</b> <b>Kako provodite vrijeme dok čekate odluku?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Počela sam da slikam, idem na izložbe i trudim se da prodam svoje slike. To nas održava u životu što možemo da se bavimo i umjetnošću i da skrenemo misli sa našeg problema.</p> <p>Ovdje se osjećam sigurno za razliku od Kazahstana.</p> <p>Tamo ne bih mogla da djelujem kao što djelujem ovdje. Zato sam zahvalna i Crnoj Gori i ljudima koji nas podržavaju.</p> <p><b>RSE</b><b>: </b><b>Kako vam odavde izgleda situacija sa ženama u Kazahstanu?</b></p> <p><b>Smailova: </b>Želim da kažem da su naše žene velike i jake.</p> <p>Vidjela sam mnogo strašnih situacija i kako su se naše žene dizale iz svih tih problema. Vidjela sam i kako jedna naša žena može biti primjer za stotine, za hiljade. U Kazakstanu se dešava ženska revolucija. Sve će se popraviti, ali glavno je da se ne ćuti.</p> <p>Kazahstanskim ženama je potrebna pomoć, kao i novinarima i pravnicima... I molim čitav svijet da pomogne Kazahstanu. Ne ćutite!</p>

Čekajući azil u Crnoj Gori: Dinarin put od traume do spašavanja drugih

<p>Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za ženska prava (CŽP) pozdravljaju oslobađanje kazahstanske aktivistkinje za ljudska prava <b>Dine Smailove </b>od strane Višeg suda u Podgorici.</p>
<p>Smailova je juče uhapšena u Crnoj Gori na osnovu međunarodne potjernice koju je raspisao Kazahstan, jer se protiv nje u toj državi vode krivični postupci zbog navodne prevare u vezi upotrebe donacija u vrijeme kada se nalazila u Gruziji, a ne u Kazahstanu.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Iz HRA i CŽP podsjećaju da je ona borkinja protiv porodičnog nasilja i seksualnog zlostavljanja u Kazahstanu, osnivačica Fondacije NeMolchiKZ (prevedeno NeĆutanju), organizacije koja promoviše prava i slobode žena, djece, rodnu ravnopravnost i bori se protiv diskriminacije i nekažnjivosti.</p>
<p>Smailova je u Crnoj Gori od oktobra 2023. godine, kada je zajedno sa suprugom zatražila azil u našoj državi zbog progona po političkom osnovu u Kazahstanu.</p>
<p>HRA i CŽP očekuju da Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove. </p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-prosla-sam-kroz-progon-i-hapsenje-cekam-odluku-o-azilu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Prema izvještaju Amnesty International, Kazahstan se obračunava sa građanskim aktivistima tako što ih pretvara u političke zatvorenike. Ta država je na lošem glasu po pitanju poštovanja ljudskih prava, što stvara ozbiljnu sumnju da bi Smailova u slučaju ekstradicije bila izložena progonu, a ne pravičnom suđenju - podsjećaju u HRA i CŽP.</p>
<p>Napominju da, iako će se ekstradicioni postupak po zahtjevu Kazahstana nastaviti, u slučaju da dobije azil Smailova neće biti izručena toj državi.</p>
<p>- Apelujemo na nadležni MUP da prilikom donošenja odluke o azilu razmotri vrlo zabrinjavajuće stanje ljudskih prava u toj azijskoj državi - ističe se u saopštenju.</p>
<p>Smailovu je na današnjem ročištu u Višem sudu u Podgorici zastupao advokat <b>Dalibor Tomović</b>.</p>

HRA i CŽP: MUP da hitno odluči o zahtjevu za azil Dine Smailove

<p>Kazahstanska aktivistkinja za ljudska prava <b>Dinara Smailova</b> kazala je danas ispred Višeg suda u Podgorici da &nbsp;je već devet godina izložena progonu u svojoj zemlji zbog borbe za prava žena i djece žrtava nasilja</p>
<p>- U Kazahstanu sam od samog početka svojih aktivnosti bila progonjena zbog raznih krivičnih slučajeva koje su mi podmetale vlasti – kazala je Smailova novinarima, navodeći da je članica jednog fonda za zaštitu ljudskih prava od 2014. godine.</p>
<p>Ona je podsjetila da je 16. oktobra 2023. godine u Crnoj Gori zatražila politički azil, ali da do danas nije dobila status izbjeglice. Prema njenim riječima, do sada su vođena dva intervjua, ali bez konkretnog rezultata.</p>
<p>- Juče popodne sam iznenada uhapšena i privedena u policijsku stanicu u Budvi, gdje sam provela dan u ćeliji. Danas su me sa lisicama na rukama odveli na sud - ispričala je Smailova.</p>
<p>Kazala je da prilikom hapšenja nije imala ni advokata ni prevodioca, te da je potpisivala dokumenta ne znajući šta u njima piše. Tek je kasnije, kako je navela, dobila pravnu pomoć i mogućnost da razgovara sa advokatom.</p>
<p>- Sud je odlučio da mi oduzme pasoš, ali da me pusti na slobodu. Odluka o ekstradiciji još nije donešena. Sada čekamo da mi se dodijeli status političke izbjeglice - kazala je Smailova.</p>
<p>Ona se zahvalila sunarodnicima i pristalicama koji su je podržavali sve ove godine.&nbsp;</p>
<p>- Ovo je bila prava ženska revolucija u Kazahstanu. Zbog toga sam i progonjena. Molim vas, ne ćutite. Nastavite da podržavate fond i borbu za ljudska prava – poručila je Smailova.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fsmailova-ostaje-na-slobodi-dok-crna-gora-odluci-o-zahtjevu-za-azil&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Smailova: Prošla sam kroz progon i hapšenje, čekam odluku o azilu

<p>U podgoričkom Skloništu za napuštene i izgubljene kućne ljubimce na Vrelima ribničkim trenutno se nalazi oko 220 pasa raspoređenih u oko 150 bokseva.</p>
<p>U skloništu uz radnike gradskog preduzeća “Čistoća'' d.o.o. Podgorica koji su nadležni za brigu o psima, trenutno volontira pet članova nevladine organizacije "Ruka-šapi".</p>
<p>Riječ je o neprofitnoj organizaciji koja postoji od 2012. godine, a koja brine o psima i van skloništa - vode računa o njihovoj ishrani, doprinose slanju životinja na liječenja i operacije i po potrebi ih smještaju u pansione.</p>
<p>Predstavnica NVO “Ruka-šapi” Milica Đikanović ističe da je glavni problem što konstantno imaju priliv novih pasa.</p>
<p>- Azil bi trebao da bude sklonište i privremeni smještaj - pas bi trebao da uđe u sklonište, da se tretira, steriliše, vakciniše od zaraznih bolesti i bjesnila, te da se stavi na raspolaganje za udomljavanje. Ukoliko se taj pas ne udomi on se vraća na lokaciju sa koje je preuzet i on je štiti od priliva novih pasa. To je nemoguće sprovesti zato što stalno imamo nove pse. U posljednja tri dana po gradu imamo potpuno nepoznate pse, vidi se da su dezorijentisani – kao da su izbačeni, kao što se često dešava. Često bude priliv sa primorja ili sjevera, ali nikad se ne uđe u trag ko ostavlja pse u druge opštine. Dok god je tako i dok god se svi psi ne čipuju i stave pod kontrolu nećemo moći da znamo ko su novi psi - navela je Đikanović.</p>
<p>Ističe da se pri rješavanju ovog problema treba krenuti od neodgovornih vlasnika od kojih je cijela ova priča potekla.</p>
<p>- Svako danas može da uzme psa i kad mu dosadi da ga izbaci vani, to postaje napušten pas i pripada gradu u kojem se nalazi jer nije čipovan. Zimski i ljetnji period je jako mrtav što se tiče udomljavanja pasa, ljudi se pripremaju za odmore i odlaze na duži period, ne mogu da uzmu tu obavezu i to je razumljivo. Ipak, dešava se da kad ljudi idu na odmore izbace na ulicu psa kojeg već imaju - kazala je Đikanović.</p>
<p>Otežavajuća okolnost oko udomljavanja je bilo i zatvaranje azila.</p>
<p>- Azil je od ljeta bio zatvoren za priliv novih štenaca, što je bila naša inicijativa. Prije toga, mnogo štenaca je uginulo, a niko nije snosio odgovornost. Ovdje hara parvovirus koji je poguban za štence. Vazduh, dodir, gaženje u boks nakon posjete starim psima dovodi do prenosa virusa. Prilikom uvođenja štenaca u azil oni se uglavnom zaraze, mali broj uspijemo da udomimo. Pokušavali smo da spasimo dosta štenaca, vodili smo ih na terapije, uzimali ih u svojim domovima. Potrebni su potpuno izolovani kontejneri koji će biti strukturalno i fizički prihvatljivi – izolovani od ostalih pasa, u kojima će samo jedan ili dva radnika moći da se bave tim štencima. Osiguravanje izolovanih kontejnera je uslov kako bi se štenci mogli opet dovoditi u azil - navela je predstavnica NVO “Ruka-šapi”.</p>
<p>Đikanović navodi da je zbog svega navedenog potrebno sistemski pristupiti rješavanju problema, te je pozvala nadležne institucije na bolju saradnju.</p>
<p>- Potrebno je formiranje radne grupe u kojoj će da sjednu sve nadležne institucije – komunalna policija, komunalna inspekcija, predstavnici Glavnog grada, Čistoće, pravne službe, predstavnici NVO sektora i mediji kako bi počeli da rješavamo ove probleme. Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove od 2019. do dan danas nije našla mehanizam prinudnog obilježavanja pasa. Danas pse čipuju samo odgovorni ljudi, neodgovorni ne. Takođe, pas ne može da šeta pored vlasnika bez povodca. Vlasnik mora da kupi izmet za svojim ljubimcem jer svi gazimo izmet po gradu, to nije reprezentativno, a da ne pričamo o aspektu turizma. Mogu da kažem da su stranci jako razočarani, stalno nam pišu, ljudi plačući odlaze iz Crne Gore i govore da ne žele da se vrate jer se zaljube u nekog psa, žele da ga vode, ali imamo problem Titar testa na bjesnilo. Iako je posljednji slučaj bjesnila u Crnoj Gori zabilježen 2012, pas mora da uradi Titar test i čeka tri do četiri mjeseca da napusti zemlju. Da nemamo taj Titar test, stranac bi mogao da tog psa sredi, vakciniše od zaraznih bolesti, uzme pasoš i nađe mu dom, a ovako pas luta po Crnoj Gori i nikad se neće udomiti - navela je Đikanović.</p>
<p>Napominje da su za rješavanje mnogobrojnih problema koji se tiču napuštenih životinja potrebna veća finansijska sredstva.</p>
<p>- Glavni grad daje velike odštete prilikom ujeda pasa lutalica – čak tri puta više sredstava nego za troškove za budžet koji se izdvaja za ovo sklonište. Ranije kada je azil funkcionisao sa svega 40 bokseva budžet je bio isti kao i danas. Logikom zdravog razuma znamo da to nije dovoljno, pogotovo danas u vrijeme kad su cijene usluga jako skočile. Preplavljeni smo psima. Ovo nije problem samo nas koji ih volimo, već i onih koji ih ne vole, jer zašto bi morao čopor da se kreće gradom. Moramo da rješavamo problem od korijena - istakla je Đikanović.</p>
<p>Iz NVO “Ruka-šapi” ističu da imaju značajnu pomoć građana, te pozivaju i ostale pojedince da se uključe u njihove aktivnosti kako bi stvorili bolje i dostojanstvene uslove za životinje.</p>
<p>- Apelujemo da nam se stalno priključe volonteri, to uopšte ne moraju biti mladi ljudi, to mogu biti ljudi u penziji. Mogu da dođu ovdje da provedu dva sata, da se oplemene, da se lijepo osjećaju, izbjegnu ekrane, neke ružne vijesti... Čovjek samo da dođe, uzme jednog psa da ga prošeta učiniće nešto lijepo sebi, a tek da ne pričamo o tom psu koji će tog dana da izađe iz boksa koji mu je skučen. Azil nije mjesto gdje bi psi trebali da provedu svoj život, ali ovdje ima pasa od preko četiri godine. Ima i nekih koji su se ovdje rodili. Ovdje ima toliko divnih pasa, te pozivam ljude da dođu do azila, da prošetaju, da nahrane pse, bez obaveze da udome - poručila je Đikanović.</p>
<p>Azil na Vrelima ribničkim je otvoren za posjetioce svakog radnog dana od 15 do 17 časova.</p>
<p>Da bi potencijalni udomitelj mogao da udomi psa iz Skloništa, mora biti punoljetan ili doći u pratnji punoljetne osobe. Svi potencijalni udomitelji moraju da ispunjavaju uslove koji su predviđeni Zakonom o zaštiti dobrobiti životinja, kao i opštinskim odlukama o držanju kućnih ljubimaca. Prilikom udomljavanja obavezno je potpisivanje ugovora o udomljavanju, a tome prethodi obavezna provjera uslova u kojima će pas živjeti.</p>

Đikanović: Psima azil ne bi smio da bude prostor za život

<p>Predsjednik Rusije <b>Vladimir Putin</b> donio je odluku o pružanju političkog azila <b>Bašaru al Asadu</b> i njegovoj porodici, potvrdio je danas portparol Kremlja <b>Dimitrij Peskov</b>, nakon što su ruski mediji u nedjelju obajvili da je Asad doputovao u Moskvu i da mu je Rusija dala azil.</p>
<p>Peskov je rekao da takve odluke ne mogu biti donijete „bez šefa države“, te da je to Putinova odluka, javlja agencija TASS.</p>
<p>Međutim, Peskov je istakao da zvaničnih saopštenja po ovom pitanju nije bilo, navodeći da su se juče u medijima pojavile informacije „od izvora“.</p>
<p>- Trenutno nemam šta da dodam na tu temu - rekao je Peskov.</p>

Kremlj potvrdio: Putin donio odluku o azilu Bašaru al Asadu i njegovoj porodici

<p>Ruski državni mediji navode da je pali sirijski predsjednik Bašar al Asad u Moskvi sa svojom porodicom, prenosi Sky news.</p>
<p>Pozivajući se na izvor u Kremlju, ruski državni medij TASS je rekao da je Asadu i članovima njegove porodice pružen azil u ruskoj prijestonici.</p>
<p>Bilo je mnogo spekulacija o tome gdje se Assad nalazi nakon izvještaja da je pobjegao iz Damaska prije nego što su pobunjenici stigli tamo jutros.</p>
<p>Rusija, jedan od najbližih Asadovih saveznika, potvrdila je ranije danas da je napustio Siriju, ali nije rekla gdje se nalazi, niti da li mu je Moskva dala utočište.</p>

Asad sa porodicom u Moskvi, pružen mu azil

<p>Holandska desničarska vlada je od Evropske komisije zvanično zatražila da izađe iz zajedničke regulative EU o pravu azila kao što je ranije i najavljivala, ali je mala vjerovatnoća da to može i da ostvari.</p>
<p>- Upravo sam obavijestila Evropsku komisiju da želimo opt-aut za Holandiju iz migracione politike unutar Evrope - napisala je na platformi Iks ministarka unutrašnjih poslova <b>Marjolejn Faber</b>, prenijele su agencije.</p>
<p>Faber je dodala da je krajnje vrijeme da "Holandija ponovo bude nadležna za svoju politiku azila".</p>
<p>Vladu premijera<b> Dika Šofa</b>, koja je formirana u julu nakon dugih pregovora, čine četiri partije desnice, a Faber je članica najjače, ekstremno desne, ultranacionalističke i ksenofobne Partije za slobodu (PVV) čiji je lider populista Gert Vilders.</p>
<p>Cilj Holandije je, prema riječima Faber, da "drastično reducira" broj tražilaca azila koji ulaze u zemlju. Ona je rekla da je to potrebno kako bi vlada mogla da ispuni svoje obaveze u oblasti stambene politike, zdravstva i obrazovanja.</p>
<p>Namjeru da izađe iz evropskih pravila o azilu vlada je potvrdila prošle nedjelje, priznajući istovremeno da su male šanse da u tome uspije, jer bi zahtijevalo konsenzus kako bi se izmijenila vrlo delikatna regulativa oko koje su se u EU dugo lomila koplja.</p>
<p>Novi pakt o migracijama EU usvojen je u decembru prošle godine glasovima svih zemalja članica.</p>
<p>Portparol EU <b>Erik Mamer</b> je prošle sedmice, kada je objavljivan program holandske vlade, rekao "da je generalno načelo da ne može tek tako da se izađe iz usvojenih zakonskih okvira EU".</p>
<p>Svojim zahtjevom, holandska vlada krši i načelo da u EU vlade poštuju odluke svojih prethodnica.</p>
<p>U EU su retki slučajevi da su neke zemlje izuzete od zajedničkih zakonskih okvira, i to je slučaj samo sa Danskom kad je riječ o zoni eura, i sa Irskom sa šengenskom zonom, zato što graniči sa Velikom Britanijom.</p>
<p>Iako se broj azilanata koji dolaze u Holandiju godinama relativno stabilno kreće oko 40.000, ta zemlja zbog mjera štednje i opšteg manjka stambenog prostora ima poteškoće da za migrante obezbijedi smještaj.</p>
<p>Zbog višegodišnje budžetske štednje u zemlji postoji samo jedan centar za registraciju azilanata, a stotine izbeglica prinuđene su da spavaju na otvorenom.</p>
<p>Prema statističkim podatcima EU u Holandiji su prošle godine podnijeta dva zahtjeva za azil na hiljadu stanovnika, što je približno i evropski prosjek. U deset zemalja EU je taj odnos veći.</p>

Holandija zatražila od EK da izađe iz zajedničke regulative EU o azilu

<p>Rasprava o uvođenju odbijanja tražilaca azila s granica je protivna Ustavu Njemačke, vladavini prava i jednostran je potez koji ugrožava evropsko zajedništvo - ocijenilo je 27 organizacija za zaštitu ljudskih prava u apelu njemačkoj vladi.</p>
<p>Generalna sekretarka njemačkog ogranka organizacije Amnesti internešnel Julija Duhnov je rekla da se izazovi u oblasti politike azila mogu riješiti samo zajednički, u Evropskoj uniji.</p>
<p>- Savezna vlada ne smije da prekine pupčanu vrpcu sa EU tako što bi se upustila u jednostrane akcije i ignorisala evropske pravne direktive. Ko podriva evropske temelje, kasnije će se naći pred ruševinama - rekla je Duhnov, prenio je sajt AI Njemačka.</p>
<p>- Svi želimo da živimo u društvu koje nas štiti, podržava i u kojem smo poštovani. Zato su stubovi našeg društva demokratija, vladavina prava i ljudska prava. Raznolikost našeg društva, počevši od ideja pa do misli, od porekla do identiteta, to je naša snaga. Ustati u odbranu prava svih ljudi u našem društvu, jača i nača prava. Aktuelna rasprava o pooštravanju prava na azil protivi se onom što se podrazumijeva -piše u pismu Vladi.</p>
<p>- Pravo da se u Njemačkoj i Evropi traži zaštita od kršenja ljudskih prava je poslije iskustava Drugog svjetskog rata DNK naše demokratije. Ljudi koji su pobjegli u Njemačku su dio našeg društva. Ovdje rade, angažuju se, podižu ovdje svoju djecu i ovde je njihovo mjesto. Pogrešno ponašanje pojedinaca nikada ne smije da dovede do toga da se grupe ljudi paušalno stigmatizuju, budu žrtve rasizma, i označeni kao ‘nepripadajući’. Nećemo dopustiti da nas podijele - ukazuju potpisnice.</p>
<p>U apelu se navodi da zahtjevi na štetu azilanata u prvom redu stižu od onih političkih snaga koje žele podjelu i nesigurnost, i da je takav modus djelovanja autoritarnih političara koji stvaraju "atmosferu 'Mi protiv onih drugih'" viđen u raznim zemljama EU.</p>
<p>- Huška se protiv kvir osoba, imigranata ili rasno obilježenih osoba, nezaposlenih, osoba sa invaliditetom i drugih društvenih grupa. Nasilje na granicama, čak i nad djecom, pretvara se u normalnost. Istovremeno se napadaju institucije pravne države, od pravosuđa, pa do rada advokata. Takav razvoj u Njemačkoj nipošto nećemo dopustiti. Demokratske stranke moraju potezati na istom kraju užeta kako bi spriječile popkušaje podjele društva - piše u apelu.</p>
<p>Dodaje se da je pravo na azil prva meta politike koja sve više dovodi u pitanje ljudska prava, a da, „(njemačka) vlada, umjesto što dozvoljava da je stalno navode na nova pooštravanja, mora da se zauzme za Evropu vladavine prava i ljudskih prava. Za sve ljude“, piše u apelu.</p>
<p>Pored AI, apel su potpisali i PRO ASYL, Save the Children Njemačka, Handicap International, European Center for Constitutional and Human Rights (ECCHR), Njemačka organizacija za pomoć djeci Dojčes hilfsverk (Deutsches Kinderhilfswerk-KHW), Savezna koordinacija za borbu protiv trgovine ljudima KOK, Stručno udruženje za pomoć maloletnim izbjeglicama bez pratnje odraslih, organizacija Hawar Help i drugi.</p>

NVO traže da Njemačka ne pooštrava politiku azila, da štiti ljudska prava i brani vrijednosti EU

<p>Crnogorski automobilista Filip Kunčer na 16. mjestu je završio trku u Imoli, koja je vožena u okviru takmičenja Reno Klio kup.<br/>
<br/>
Najbrži u Imoli bio he Gabrijel Toreli.<br/>
<br/>
Kunčer je na prethodnom takmičarskom vikendu, na stazi Spa Frankošamp u Belgiji, zauzeo osmo i peto mjesto.<br/>
<br/>
Kunčer je početkom maja nastupao i u Dižonu, ali je oba puta ispao.<br/>
<br/>
U prvom takmičenju ove sezone, takođe u Francuskoj, jednom je zauzeo treće, a jednom 11. mjesto.<br/>
<br/>
Drugu trku u Imoli Kunčer će voziti sjutra od devet sati.</p>

Kunčer na 16. mjestu u Imoli

<p>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila danas u Baru, automobilom je oborena starija žena.</p>
<p>Do udesa je došlo kada je na A. S. (75) iz Bara, koja se kretala kao pješak, automobilom marke ‘Peugeot 407’ naletjela P. M. (22) iz Bara, saopšteno je Radio Baru i Bar Infu iz policije.</p>
<p>Povrijeđena žena je transportovana na medicinsko zbrinjavanje u Opštoj bolnici Bar.</p>

U saobraćajnoj nezgodi u Baru povrijeđena žena

<p>Predsjednica Slovenije <b>Nataša Pirc Musar</b> je u subotu pozvala političare na odgovornost zbog najava savjetodavnog referenduma o pitanju povećanja izdvajanja za odbranu i izlasku Slovenije iz NATO-a.</p>
<p>Ona je istakla da "ne treba skakati sa jedne odluke na drugu" i da je potrebno da se strasti smire, uz razgovor svih strana, piše Radio Slobodna Evropa.</p>
<p>Slovenački parlament je u petak na prijedlog stranke Ljevica iz vladajuće koalicije podržao održavanje savjetodavnog referenduma o povećanju izdvajanja za odbranu.</p>
<p>Premijer Robert Golob je na samitu NATO-a potpisao deklaraciju o povećanju ulaganja u odbranu na pet posto bruto-domaćeg proizvoda (BDP) do 2035. godine.</p>
<p>Pored Ljevice za referendum glasali su i poslanici Socijaldemokrata, takođe vladajuće stranke, a podršku su pružile i opozicione Slovenska demokratska stranka (SDS) i Nova Slovenija (NSI).</p>
<p>Takav postupak je doveo do reakcije Pokreta Sloboda, najveće stranke u vladajućoj koaliciji, čiji član je i sam premijer Slovenije.</p>
<p>Taj pokret je najavio da će iduće nedjelje Državnom zboru - Skupštini Slovenije - proslijediti prijedlog o održavanju referenduma o izlasku iz NATO saveza, jer je to pravo pitanje na koje građani treba da odgovore.</p>
<p>Slovenija je ranije donijela rezoluciju o odbrani kojom je predviđeno povećanje ulaganja u vojsku na tri posto BDP-a do 2030. godine, dok su čelnici država NATO-a u Hagu postigli dogovor o povećanju na pet posto BDP-a do 2035. godine.</p>
<p>- Moramo otvoreno govoriti o tome šta se zapravo događa iza kulisa - rekla je Pirc Musar i najavila sastanak sa premijerom Golobom, prenijela je Beta.</p>
<p>O pitanju mogućeg izlaska Slovenije iz NATO-a oglasio se i lider najjače opozicione stranke SDS Janez Janša koji je građanima poručio da mogu biti mirni, jer je za takvu odluku potrebna dvotrećinska većina u Državnom zboru, a koju aktuelna vlada nema.</p>
<p>Neslaganja o pitanju ulaganja u odbranu otvaraju mogućnost raspada vladajuće koalicije i održavanje vanrednih parlamentarnih izbora, gotovo godinu dana prije kraja aktuelnog mandata.</p>

Predsjednica Slovenije traži odgovornost za najave referenduma o izlasku iz NATO-a

<p>Evropska unija (EU) planira da napravi zalihe ključnih minerala iz predostrožnosti povodom potencijalnih poremećaja u snabdijevanju usljed geopolitičkih tenzija, piše Financial Times, pozivajući se na nacrt dokumenta Evropske komisije.</p>
<p>- EU se suočava sa sve složenijim i pogoršavajućim rizičnim pejzažom obilježenim rastućim geopolitičkim tenzijama, uključujući sukobe, sve veće uticaje klimatskih promjena, degradaciju životne sredine, hibridne i kibernetičke prijetnje - navodi se u nacrtu koji citira list.</p>
<p>U dokumentu se upozorava da je okruženje sa većim rizikom vođeno povećanom aktivnošću hakera i aktivista, kibernetičkih kriminalaca i grupa čiji su sponzori države, prenose Nezavisne novine.</p>
<p>U nacrtu dokumenta, koji bi trebalo da bude objavljen naredne sedmice i koji je još podložan promjenama, navodi se da postoji ograničeno zajedničko shvatanje o tome koje su osnovne robe potrebne u okviru priprema za krize u kontekstu brzo evoluirajućeg rizičnog pejzaža.</p>
<p>Evropska komisija je u martu predstavila Strategiju EU za spremnost i pozvala države članice da povećaju zalihe ključne opreme, a građanima je preporučila da održavaju zalihe osnovnih namirnica za najmanje 72 časa, za slučaj vanrednih situacija.</p>
<p>Strategija je osmišljena s ciljem da pripremi blok za rizike kao što su prirodne katastrofe, kibernetički napadi i geopolitičke krize, uključujući mogućnost oružane agresije na zemlje EU.</p>

EU planira da napravi zalihe ključnih minerala

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: azil