The Government of Montenegro has lifted the visa regime for citizens of the Republic of Turkey, while visas will be introduced for citizens of Azerbaijan as of January 15th.
As announced by the Government, the permitted stay for Turkish citizens has been reduced from 90 to 30 days as a measure to prevent illegal migration. In the event of an assessment of security risks, the Government stated that the visa regime may be reintroduced.
The goal, according to the Government, is harmonization with the visa policy of the European Union.
- On December 23rd of 2025, in accordance with Article 10 of the Regulation on the Government, without holding a session and based on the obtained consent of the majority of Government members, the Government of Montenegro adopted a Regulation amending the Regulation on the Visa Regime, which lifts the temporary suspension of the visa-free regime for citizens of the Republic of Turkey, while reducing the permitted stay from 90 days to 30 as a measure to prevent illegal migration, and with the aim of harmonizing with the visa policy of the European Union - the Government’s statement says.
The material considered by the Government today states that cooperation with the Turkish authorities has been improved, along with the implementation of enhanced security and migration checks.
As emphasized in the material, a more restrictive visa and migration policy is being applied with the aim of preventing illegal migration and strengthening control over the entry and stay of foreign nationals.
Members of the Government noted that the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate have carried out all activities envisaged by the conclusions of the National Security Council related to illegal migration.
- Additionally, the decision represents part of a broader package of measures to align the visa policy with the European Union, which also includes adjusting the visa policy in relation to third countries, in this case Azerbaijan, which will be aligned by January 15th - the Government announced.
With the aim of fulfilling obligations related to EU membership, the Government announced that in the coming period it will continue activities toward full alignment with the visa policy of the European Union.
The Government of Montenegro temporarily suspended the visa-free regime for Turkish citizens on October 27th, following an incident in the Podgorica neighborhood of Zabjelo, when a Montenegrin citizen was attacked and sustained minor bodily injuries by a group of foreigners.
In a police operation, one Turkish and one Azerbaijani citizen were initially arrested as suspects, however, several days later they were released from detention after it was determined that they had not participated in the attack.
Their defense was confirmed by video surveillance footage, which established that they were in their homes during the incident, and they were therefore released at the proposal of the Higher State Prosecutor’s Office.
Subsequently, two Azerbaijani citizens were arrested in connection with the events in Zabjelo.
On November 1st, Montenegrin police arrested Azerbaijani citizens J. M. (45) and E. M. (33), who were being sought in connection with a criminal offense committed on October 26th, half an hour after midnight, in the Podgorica neighborhood of Zabjelo.
At the time, the Police Directorate stated that the Turkish citizens who had previously been arrested were processed and detained exclusively on the basis of statements from the injured parties, as well as direct identification of the suspects, whom the injured parties recognized.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Visas lifted for Turkey, introduced for Azerbaijan as of January 15th

Vlada Crne Gore ukinula je vizni režim za državljane Republike Turske, a od 15. januara biće uveden državljanima Azerbejdžana.
Kako je saopšteno iz Vlade, dozvoljeni boravak državljanima Turske smanjen je sa 90 na 30 dana kao mjera preveniranja nelegalnih migracija. U slučaju procjene bezbjednosnih rizika, u Vladi kažu da se vizni režim ponovo može uvesti.
Cilj je, kako je saopšteno iz Vlade, usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije.
- Vlada Crne Gore je 23. decembra 2025. godine u skladu sa članom 10 Uredbe o Vladi, bez održavanja sjednice, na osnovu pribavljene saglasnosti većine članova Vlade, donijela Uredbu o izmjeni Uredbe o viznom režimu kojom se ukida privremena obustava bezviznog režima za državljane Republike Turske, s tim da se dozvoljeni boravak sa 90 dana smanjuje na 30 kao mjera preveniranja nelegalnih migracija, a u cilju usaglašavanja sa viznom politikom Evropske unije - navedeno je u saopštenju Vlade.
U materijalu koji je danas razmatrala Vlada navodi se da je unaprijeđena saradnja sa turskim vlastima, uz sprovođenje pojačanih bezbjednosnih i migracionih provjera.&nbsp;
Kako je naglašeno u materijalu, restriktivnija vizna i migraciona politika se primjenjuje sa ciljem prevencije nelegalnih migracija i jačanja kontrole ulaska i boravka stranih državljana.&nbsp;
Članovi Vlade konstatovali su da su Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije sproveli sve aktivnosti predviđene zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost koji se tiču nelegalnih migracija.
- Takođe, Odluka predstavlja dio šireg paketa mjera usklađivanja vizne politike sa Evropskom unijom, a koji obuhvata i prilagođavanje vizne politike u odnosu na treće države, u ovom slučaju Azerbejdžan, koji će biti usklađen do 15. januara - navedeno je u saopštenju Vlade.
U cilju ispunjavanja obaveza prema članstvu u EU, u Vladi poručuju da će u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima na punom usklađivanju sa viznom politikom Evropske unije.
Vlada Crne Gore ukinula je privremeno bezvizni režim za turske državljane 27. oktobra, nakon incidenta u podgoričkom naselju Zabjelo dan ranije, kada je crnogorskog državljanina napala i nanijela mu lakše tjelesne povrede grupa stranaca.
U policijskoj akciji prvo su uhapšeni jedan turski i jedan azerbejdžanski državljanin kao osumnjičeni, međutim, nekoliko dana kasnije oni su pušteni iz pritvora jer je utvrđeno da nisu učestvovali u napadu.&nbsp;
Njihova odbrana potvrđena je snimcima sa video nadzora kojima je utvrđeno da su tokom incidenta bili u svom smještaju, pa su, na prijedlog Višeg tužilaštva, oslobođeni.
Nakon toga uhapšena su dvojica Azerbejdžanaca u vezi sa dešavanjima na Zabjelu.
Crnogorska policija je 1. novembra uhapsila državljane Azerbejdžana J. M. (45) i E. M. (33) za kojima se tragalo zbog krivičnog djela koje je izvršeno 26. oktobra pola sata iza ponoći u podgoričkom naselju Zabjelo.
Iz Uprave policije tada su rekli da su turski državljani koji su prethodno uhapšeni isključivo procesuirani i uhapšeni na osnovu izjava oštećenih, kao i direktnim prepoznavanjem osumnjičenih koje su prepoznali oštećeni.

Ukinute vize Turskoj, uvode se Azerbejdžanu od 15. januara

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović boraviće sjutra, 20. decembra, u zvaničnoj posjeti Republici Azerbejdžan, na poziv ministra vanjskih poslova te zemlje Džejhuna Bajramova.
Kako je saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova, zvanična posjeta predstavlja konkretan izraz spremnosti Crne Gore za nastavak unapređenja bilateralne saradnje, jačanje institucionalnih veza i intenziviranje političkog dijaloga sa Azerbejdžanom.&nbsp;
Tokom boravka u Azerbejdžanu, ministar Ibrahimović će imati sastanke sa visokim zvaničnicima, što će biti prilika za dodatno osnaživanje odnosa u oblastima od obostranog interesa, sa posebnim fokusom na ekonomsku saradnju.

Ibrahimović u zvaničnoj posjeti Azerbejdžanu

Vlasti Azerbejdžana saopštile su da je državna naftna kompanija SOCAR isporučila 1,22 hiljade tona benzina Jermeniji, što predstavlja prvu takvu pošiljku između dvije zemlje u posljednjih 30 godina, u okviru postepenog poboljšanja odnosa nakon dugogodišnjih sukoba.
Prema navodima Vlade u Bakuu, benzin je željeznicom otpremljen iz glavnog grada Azerbejdžana do mjesta Bojuk-Kesik, u blizini granice sa Gruzijom, preko čije teritorije će pošiljka biti dalje transportovana do Jermenije, prenosi B92.
- Dogovor o isporuci postignut je prošlog mjeseca na razgovorima zamjenika premijera Azerbejdžana i Jermenije, u okviru napora da se proširi ekonomska saradnja - saopštio je pomoćnik predsjednika Azerbejdžana Ilhama Alijeva i šef spoljnopolitičkog sektora u njegovoj administraciji, Hikmet Hadžijev.
Azerbejdžan i Jermenija bili su u sukobu gotovo 30 godina nakon što je region Nagorno-Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbejdžana, početkom devedesetih uspostavio faktičku nezavisnost pod kontrolom etničkih Jermena.
Azerbejdžan je 2023. godine ponovo preuzeo kontrolu nad tom teritorijom, nakon čega su dvije strane započele mirovne pregovore.
Ranije ove godine, Azerbejdžan je ponovo otvorio svoju teritoriju za tranzit robe ka Jermeniji, rutu koja je bila zatvorena od 1997. godine.
Od oktobra su već dvije pošiljke žita iz Kazahstana i Rusije prošle kroz Azerbejdžan na putu ka Jermeniji, dok se nova isporuka ruskog žita očekuje do kraja godine.

Azerbejdžanska kompanija isporučila benzin Jermeniji poslije tri decenije

Sud u Azerbejdžanu je u ponedjeljak naredio da ključna opoziciona figura Ali Karimli bude u pritvoru do sredine februara nakon hapšenja pod optužbom za planiranje svrgavanja predsjednika Ilhama Alijeva.
Karimli, koji vodi Azerbejdžansku narodnu frontu od 2000. godine, odbacio je optužbe protiv sebe kao politički motivirane, rekao je njegov advokat za Rojters.
Azerbejdžanska Služba državne sigurnosti upala je u Karimlijevu kuću u subotu i kasnije uhapsila njega i još dvojicu članova APFP-a. Jedan od njih, Mamad Ibrahim, takođe je stavljen u pritvor do 13. februara.
Vladin izvor je tokom vikenda izjavio za Rojters da je istraga o Karimliju povezana s tekućim krivičnim postupkom protiv Ramiza Mehdijeva, šefa predsjedničke administracije od 1994. do 2019. godine. Izvor je rekao da su vlasti optužile Karimlija da ga je finansirao Mehdijev.
Sud je u oktobru naredio da se Mehdijev (87) stavi u kućni pritvor na četiri mjeseca po raznim optužbama, uključujući i pokušaj ilegalnog preuzimanja vlasti. Nije jasno kako se Mehdijev izjašnjava o optužbama.
Zamjenik predsjednika APFP-a Fuad Gahramanli u ponedjeljak je odbacio tvrdnje da je Karimli povezan s Mehdijevim.

Azerbejdžanski opozicioni lider stavljen u pritvor zbog navoda o pokušaju državnog udara

Komesarka Azerbejdžana za ljudska prava, Sabina Alijeva uputila je danas svom crnogorskom kolegi, ombudsmanu Siniši Bjekoviću pismo u kojem je zatražila da se poštuju ljudska prava azerbejdžanskih državljana koji su tokom proteklih dana uhapšeni u Podgorici.
Kancelarija azerbejdžanskog ombudsmana saopštila je da je Alijeva od Bjekovića zatražila da posveti pažnju problemu uhapšenih i da njihova prava budu zaštićena u skladu sa crnogorskim zakonima i međunarodnim sporazumima o ljudskim pravima, prenijeli su azerbejdžanski mediji.
Sabina Alijeva naglasila je značaj poštovanja pretpostavke nevinosti uhapšenih i njihovog prava na advokate i prevodioce, piše u sopštenju.
Ona je, kako se navodi, istakla i važnost prevencije bilo kakve diskriminacije, govora mržnje ili neprijateljskih stavova zasnovanih na etničkoj, nacionalnoj ili vjerskoj pripadnosti, u skladu sa garancijama jednakosti i nediskriminacije po međunarodnim konvencijama, prenijeli su azerbejdžanski mediji.
U Podgorici su nedavno uhapšeni državljani Turske i Azerbejdžana osumnjičeni da su u naselju Zabjelo teško ranili jednog mladića. Potom je 26. oktobra grupa građana u tom naselju skandirala "Ubij Turčina" i "Turci napolje". U incidentima koji su uslijedili oštećeno je nekoliko vozila, i zapaljena su dva objekta u vlasništvu turskih državljana, u Podgorici i Herceg Novom.
Policija je saopštila da su u incidentima učestvovali i turski državljani koji privremeno borave na teritoriji Podgorice, te da je privedeno oko 45 turskih državljana.
Vlada Crne Gore je zbog toga privremeno suspendovala bezvizni režim sa Turskom.

Ombudsman Azerbejdžana traži da se poštuju prava uhapšenih iz te zemlje

Policijski službenici Stanice granične policije Podgorica uhapsili su državljanina Azerbejdžana A. M. (29) koji je između stranice pasoša, tokom kontrole u mjestu Hadžaj u opštini Tuzi, stavio 30 eura, kazali su iz Uprave policije.
Kako navode, A. M. je upravljao putničkim motornim vozilom budvanskih registarskih oznaka, a na mjestu suvozača nalazio se M. A. (47), takođe iz Azerbejdžana.
- Prilikom kontrole vozač A. M. je policijskom službeniku na uvid dao pasoše za obojicu, ličnu kartu i vozačku dozvolu, ali ne i saobraćajnu dozvolu. Nakon što je policijski službenik zahtijevao od A. M. i saobraćajnu dozvolu, on je zatražio svoj pasoš uz objašnjenje da se u njemu nalazi saobraćajna dozvola. Međutim, nakon što je uzeo svoj pasoš od policijskog službenika, između stranica je stavio novac u iznosu od 30 eura i predao policijskom službeniku - precizirali su iz Uprave policije.
Kada je policijski službenik ponovo izvršio uvid u pasoš, uočio je novac, te su obojica dovedena u službene prostorije Stanice granične policije Podgorica.
- Dodatnim provjerama utvrđeno je i da A. M. i M. A. nemaju prijavljeni boravak u Crnoj Gori, nakon čega su policijski službenici došli do sumnje da je i to jedan od motiva za nuđenje novca. Sa događejm je upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici po čijem je nalogu A. M. uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo davanje mita, dok će u odnosu na njihov neprijavljeni boravak biti pokrenut odgovarajući postupak - ističu iz Uprave policije.
A. M. je priveden postupajućem tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici u zakonskom roku, koji mu je odredio zadržavanje do 72 sata.

Granična policija uhapsila Azerbejdžanca: Između stranica pasoša stavio 30 eura, nema prijavljen boravak

Turska je danas počela da isporučuje prirodni gas iz Azerbejdžana Siriji, čija je energetska infrastruktura uništena dugim građanskim ratom.
Novi sirijski islamistički režim, koji je smijenio Bašara el Asada u decembru 2024. godine, nastoji da obnovi zemlju, razorenu poslije gotovo 14 godina građanskog rata, gdje nestanci struje mogu da traju i više od 20 sati dnevno.
Turski ministar energetike Alparslan Bajraktar izjavio je nedavno da će Turska danas početi da transportuje prirodni gas koji se iz Azerbejdžana izvozi u Siriju.
Sirija i Turska su u maju saopštile da su postigle sporazum o transportu prirodnog gasa u Siriju, preko graničnog gasovoda koji povezuje Kilis u Turskoj sa Alepom, kapacitetom od šest miliona kubnih metara dnevno.
Azerbejdžan, bogat gasom, dugogodišnji je saveznik Turske, koja održava bliske veze sa sirijskom prelaznom vladom.
Ta inicijativa je dio katarskog programa za finansiranje isporuke gasa za proizvodnju električne energije u Siriji, čija je prva faza pokrenuta u martu preko Jordana i obezbijedila je 400 megavata električne energije dnevno.

Turska počela da isporučuje azerbejdžanski prirodni gas Siriji

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica su uhapsili državljanina Azerbejdžana M. I. (19) koji se sumnjiči za krivično djelo falsifikovanje novca, saopšteno je iz Uprave policije.
On je uhapšen, kako se navodi, nakon sprovedenih aktivnosti na suzbijanju krivičnih djela protiv platnog prometa i privrednog poslovanja-
- Sumnja se da je M. I. počinio krivično djelo falsifikovanje novca na način što je 1. maja, u namjeri da pribavi protivpravnu imovinsku korist, u jednom maloprodajnom objektu u Podgorici, u opticaj kao pravu stavio falsifikovanu novčanicu od 100 eura - kazali su iz Uprave policije.
Policijski službenici će nastaviti sa sprovođenjem intenzivnih aktivnosti na otkrivanju, suzbijanju, sprečavanju i procesuiranju krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminala.

Uhapšen državljanin Azerbejdžana: Osumnjičen da je stavio u promet lažnu novčanicu od 100 eura

Ženska fudbalska reprezentacija Crne Gore duelom sa Azerbejdžanom, u petak u Bakuu, počeće novi takmičarski ciklus u UEFA Ligi nacija. 
 
Crnogorsku selekciju na startu grupe C4, osim gostovanja Azerbejdžanu, očekuje i duel sa Litvanijom, u utorak na Trening kampu Fudbalskog saveza. 
 
Izabranice Mirka Marića u prethodna dva ciklusa dolazile su do baraž mečeva - prvo za prelazak u UEFA Ligu B, a zatim u kvalifikacijama za EURO 2025, kao drugoplasirana selekcija u grupnoj fazi. 
 
Golgeterka turskog Fomgeta Armisa Kuč kazala je da je cilj crnogorske selekcije plasman u Ligu B. 
 
- Sazrele smo za to, nakon što smo dva puta stale na korak. Vjerujem da imamo kvalitet da ostvarimo to što želimo - kazala je Kuč. 
 
Defanzivka Dinama iz Moskve Helena Božić smatra da Crna Gora ima kvalitet za viši rang evropskog ženskog fudbala. 
 
- Vjerujem da ćemo ovoga puta iskoristiti šansu, ispraviti greške i napraviti korak dalje - rekla je Božić. 
 
Azerbejdžan je prvi i dobro poznat rival. 
 
Riječ je o selekciji koja je oba puta pobijedila Crnu Goru u prethodnom izdanju Lige nacija – 1:0 u Podgorici, 3:0 u Bakuu i izborila plasman u viši rang. 
 
- Azerbejdžan nam je i ovoga puta najveći rival, zato je prva utakmica veoma važna. Riječ je o veoma agresivnom timu, koji nam ne leži, ali od koga smo kvalitetniji. Potrebno je da odgovorimo na njihovu energiju i agresivnost, da pokažemo fudbalski bezobrazluk, a u tom slučaju vjerujem da ćemo pokazati i da smo bolje i da ćemo doći do bodova - rekla je Kuč. 
 
Božić je istakla da je selekcija Azerbejdžana jako nezgodna. 
 
- Struktura njihove igre nam možda ne odgovara, ali ako ispunimo sve zahtjeve, mislim da nećemo imati problema. Imamo veliki motiv da im se revanširamo za dva prethodna poraza i da na terenu pokažemo da vrijedimo više od njih - rekla je Božić.

Crnogorska selekcija u petak sa Azerbejdžanom

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić rasvijetlili su pet teških krađa koje su u januaru prijavljene protiv nepoznatih izvršilaca, a u vezi sa ovim slučajevima procesuirano je ukupno pet osoba.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, prijave su se odnosile na krađe iz putničkih motornih vozila, iz kojih su otuđeni mobilni telefoni, novčanici i druge lične stvari, kao i na provalu u pomoćni objekat iz kojeg je ukraden agregat.
Nakon preduzetih operativnih mjera i radnji, policija je kao izvršioce identifikovala A.K. (18), D.A. (18), kao i dva maloljetnika stara 15 i 16 godina, koji su višestruki povratnici u izvršenju krivičnih djela iz oblasti imovinskog kriminaliteta.
Po nalogu Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, protiv A.K. i D.A. podnijete su krivične prijave zbog sumnje da su počinili krivično djelo teška krađa u produženom trajanju, nakon čega su lišeni slobode. Protiv dvojice maloljetnika podnijete su krivične prijave u redovnom postupku zbog sumnje da su izvršili isto krivično djelo.
U vezi sa krađom agregata, policija je kao osumnjičenog identifikovala A.V. (21), protiv kojeg je, po nalogu tužioca, podnijeta krivična prijava u redovnom postupku zbog sumnje da je počinio krivično djelo teška krađa.
Dio otuđenih predmeta pronađen je i vraćen vlasnicima.

U Nikšiću procesuirano pet osoba zbog teških krađa

Osnovno državno tužilaštvo u Bijelom Polju odredilo je zadržavanje do 72 sata S.V. iz Bijelog Polja, zbog sumnje da je počinio dva krivična djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Kako je saopšteno iz ODT-a, Uprava policije – Odjeljenje bezbjednosti Bijelo Polje dostavila je 14. januara 2026. godine krivičnu prijavu protiv S.V, iz koje proizilazi osnovana sumnja da je ugrozio sigurnost članova svoje porodice – majke i brata.
Prema navodima iz prijave, osumnjičeni je 12. januara oko 14.20 časova telefonskim putem uputio više prijetnji majci, između ostalog izgovorivši: – Nemoj se začuditi ako vam pukne bomba i, ako mi ko stane na put, živ neće biti. Dan kasnije, 13. januara, bratu je takođe uputio riječi prijetnji i uvreda.
Nakon saslušanja osumnjičenog, državni tužilac je donio rješenje o zadržavanju u trajanju do 72 sata.

Uhapšen zbog prijetnji majci i bratu:"Nemojte se začuditi ako vam pukne bomba"

Trupe iz nekoliko evropskih zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Norvešku i Švedsku, stižu na Grenland kako bi pojačale sigurnost ovog arktičkog ostrva, nakon što su razgovori predstavnika Danske, Grenlanda i SAD-a u srijedu ukazali na "fundamentalno neslaganje" između administracije Donalda Trampa i evropskih saveznika.
- Prvi francuski vojni elementi već su na putu i drugi će uskoro uslijediti - saopštio je u srijedu francuski predsjednik Emanuel Makron, dok su francuske vlasti navele da je oko 15 francuskih vojnika iz planinske pješadijske jedinice već u Nuuku na vojnoj vježbi.
Njemačka će u četvrtak poslati izviđački tim od 13 pripadnika u Grenland, saopćilo je njeno Ministarstvo odbrane.
Danska je najavila da će povećati svoje vojno prisustvo na Grenlandu, uz priključenje NATO saveznika, upravo u trenutku kada su danski i grenlandski šefovi diplomatije u srijedu u Vašingtonu razgovarali s predstavnicima Bijele kuće o namjerama američkog predsjednika da preuzme ostrvo kako bi iskoristio njegova mineralna bogatstva i zaštitio sigurnost Arktika u jeku rastućeg interesa Rusije i Kine.
<h2>Tramp ne odustaje</h2>
Danski ministar vanjskih poslova Lars Loke Rasmusen, uz kojeg je stajala njegova grenlandska kolegica Vivijan Mocfelt, rekao je u srijedu da oko Grenlanda i dalje postoji "fundamentalno neslaganje" s Trampom, nakon dugo očekivanih razgovora u Bijeloj kući s potpredsjednikom Džej Di Vensom i državnim sekretarom Markom Rubiom.
Rasmusen je dodao da ostaje "jasno da predsjednik ima tu želju da osvoji Grenland".
- Stvarno nam treba. Ako mi ne uđemo, ući će Rusija i ući će Kina. A Danska tu ne može ništa, ali mi možemo sve - rekao je Tramp novinarima u Ovalnom uredu nakon sastanka.
Tramp je kazao da još nije bio informiran o detaljima sastanka u Bijeloj kući kada je davao ove izjave.
U glavnom gradu Grenlanda, Nuuku, lokalni stanovnici rekli su za Asošijejted pres da im je drago što je prvi sastanak grenlandskih, danskih i američkih zvaničnika održan, ali su istakli da je ostavio više pitanja nego odgovora.
Nekoliko sagovornika kazalo je da odluku Danske da pošalje dodatne trupe, kao i obećanja o podršci drugih NATO saveznika, vide kao zaštitu od moguće američke vojne akcije. Međutim, evropski vojni zvaničnici nisu sugerisali da je cilj odvraćanje SAD-a od poteza prema ostrvu.
Maja Martinsen (21) složila se s tim i rekla da je "utješno znati da nordijske zemlje šalju pojačanja" jer je Grenland dio Danske i NATO-a.
Spor, kako je navela, nije pitanje "nacionalne sigurnosti" već "nafte i minerala koje imamo, a koji su netaknuti".
U Kopenhagenu je danski ministar odbrane Truls Lund Pulsen najavio pojačano vojno prisustvo na Arktiku "u bliskoj saradnji s našim saveznicima", nazvavši to nužnošću u sigurnosnom okruženju u kojem "niko ne može predvidjeti šta će se desiti sjutra".
- To znači da će od danas i u narednom periodu biti povećano vojno prisustvo u i oko Grenlanda aviona, brodova i vojnika, uključujući i one iz drugih NATO saveznica - rekao je Pulsen.
Upitan da li su evropska pomjeranja trupa koordinirana s NATO-om ili kakvu bi ulogu američki savez mogao imati u ovim vježbama, NATO je sve upite uputio danskim vlastima.
<h2>Na ispitu i NATO</h2>
Ipak, NATO razmatra kako članice mogu zajednički ojačati prisustvo saveza na Arktiku, rekao je jedan zvaničnik NATO-a koji nije bio ovlašten da javno govori i pristao je govoriti pod uvjetom anonimnosti.
Rasmusen, šef danske diplomatije, najavio je formiranje radne grupe s Amerikancima radi razgovora o načinima prevazilaženja razlika.
- Po našem mišljenju, grupa bi se trebala fokusirati na to kako odgovoriti na američke sigurnosne zabrinutosti, a istovremeno poštovati crvene linije Kraljevine Danske - rekao je Rasmusen.
Govoreći u emisiji "Special Report" na Foks njuzu u srijedu nakon razgovora u Bijeloj kući, Rasmusen je odbacio i vojno preuzimanje i potencijalnu kupovinu ostrva od SAD-a. Na pitanje misli li da će SAD izvršiti invaziju, odgovorio je: "Ne, barem se nadam da neće, jer bi to, mislim, bio kraj NATO-a".
Rasmusen je rekao da Grenlanđani vjerovatno ne bi glasali za američku upravu čak ni uz finansijske poticaje, jer misli da "nema šanse da će SAD plaćati skandinavski sistem socijalne zaštite na Grenlandu, iskreno govoreći".
- Niste uveli skandinavski sistem socijalne zaštite ni u vlastitoj zemlji - dodao je Rasmusen.
Tramp je, obraćajući se novinarima u Ovalnom uredu, rekao: "Vidjećemo kako će se sve završiti. Mislim da će se nešto ipak dogovoriti".

Evropljani šalju simbolične vojne trupe na Grenland, no Danska se nada da Amerika neće izvršiti invaziju

Predsjednik SAD Donald Tramp je barem privremeno odustao od prijetnji da će napasti Iran, rekavši da je dobio uvjeravanja da je ubijanje demonstranata zaustavljeno i da se ne planiraju nikakva pogubljenja.
Obraćajući se sinoć novinarima u Bijeloj kući, američki predsjednik je rekao: „Rečeno nam je da se ubijanje u Iranu zaustavlja – zaustavljeno je – prestaje. I nema plana za pogubljenja, niti za pogubljenje – tako da mi je to rečeno na osnovu pouzdanih izvora.“
Nije ponudio nikakve detalje i rekao je da SAD još uvijek nijesu to potvrdile.
Tramp je posljednjih dana više puta govorio o tome da će doći da pomogne iranskom narodu, rekavši da su SAD „spremne“ ako Iran počne da puca na demonstrante.
Ali uprkos izvještajima da je čak 3.428 Iranaca ubijeno i da su pogubljenja kao kazna neizbježna, Tramp nije dao nikakvu izjavu o vojnoj akciji. Smatra se da je razmotrio sve opcije za napad na Iran, ali nije bio uvjeren da bi bilo koja pojedinačna akcija dovela do odlučne promjene, piše Gardijan.
Tramp je u prošlosti izvodio obmanjujuće manevre sa Iranom, sugerišući u junu da su njegovi zvaničnici bili u potpunosti angažovani u pregovorima sa svojim iranskim kolegama o njegovom nuklearnom programu,dok je u stvarnosti prošlog ljeta pripremao napade za dvanaestodnevni rat.
Rekao je da je dobio uvjeravanja od „veoma važnih izvora sa druge strane“ da je Teheran zaustavio upotrebu smrtonosne sile nad demonstrantima i da neće biti pogubljenja.
- Danas je trebalo da bude mnogo pogubljenja - rekao je Tramp, dodajući da „pogubljenja neće biti – i mi ćemo to saznati“. Nije dao procjenu broja ubijenih, brojku koju je rekao u utorak da će mu dati njegovi zvaničnici. Procjene se značajno razlikuju, od manje od 2.000 do više od 12.000.

Tag: azerbejdzan