Kineski nacionalni avio-prevoznik Air China i jedna od njegovih podružnica potpisali su sa evropskim proizvođačem aviona Airbusom dogovor o kupovini 60 aviona iz linije A320neo, čija je vrijednost, prema kataloškim cijenama, oko 9,5 milijardi dolara.
Time se Air China pridružila nizu kineskih avio-prevoznika, kao što su Spring Airlines i Juneyao Airlines, koji su ove sedmice najavili kupovinu Airbusovih aviona, prenosi Hrportfolio.&nbsp;
Kinesko tržište avio prevoza drugo je po veličini u svijetu.
Avione će Airbus isporučiti u serijama u periodu od 2028. do 2032, navodi Air China u podnesku šangajskoj berzi.
- Iznimno nam je drago što je Air China odlučila da naruči još aviona iz linije Airbus A320 - objavio je evropski proizvođač.
Kupovina je dio okvirnog dogovora koji je 2022. godine s Airbusom postigao kineski državni holding za snabdijevanje avio sektora CASC, kazao je nezavisni analitičar Li Hanming.
Taj dogovor obuhvata kupovinu 132 uskotrupna aviona iz linije A320, te osam širokotrupnih aviona A350, uz ukupnu vrijednost od oko 17 milijardi dolara.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Air China kupuje 60 Airbusovih aviona za 9,5 milijardi dolara

Ministar spoljnih poslova Bugarske Georg Georgijev izjavio je da je Bugarska spremna, ukoliko to bude potrebno, da obezbijedi vazdušni koridor za avion ruskog predsjednika Vladimira Putina na putu ka Budimpešti, radi sastanka sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom.
- Kada se ulažu napori da se postigne mir, logično je da se obezbijede svi neophodni uslovi za postizanje tog cilja- rekao je Georgijev, odgovarajući na pitanja Bugarskog nacionalnog radija, prenosi Tass.
Na pitanje da li će Bugarska obezbijediti vazdušni koridor za Putinov avion, on je upitao „kako se sastanak može održati ako jedan od njegovih učesnika ne može da mu prisustvuje“.
Donald Tramp je 16. oktobra, poslije telefonskog razgovora sa Putinom, objavio da su se dogovorili da se uskoro sastanu u Budimpešti, a to je potvrđeno i iz Moskve.

500x500

1250x600

1084x550

Bugarski ministar: Obezbijedićemo koridor za Putinov avion na putu ka Budimpešti

Aerodromi Crne Gore su od početka godine do 20. avgusta opslužili više od dva miliona putnika – što je, tvrde u toj kompaniji, najnoviji rekord. 
- Poređenja radi, dvomilionitog putnika smo, do sada, najbrže opslužili 28. avgusta 2024. godine – koja je bila rekordna, dok je dvomilioniti putnik tokom predpandemijske 2019. godine opslužen 8. septembra - saopšteno je iz Aerodroma.
Imajući u vidu da saobraćaj raste i da ove godine u kompaniji, prvi put od osnivanja, očekuju blizu tri miliona putnika u približnom istim terminalima u kojima su 2006. godine opslužili 860.000 putnika, a da se postupak koncesije koji je započet 2018. godine i dalje ne rješava – zbog čega su investicione mogućnosti ograničene, ipak su, tvrde, u situaciji u kojoj hitno moraju da pristupe brzim i privremenim adaptacionim rješenjima da bi prihvatili saobraćaj koji je najavljen.
Aerodromi u narednu, 2026. godinu ulaze sa ambicijom da povećaju broj avio-ruta i baziranih aviona, a spremaju se i za eventualno produženje radnog vremena. 
- To znači da organizaciju rada, kadrove i infrastrukturu treba da uskladimo sa očekivanim daljim rastom prometa putnika i aviona. U tom smislu, izradom novog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, što je proces koji je u toku, prilagođavamo se inoviranim regulatornim propisima i postupamo po zahtjevima nadležnih regulatornih tijela. Ukoliko se stvore opravdani uslovi – aerodromi će biti spremni da produže radno vrijeme i otvorenost za saobraćaj. To se posebno odnosi na Aerodrom Podgorica na kom smo od 1. januara do 20. avgusta ove godine opslužili 1.136.635 putnika što je na nivou rekordne, 2024. godine i čak 38 odsto više nego 2019. godine kada ih je, u istom periodu, bilo 823.061 - kazali su u Aerodromima.
Kada je riječ o adaptacijama koje je trenutno moguće realizovati, u okviru postojećeg terminala Aerodroma Podgorica, u planu je širenje odlaznog gejta koji će, umjesto sadašnjih osam, imati 10 izlaza. 
Prije toga, kako kažu u Aerodromima, u planu je da se, takođe u granicama postojeće infrastrukture, reorganizuje raspoloživi prostor koji će usloviti novi tok putnika u dolasku, ali i da se obezbijedi dodatan prostor za prijem dolazećih putnika na pasošku kontrolu. Tehnička dokumentacija je, kažu u kompaniji, završena i u toku su pripreme za raspisivanje postupka javne nabavke za izbor izvođača radova.
- Dodatno, u Podgorici namjeravamo i da izvan postojećih gabarita putničkog terminala dodatno proširimo čekaonice za dolazeće i odlazeće putnike. Proširenjem namjeravamo da dobijemo četiri dodatna izlazna gejta (ukupno 14), ali i novi prostor za dolazne putnike u kom ćemo, uz tekući saobraćaj, moći da opslužimo još dva aviona. Ovako ćemo, kako se nadamo, korisnicima pružiti kvalitetnije putničko iskustvo - ističu u kompaniji.
Takođe, u toku je izbor za izvođača radova za projekat adaptacije prostora za predukrcavanje putnika. 
- To znači da će naši korisnici, nakon kontrole dokumenata na postojećim izlazima, ukrcavanje na let čekati u zatvorenom i klimatizovanom prostoru. U međuvremenu, u Podgorici je uspostavljena i treća linija za bezbjednosnu kontrolu čime se ubrzava prolaz putnika iz javne u sterilnu zonu, odnosno prema čekaonici za odlazeće putnike - kažu u Aerodromima.
Istovremeno, izrađeno je novo konceptualno rješenje kružne saobraćajnice u javnoj zoni Aerodroma Podgorica, parkinga i ulazno-izlaznih rampi koje, kako najavljuju u Aerodromima, predviđa značajno povećanje komercijalnog parkinga za putnike, taksi vozila, autobuse i zaposlene, ali i obezbjeđuje efikasnu kontrolu svih vozila koja pristupaju javnoj zoni. 
Takođe, na ovaj način namjeravaju da određena privremena rješenja makadamskog parking prostora, kojima se, kažu u kompaniji, moralo pribjeći ove godine, prevedu u uređeni parking. Tim povodom slijedi izrada tehničke dokumentacije.
Ovo je, ističu u Aerodromima, samo dio napora i prelaznih rješenja do izgradnje novog terminala u Podgorici, što je, kako kažu, neminovnost. 
- ACG se spremaju i za to vrijeme koje, nadamo se, brzo slijedi, a za šta će nam trebati i dodatni izvori struje. Zbog toga je u toku izvođenje radova za postavljanje dva elektro-energetska kabla od Trafostanice 5 do glavne trafostanice na Aerodromu Podgorica - navode u saopštenju za javnost.
Kada je riječ o Aerodromu Tivat, za sada je izrađen Elaborat o provjeri stanja i nosivosti konstrukcije postojeće nadstrešnice na ulazu u terminalnu zgradu za dolazne putnike, sa ciljem prenamjene postojeće nadstrešnice u zatvoreni objekat. 
Za dobijanje komfornijeg prostora za prijem putnika, planira se, kažu u Aerodromima, zatvaranje konstrukcije duž dvije fasadne ravni uz postavljanje spuštenog plafona ispod glavnog nosača radi klimatizacije.
Iz kompanije su ponovo pozvali sve privredne i ostale srodne subjekte da im se priduže na planu jačanja avio-dostupnosti jer je, kako kažu, Crna Gora i dalje jedina zemlja u regionu čija šira zajednica ne učestvuje u podršci prilikom otvaranja novih ruta, već je sav teret na Aerodromima. 
- Aerodromi Crne Gore su, na bazi Podsticajne šeme, koju smo kreirali uz veliku podršku Ministarstva saobraćaja, u posljednje tri godine avio-kompanijama koje su otvarale nove linije, rasle u broju putnika i rotacija na postojećim rutama i sl. odobrili skoro 30 miliona eura podsticaja. To je iznos kojim su ACG podržali avio-dostupnost, a, u korist javnog interesa – što smatramo našom nesumnjivom obavezom. Vjerujemo da se okolnosti mijenjaju, da podrška sa više strana stiže i da će taj budžet biti izdašniji - zaključeno je u saopštenju.

Aerodromi očekuju blizu tri miliona putnika: Ambicija veći broj avio-ruta i baziranih aviona, moguće i produženje radnog vremena

Velika Britanija šalje dodatne borbene avione na Bliski istok usred intenzivnih sukoba između Izraela i Irana, potvrdio je britanski premijer Kir Starmer.
Starmer je rekao da se avioni šalju "kao dio pripravnosti za podršku regionu“, ali nije precizirao hoće li britanske snage ičestvovati u odbrani Izraela. U regionu su već raspoređeni RAF-ovi avioni u sklopu operacije Shader.
Na putu prema summitu G7, koji sjutra počinje u Kanadi, Starmer je novinarima izjavio da je situacija „brzo promjenjiva“ i da se vode „intenzivni razgovori s saveznicima na svim nivoima“.
- Stalna poruka je: deeskalacija - rekao je britanski premijer.
Na pitanje o eventualnom angažmanu u odbrani Izraela, Starmer je odgovorio da je juče imao „dobar i konstruktivan razgovor s premijerom Netanjahuom“, u kojem je bilo riječi i o „sigurnosti i zaštiti Izraela, što je i za očekivati između dvojice saveznika“.
Ponovno je naglasio da Ujedinjeno Kraljevstvo ima „dugogodišnje zabrinutosti“ u vezi s iranskim nuklearnim programom te da priznaje pravo Izraela na samoobranu.
- Apsolutno je jasno da situaciju treba hitno deeskalirati - zaključio je Starmer.

Velika Britanija šalje dodatne borbene avione na Bliski istok

Tajvanske vlasti primijetile su 59 kineskih aviona oko ostrva u posljednja 24 sata, saopštilo je jutros Ministarstvo odbrane u Tajpeju.
Oko Tajvana je u istom periodu registrovano devet brodova i dva balona.
Avioni i brodovi su primijećeni nekoliko dana nakon što je predsjednik Tajvana Laj Čing-te nazvao Kinu „neprijateljskom stranom silom“.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da akcije predstavljaju „ozbiljno upozorenje separatističkim snagama koje se zalažu za nezavisnost na Tajvanu“.

Tajvanske vlasti primijetile 59 kineskih aviona oko ostrva tokom 24 sata

Crnogorski aerodromi ove zime imaće manje letova u poređenju sa prošlom, što iz Aerodroma pravdaju nepovoljnim pozicioniranjem države na evropskoj turističkoj mapi tokom zimskog perioda, te da stoga nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije prepoznaju priliku za profit, prenosi RTCG.
Prema podacima praćenja letova od 2. do 8. decembra, ove zime sa podgoričkog aerodroma uklonjeno je šest letova u odnosu na prošlu godinu, a sa tivatskog tri. To bi moglo podstaći putnike da se okrenu aerodromima u okruženju. Iz Aerodroma Crne Gore za Portal RTCG kažu da nije svim avio-kompanijama isplativo da lete ka Crnoj Gori tokom zimskih mjeseci.
- Crna Gora, iako prirodom može da parira i Alpima, je malo tržište koje se, za sada, nije adekvatno pozicioniralo na evropskoj mapi kao država koja nudi kvalitetne sadržaje turistima tokom zimske sezone. Stoga i nijesmo destinacija u kojoj sve avio-kompanije koje bismo voljeli da vidimo ovdje prepoznaju priliku za profit - istakli su iz Aerodroma.
<h2>Potrebna pomoć države i privrede u finansiranju avio-linija</h2>
Naglašavaju da su svjesni da građani opravdano negoduju smanjenje letova tokom zime, ali da vjeruju da će se slika, makar djelimično, promijeniti od naredne zimske sezone.
Zimski period godine avio-kompanije koriste za održavanje i redovan servis svojih flota, a u slučaju Crne Gore, kako kažu, s obzirom na to da smo se brendirali kao ljetnja turistička destinacija, broj avio-linija se, očekivano, prilagođava tražnji na tržištu.
Iz Aerodroma izlaz iz ove situacije vide tako što bi u budućem periodu država i privreda dale svoj doprinos u finansiranju avio-linija.
- Ukoliko se u narednom periodu sprovede planska kampanja promocije Crne Gore kao atraktivne cjelogodišnje turističke destinacije i ukoliko država i privreda daju svoj doprinos u pravcu finansiranja avio-linija, što bi, u praksi, značilo da se avio-kompanijama plaća da održavaju redovan saobraćaj tokom zime nezavisno od toga koliko su karata prodale, onda smo na dobrom putu da promijenimo trenutnu situaciju - objašnjavaju iz kompanije.
Napominju da to nije nepoznata, već dobro uhodana praksa i u regionu.
- Albanija, Srbija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Slovenija i Sjeverna Makedonija, sa nivoa nacionalnih i/ili lokalnih vlasti, za razliku od Crne Gore, primjenjuju različite modele finansiranja cjelogodišnjih linija. Vjerujem da smo i mi u Crnoj Gori konačno zreli da se organizujemo i sprovedemo oprobani recept koji daje zadovoljavajuće rezultate. Na taj način otvaramo novi put turistima ka Crnoj Gori i radimo u javnom interesu - nudeći svojim građanima da putuju iz svoje kuće - istakli su iz Aerodroma Crne Gore.
Podsjetili su da se Aerodromi Crne Gore od 2020. godine praktično samostalno finansiraju crnogorsku avio-dostupnost.
- Na osnovu naše Podsticajne šeme, Aerodromi Crne Gore svake godine avio-kompanijama odobre oko 10 miliona eura popusta, što je, u prosjeku, pola našeg godišnjeg profita kog se odričemo zarad održavanja postojećih i otvaranja novih linija. Vjerujem da ACG više neće biti usamljeni na tom planu - poručuju iz te avio-kompanije.
<h2>Rekordna godina za crnogorske aerodrome</h2>
Od 1. januara do početka decembra Aerodromi Crne Gore opslužili su preko 2.800.000 putnika što je 16 odsto više nego prošle i osam odsto više nego 2019. godine. Tokom ljeta u Podgorici je bilo aktivno 58 avio-linija, a u Tivtu 51.
Ponosni su, kažu, što su u Podgorici ove godine imali skoro 40 odsto više putnika nego 2019. godine, a u Tivtu prvi put od pandemije, opslužili preko milion putnika.
- U avijaciji razlikujemo ljetnju i zimsku sezonu. Ljetnja sezona počinje krajem marta i traje do kraja oktobra, a zimska počinje krajem oktobra i traje do kraja marta naredne godine. Kalendarski, posmatrano po broju putnika, tekuća 2024. godina je rekordna za Aerodrome Crne Gore - objašnjavaju iz Aerodroma.
<h2>Za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan British Airways</h2>
Na pitanje da li su Aerodromi Crne Gore pregovarali sa avio-kompanijama kako bi zadržali ili povećali broj letova tokom zimske sezone kazali su nam da su u intenzivnim pregovorima sa svim aktuelnim i potencijalnim novim partnerima.
- Da za Crnu Goru postoji veliko interesovanje uvjerili smo se i tokom najveće vazduhoplovne konferencije „World Routes“ koja je u oktobru održana u Bahreinu. Sve relevantne evropske avio-kompanije izrazile su želju da razgovaraju sa nama - poručuju iz Aerodroma.
Ističu da o nivou interesovanja za Aerodrome Crne Gore možda najbolje govori da je za direktne letove ka Crnoj Gori zainteresovan jedan veliki British Airways, koji bi, kako kažu, eventualnim dolaskom još više osnažio važnost tradicionalnih, tzv. legacy prevoznika, odnosno mrežnih prevoznika koji nas spajaju sa čvorišnim aerodromima s kojih se uz jedno zaustavljanje stiže u svaki kutak svijeta.
U Bahreinu su se, kako kažu, između ostalog, otvorili pregovori i o otvaranju linija za Hanover, Amsterdam, Antaliju, Barselonu…
Iz Aerodroma naglašavaju da će se prvi rezultati vidjeti tokom 2025. godine, te da su svjesni nezadovoljstva građana zbog smanjenja letova tokom zimske sezone, ali vjeruju da će situacija naredne zime biti drugačija jer će raditi na unapređenju konkurentnosti vodeći računa o kompaniji, njenim mogućnostima ali i o javnom interesu.

Aerodromi zimi gube letove, rješenje podrška države i privrede

Milijarder Ilon Mask koga je novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp imenovao da predvodi komisiju za smanjenje rashoda savezne vlasti, izjavio je danas da bi borbene avione trebalo zamijeniti dronovima jer su oni budućnost sukoba u vazduhu.
- U doba dronova borbeni avioni su zastarjeli, a njihov jedini rezulat je smrt pilota - rekao je na svojoj platformi X Mask, šef kompanija svemirske kompanije SpaceX i industrije automobila Tesla.
Govoreći o najsavremenijim borbenim avionima firme Lokhid Martin koji se smatra vodećim avionom vazduhoplovstva SAD od ulaska u upotrebu 2015. godine, Mask je rekao da „ima idiota koji još grade borbene avione s pilotima kao što je F-35“. Uz to je objavio video-snimak stotina dronova „u stroju“ u vazduhu.
Teško radarski uočljivi avion (stelt) pete generacije, F-35 je nedavno bio predmet izvoznih ugovora za Rumuniju, Poljsku, čak i Njemačku.
Razvoj tog aviona je tekao sporo zbog njegove složenosti, posebno kompjuterskih programa, a njegovi operativni troškovi veoma su visoki.
- Dizajn F-35 je propao u pogledu postavljenih preduslova jer je traženo da bude previše stvari za previše ljudi - rekao je Mask, za koga je F-35 postao „složena mašina bez ikakve borbene osobenosti“.
Istraživač na Švajcarskom federalnom institutu za tehnologiju u Cirihu Mauro Gili je rekao da ono što F-35 čini skupim su softver i elektronske komponente, a ne sam pilot.
- To je važno jer bi dronu za višekratnu upotrebu bila potrebna sva blistava elektronika F-35 - rekao je istraživač.
On je naglasio da postojanje programa sa naprednim tehnologijama kao što je F-35 primorava rivale SAD da pokrenu programe da odgovore na njega, posebno na napredne radare.
- Samo svojim postojanjem, F-35 i B-1 primoravaju Rusiju i Kinu da naprave strateške odluke koje inače ne bi morale da donose, (odnosno da izdvajaju budžetska sredstva - rekao je Gili.
- Čak i da je Mask u pravu, a nije, uklanjanje tog programa (F-35 i B-1) bi ublažilo ograničenja za rivale SAD - dodao je stručnjak.

Mask se založio da se borbeni avioni zamijene dronovima: Oni su budućnost sukoba u vazduhu

Iranska uprava civilne avijacije zabranila je putnicima aviona da nose pejdžere i voki-tokije, objavila je danas novinska agencija Isna.
- Svi komunikacioni uređaji, osim telefona, zabranjeni su i u teretnim avionima - objavila je Isna, citirajući portparola uprave civilne avijacije Džafara Jazerla.
Na to je uticao nedavni talas detonitranja u Libanu eksploziva podmetnutog u te uređanje što se pripisuje Izraelu.
Od istovremenih eksplozija pejdžera koje je koristio Hezbolah, proiranski libanski islamistički pokret, 17. septembra su poginule desetine ljudi i hiljade su ranjene u Libanu.
Pejdžeri i voki-tokiji omogućavaju prijem poruka i zvučnih upozorenja koristeći sopstvenu radio frekvenciju, van mreža mobilnih telefona, bez rizika da budete prisluškivanja.
Najveća avio-kompanija na Bliskom istoku, „Emirates“ sa sedištem u Dubaiju, donijela je sličnu odluku početkom oktobra.
Iran je 1. oktobra lansirao oko 200 projektila na Izrael, a Izrael obećao da će uzvratiti.

Iran zabranio pejdžere u avionima

Medijski praćene, ponekad smrtonosne i potencijalno neustavne akcije imigracionih službenika u SAD mogle bi da promijene stavove Amerikanaca o ključnoj politici Donalda Trampa - imigraciji, piše Dojče vele.
Ankete pokazuju da se javno mnjenje promijenilo zbog operacija Imigracione i carinske službe - poznatije kao ICE - u urbanim sredinama. Te operacije su ovog mjeseca dovele do smrti dvoje američkih građana u Mineapolisu.
Anketa Rojtersa/Ipsosa objavljena u ponedjeljak, koja je obuhvatila odgovore prije i poslije smrti bolničara Aleksa Pretja na kojeg je pucao službenik ICE-a, pokazala je da 53 odsto Amerikanaca ne odobrava Trampovu politiku imigracije, u poređenju s 39 odsto prvog dana njegovog novog mandata u januaru 2025. Odobravanje je sada na 39 procenata, dok je prošlog februara bilo 50 odsto.
Republikanci su uglavnom podržali aktivnosti ICE-a, dok je više od devet od 10 demokrata odbacilo te mjere. Međutim, gotovo dvije trećine glasača koji ne podržavaju deklarativno nijednu stranku reklo je da su akcije ICE-a pretjerane.
<h2>Akcije bez presedana u demokratijama, uključujući SAD</h2>
Mandat i uloga ICE u sprovođenju imigracionih zakona evoluirali su i mijenjali se tokom dvije decenije njegovog postojanja - dugo je bio zadužen za identifikaciju i hapšenje ilegalnih ili nedokumentovanih stranaca. Ranije su operacije na granici vođene uglavnom daleko od očiju javnosti.
Pomijeranje u velike gradove, u Trampovom drugom mandatu, postavilo je službenike ICE-a s pokrivenim licima u gusto naseljene oblasti, gdje svi imaju kamere na telefonima i mogu pratiti i dokumentovati njihove aktivnosti.
- Ovo je spoj nekoliko faktora bez presedana u operativnoj istoriji ICE-a - rekla je Kelsi Norman iz Instituta Bejker za javnu politiku u SAD.
To uključuje dolazak agenata ICE-a u veće gradove, lični cilj Donalda Trampa od milion deportacija, naglo povećanje finansiranja agencije i regrutovanja službenika, kao i nasilno, a sada i smrtonosno ponašanje na ulicama.
To je omogućilo veću pažnju javnosti na Trampov pristup imigracionoj policiji i istaklo neke ekstremnije taktike agenata.&nbsp;
- Taktike koje ICE primhenjuje podshećaju na policijske metode u autoritarnim zemljama. Dobar dio ove militarizovane prakse postojao je i ranije unutar imigracione službe, samo što je ranije bila primjenjivana na granici, gdje nije bila toliko u fokusu javnosti kao sada - rekla je Norman.
Ističe da je ponašanje te službe u Trampovom drugom mandatu bez presedana - i u SAD-u i u drugim demokratijama.
Upotreba sile protiv prolaznika i pokreta građana, uključujuži suzavac i biber-sprej, privukla je pažnju i međunarodnih policijskih tijela, između ostalog i Međunarodnog udruženja šefova policije.
U jednom saopštenju to udruženje poziva Bijelu kuću da okupi službenike za sprovođenje zakona na svim nivoima kako bi „podržala miran, zakonit angažman i politiku zasnovanu na dokazanoj praksi“.
<h2>Na kraju ispašta lokalna policija</h2>
Posmatrači su već ranije upozoravali da su u masovnoj regrutaciji mnogi službenici ICE-a ostali nedovoljno obučeni.
Trenutne tenzije bi mogle da promijene stavove javnosti o kvalitetu i profesionalosti skoro 18.000 agencija za sprovođenje zakona širom SAD, rekla je Keti O'Tul iz konsultantske firme 21CP Solutions.
- Ako se u zajednici dogodi tragedija zbog dJelovanja organa reda, ljudi ne prave razliku između federalnih i državnih ili lokalnih službenika. U nekoliko većih gradova sada postoje tenzije između saveznih i lokalnih agencija za sprovođenje zakona. To ne služi nikome - ističe O'Tul.
Ona, koja je i sama bila šefica policije u Bostonu i Sijetlu, rekla je za Dojče vele da će lokalna policija vjerovatno morati da se nosi sa posljedicama trenutnih kontroverzi oko ICE-a.
- Kada pogledate šta se dešava u Mineapolisu i nekim drugim većim gradovima upravo sada sa svim demonstracijama, lokalna policija je ta koja mora da se nosi sa posljedicama - navela je O'tul.
<h2>Američke vrijednosti: 2. i 4. amandman</h2>
Smrt Rene Gud i Aleksa Pretija privukla je pažnju širom svijeta. Za obične Amerikance ove operacije ističu druge potencijalne rizike - ne samo mogućnost upotrebe smrtonosne sile protiv građana.
Viši saradnik u Institutu Kejto Volter Olson rekao je da postoje dokazi da akcije ICE-a narušavaju građanska prava zagarantovana &nbsp;u Ustavu i Povelji o pravima.
To uključuje, kako je rekao za Dojče vele, očigledna kršenja 4. amandmana, prava na „pretres i zapljenu“, kada je ICE ulazio u domove bez sudskog naloga. Takođe su narušavana prava zagarantovana građanima i ne-građanima.
- Vidjeli smo višestruka očigledna kršenja prava na pretres i zapljenu, uključujući obijanje vrata vlasnika kuća. U jednom poznatom slučaju, unutra nije bilo ilegalaca. U drugim slučajevima, brojnijim ali manje dramatičnim, prekršena su pravila kada policija može zaustaviti nekoga na ulici - rekao je Olson.
Izjave nakon Pretijeve smrti koje su dali istaknuti zvaničnici i pristalice Trampove administracije takođe su skrenule pažnju na 2. amandman, koji pojedincima daje pravo da nose oružje.
Preti je imao dozvolu za oružje u Minesoti i ovlašćenje za nošenje skrivenog oružja. Nijedan od brojnih snimaka njegovog ubistva snimljenih očevicima ne pokazuje kako vadi vatreno oružje, ali ključne ličnosti administracije su primijetile da Preti nije trebalo da donese oružje na protest. To sada nailazi na otpor u Republikanskoj stranci i drugim pokretima.
- Naš 2. amandman je veoma cijenjen kod američke konzervativne strane spektra već mnogo decenija. Trampova administracija - ne samo jedan, već više Trampovih zvaničnika - izašla je i rekla stvari poput toga da ne bi trebalo da nosite pištolj na ulicama grada, u jednom slučaju, ili da nikada ne bi trebalo da imate vatreno oružje na demonstracijama, čak i ako vaša savezna država to dozvoljava, čak i ako imate dozvolu za skriveno nošenje, čak i ako nikada ne koristite pištolj, niti ga vadite ili pokazujete. Ovo je oštar zaokret od 180 stepeni u odnosu na ono što je bio konzervativni stav - ističe Olson.
<h2>Ko je sljedeći?</h2>
Očigledno narušavanje ustavnih prava na ulicama Amerike sada možda dovodi u pitanje temelje američkih ideala slobode i pravde. Olson je rekao da građani možda sada razmišljaju da li ove akcije mogu biti signal za buduće postupke.
- Mislim da se obični Amerikanci sada moraju suočiti sa ovim pitanjem: ako se ovo može raditi u kampanji protiv imigranata, gdje bi još moglo da se primijeni kada kampanja krene protiv ljudi koji se smatraju subverzivnim ili "neameričkim" - zaključio je Olson.

Akcije imigracionih službenika dovode u pitanje osnovne vrijednosti SAD-a

Danska je odlučila da će njeni građani moći da se penzionišu sa 70 godina.
&nbsp;Svako ko je rođen poslije 31. decembra 1970. godine moći će da se penzioniše tek sa 70 godina. Danska je tako rekorder sa ovom starosnom granicom za penzionisanje.
&nbsp;U međuvremenu, radnici u drugim zemljama EU i dalje mogu da se penzionišu sa 60 godina.
&nbsp;Starosna granica za odlazak u penziju u Njemačkoj će se postepeno povećavati na 67 godina do 2031. godine. Samo nekoliko grupa moći će da se penzioniše prije 67. godine, prenosi B92.
&nbsp;Većina ljudi u Njemačkoj može se penzionisati prijevremeno samo sa smanjenom penzijom, najranije sa 63 godine.
&nbsp;Poređenje koje su napravili nemački mediji pokazuje da penzioni sistemi u Evropi nijesu ni blizu jedinstveni. Na primjer, neke zemlje imaju različite starosne granice za penzionisanje za muškarce i žene. Dužina vremena koje radnici moraju da uplaćuju u penzione fondove kako bi se kvalifikovali za penziju takođe znatno varira.

Danci u penziju sa 70 godina

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je "još jedna" američka vojna flota na putu ka Iranu.
- Inače, još jedna prelijepa armada upravo sada prelijepo plovi ka Iranu. Dakle, vidjećemo - rekao je Tramp u utorak tokom govora u američkoj saveznoj državi Ajovi.
Nije jasno da li je Tramp mislio na nosač aviona USS Abraham Lincoln i prateće ratne brodove koji su već stigli na Bliski istok u ponedjeljak ili na druge američke vojne snage.
U međuvremenu, regionalna komanda američke vojske, CENTCOM, najavila je višednevnu vježbu vazduhoplovnih snaga na Bliskom istoku.
Tramp je nedavno odbio da isključi mogućnost vojne intervencije SAD-a u Iranu, nakon nasilnog gušenja protesta koji su, prema navodima organizacija za ljudska prava i svjedoka, rezultirali hiljadama mrtvih.
Govoreći o rukovodstvu u Teheranu, Tramp je u Ajovi rekao: „Nadam se da će postići dogovor“.
Ranije je američkom informativnom portalu Axios rekao da je Iran zainteresovan za diplomatsko rješenje tenzija sa Sjedinjenim Državama.&nbsp;
- Situacija u vezi s Iranom je promjenljiva, jer je SAD poslao veliku flotu u region - rekao je Tramp u intervjuu za Axios.

Tramp kaže da se "još jedna prelijepa armada" kreće ka Iranu

Šef češke diplomatije Petr Macinka saopštio je da ako predsjednik te zemlje Petr Pavel, po njegovoj ocjeni, ne prestane da krši Ustav time što odbija da imenuje jednog kontroverznog influensera i političara za ministra zabraniće šefu države da predstavlja Češku u NATO-u.
Nova prijetnja od šefa diplomatije stigla je poslije njegovih noćnih SMS poruka savjetniku šefa države u kojima je predsjedniku prijetio da ako ne imenuje kontroverznog Filipa Tureka za ministra da će protiv njega povesti neviđeno brutalni rat.
- Mislim da bi to trebalo da zna. Može da bude miran ako ja dobijem Tureka na ministarstvu životne sredine. Ako ne, spaliću mostove na takav način da će to ući u udžbenike politikologije kao ekstremni slučaj kohabitacije. Shvatam da predsjednik ne dopušta da ga ucjenjuju ali politika je kompromis. Ili će biti moguće sve ili ništa - napisao je Macinka, lider najmanjeg partnera u vladi, stranke Motoristi sebi predsjednikovom savjetniku.
Pavel je označio poruke kao prijetnje i ucjenjivanje, te poručio da kod njega ne prolazi zastrašivanje i objavio sadržaj SMS poruka, koje je poslije premijer Andrej Babiš označio kao "nesrećne", ali misli da ako je u pitanju prepiska sa savjetnikom da to onda nije ucjena.
- Riječi ministra Macinke su nesrećne. Ja sigurno ne bih tako razgovarao. Mislim da kao prvo treba smiriti strasti na obje strane i početi normalan razgovor - kazao je Babiš.
Macinka je međutim na optužbu da ucjenama i prijetnjama po svaku cijenu nastoji da progura počasnog predsjednika stranke Motoristi sebi na funkciju ministra odbio da su to bile, te rekao da je to bilo samo "političko pregovaranje, jer u politici su legitimni pokušaji da se utiče da druga strana promijeni mišljenje".
- Sjutra idem u Brisel na važne sastanke. Nemam drugu mogućnost nego da generalnom sekretaru NATO Marku Ruteu kažem da smatram da pošto predsjednik izlazi van ustavnog okvira da na predstojećem samitu NATO u julu šef češke delegacije ne treba da bude šef države nego vlade - kazao je Macinka.
Šef diplomatije upozorio je da bez njegovog ministarstva ne može da se sredi akreditacija za samit NATO, premda o tome ko će predstavljati Češku odlučuje vlada i prije svega sam premijer koji je na sebe preuzeo ulogu garanta spoljne politike.
- Ne mogu da dopustim u takvoj situaciji da predsjednik vodi tu delegaciju, da ne daj bože ponovo ne obećava nešto kao avione Ukrajini - kazao je Macinka. Pavel u Kijevu nije ništa obećavao i naglasio je da odlučuje češka Vlada a ne on, ali da bi eventualno armija mogla da proda četiri aviona L 159 Ukrajini za zaštitu od dronova.
Macinka je ponovo odbio jedino pravno rješenje spora oko toga mora li predsjednik automatski da imenuje ministra kojeg mu predloži premijer ili ima izvjestan manevarski prostor u vanrednim situacijama, tvrdeći da je njemu i svima jasno da mora da imenuje svakog koga mu premijer predloži.
Pavel see pozvao, međutim, na analizu stručnjaka za ustavno pravo i član Ustava koji šefu države nalaže da štiti demokratske vrijednosti, te ta analiza navodi da bi pogazio Ustav kada bi imenovao političara ekstremističke prošlosti koga prate skandali sa ksenofobnim, rasističkim komentarima na društvenim mrežama, koji krši češke zakone npr. vožnjom preko 250 kilometara na sat ili ilegalnom gradnjom, kao i neobjašnjenim oporezovanjem prihoda u prošlosti.
Pavel je predložio čim je izbio spor da se zatraži nalaz i tumačenje Ustavnog suda, koji je već jednom kada je prethodni predsjednik Češke bio Miloš Zeman ostavio izvjestan prostor da šef države odbije da imenuje predloženog ministra ukoliko postoje očigledne pravne ili bezbjednosne prepreke.
&nbsp;- Neću da nam se u to miješa aktivistički Ustavni sud - kazao je Macinka o jedinom načinu da se nesuglasice oko tumačenja Ustava riješe tako što bi vlada morala da tuži predsjednika Ustavnom sudu da sud definiše precizno tu nadležnost, dok predsjednik zemlje nema pravo po zakonu na takvu žalbu.
Macinka je i prije ovih noćnih prijetnji javno tvrdio da je možda došlo vrijeme da se preduzmu mjere protiv predsjednika Pavela i da ga "svedu samo na figuru koja polaže vijence, između ostalog i preko drastičnog smanjenja budžeta predsjedničke kancelarije".

Tag: avioni