<p>Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;</p>
<p>Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;</p>
<p>Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;</p>
<p>Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;</p>
<p>Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;</p>
<p>Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;</p>
<p>Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;</p>
<p>Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), <b>Roko Tolić, </b>u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;</p>
<p>- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.</p>
<p>On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.</p>

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

<p>Operativni direktor Međunarodnog aerodroma Tirana <b>Piervittorio Farabbi </b>saopštio je da je više od 120 hiljada putnika iz Crne Gore u prošloj godini koristilo njihove usluge zbog nedostatka direktnih linija kod nas.</p>
<p>- A ove godine u prvih četiri mjeseca već 40 hiljada - dodao je on na panel diskusiji “Planovi razvoja avio-saobraćaja ka glavnim destinacijama Crne Gore” u okviru prve RE:D konferencije u Crnoj Gori.</p>
<p>Farabbi je govorio o transformaciji koju je aerodrom u glavnom gradu Albanije doživio u proteklih nekoliko godina uz podršku privatnog konzorcijuma koji je preuzeo ovaj aerodrom. Broj putnika je sa 3,5 miliona u 2019. godini porastao na 10,7 miliona u 2023. godini, a uloženo je, kako je rekao, preko 100 miliona eura već u prvoj godini.</p>
<p>- Ne mogu savjetovati Vladu Crne Gore, ali je važno da bude kreativna i proaktivna. Ako zemlje ne djeluju brzo, gube vrijeme - poručio je Farabbi.</p>
<p>On je istakao i da države mogu sarađivati, jer se uvijek mogu primkjeniti tuđa dobra iskustva.</p>
<p>- Izradili smo više parkinga, proširili terminale tri puta, a Vlada je smanjila poreze sa 10 na jedan euro. Sve se utrostručilo. Nemamo jakog nacionalnog prevoznika - 80 odsto letova obavljaju low-cost kompanije. Opslužujemo 120 destinacija direktno. Planiramo dalje širenje, uključujući i duže rute. To je rezultat našeg truda i rada - kazao je on.</p>
<p>Istakao je da su ključne odluke uključivale otvaranje tržišta, stimulisanje low-cost kompanija, izgradnju dodatne infrastrukture i značajno smanjenje taksi, što je omogućilo eksplozivan rast.</p>
<p>Na konferenciji je ukazano da Crnoj Gori predstoje hitne odluke: da li će infrastruktura ostati u državnim rukama ili će biti prepuštena privatnom sektoru, i kada će to pitanje konačno biti riješeno.</p>
<p>Učesnici su govorili o strateškim pravcima unapređenja dostupnosti Crne Gore vazdušnim putem, izazovima koje prate trenutni sistem i potencijalima koji mogu biti iskorišćeni boljom infrastrukturnom, političkom i poslovnom organizacijom i ocijenili da budućnost crnogorskog turizma i ekonomije u velikoj mjeri uslovljena avio-dostupnošću, te da ulaganja u aerodrome, reforme u vazdušnom saobraćaju, stabilna politika i volja da se slijede uspješni primjeri iz regiona – predstavljaju ključne uslove za razvoj.&nbsp;</p>
<h2>„Vodimo računa da linije budu profitabilne“</h2>
<p><b>Tihomir Dragaš</b>, predsjednik Odbora direktora kompanije ToMontenegro, istakao je da je dostupnost ključna tema za budući razvoj zemlje. Naveo je da nacionalni avio-prevoznik trenutno raspolaže sa dva aviona, pregovara se za treći, a jedan je u fazi "wet lease" zakupa. Tokom prošle godine, Air Montenegro je prevezao oko 500.000 putnika, što je, cijeni on, nivo iznad rekordnih godina bivšeg nacionalnog prevoznika.</p>
<p>Dragaš je naglasio da kompanija vodi računa da se ne otvaraju linije koje neće biti profitabilne, a najavio je i učešće na tenderu za PSO.</p>
<p>- Nama je aviodostupnost ekstremno važna, to je ključ svega u narednoj deceniji. Potrebna je volja - poručio je Dragaš, izražavajući žaljenje što se koncesioni tender za aerodrome nije ranije riješio. On očekuje izbor kvalitetnog koncesionara i smatra da i država, ako uloži napore i ima dobar menadžment, može uspješno razvijati infrastrukturu.</p>
<h2>Država mora donijeti odluku o ulaganju u infrastrukturu</h2>
<p><b>Predrag Hajduković</b>, komercijalni direktor Aerodroma Crne Gore, podsjetio je da je pitanje koncesije na aerodrome pokrenuto još 2019. godine, ali da su kapaciteti već sada daleko prevaziđeni.</p>
<p>Očekuje se da će 2025. godine kroz crnogorske aerodrome proći preko tri miliona putnika.</p>
<p>On je naglasio da bez obzira na ishod tendera, država mora donijeti stratešku odluku o ulaganju u infrastrukturu. Ukazao je, kako na rizik da privatni koncesionar zanemari javni interes u korist profita, tako i na brojne koristi od eliminacije birokratije i brže reakcije na tržišne potrebe. Aerodromi Crne Gore su, podsjetio je, imali preko 52 miliona eura prihoda i 11 miliona profita u prethodnoj godini, te primjenjuju podsticajne šeme kako bi osigurali aviodostupnost.</p>
<h2>Dostupnost - ključni preduslov za turiste i investitore</h2>
<p><b>Andreas Santis</b>, izvršni direktor NCH Capitala, ukazao je da je dostupnost ključni preduslov za dolazak turista i investitora.</p>
<p>- Tirana je primjer kako volja, vizija i politička stabilnost mogu donijeti rezultate. Crnoj Gori nedostaje sve to - poručio je on.</p>
<p>Santis je ocijenio da Crna Gora ima potencijal da procvjeta, ali da mora prestati da „izmišlja toplu vodu“, već da analizira i primijeni uspješne modele iz regiona. Prema njegovim riječima, bez jasne vizije i konkretnih ulaganja nema ni razvoja turizma ni većih stranih investicija.</p>
<h2>Biznis zone - ključ za privlačenje stranih investicija</h2>
<p>Profesor Fakulteta za menadžment u Herceg Novom i predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca (CUP) <b>Vasilije Kostić</b> je ocijenio da biznis zone postaju jedno od najmoćnijih sredstava koje lokalne samouprave u Crnoj Gori koriste za privlačenje stranih investicija.&nbsp;</p>
<p>- One su postale jedno od najmoćnijih sredstava lokalnih samouprava u privlačenju stranih investitora. Iskustva su povoljna, ali je modus operandi svake zone drugačiji, što govori da lokalne uprave funkcionišu po svojim prioritetima - kazao je Kostić, koji je i moderirao panel „Poslovne zone – Bijelo Polje – Nikšić – CTP – Potencijal za razvoj LDC-a“ u okviru prve RED konferencije.</p>
<p>Kostić je kao primjer dobre prakse naveo Irsku, zemlju koja je u prošlosti bila nerazvijena, ali je zahvaljujući mjerama vlade postala jedna od najbrže rastućih ekonomija Evrope.</p>
<p>- Biznis zone su u Irskoj locirane tamo gdje je najveća nezaposlenost i fokusirane su na industriju i izvoz. To bi moglo biti zanimljivo kao model i za Crnu Goru - smatra on.</p>
<h1>Crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa</h1>
<p>Predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja <b>Žarko Radulović</b> je poručio da je crnogorskom turizmu neophodna veća edukacija i adekvatna zakonska regulativa.</p>
<p>- Život u elitnim zonama podrazumijeva čistoću, stabilno snabdijevanje električnom energijom - to su osnovni preduslovi za razvoj turizma. Sada moramo napraviti miks svega toga. Imamo hotele, ali nam fali samopouzdanje kada je hotelijerstvo u pitanju. Naš osnovni servis je na zavidnom nivou u poređenju sa većim dijelom Mediterana, ali moramo raditi na kvalitetu usluge - rekao je Radulović.</p>
<p>Njegov kolega iz hotelijerstva - <b>Žarko Rakčević</b>, kazao je da su Crnoj Gori potrebni novi investitori, ali da niko ne može očekivati da mu se besplatno dodjeljuje zemljište za izgradnju hotela.</p>
<p>- Od 20 najuspješnijih hotela, 12 je u vlasništvu crnogorskih građana. Po ostvarenoj dobiti, oni su među najuspješnijima. Ipak, građani Crne Gore nemaju jednake prilike kao stranci. Učešće hotela u ukupnim smještajnim kapacitetima je mnogo manje nego u Španiji ili Italiji. Mi moramo uraditi mnogo da bismo razvili naše kapacitete - rekao je Rakčević.</p>
<p>On je kritikovao povećanje stope PDV-a na 15 odsto bez javne rasprave, naglašavajući da Albanija ima duplo manju stopu, kao i naknade za građevinsko zemljište.</p>
<h2>Hoteli stagniraju, apartmanizacija preplavila Hvar</h2>
<p>Predsjednica Upravnog odbora Sunčani Hvar Hotels, Gordana Tomičić, rekla je da hotelski smještaj čini manje od 20 odsto ukupne ponude na Hvaru, dok ostatak otpada na privatni smještaj.</p>
<p>- Hotelske kompanije se uglavnom bave obnovom postojećih objekata. Hotelski kapaciteti stagniraju, dok privatni smještaj rapidno raste. Proces apartmanizacije je dostigao nivo zasićenja. Destinacije sada razmatraju šta je održivi turizam - izbjegavanje gužvi i očuvanje prostora - kazala je Tomičić, dodajući da je važno da djeca mogu da žive od turizma.</p>
<h2>Potrebna nezavisnost od politike i sistemska podrška</h2>
<p>Suosnivač kompanije Colliers za Grčku i Kipar, Ioannis Orfanos, kazao je da se u Grčkoj ne oslanjaju na političare, već da postoji snažna asocijacija koja lobira i utiče na donosioce odluka.</p>
<p>„Hoteli su važniji od privatnog smještaja. Ovaj sektor mora da se razvija. Ovo nije jeftino tržište, već sofisticirano. Moramo poštovati naporan rad. Ko god misli da može kupiti nešto povoljno i bez problema, griješi. Problematični hoteli donose mnogo izazov - naveo je on.</p>
<h3>Rezultati u Bijelom Polju i Nikšiću</h3>
<p>Predsjednik Opštine Bijelo Polje, <b>Petar Smolović</b>, predstavio je iskustva ove opštine u razvoju biznis zona, ističući da je još 2018. godine definisano 18 takvih zona.</p>
<p>- Sve zone su sertifikovane na državnom nivou. To je kompleksan proces koji traje više od godinu dana. Zone su podijeljene na dva seta mjera podrške - na opštinskom i na državnom nivou. Kada je riječ o opštinskoj podršci, ona se ogledala u oslobađanju od taksi, dok je država izdvajala određena finansijska sredstva - pojasnio je Smolović.</p>
<p>Prema njegovim riječima, rezultati nijesu izostali.</p>
<p>- Sve ovo rezultiralo je otvaranjem desetina kompanija koje su danas među najuspješnijima u Crnoj Gori - istakao je on.</p>
<p>Svoja iskustva podijelio je i predsjednik Opštine Nikšić<b> Marko Kovačević</b>,koji je govorio o projektu „Sunčani grad“, dijelu industrijske zone definisane takođe 2018. godine.</p>
<p>- Jedna od većih investicija je fabrika Noblewood za proizvodnju premium votke. Takođe, izvjesna je i investicija BIG Fashion. U svjetlu potpisivanja ugovora sa UAE, ‘Sunčani grad’ bi mogao biti dobar pilot-projekat za velike investicije. Riječ je o oko 1.000 stanova, i mi ćemo se kandidovati i u tom okviru - kazao je Kovačević.</p>
<p>On je istakao važnost iskorišćavanja postojećih potencijala i smanjenja administrativnih barijera koje, kako je naveo, usporavaju strane investicije.</p>
<p>- Stvara se utisak da ne želimo investicije, a onda se pitamo zašto ih nema. Ako je ‘Sunčani grad’ interesantan investitorima, spremni smo da razmislimo i o toj mogućnosti - zaključio je Kovačević.</p>

Portal ETV

1250x600

Dok Tirana „leti“ - mi još čekamo koncesionara: Preko 120 hiljada putnika iz Crne Gore u 2024. putovalo iz Albanije zbog nedostatka direktnih linija

<p>Jermenska podružnica moldavskog prevoznika FlyOne počeće sa sezonskim letovima između Jerevana i Tivta, prenosi portal ExYu Aviation News.</p>
<p>Letovi će početi 2. maja i saobraćati pet puta sedmično do 25. oktobra.</p>
<p>Karte su već dostupne za kupovinu preko web stranice aviokompanije.</p>

Od maja FlyOne pokreće letove Tivat- Jerevan

<p>Radne grupe koje će raditi na uspostavljanju avio linije između Podgorica i Sofije, ali i na komunikaciji ministarstava turizma Crne Gore i Bugarske oko zajedničkog nastupa prema udaljenim tržištima, biće formirane do kraja mjeseca, saopštila je ministarka turizma <b>Simonida Kordić</b>.</p>
<p>Ona je na sastanku sa ambasadorom Bugarske u Crnoj Gori, <b>Stefanom Dimitrovim</b>, kazala da bi taj nastup trebalo da bude spreman uoči EXPO 2025. u Japanu.</p>
<p>Iz Ministarstva turizma su saopštili da je Dimitrov prenio pozitivne utiske nakon posjete crnogorske delegacije Sofiji i sastanka na kom je načelno dogovoreno pokretanje avio linije između Podgorice i Sofije.</p>
<p>- Radujem se nastavku saradnje i u budućnosti. Krenuli smo pravim putem, kojim ćemo ojačati kako međusobne odnose, tako i turističku ponudu regiona- kazao je Dimitrov.</p>
<p>Kordić je saopštila i da je tokom službene posjete Njujorku prepoznala veće interesovanje turista za Crnu Goru, ali i šansu za još bolje pozicioniranje, ukoliko se prema dalekim ciljnim tržištima, kakvo je i američko, nastupa zajedno kao region.</p>

MT: Formiranje radnih grupa za uspostavljanje avio linije za Sofiju do kraja mjeseca

<p>Poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) zahtijevaju kontrolno saslušanje ministarke turizma Simonide Kordić zbog sistemskog urušavanja turističke privrede.</p>
<p>Stanje na ovom planu je, kako je na pres konferenciji za medije poručio poslanik Oskar Huter, alarmantno.</p>
<p>- Nije dovoljno reći da je neuspješna Vlada. Ovo je nedobronamjerna Vlada. Jedno je šteta kojoj je uzrok neznavenost i nesposbonost - sasvim drugo je loša namjera. Ovdje se radi o smišljenoj lošoj namjeri. Prvi put od 2006. godine je ostvaren pad turističkog prometa. Prema preliminarnim podacima platnog bilansa za devet mjeseci ove godine prihodi od turzima su 3.64 odsto ili 50 miliona eura manje nego u istom periodu prethodne godine - saopštio je Huter.</p>
<p>Kaže da su dva zadatka, ili preduslova, za loše bilanse izvršena.</p>
<p>- Koji nas dovode do negativnih brojki koje su nam se ispostavile: Prva je gašenje nacionalne avio kompanije, a druga povećanje taksi niskobudžetnim avio kompanijama - naveo je Huter dodajući da se sa naših aerodroma gotovo ne leti.</p>
<p>Naša avio dostupnost je, kako je kazao, na najnižem mogućem nivou.</p>
<p>- Zemlja koja je dominantno avio-destinacija, skromnih drumskih kapaciteta je gotovo nedostupna. To nije bilo dovoljno jer su novi radni zadaci isporučeni, a manifestuju se kroz nove mjere povećanja PDV-a u turizmu sa sedam na 15 odsto. Ovim drastičnim nametom će troškovi za kompanije biti uvećani do krajnjih granica finansijske održivosti - što će neminovno dovesti do urušavanja kvaliteta turističke privrede... Dodatne akcize na vina, još jedan nacionalni brend, su udar: ne samo na našu nacionalnu kompaniju, već i na preko sto porodičnih biznisa. Pored identitetske i kulturološke, želi se uporedo oslabiti i uništiti naša ekonomska supstanca - naveo je Huter.</p>
<p>Ocijenio je i da se Crna Gora želi učiniti lakim plijenom za predatorske porive i motive velikodržavnih projekata iz susjedstva.</p>
<p>- Sprovodi se nemilosrdna razgradnja države u svakom pogledu. Naša turistička konkurencija iz bliskog regiona sa ushićenjem iščekuje nove mjere naših stručnjaka. Crnoj Gori je mrklo, dok je Tirani u prvom redu, ali Dubrovniku i Beogradu svanulo - makar kada je riječ o avio povezanosti i aerodromskom poslovanju. Povezanost Crne Gore prema svijetu je smanjena na najmanju moguću mjeru. Time se ograničava komunikacija sa svijetom. Ono što koroni nije uspjelo - će ovim štetočinama poći za rukom ukoliko im dozvolimo - podvukao je Huter.</p>
<p>On je pozvao sve turističke poslenike, profesore, studente, partije, sve iz javnog i privatnog sektora da reaguju i ne dozvole da svojom tišinom budu saučesnici ekonomskom posrnuću kojem, kako je rekao, strmoglavo hrlimo.</p>

Anja Ivanović

Huter: Zahtijevamo kontrolno saslušanje Kordić, prihodi od turizma su manji za 50 miliona nego prošle godine

<p>Crna Gora mora da jača avio-povezanost, s obzirom na to da zbog saobraćajne dostupnosti za udaljena emitivna tržišta ima osobine ostrvske zemlje - ocijenila je ministarska turizma Simonida Kordić na sastanku sa stalnom predstavnicom Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Crnoj Gori Ekaterinom Paniklovom.</p>
<p>Savremeni turista, smatra Kordić, ne želi da provodi više dana na jednom mjestu, već da cirkuliše i obilazi više.</p>
<p>- Crna Gora je, zbog svoje veličine, idealna za to, zbog čega je neophodno da putna infrastruktura prati taj trend, kako bi gosti došli do svih krajeva. Današnji gost želi jedan kompletan paket. Jug i sjever naše države nijesu dvije odvojene cjeline, one su komplementarne i iz toga treba crpiti benefite - kazala je Kordić.</p>
<p>Na sastanku je, kako je saopšteno iz resora Kordić, obostrano ocijenjeno da sjeveru treba pokloniti više pažnje jer postaje sve zanimljiviji posjetiocima.</p>
<p>Za to je, osim investicija, važno jačati i ljudske kapacitete, u čemu UNDP može pružiti podršku kroz obuke i treninge, kako bi kvalitet ponude bio podignut na veći nivo.</p>
<p>Na sastanku je ocijenjeno da je UNDP veoma pouzdan partner crnogorske Vlade i istaknuta spremnost za pružanjem podrške Ministarstvu turizma kada je u pitanju realizacija brojnih projekata.</p>
<p>- Istaknuto je da je UNDP kontinuirano pružao podršku definisanju strateškog okvira kad je u pitanju oblast niskokarbonskog turizma - navodi se u saopšenju.</p>
<p>Kordić je Paniklovu upoznala sa namjerom Vlade da paralelno sa evaluacijom implementacije aktuelne Strategije turizma, bude napravljen novi, dugotrajniji dokument, sa jasno definisanim i realnim ciljevima.</p>
<p>- Saglasile su se da bi ta Strategija potencijalno mogla trajati najmanje do 2030. godine, kako bi odražavala ambicije globalne Agende 2030, kao i realne potrebe turističkog tržišta, u čemu je UNDP ponudio stručnu i konsultantsku pomoć - dodaje se u saopštenju.</p>
<p>Paniklova je kazala da joj je drago što će crnogorska delegacija učestvovati u Azerbejdžanu na konferenciji COP29, čime će Crna Gora još jednom potvrditi posvećenost održivom razvoju i prilagođavanju na neizbježne klimatske promjene.</p>
<p>Ona je dodala i da je UNDP spreman da doprinese, najboljim praksama i primjerima, predstavljanju Crne Gore u okviru EXPO izložbe u Japanu.</p>
<p>- Prepoznajući potrebu za razvojem zelenog turizma, nastavićemo da podržavamo napore Vlade i Ministarstva u kreiranju i sprovođenju projekata koji će biti usmjereni na ispunjavanje obaveza iz procesa pregovaranja sa EU i dostizanje Agende 2030 - poručila je Paniklova.</p>

Neophodno jačati avio povezanost

<p>Crnogorac ako mora negdje putovati ići će preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane da bi došao u Crnu Goru, to se neće desiti, zaboravite to - kazao je u emisiji E uživo, na Televiziji E, &nbsp;vazduhoplovni analitičar Alen Šćuric.</p>
<p>Iz Zagreba je, trenutno, nemoguće naći let za Crnu Goru, kaže Šćuric, čak ni konekcijom sa susjednim aerodromom u Dubrovniku, pa se ljudi, koji moraju putovati, &nbsp;kaže on,odlučuju za drumski prevoz.</p>
<p>- Cijelo vrijeme govorim da je loša povezanost Crne Gore je &nbsp;krucijalna za Crnu Goru, jer Crna Gora ima 25 posto bruto nacionalnog dohotka od turizma, katastrofalno je povezana cestama, katastrofalno je povezana željeznicom, pa i brodovima, i u tom smislu ostaje samo avio saobraćaj. Vi trebate znati da prema većini destinacija trebate 24 i više sati automobilom, tako da ostaje avio prevoz - rekao je Šćuric.</p>
<p>Dubrovački aerodrom je ove zime pokrenuo rekordan broj linija, podsjeća Šćuric, najviše linija u istoriji ovoga aerodroma, što znači da će te usluge avio prijevoza koristiti popriličan broj putnika iz Crne Gore.</p>
<p>- Većina Crnogoraca će možda putovati preko Tirane, ali turista neće ići preko Tirane zato da bi došao u Crnu Goru, to zaboravite, to se neće desiti.To će uraditi samo Crnogorac, koji je morao negdje otputovati, da će on potegnuti dva tri sata do Tirane, i putovati - poručio je Šćuric.</p>
<p>Ryanair je srezao svoje linije, podsjeća Šćuric, i to je veoma indikativno, jer vjerovatno ne vidi Podgoricu kao potencijal.</p>
<p>Sagovornik emisije E uživo smatra da je Roko Tolić dobro rješenje na čelu crnogorskih Aerodroma, da će uraditi nešto po pitanju avio konekcije, kao što je već počeo rješavati infrastrukturne probleme.</p>

Šćuric: Turista neće putovati preko Tirane da bi došao u Crnu Goru

<p>Crna Gora je u ozbiljnom ekonomskom izazovu ako uvozi sedam puta više nego što izvozi. Međutim, da situacija bude još gora, politika koju vodi crnogorska Vlada rezultirala je da uvoz u maju bude deeet puta veći od izvoza u odnosu 360 -36 miliona eura. Zabrinjavajuće.</p> <p>Evo šta to konkretno znači i zašto je to zabrinjavajuće:</p> <h2>Ogroman trgovinski deficit</h2> <p>Uvoz od 1,67 milijardi eura, a izvoz svega 237 miliona u prvih 5 mjeseci 2025. znači da Crna Gora troši znatno više nego što proizvodi. Pokrivenost uvoza izvozom od samo 14,2% je znak izrazite makroekonomske ranjivosti.</p> <h2>Zavisnost od stranih tržišta</h2> <p>Zavisnost od uvoza znači da svaka spoljnopolitička kriza, promjena cijena (posebno energenata, hrane, vozila), ili logistički poremećaj direktno pogađa građane i firme. Crna Gora nije samodovoljna – ni u hrani, ni u tehnologiji, ni u osnovnim proizvodima.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250630070656_98673d2d4e5400bef52aa3327ff330024435a26f9986dfce50e44eafc5ea3655" data-rendition-name="original" width="1108" height="754" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Slabost izvozne baze</h2> <p>Osnovni izvozni proizvod je struja – niske dodatne vrijednosti. Nema diversifikacije ni razvoja industrije koja stvara veći profit (IT, poljoprivreda s prerađivačkom komponentom, farmacija).</p> <h2>Nestabilan devizni priliv</h2> <p>Kako Crna Gora koristi euro, a ne emituje sopstvenu valutu, oslanja se na izvoz, turizam i strane investicije za devizni priliv. Ako se smanji izvoz i/ili dođe do pada turizma, biće manjak eura u opticaju, što vodi u recesiju, zaduživanje ili socijalne rezove.</p> <h2>Uvozna inflacija</h2> <p>Rastući uvoz u kombinaciji sa slabim izvozom često povlači uvoznu inflaciju – cijene rastu jer su podložne globalnim promjenama, a država ne može sopstvenom proizvodnjom da amortizuje udar.</p> <p>Šta se mora hitno uraditi?</p> <p>1. Podsticaji domaćoj proizvodnji – subvencije, poreske olakšice, edukacija i infrastruktura za poljoprivredu, prehrambenu i laku industriju.</p> <p>2. Diversifikacija izvoza – razvoj sektora poput IT-a, drvne i tekstilne industrije s fokusom na izvoz.</p> <p>3. Investicije u proizvodnju prozivoda visoke dodatne vrijednosti – ne samo izvoz struje, već ulaganja u energetske tehnologije, skladištenje, i pametne mreže.</p> <p>4. Obrazovna reforma i inovacije – ulaganje u tehničko obrazovanje, startapove i preduzetništvo.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025063008060_f05044f885b6a9869f7f54a179569afcfe7ced76e51247d090afda847d13f487" data-rendition-name="original" width="1142" height="841" loading="lazy" alt="analiza"> </figure>  <h2>Stanje neodrživo</h2> <p>Crnogorska ekonomija je vrlo ugrožena ako se nastavi ovakva struktura uvoza i izvoza. Spoljnotrgovinski deficit od gotovo 1,5 milijardi eura za pola godine je dugoročno neodrživ. Bez hitnih reformi, Crna Gora ostaje ranjiva, zavisna i ekonomski neotporna.</p> <p>Rastući spoljnotrgovinski deficit jasno signalizira da Crna Gora mora redefinisati ekonomske prioritete. Vrijeme je za konkretne mjere koje će ojačati domaću proizvodnju, diversifikovati izvoz i smanjiti prekomjernu potrošnju na uvozne proizvode. U suprotnom, ekonomija ostaje ranjiva i previše zavisna od spoljnog faktora.</p> <h2>Ranjiva ekonomija</h2> <p>Crna Gora je u prvih pet mjeseci 2025. godine zabilježila ukupan obim spoljnotrgovinske robne razmjene od 1,91 milijardu eura, što predstavlja rast od 4,1% u odnosu na isti period prethodne godine, podaci su Monstata. Ipak, iza pozitivne dinamike razmjene krije se sve izraženiji disbalans između uvoza i izvoza koji dodatno naglašava strukturnu ranjivost crnogorske ekonomije.</p> <p>Izvoz robe u posmatranom periodu iznosio je 237,1 milion eura – što je pad od 5,8% u poređenju s istim periodom lani. Istovremeno, uvoz je</p> <p>porastao za 5,7% i dostigao 1,67 milijardi eura. Ovakva kretanja dovela su do značajnog pogoršanja pokrivenosti uvoza izvozom, koja je pala sa 15,9% na svega 14,2%.</p> <p>Najveći izvozni adut Crne Gore i dalje su mineralna goriva i maziva, prije svega električna energija, koja je činila više od 25% ukupnog izvoza. Ovakva zavisnost od jednog sektora, pri čemu se radi o robama niske dodatne vrijednosti, ukazuje na ranjivost izvozne baze i potrebu za hitnom diversifikacijom.</p> <h2>Najviše uvozili auta</h2> <p>Uvozna struktura, s druge strane, otkriva snažnu potrošnju i nisku domaću proizvodnju – najviše se uvozilo mašina i transportnih uređaja, među kojima dominiraju drumska vozila sa 178,4 miliona eura.</p> <p>Glavni partneri Crne Gore ostaju regionalni i evropski akteri. U izvozu prednjači Srbija (61,3 miliona), a slijede Švajcarska i BiH. S druge strane, najviše se uvozilo upravo iz Srbije (280,9 miliona eura), zatim iz Kine i Njemačke.</p>

Crna Gora tone u uvoznu jamu, rizik po građane sve veći

<p>Odbornik Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada, <b>Adi Jakupović</b>, &nbsp;nakon teksta objavljenog na Portalu ETV, &nbsp;kritikovao je na mreži X politiku naplate parkinga u blizini Kliničkog centra Crne Gore, navodeći da Grad koristi zdravstvene potrebe građana za punjenje budžeta Parking servisa.</p>
<p>- Ukoliko iz zdravstvenih razloga imate potrebu da posjetite KBC – nema razloga da brinete, jer je @GradPg našao način da vam to naplati i dopuni budžet Parking servisa, kako bi mogli da nastave da zapošljavaju sumnjiva lica i prave kič reklame. Evropa sad 3?“ - napisao je Jakupović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 72.3705%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fnaplata-parkinga-ispred-kbc-podgorica-da-li-glavni-grad-zaraduje-na-muci-bolesnih-gradana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>

Jakupović: Glavni grad koristi parking kod KBC-a za punjenje budžeta Parking servisa

<p>Nema sumnje da je Anketni odbor platforma sa koje se želi naškoditi imidžu DPS-a i našem narastajućem rejtingu. Zašto? Da bi se nastavilo kastiganje i kriminalizacija referenduma 2006, sa ciljem da se u finalu kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti, kazao je za Pobjedu <b>Andrija Nikolić</b> (DPS), predsjednik Anketnog odbora za postupanja državnih organa u političkim ubistvima i napadima na novinare i intelektualce, uključujući djelovanje „crnih trojki“.</p>
<p>Kako ocjenjujete izjave svjedoka na Anketnom odboru o tzv. crnim trojkama, kao i to što stižu demantiji i prije nego se završi sjednica? Da li demantovanje datih izjava narušava kredibilitet Odboru?</p>
<p>NIKOLIĆ: Anketni odbor je formiran u nedostatku suvisle politike aktuelne parlamentarne većine, koja zarad opstanka na vlasti pokušava da reciklira stare i konstruiše nove optužnice protiv političkih protivnika, preciznije Demokratske partije socijalista. Kako drugačije cijeniti osnivanje skupštinskog odbora za rasvjetljavanje „političkih ubistava“ za vrijeme „bivše vlasti“ nego kao oksimoron, jer je aktuelna vlast ta koja raspolaže svim instrumentima da u institucijama rasvijetli sve što treba.</p>
<p>Sve upućuje na to da je idejnim tvorcima Anketnog odbora politika ispred prava, otuda i u prvim izjavama svjedoka možete jasno prepoznati kuhinju njihovih političkih pokrovitelja. Jedan je čitao pripremljene zabilješke pod vidljivom tremom i govorio o svojoj komunikaciji sa ljudima koji više nijesu među živima, dok je drugi svojim nastupom više uveseljavao javnost nego što je doprinio utvrđivanju određenih činjenica. Zasad, sve to izgleda bez koristi, loše režirano i, kao što sam rekao u uvodu, jasno je da se radi o političkoj kampanji.</p>
<p>Tužilaštvo je saopštilo da se neće baviti slučajevima „crnih trojki“ zbog zastare tih djela. Koja je onda svrha rada Anketnog odbora?</p>
<p>NIKOLIĆ: Portparol SDT-a i specijalni tužilac Vukas Radonjić dao je pravni odgovor u odnosu na takozvane crne trojke, objašnjavajući da postoji zastara ili procesna nemogućnost. Dakle, što je cilj ako nije pravo?! Cilj je politika, odnosno da se izravnaju računi sa DPS-om i Milom Đukanovićem, zbog poraza koji su pretrpjeli kada su krajem devedesetih služili režimu Slobodana Miloševića, te zbog teške frustracije iz 2006, kada je njihova politika poražena na referendumu o nezavisnosti Crne Gore.</p>
<p>Nikad ne treba zaboraviti da je najveći dio današnje parlamentarne većine zajedno sa Andrijom Mandićem ostao do kraja sa Slobodanom Miloševićem i sa onima koji su u ime te politike naručivali ubistva. Nikad se nijesu odrekli tog dijela svoje političke prošlosti. Naprotiv. I sad hoće da retuširaju istoriju, da takozvanom Sedmom upravom operu djelovanje Sedmog bataljona. Nema to puno veze sa takozvanim crnim trojkama i neriješenim ubistvima koliko sa politikom. Zato se za učešće na Anketnom odboru predlažu oni koji su godinama bili u funkciji te politike.</p>
<p>No, takvih epizodista BIA je imala puno u godinama za nama. Ono što, ipak, ne smijemo dozvoliti je da takve predstave, zasnovane na obavještajnim bilješkama i kafanskim pričama, ostanu bez pravosudnog epiloga. Svako ko tokom ovog političkog performansa bude predmet lažnih optužni, ili mu se pokuša narušiti ugled, ne treba da se krije iza procesne nemogućnosti da se sa tim u vezi ne može pokretati postupak kod nadležnog tužilaštva.</p>
<p>Kako komentarišete ocjene pojedinih analitičara da je Odbor formiran da bi se srušio rejting DPS-u? Može li Anketni odbor i sve što čujemo na tim sjednicama uticati na rejting Vaše partije?</p>
<p>NIKOLIĆ: Citirali ste ocjenu koju sam dao na nekoj od sjednica Anketnog odbora. Kasnije su je razrađivali i pojedini analitičari. Naime, Anketnom odboru je na prijedlog parlamentarne većine produžen rok rada sve do 2027. godine, što se poklapa sa datumom redovnih parlamentarnih izbora. Nema sumnje da je to platforma sa koje se želi naškoditi imidžu DPS-a i našem narastajućem rejtingu. Zašto? Da bi se nastavilo kastiganje i kriminalizacija referenduma 2006, sa ciljem da se u finalu kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti.</p>
<p>Demokratska partija socijalista učestvuje u radu Anketnog odbora da bi pokazala svoj odnos prema institucijama i vladavini prava, ali i da bi osigurala da se svaki pokušaj manipulacije i skretanja pažnje sa suštine pravovremeno razotkrije. U tom smislu, nemamo razloga da strahujemo za svoj rejting.</p>
<p>Jedna od ocjena koja se mogla čuti na Anketnom odboru je i ona da je Crna Gora bila umiješana u ubistvo Zorana Đinđića?</p>
<p>NIKOLIĆ: Čuo sam tu bezočnu konstrukciju Milana Kneževića. Toliko su se zanijeli u zadacima koji su im povjereni da su pomislili da mogu sami da kreiraju istinu. Zamislite, Crna Gora koja je pružala utočište Zoranu Đinđiću i srpskoj opoziciji istovremeno je htjela da ubije te ljude. Dokle to ide. I onda preko svojih obavještajno-propagandnih glasila u Crnoj Gori ispiraju mozak ljudima.</p>
<p>Vjerovatno ima onih koji na kraju i povjeruju u tu sramnu verziju postistine. Iako se zna, na osnovu utvrđenih činjenica, da je pripadnik Jedinice za specijalne operacije DB-a Srbije Zvezdan Jovanović izvršio atentat na premijera Đinđića, i to ne zato što je neko naredio JSO i Jovanoviću da to urade, već zbog toga što je vojna služba na čelu sa Acom Tomićem pojedinim pripadnicima JSO objasnila da će nakon Slobodana Miloševića oni biti sljedeći na listi za hapšenje i izručenje Hagu.</p>
<p>Smatrate li da je važno doći do istine o svim temama koje su otvorene i može li se uopšte na Anketnom odboru doći do te istine bez političkih zloupotreba?</p>
<p>NIKOLIĆ: Ukoliko postoji politička volja da se ubrza postupak dolaženja do pune istine, onda su pravi mehanizmi za to institucije sistema – od tužilaštva, preko Vijeća za nacionalnu bezbjednost, do sudova, a ne odbori koji treba da posluže pojedinim strankama i političarima za političku kampanju. Pozdravljamo potrebu da se ubrzaju određene tužilačke istrage, jednako kao što se zalažemo za efikasnije djelovanje bezbjednosnog sektora u odnosu na otkrivanje i procesuiranje počinilaca najtežih krivičnih djela, međutim, nećemo dozvoliti parlamentarnoj većini zloupotrebu žrtava, niti preuzimanje nadležnosti tužilaštva i sudova, da bi na taj način skrivali svoju institucionalnu nemoć i vodili bitku za spas političkog rejtinga.</p>
<p>Kakav je plan daljeg rada, čija svjedočenja ćemo još slušati na Odboru?</p>
<p>NIKOLIĆ: Što se tiče budućih svjedočenja, izvjesno je da će na narednoj sjednici Anketnog odbora, koja je zakazana za 8. jul, na prijedlog poslanika iz koalicije ZBCG biti saslušan Vojo Laković. Zasad smo prepustili parlamentarnoj većini da budu inicijativni u pogledu predlaganja kandidata za saslušanja pred Anketnim odborom. Svakako, i mi razmišljamo o tome da u nekom trenutku predložimo određene sagovornike koji mogu dati na ozbiljnosti Anketnom odboru. No, o tom – potom. Vidjećemo hoće li to, uopšte, imati nekog smisla.</p>

Nikolić: Cilj da se kriminalizuje projekat obnove crnogorske nezavisnosti

<p>U Crnoj Gori danas se saobraća uz umjerenu tokom dana pojačanu frekvenciju vozila. Duža putovanja preporučujemo u ranim jutarnjim ili kasnim poslijepodnevnim satima, a neophodno je praviti češće pauze u vožnji. Apelujemo na vozače da poštuju saobraćajne propise, naročito ograničenje brzine, &nbsp;saopšteno je iz Auto moto saveza Crne Gore AMSCG.</p>
<p>Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina na snazi je totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila zbog odronjavanja stijenske mase u okviru sanacije kritične tačke Sokolovine.</p>
<p>Do završetka radova odobrava totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 09.00 do 12.00 i od 13.00 do 16.00 sati na regionalnom putu R-16 Plužine-Virak tbog izvođenja radova na investicionalnom presvlačenju kolovoza.</p>
<p>Na magistralnom putu M-2 dionica Ribarevine-Poda i Poda-Berane saobraćaj će se zbog radova obavlja jednom trakom naizmjenično.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 dionica Plužine-Jasenovo Polje, lokalitet Zaborje -Jasenovo Polje saobraćaj se obavlja naizmjenično jednom trakom na mjestima izvodjđe]enja radova i regulisan je svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Do 30. juna zbog izvođenja radova na rekonstrukciji regionalnog puta R-29 Bar -Kamenički most Krute odobrava se totalna obustava saobraćaja za sve vrste vozila u terminima od 08.00 do 11.00 sati i od 13.00 do 16.00 sati.</p>
<p>Odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenično odvijanje saobraćaja na mjestu izvođenja radova na adaptaciji regionalnog puta R-19 Mateševo-Andrijevica.</p>
<p>Zbog izvođenja radova na izgradnji bulevara biće saobraćaj obustavljen u ulici Vojislavljevića-Podgorica. Saobraćaj će se odvijati alternativnim putnim pravcima u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.</p>
<p>Na magistralnom putu M-6 dionica Pljevlja-Đurđevića Tara odobrava se promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni na mjestu izvođenja radova.</p>
<p>Od 07.00 do 17.00 sati odobrava se povremena promjena režima saobraćaja sa dvosmjernog na jednosmjerni zbog izvođenja radova na sanaciji klizišta „Provalija“na magistralnom putu M-6 dionica Žabljak-Šavnik.</p>
<p>Na magistralnom putu M-3 dionica Šćepan Polje-Danilovgrad zbog presvlačenja asfaltnog kolovoza na državnim putevima u Sekciji Nikšić saobraća se naizmjenično na mjestima izvođenja radova.</p>
<p>Promijenjen je režim saobraćaj sa dvosmjernog na jednosmjern zbog izvođenja radova u okviru investicionog presvlačenja magistralnih i regionalnih puteva u sekciji Nikšić, na magistralnom putnom pravcu M-6 dionica Savnik-Jasenovo Polje.</p>
<p>Na autoputu se saobraćaj obavlja bez izmjena u režimu saobraćaja.</p>
<p>Zabranjuje se saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7,5 tona u periodu od 15. juna do 15. septembra svakim danom na sljedećim magistralnim i regionalnim putevima</p>
<p>M-1 GP Debeli brijeg-Herceg-Novi-Kotor-Tivat (Krtolska raskrsnica)-Budva-Bar-Ulcinj -GP Sukobin</p>
<p>M-2 Podgorica -Sotonići-Petrovac</p>
<p>M-2 Podgorica-Mioska-Kolašin</p>
<p>M-10 Podgorica-Cetinje-Budva</p>
<p>u vremenu od 17.00 do 22.00 sata</p>
<p>U periodu od 09. maja do 15. septembra zabranjen je saobraćaj teretnih motornih vozila čija najveća dozvoljena masa prelazi 7.5 tona na sljedećim djelovima regionalnih puteva</p>
<p>R-1 Kotor -Trojica(raskrsnica sa M-1)opština Kotor do mjesta Krstac(raskrsnica sa R25) opština Cetinje</p>
<p>R-29 Bar 2(tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1)opština Bar do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1)opština Ulcinj svakim danom u vremenu od 07.00 do 22.00 sata.</p>
<p>Zabranjuje se saobraćaj autobusa kategorije M-2 i M3 (laki i teški autobusi i tzv.kombi vozila)i specijalnih putničkih vozila za stanovanje -tzv kampera ,u periodu od 09. maja do 15. septembra svakim danom u vremenu od 00.00 do 24.00 sata na dionicama regionalnih puteva</p>
<p>R-1 od mjesta Krstac (raskrsnica sa R-25 ) opština Cetinje do mjesta Trojica-Kotor(raskrsnica sa M-1)opština Kotor, iz smjera Njeguša u smjeru Kotora.</p>
<p>R-29 dionica Bar 2 (tunel Ćafe,raskrsnica sa M-1) opština Bar ,do mjesta Kamenički most-Krute (raskrsnica sa M-1) opština Ulcinj, u oba smjera ,osim autobusa koji obavljaju javni gradski prevoz putnika.</p>
<p>R-25.1 dionica Međuvršje-Lovćen od parkinga do Mauzoleja u oba smjera.</p>
<p>Zabrana iz tačke 1 podtačke 1,2,3,4 i 6 iz ove Naredbe se ne odnosi na vozila sa pravom prvenstva prolaza, vozila za održavanje puteva i ptt instalacija,vozila za pomoć na putu, specijalna vozila za prevoz životinja, betona, asfaltne mase i hladnjače koje prevoze lako kvarljivu robu,vozila koja vrše transport vode kao ni vozila za prevoz opasnih materija na dijelu magistralnog puta M-1 od GP Debeli Brijeg preko Herceg Novog i Kamenara do kružnog toka u mjestu Lipci, dok se zabrana iz tačke 1podtačka 5 ne odnosi na vozila sa prvenstvom prolaza i vozila za pružanje pomoći na putu.</p>
<p>Saobraćaj je umjerenog do pojačanog intenziteta.</p>
<p>U protekla 24 sata dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda u kojima su dvije osoba poginule, tri teže povrijeđene, a sedam lakše.</p>
<p>Auto moto savez Crne Gore pruža učesnicima u saobraćaju tehničku pomoć na javnim putevima, koja podrazumijeva pružanje usluge pomoći na putu, otklanjanja manjih kvarova i besplatnog šlepanja vozila do prvog servisa ili radionice za sva vozila registrovana u Crnoj Gori.</p>
<p>Informativni centar zajedno sa službom pomoći na putu na usluzi je građanima 24 sata. Informacije se mogu dobiti putem telefona 19807, 020234999 i 063239987.</p>

Izbjegavati putovanja u najtoplijem dijelu dana

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: avio-povezanost