Godišnje se preko tri miliona eura izdvoji za liječenje djece sa autizmom na Institutu za fonetiku i patologiju govora u Beogradu, što je uzaludno i bespotrebno, jer nakon dugotrajnog boravka na Institutu, po povratku u Crnu Goru nema ništa. Novac je trebalo usmjeriti za izgradnju Instituta u Crnoj Gori i stipendiranje defektologa i logopeda - kazala je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, Sabina Imeri iz Fondacije ,,Ognjen Rakočević”.
Tokom prethodne godine Fond za zdravstvo je izvojio 14,3 miliona za liječenje djece van Crne Gore, a kada je riječ o djeci koja boluju od autizma najviše je izdvojeno za liječenje u Srbiji, tačnije u Beogradu na Institutu za fonetiku i patologiju govora.
- Prvi ostanak u Beogradu je tri mjeseca i to se, uglavnom, produžava, a jedino šta Fond pokriva to su troškovi na tom Institutu, a sve ostale snose apsolutno roditelji, od smještaja i boravka porodice u Beogradu. Zašto je uzaludno? Zato što taj boravak bude 3, 6 mjeseci, godinu dana, međutim, nakon povratka u matičnu zemlju, konkretno u Crnu Goru, ništa se ne dešava i onda ne postoji taj kontinuitet tretmana, tako da djeca kada se vrate samo stagniraju. Mislim da je bespotrebno zato što sa tolikim sredstvima koja izdvajamo godišnje mislim da možemo napraviti institut ovdje u Crnoj Gori, i to jako dobar institut, koji bi bio možda najbolji u regionu. Od 2016.godine, od kada postoji Centar za autizam, ta količina novca koja se od te godine do dana današnjeg izdvojila mi smo ovdje mogli da napravimo konkretne stvari, možda, počev od katedre za defektološki fakultet ovdje, ako ne katedru, a negdje smo i ranije apelovali da se bar stipendiraju studenti odavde, iz Crne Gore - rekla je Imeri.
Do sada je Crna Gora mogla da ima svršene i defektologe, logopede, tifologe, da su se studenti stipendirali, ističe ona, ali, kaže Imeri, nije bilo sluha.
- Primarni u radu sa djecom sa autizmom su defektolozi, a ne logopedi. Svi ti tretmani koje djeca imaju na Institutu za fonetiku i patologiju govora su svedeni na rad koji nije pristupačan za djecu sa autizmom. Sve te stvari koje postoje tamo smo mogli ovdje da usmjerimo, da ovdje imamo neki totalno drugačiji pristup, i konkretno taj institut nije za djecu sa autizmom. Negdje sam pročitala, u nekom izvještaju da je to za liječenje djece do 18.godine, što nije tačno, oni same ne žele da prime djecu preko 7 godina, konkretno ne djecu sa autizmom. To je bio slučaj sa mojim sinom, gdje je lično direktorica Instituta nazvala ovdje, u Podgorici, i rekla zašto šalju djecu sa autizmom preko sedme godine u taj Institut. Sve je to negdje da se roditelji vrte u krug, razdvajaju se porodice, djeca sa mamama, uglavnom, ostaju gore jako dug period, i kad vrate ovdje ne postoji ništa - naglasila je Imeri.
Neophodno je, smatra ona, usmjeriti sva sredstva u izgradnju instituta jer se mogu napraviti velike stvari.
- Pokrenuta je onlajn peticija za osnivanje regista djece i odraslih sa autizmom u Crnoj Gori, koju je pokrenuo otac Goran Laković iz udruženja ,,Niste sami” , i tada smo govorili da je velika potreba za tim registrom. Mi smo uključili i političke partije, nadajući se da ako usvojimo zakon da će taj registar konačno da zaživi. Međutim, Zakon je usvojen 2022.godine, o obaveznom usvajanju Registra, do dan danas se to nije desilo. Zašto? Ne znam! Taj registar je jako važan. Prošle godine je usvojena Strategija za rani razvoj i u izradi te Strategije su učestvovali Ministarstvo zdravlja, Institut za javno zdravlje i UNICEF. Ja ih javno pitam na osnovu čega su uopšte usvojili Strategiju, kako su znali koliko treba novca izdvojiti za tu Strategiju ako ne znamo koliki je to broj djece, ako se vode brojem kartona iz Centra za autizam, to je apsurd, zato što ne idu sva djeca u Centar za autizam, i konkretno on je samo za ranu intervenciju, do šeste godine, a šta nakon toga. Gdje su odrasli sa autizmom? Jedino imamo prepoznatljive osobe sa autizmom kroz obrazovni sistem, i to u glavnom u osnovnoj školi, a srednju školu jako rijetko ko upiše i završi. Ostali su neprepoznatljivi - zaključila je Imeri.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DquQ5jFiEbqs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Imeri: S novcem koji ide Institutu za fonetiku i patologiju govora u Beogradu mogli smo da napravimo konkretne stvari u Crnoj Gori

Djeci sa posebnim potrebama u Podgorici je omogućena stomatološka zdravstvena zaštita, dok sva ostala djeca iz cijele Crne Gore, sa autizmom i smetnjama i teškoćama u razvoju, za ostvarivanje stomatološke zdravstvene zaštite, moraju doći u Podgoricu- to je u Budilniku, na Televiziji E, iz ugla roditelja kazala direktorica Udruženja djece sa autizmom Crne Gore - Ivana Ramović.
- Kad zaboli zub u dva ujutru, ili preko dana, a vi nemate pomoć nijednog zubara, niti privatnog, niti državnog, jer naprosto ne mogu da pruže tu pomoć koja je potrebna, osim na Stomatološkoj poliklinici u Podgorici - rekla je Ramović.
Medicinsko osoblje na Stomatološkoj klinici je veoma dobro obučeno, kaže Ramović, dok je u domovima zdravlja malo drugačije, iako je i tu došlo, kako kaže, do vidljivog pomaka.
Sagovornica Budilnika kaže da se roditelji snalaze, te da je, dodaje ona, najteže rodiljema djece koja su mala i koji su tek dobili dijagnozu, tada su najpotrebniji ti stimulativni tretmani, defektološko logopedski.
- ,Znam da mnogi roditelji idu na Institut za razvoj fonetike i govora, dobiku uput. Ja lično nijesam išla, jer smatram da djeca sa autizmom ne treba da mijenjaju svoj život i mjesto prebivališta, sve odjednom, jer to jako loše utiče na njih. Mislim da treba da budu sa svojom porodicom, da idu u svoju školu, da imaju svoje rutine, i nekako je najbitnije ne remetiti njihove rutine - naglasila je Ramović.
Djeca su uključena u društvo onoliko koliko se roditelji trude, mišljenja je Ramović, jer inkluzija počinje u kući.
- Inkluzija polazi od kuće, od samog oca i majke. Ako majka i otac ne prihvate svoje dijete, to jest njegovu dijagnozu i ako svoje dijete ne vole takvo kakvo jeste , onda ne možemo da očekujemo od vas, niti od bilo koga drugoga, ni u zdravstvenoj ustanovi da ga prihvati - zaključila je Ramović.
Begović: Totalna anestezija omogućava djeci sa posebnim potrebama da dobiju najkvalitetniji vid zdravstvene zaštite
Kada su djeca sa posebnim potrebama u pitanju, od starta nemate jedan od činilaca da se dobije dobra stomatološka intervencija, jer su ta djeca obično nemirna, u strahu su, nijesu u mogućnosti da se skoncentrišu dovoljno dugo da bi ljekar mogao nježno i pažljivo da radi - kazala je za Budilnik, na Televiziji E, Gordana Begović.
,, U tim slučajevima, i kad imate odličan stručni tim, i kad imate roditelje koji su spremni da pomognu u svemu tome, a obično jesu zaista spremni da daju podršku u tom stomatološkom radu, ali, na kraju, vjerujte mi, u 99 posto slučajeva se svodi na neko pružanje prve pomoći, i to nešto na brzinu, samo je cilj da se obezboli pacijent i to bude nekakva polunasilina intervencija i to dijete, taj mali dobri pacijent, obično pretrpi i stres, njemu je to nasilno, a i bolno, jer ste nekad u nemogućnosti da date anesteziju. Tako da u suštini, vi nećete uraditi neku dobru stomatološku intervenciju, pored sve želje ljekara, dobije se prva pomoć i to da obezbolite pacijenta. Najbolje što ljekar u tom slučaju može da uradi jeste da ih uputi na višu instancu stomatološke zdravstvene zaštite, a to je kod nas Stomatološka poliklinika u Kliničkom centru, gdje se u totalnoj anesteziji izvode intervencije kod takvih pacijenata” - rekla je Begović.
Totalna anestezija nosi sa sobom rizike, objašnjava Begović, i to važi za sve pacijente koji ulaze u opštu anesteziju, međutim, naglašava ona, totalna anestezija jedina omogućava da se kod djece sa posebnim potrebama dobije najkvalitetniji vid stomatološke zdravstvene zaštite.
,,U trenutku totalne anestezije čitav tim ljekara, koji je osposobljen za to, pristupa sanaciji usta i zuba pacijenta. Sve se uradi u tom jednoj posjeti, bilo da su popravke zuba, bilo da su liječenja, tu se nalazi i hirurg, koji, ako je potrebno, uradi ekstrakciju zuba. Kad se dijete probudi iz opšte anestezije onk je kompletno sanirano, tako da roditelji po tom pitanju ne bi trebali da brinu, jer je tu anesteziolog, tu su tehničari, tu je kompletna ekipa koja brine da se sve to izvede na najbolji mogući način” - istakla je Ɓegović.
Inhalaciona sedacija nije zamjena za opštu anesteziju, ističe Begović, jer sedacija utiče da se smanji anksioznoznost i prag bola pacijenta, i da je pacijent opušten kad su duže stomatološke intervencije u pitanju.
,,Vi inhalacionom sedacijom samo smirite pacijenta, to je i dalje pacijent koji je spreman za saradnju, jer kad radite inhalacionu sedaciju ona se radi pomoću specijalnog aparata, maske se nalaze na nosu pacijenta, pacijent mora da bude miran, u svakom slučaju da bi se ta sedacija izvela. A kad je u pitanju intravenska sedacija, koja se isto u ambulanti može izvesti, ali opet se može izvesti samo kod pacijenta koji je miran, spreman na saradnju, jer obično je to preko lijeve ruke, braunila je u ruci, anesteziolog je tu, tehničar je tu, anesteziolog dozira nivo sedacije. I ti pacijenti, u kojoj god da su vrsti sedacije, oni su uvijek svjesni i orijentisani u prostoru, samo što su manje anksiozni, nemaju strah i prag bola je snižen. Kad su djeca sa posebnim potrebama u pitanju to je gotovo nemoguće, jer ti pacijenti moraju da budu smireni da bi ta maska na nosu stojala kako treba, a u drugom slučaju ruka mora da bude mirna i na raspolaganju anesteziologu koji će taj nivo sedacije da kontroliše” - naglasila je Begović.
Kad je primarni vid stomatološke zaštite u pitanju, kaže Begović, stomatološke ambulante u Crnoj Gori su opremljene, i, pored želje i volje stomatologa, u većini slučajeva, kako kaže, intervencije ne mogu biti izvršene kod djece sa posebnim potrebama. ,,Najbolje što jedan doktor može da uradi je da šalje pacijenta na Stomatološku polikliniku, gdje će određeni tim ljekara, ja znam da se tamo koleginica Danijela Subotić duži niz godina bavi, uspješno veoma, sanacijom pacijenata u opštoj anesteziji, kada su u pitanju pacijenti sa posebnim potrebama” - zaključila je Begović.
<h2>Marić: Svako dijete je dijete, pođimo od toga i nećemo pogriješiti</h2>
Mnoga djeca sa autizmom nemaju nikakav problem sa stomatološkim liječenjem, zato što se odmalena radi sa njima pomoću slika ili piktograma, pa su oni već pripremljeni, međutim, zahvaljujući vaspitnim modelima, i djeca koja nemaju nikakav vid poremećaja imaju zazor od stomatologa i neku vrstu straha -kazala je u Budilniku, na Televiziji E, logopedica i savjetnica za inkluzivno obrazovanje u Zavodu za školstvo- Anita Marić.
- Mi imamo sjajni primjer djece sa autizmom i sa smetnjama i teškoćama u razvoju koji nemaju nikakav problem da odu kod stomatologa, naprotiv vole da odu kod stomatologa, samo je pristup važan. Pristup je uvijek ključan! Mi uvijek napadamo sad tu situaciju,a ne preveniramo određene stvari i ne uvodimo u proces da bi se prihvatile. Nije jedini lijek totalna anestezija, to je moje mišljenje, kao terapeuta - rekla je Marić.
Trebalo se ranije misliti kada riječ o djeci sa posebnim potrebama u sistemu zdravstvene zaštite, smatra Marić, jer jedina ambulanta koja pruža stomatološke usluge ovoj djeci je u Podgorici, te, ističe ona, djeca iz Cijele Crne Gore dolaze tu, a on nekih gradova je udaljena i po četiri sata vožnje, pa su ta djeca, dodaje ona, dodatno frustrirana vožnjom, umorom i onda sve to teže pada.
- Važno bi bilo da imamo stomatologe i u predškolskim i školskim ustanovama, kako je to nekada bilo. To su sve stvari o kojima moramo ozbiljno razmišljati kako bi se zdravlje naših mališana, sveukupno, očuvalo. To su neke osnovne stvari i standardi jedne razvijene zemlje, i ja smatram da bi trebalo da bude, da imamo servise podrške u svakom gradu, na svim nivoima, iz svih resora - naglasila je Marić.
Naše društvo je čulo za inkluziju tek onda kad je počela njena implementacija, po mišljenju Marić, a sve je krenulo 1999.godine preko obrazovnog sistema, a tek, podsjeća ona, 2012.godine su transformisane tri specijalne škole u resursne centre i resurse podrške sistemu obrazovanja.
- Tamo su defektolozi, pedagozi, psiholozi, koji intenzivno rade sa djecom i mladima sa smetnjama i teškoćama u razvoju, a takođe i daju podršku redovnom sistemu inkluzivnog obrazovanja. Mi smo dali mogućnost da dijete pohađa redovnu školu. Imamo tri ponuđena programa koja se mogu pohađati u našoj zemlji, ali u školama imamo one kojima treba prilagoditi program, a imamo i one kojima treba samo prilagoditi uslove, a program ostaje jednak za sve. Postoji poseban program za resursne centre i škole sa integrisanim odjeljenjima - istakla je Marić.
Razvijeno je puno toga za djecu sa posebnim potrebama, poručuje Marić, ali postoji i još puno toga gdje zaostajemo, a, naglašava ona, to su prije svega stavovi sa kojima se treba boriti.&nbsp;
- Sa stavovima se, definitivno najteže boriti, sa stavovima i predrasudama. Ima ih puno! Stavovi su nešto sa čim se ne rodimo, ali kada to steknemo, u ranom djetinjstvu, jako se teško boriti protiv njih, i oni su onako sveprožimajući i zahvataju jedno društvo kao bolest, rekla bih, kao nešto što im ne da slobodno da misle, i mislim da je to naš najveći problem” - poručila je Marić.
Sagovornica Budilnika problematizuje i iznošenje razloga kad se ne želi pomoći nekome, te ona takve pojave karakteriše nedostatkom empatije, a, naglašava ona, inkluzija nas uči empatiji, te je zbog toga korisna ne samo za djecu sa smetnjama i teškoćama u razvoju, nego i za cijelo društvo.
Zavod za školstvo profesionalno radi na obučavanju nastavnog kadra, objašnjava Marić, a, takođe, članovi mobilnog tima obilaze škole da pomognu i daju savjete.
- Kad sam završila fakultet, te ‘94.godine, o autizmu smo vrlo malo znali, ne samo mi, nego cijeli svijet. A da ne pričam koliko smo morali da radimo na sebi. Sigurno bi nam bilo svima lakše da imamo sistem koji će nam omogućiti da se školujemo dodatno, da se specijaliziramo u tim oblastima, pa bi, vjerovatno, i nastavnicima bilo lakše, ali, sve što im treba ponuđeno je, samo treba dobra volja i želja. Svako dijete je dijete, pođimo od toga i nećemo pogriješiti i nećemo reći da nijesam naučen - naglasila je Marić.
Roditeljima nije lako da odmah prihvate činjenicu da njihovo dijete ima neki vid poremećaja, ističe Marić, i tim roditeljima treba podrška, prije svega stručna podrška,i, dodaje ona, treba mu znanje da bi valjano radio sa svojim djetetom i usmjeravao ga.
- Autizam je stanje, autizam nije bolest. Nažalost, mnogi roditelji su žrtve raznih manipulacija van ove zemlje, van ovog regiona, gdje im se nude kure liječenja, ne znam, ispiranje crijeva i razne stvari koje dovode u pitanje zdravlje te djece. A mi ne možemo to da ispratimo, svijet ne može to da isprati. To su velike manipulacije kad pokušavamo da izliječimo. Ali, kad pokušavamo da pomognemo, prilagodimo se i unaprijedimo dijete, to sasvim ima drugi karakter onda, onda nemate pritisak. Ako imate medicinski pristup, ovo je bolest, i nju će da izliječi psiholog, pedagog, logoped, mi nemamo adekvatan pristup, mi samo imamo pritisak na dijete i uvođenje u tretmane, koji možda, na kraju neće dati rezultate - poručila je Marić.
Prvi simptom autizma nije izostanak govora, pojašnjava Marić, već izostanak neverbalne komunikacije, interakcije, a govor je posljedica toga, i, smatra ona, greška je što je prva stanica logoped.
- Logopedi nijesu prva adresa, nego su to specijalni edukatori i rehabilitatori( nekad oligofrenolozi) i psiholozi, a mi smo svakako tu za podršku razvoja govora i jezika - zaključila je Marić.

1084x550

Djeca i odrasli sa autizmom nemaju mogucnost lijecenja kod stomatologa osim u KCCG

U &nbsp;Budilniku na Televiziji E pitamo zašto djeca sa autizmom imaju pravo na stomatologa samo u Podgorici, u Kliničkom centru Crne Gore?&nbsp;
Odgovore tražimo od stomatologa, logopeda, ali i majke blizanaca sa autizmom.&nbsp;
Govorimo i o problemu nedostatka policijskih službenika u Crnoj Gori. Najavljujemo i Sajam hrane iz mora koji će u oktobru biti organizovan u Kotoru.&nbsp;
U Srećnom danu u susret početku bioskopskog prikazivanja igranog filma "Planeta 7693", reditelja Gojka Berkuljana razgovaramo sa jednim od glumica Kristinom Stevović. O zanimljivoj i edukativnoj društvenoj igri
Eko avantura pričamo sa mr Marijom Manjom Jovović, direktoricom fondacije “Čini dobro“ i Savom Kovačević, učiteljem. &nbsp;O predstavi “Mislim da treba da razgovaramo” razgovaramo sa glumcem Milošom Pejovićem.

Budilnik na TV E: Zašto djeca sa autizmom imaju pravo na stomatologa samo u Podgorici?

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) formiralo je predmet zbog prijetnji koje je Predrag Veljić, jedan od optuženih pripadnika kriminalne organizacije odbjeglog Aleksandra Mrkića, danas uoči suđenja u Višem sudu u Podgorici uputio fotoreporteru Libertasa Savu Preleviću.
Veljić je, prije nego je ušao u zgradu suda, Preleviću, koji je bio na radnom zadatku, uputio niz uvredljivih i prijetećih riječi.
- Viđi junače, slikaj me, pa da ti razbijem to o glavu, idiote jedan. Jesi čuo... - rekao je Veljić fotoreporteru Savu Preleviću, nezadovoljan jer ga fotografiše.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foptuzeni-veljic-prijetio-fotoreporteru-libertasa-savu-prelevicu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Na to je reagovao advokat Zdravko Begović, koji je bio na ulazu u sud. On je Veljiću poručio da ljudi samo rade svoj posao - ali on ipak nije stao sa uvredama.
- Klošaru jedan...- &nbsp;kazao je Veljić Preleviću, a potom ušao u sud.
ODT je, kako nam je saopšteno, predmet formiralo po službenoj dužnosti, a u skladu sa Uputstvom Vrhovnog državnog tužioca za postupanje u slučajevima napada na novinare.

ODT formiralo predmet zbog prijetnji i uvreda koje je Veljić uputio fotoreporteru Savu Preleviću

Predstavnici vlasti i mediji koji ih podržavaju, proteklih sedmica plasirali su niz dezinformacija o nevladinim organizacijama i njihovom finansiranju iz USAID-a.
Predsjednici partija, poslanici, “analitičari”, tabloidi, portali u službi režima pokušali su javnost da ubijede da su nevladine organizacije u Crnoj Gori od USAID-a u proteklih četiri godine dobile 77 miliona dolara, ne nudeći apsolutno nikakve dokaze i svjesno šireći neistine, a sve sa ciljem ućutkivanja kritičara. To je pokazala analiza portala Raskrinkavanje.me.
Talas dezinformisanja i napada na NVO krenuo je nakon što je Ričard Grenel, izaslanik predsjednika SAD Donalda Trampa za specijalne misije, na svom <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">X nalogu</a> citirao tvit stranice <a href="https://x.com/kos_data?ref_src=twsrc%5Egoogle%7Ctwcamp%5Eserp%7Ctwgr%5Eauthor">Kos data</a> u kojem se navodi da je USAID navodno potrošio oko 1,7 milijardi dolara na projekte na Zapadnom Balkanu, a 77 miliona samo u Crnoj Gori. Grenel je, kaže urednik Raskrinkavanja Damir Gutić, nastavio politiku Trampove administracije koja je krenula u gašenje USAID-a. 
- Podaci koje je objavio Kos data, a prenio <a href="https://x.com/RichardGrenell/status/1886764146982867129">Grenel</a>, potiču sa portala Balkan Insight, koji uređuje BIRN, doduše, u drugačijoj formi nego što je to američki izaslanik naveo. Naslov tog <a href="https://balkaninsight.com/2025/01/30/trumps-suspension-of-us-foreign-aid-hits-hundreds-of-balkan-projects/">teksta</a> je: “Trampova suspenzija američke strane pomoći pogađa stotine balkanskih projekata”. U okviru njega postoji infografik na kojem se može vidjeti koliko su SAD potrošile na pomoć u zemljama Zapadnog Balkana od 2020. do 2024. Na tom infografiku se mogu vidjeti identične brojke koje je prenio Kos data. Ogromna razlika je u tome što se u tekstu Balkan Insighta ne kaže da je ovaj novac u zemlje regiona ušao direktno preko USAID-a, već jasno piše: “Koliko su SAD potrošile na pomoć svakoj od zemalja zapadnobalkanske šestorke”. USAID nije jedina linija za finansiranje projekata van SAD. Dakle, Grenel je prenio dezinformaciju stranice Kos Data da je samo USAID u Zapadni Balkan ulio 1,7 milijardi dolara, a zapravo se radi o stranoj pomoći svih američkih agencija i donatora - naveo je Murić.
<h2>Neistine iznosili Knežević, Đoković i portali bliski vladajućim partijama</h2>
Nakon što je Grenel “tvitnuo”, krenuo je, kaže Murić, orkestrirani napad na civilni sektor u Crnoj Gori, ali i regionu. 
- Mediji koji podržavaju vlast, a čije objave redakcija Raskrinkavanja i drugi regionalni fakt-čekeri skoro svakodnevno ocjenjuju kao dezinformacije, dali su se u akciju i počeli kampanju protiv nevladinih organizacija - rekao je Murić.
Ipak, kako kaže, prednjačili su predstavnici vlasti poput Milana Kneževića koji je dodao svoju dezinformaciju na već postojeće o 77 miliona. 
Lider DNP-a u parlamentu je <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/ozivljavaju-li-trampovi-potezi-ideju-o-stranim-agentima-u-crnoj-gori">rekao</a> da su samo u prošloj godini pojedine NVO u Crnoj Gori dobile 77 miliona eura američke pomoći. 
- Pošto imate dobar kontakt sa NVO sektorom, a u toku ste sa ovom akcijom američke administracije koja je zavrnula slavine Savu Kenteri, CDT, Daliborki Uljarević i ostalima, vidjeli ste da su prošle godine dobili 77 miliona dolara od SAD - rekao je Knežević u Skupštini tvrdeći da su pojedine NVO primali novac od "podružnica CIA-e". 
Knežević ne samo da je ponovio izvornu dezinformaciju nego je, ističe Murić, optužio NVO da su za samo godinu dana dobile 77 miliona eura. 
Pridružio mu se koalicioni partner, poslanik Nove srpske demokratije Velimir Đoković, takođe iznoseći neistine. On je za <a href="https://borba.me/djokovic-za-borbu-nvo-uzimale-novac-od-usid-a-da-se-mijesaju-u-izbore-u-crnoj-gori/">Borbu kazao</a> da su NVO uzimale novac od USAID-a da se miješaju u izbore u Crnoj Gori, te da mu je “drago što je na ovaj način demonstrirano koliko je zapravo nevladinih organizacija koje su se klele u svoju nezavisnost i nepristrasnost očigledno bilo na spisku ove organizacije”. 
Đoković dodaje i da “javnost i dalje treba da zna kako se finansiraju pomenute NVO a što se očigledno postiže kroz razne modalitete kao što je dokazano iznošenjem platnih spiskova USAID-a". Đokovića ovim putem upućujemo da pogleda sajtove nevladinih organizacija i pročita kako se i iz kojih izvora finansiraju. 
- Uporedo sa predstavnicima vlasti u Crnoj Gori širenje dezinformacija pomogli su njima bliski portali kao što su <a href="https://borba.me/77-miliona-razloga-za-protivljenje-zakonu-o-stranim-agentima/">Borba,</a> <a href="https://aloonline.me/zurnal/usaid-grantozderi-vrijeme-je-da-se-presvucete-u-trostrukom-saltu-i-postanete-trampisti/?fbclid=IwY2xjawIYLe1leHRuA2FlbQIxMQABHXkM6IsdAghgwU87sFg5jIn9qyj9wN4zOCzkARAle4KuqQ7wirrAsVH7Pw_aem_n9urWn1dL4gBRo-p0KYyKQ">Alo onlajn</a>, <a href="https://www.in4s.net/nvo-suze-idu-na-gore-ostaju-bez-goriva-make-montenegro-free-again/">IN4S</a>, i <a href="https://pogled.me/grenel-objavio-koliko-je-usaid-investirao-u-ljevicarske-nvo-u-regionu-placenicima-iz-crne-gore-podijeljeno-77-miliona-dolara-za-cetiri-godine/">Pogled</a>, koji su objavljivali naslove poput: “77 miliona razloga za protivljenje Zakonu o stranim agentima”, “Grenel objavio koliko je USAID investirao u ljevičarske NVO u regionu: Plaćenicima iz Crne Gore podijeljeno 77 miliona dolara za četiri godine”, “Koprivica iz CDT-a pravda poslednje USAID-ove dolare”, NVO suze idu na gore, ostaju bez „goriva“: Make Montenegro Free Again!, “USAID „GRANTOŽDERI“ VRIJEME JE DA SE PRESVUČETE U TROSTRUKOM SALTU I POSTANETE TRAMPISTI”, “KREĆE PLAČ Tramp zavrnuo finansijske slavine stranim agentima u Crnoj Gori” Ovo su tek neki naslovi koje je crnogorska publika mogla da čita u protekle dvije sedmice, a koji su imali za cilj targetiranje NVO i pokušaj urušavanje njihovog kredibiliteta - navodi Murić.
<h2>USAID Crnoj Gori dao devet, a ne 77 miliona</h2>
Pretragom sajta američke administracije, <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a>, gdje se može provjeriti koliko američkog novca ide za pomoć drugim zemljama, dolazi se do podatka da je za period od 2020. do decembra 2024. ukupna isplaćena pomoć svih agencija američke Vlade Crnoj Gori, dakle ne samo USAID-a, iznosila 70.4 miliona dolara, od odobrenih 76.79 miliona.
- Ovi podaci odnose se na period do 19. decembra 2024. Od tog iznosa, novac nije išao isključivo nevladinim organizacijama, kao što tvrdi Knežević i mediji bliski njegovoj koaliciji, već su finansirani projekti koji se tiču koronavirusa, turizma, tehnologije, start-apova, nauke, zdravlja, medija... Da ponovimo – svi ovi podaci dostupni su na sajtu američke administracije - <a href="https://foreignassistance.gov/">Foreign assistance.gov</a> - kazao je Murić.
Kako je rekao, od pomenutog iznosa, preko USAID-a u Crnoj Gori je isplaćeno 8.9 miliona dolara i to ne samo nevladinim organizacijama koje se bave demokratizacijom. 
- Dio novca usmjeren je u medije, različite društvene, naučne, obrazovne, zdravstvene i slične djelatnosti. Na primjer, za turističke djelatnosti novac od USAID-a dobijala je Regionalna agencija za razvoj Bjelasice Komova i Prokletija. Novac je državi Crnoj Gori dodjeljivan iz USAID-a kao direktna pomoć za vrijeme pandemije COVID-19. Dodatno, USAID je Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) za Crnu Goru uplatio 800.000 dolara - dodao je Murić.
Navodi da je novac od USAID-a dodjeljivan organizacijama koje pomažu oboljelima od AIDS-a, za jačanje prava Roma i drugim organizacijama koje su pomagale društvu.
Kada je u pitanju Centar za demokratsku tranziciju (CDT), osnivač Raskrinkavanja, ova organizacija je od USAID-a u periodu od pet godina kroz dva projekta za fakt-čeking dobila 139.792 dolara.
- Podsjećamo, USAID je <a href="https://www.vijesti.me/vijesti/politika/274142/usaid-napusta-crnu-goru-tokom-12-godina-donirali-243-miliona-dolara">okončao</a> misiju u Crnoj Gori 2013. nakon 12 godina, kada je procijenjeno da Crnoj Gori više nije potrebna ta vrsta pomoći. Tom prilikom je saopšteno da je vlada SAD od ukupno 281 milion dolara uloženih u Crnu Goru kroz razne projekte, preko USAID-a usmjerila 243 miliona. Do tada, ta agencija je pomogla projekte kao što su Informativni centar u Mojkovcu, Gorska služba spašavanja u Nikšiću, Zemljoradnička zadruga “Vrbica” u Beranama, razvoj mljekarskog sektora u Danilovgradu, Fabrika sokova “Pirella” iz Danilovgrada, ali i primjere potpore civilnom društvu i poslovne regulative, kao što je uprošćavanje administrativnih procedura na Cetinju i renoviranje Osnovnog suda u Podgorici, kao i inicijativu za podršku organizacijama koje se bave osobama sa invaliditetom. Pomoć USAID-a Crnoj Gori nije prestala da stiže zatvaranjem njihovog predstavništva. Od tada se sredstva dodjeljuju kroz regionalne projekte, projekte američkih organizacija ili je sredstvima direktno upravljao Stejt Department - podsjeća Murić. 
<h2>Gašenje USAID-a?</h2>
Cijela saga, navodi Murić, krenula je odmah pošto je Donald Tramp ponovo stigao u Bijelu kuću. 
- U skladu sa njegovom “America first” doktrinom, Tramp navodno želi bolje upravljanje američkim novcem, a jedna od prvih uredbi koje je potpisao bilo je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">stopiranje strane pomoći</a> na 90 dana i pozvao je na prekid rada USAID-a. Trenutno je ugašen sajt USAID-a, a nekoliko hiljada zaposlenih je trebalo da bude <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cx253xjnxrmo">poslato</a> na plaćeno odsustvo. Međutim, taj potez je trenutno <a href="https://www.bbc.com/news/articles/cdd9p8g405no">blokiran</a> od strane suda. Navodni plan je da se gotovo sve osoblje USAID-a pošalje kući i da se agencija potom spoji sa Stejt dipartmentom - kaže Murić.
USAID je osnovan 1961. godine kroz Zakon o stranoj pomoći koji je usvojio Kongres SAD-a. Tim zakonom je naloženo osnivanje vladine agencije za upravljanje međunarodnom pomoći. Predsjednik Džon F. Kenedi je potom osnovao USAID izvršnom naredbom, a njegov status izvršne agencije potvrđen je zakonom 1998. godine. BBC <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">piše</a> da to vjerovatno znači da Tramp ne može tako jednostavno ukinuti USAID samo izvršnom naredbom, jer bi se takav potez suočio izazovima pred sudom i kongresom.
Kao razlog za obrušavanje na USAID, na sajtu Bijele kuće se <a href="https://www.whitehouse.gov/fact-sheets/2025/02/at-usaid-waste-and-abuse-runs-deep/">navodi</a> da su rasipanje i pronevjere unutar USAID-a problemi koji idu daleko: “Decenijama, Agencija Sjedinjenih Država za međunarodni razvoj (USAID) nije bila odgovorna poreskim obveznicima jer usmjerava ogromne sume novca smiješnim — i, u mnogim slučajevima, zlonamjernim — projektima ukorijenjenih birokrata, uz gotovo nikakav nadzor.”
Oko na USAID je bacio i Trampov čovjek za “efikasnost vlade”, jedan od najbogatijih ljudi na svijetu Ilon Mask, koji je rekao da je USAID kriminalna organizacija i da je treba zatvoriti. Pritom, Mask je, naglašava Murić, <a href="https://www.raskrinkavanje.me/analiza/nema-dokaza-da-je-usaid-placao-selebritije-da-podrze-zelenskog/">podijelio</a> i lažnu vijest da su holivudske zvijezde plaćane novcem USAID-a da posjete Ukrajinu. 
USAID je <a href="https://www.bbc.com/news/articles/clyezjwnx5ko">osnovana</a> 60-ih godina prošlog vijeka, kako bi upravljala programima humanitarne pomoći u ime vlade SAD. Zapošljava oko 10.000 ljudi i radi u više od 100 zemalja, sa <a href="https://www.dw.com/en/fact-check-trumps-team-targets-usaid-with-false-claims/a-71535712">budžetom</a> od oko 50 milijardi dolara godišnje (sa koliko je raspolagala 2023.).
- Spektar aktivnosti koje USAID preduzima je širok: od dopremanja hrane u najsiromašnijim zemljama, do zdravstvenih programa, poput vakcinacije protiv dečije paralize i zaustavljanja širenja virusa koji imaju potencijal da izazovu pandemiju - zaključio je Murić.

Murić: Predstavnici vlasti i režimski portali obmanjuju javnost neistinama o 77 miliona za NVO

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić održali su danas sastanak s predstavnicima Unije poslodavaca s ciljem unaprjeđenja sistema socijalne i dječje zaštite kroz izradu novog zakonskog okvira, saopšteno je iz MSSD.
- Na sastanku su razmatrane odredbe novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje se odnose na naknadu za roditeljsko odsustvo s posebnim naglaskom na usklađivanje socijalnih politika s tržištem rada, poboljšanje podrške porodicama i definisanje uloge poslodavaca u tom procesu- navodi se u saopštenju.
Ministar Gutić istakao je da je izrada modernog i održivog zakona prioritet Ministarstva, s ciljem obezbjeđivanja efikasnije i pravičnije zaštite djece, porodica i drugih socijalno ugroženih grupa.
- Otvoreni dijalog sa svim relevantnim akterima, uključujući i poslodavce, ključan je za izgradnju sistema koji će odgovarati potrebama građana i biti u skladu s evropskim standardima- naglasio je ministar.
Ministarka Nišić je naglasila značaj međuresorne saradnje u kreiranju politika koje će omogućiti bolje uslove rada i socijalnu sigurnost zaposlenih.
- Poslodavci su važan partner u ovom procesu, jer upravo kroz njihovu ulogu na tržištu rada možemo osigurati integrisan i funkcionalan sistem socijalne zaštite- poručila je ona.
Predstavnici Unije poslodavaca izrazili su spremnost da aktivno učestvuju u daljem procesu izrade zakona, ukazujući na potrebu balansiranja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite i radnih odnosa sa jedne i ekonomske održivosti sa druge strane.
Sastanak je zaključen dogovorom o nastavku dijaloga na pripremi novog zakonskog rješenja, uz uvažavanje stavova svih zainteresovanih strana.

Gutić i Nišić sa predstavnicima Unije poslodavaca: fokus na usklađivanju socijalnih politika sa tržištem rada, i naknadama za roditeljsko odsustvo

Košarkaši SC Derbija prvi su polufinalisti Kupa Crne Gore. 
 
SC Derbi je danas u Bijelom Polju, u četvrtfinalnom meču, savladao Sutjesku EPCG 87:81. 
 
Podgorički sastav, koji brani trofej, do pobjede vodili su Erik Nil sa 18 i Nikola Pavlićević sa 15 poena. 
 
Dvocifren u pobjedničkom timu bio je i Luka Bogavac sa 13 poena. 
 
U ekipi Sutjeske najbolji je bio Filip Barović sa 21 poenom. 
 
SC Derbi će u polufinalu igrati sa boljim iz večerašnjeg duela Jedinstva i Teoda (20.30). 
 
U 15 sati i 30 minuta sastaće se Budućnost Voli i Primorje, dok će u 18 sati rivali biti Mornar Barsko zlato i Podgorica Bemax.

SC Derbi prvi polufinalista

U saradnji sa Rudarskim fakultetom urađen je projekat miniranja, sprovedena javna nabavka, izabran jedini prijavljeni izvođač radova. U ugovoru o izvođenju radova su precizno definisani svi tehničko-finansijski uslovi i obaveze obje strane u skladu sa dinamikom realizcije projekta – saopšteno je Portalu ETV iz Rudnika uglja Pljevlja, na pitanja koja smo im uputili zbog sumnji naših nezvaničnih izvora o mogućim zloupotrebama tendera za radove za izmještanje korita Ćehotine, odnosno sklapanja ugovora sa pljevaljskom kompanijom „Mining Mont“ vrijednog 580.000 eura. Nezvanični sagovornici Portala ETV tvrde, da osim što je vrijednost ugovorenih radova enormno veća od stvarne vrijednosti, kažu i da su sve poslove koji su povjereni ovom preduzeću mogli da urade zapošljeni u Rudniku uglja. Osim toga, ukazuju i na činjenicu da je vlasnik izabrane kompanije Velizar Anđelić, bivši savjetnik izvršnog direktora Rudnika, te da se radi o „namještanju posla“.&nbsp; <h2>Rudnik pozajmljuje vozilo i eksploziv&nbsp;</h2> - Navedene finansijske vrijednosti, od kako kažete vašeg izvora, a tiču se plaćanja od strane RUP-a izvođaču, predstavljaju pogrešno tumačenje ugovora i cifara – kategorični su iz Rudnika. Objašnjavaju da se „radi o sredstvima koja su obezbijeđena od strane kompanije u slučaju da izvođač ne ispuni projektne obaveze što će, u tom slučaju, umanjiti iznos plaćanja RUP-a i predstavlja jednu vrstu garantnih sredstava za završetak projekta“. Kažu i da je to uobičajena ugovorna praksa u ovakvim ugovorenim poslovina. - Da pojednostavimo, nijedan urađeni posao od naše strane neće biti dodatno naplaćen izvođaču, a svaka usluga Rudnika ukalkulisna je u tenderom ponuđenu cijenu – ističu oni u odgovorima Portalu ETV. Kategorični su da je „ovakva odluka omogućila RUP-u nastavak redovne eksploatacije uglja, istovremeno garantujući kvalitet i sigurnost radova na izmještanju rijeke Ćehotine“. Napominju da je miniranje počelo uz strogo praćenje detaljnih seizmičkih mjerenja. - Bez stabilnog rada Rudnika uglja i Termoelektrane „Pljevlja“ nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. Ovaj projekat se mora završiti u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone tekuće godine. Radovi su kasnili zbog dobijanja UT uslova 2019. godine, po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Paralelno sa radovima na iskopu uglja i otkrivci, po dobijanju dozvole novi menadžment je kreno sa radovima na iskopu novog korita rijeke Ćehotine. Vrijednost projekta koji je podijeljen u tri faze je 20 miliona eura sa PDV-om – saopštili su iz Rudnika Portalu ETV i istakli da za sada svi radovi idu planiranom dinamikom.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250125070152_06ca0f8aa7a48bd3ec9460c7cb34c25c632d1bef63b6cb51446498faffa2d836" data-rendition-name="original" width="768" height="484" loading="lazy" alt="Rudnik uglja"> <figcaption>TVRDE DA NEMA „NAMJEŠTENIH TENDERA“: Upravna zgrada Rudnika uglja Pljevlja(Photo: PV Informer)</figcaption> </figure>  Naši nezvanični sagovornici, međutim, tvrde da je tender „namješten“ kompaniji „Mining Mont“ i ističu da ta firma ne zadovoljava elementarne uslove za posao koji je dobila - nema takozvano anfo vozilo (mobilno vozilo za prevoz opasnih materija, sredstava za miniranje), ali da nemaju ni svoj eksploziv, te da koriste vozilo i eksploziv Rudnika. Prema njihovim tvrdnjama postoje sumnje u korupcijiu i za tender raspisan 31. decembra prošle godine, jer se, kako objašnjavaju, traži izvođenje radova koji su već završeni, a uradili su ih radnici Rudnika, tako da će kompanije koje na tenderu budu izabrane za te poslove dobiti novac za nešto što neće raditi?! <h2>Tri faze projekta&nbsp;</h2> Iz Rudnika uglja, s druge strane, sve te tvrdnje negiraju i pozivaju na saradnju i razumijevanje za projekat koji je, kako ističu, od najvećeg državnog značaja. Prva faza, prema njihovim riječima, jedna je od najzahtjevnijih u projektu. Obuhvata dužinu od 500 metara i prostor od brane Durutovići do izlaska iz brane u okviru koje se nalazi krečnjački masiv.&nbsp; - Takav iskop zahtijeva primjenu miniranja ili bagera opremljenih hidrauličnim čekićem. Utvrđeno je da bi predviđeno trajanje radova ovom metodom iznosilo skoro godinu, što bi ugrozilo dinamiku eksploatacije uglja, definisanje rokova izmještanja korita rijeke Ćehotine tokom ekološke rekonstrukcije TE „Pljevlja“, a time bi se ugrozila stabilnost energetskog sistema Crne Gore – objasnili su oni odluku da Rudnik iskop prepušti drugoj kompaniji. Grupa za bušačko-minerske radove RUP-a, tvrde, nije bila u mogućnosti da preuzme ovaj posao zbog njenog obima i specifičnosti, vremenskog roka, kao i postojećeg opterećenja redovnim obavezama na otkrivci i eksploataciji uglja. - S obzirom na blizinu rječnog korita, groblja i objekta - brana Durutovići, bušačko-minerski radovi zahtijevaju poseban oprez, u skladu sa regulativom, kako bi se ispoštovala propisana geometrija bušenja, a uticaj miniranja na branu i korito sveden na minimum – ističu oni. Na osnovu analize obima i složenosti radova predviđenih za izmještanje rijeke Ćehotine, kako su naglasili, kao i trenutnog stanja radne opterećenosti grupe za bušenje i miniranje Rudnika uglja, donešena je odluka da se raspiše tender za izvođenje tih radova sa eksternim izvođačima, potrebnim kapacitetima i stručnom spremom, dok će Rudnik uglja pružiti svu tehničku podršku, uključujući obezbjeđenje „anfo vozila“ za pripremu eksplozivne smjese.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250125070152_35ca1a3c2ee53eb789500043f7e56f03fad7ddd061090c74ececa8925635e59b" data-rendition-name="original" width="1024" height="768" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  - Druga faza obuhvata iskop korita rijeke u dužini od 2,5 km. Do sada je mehanizacija RUP-a skoro završila poslove na iskopu novog korita rijeke Ćehotine, što će dovesti do značajnih ušteda u odnosu na ranije projektovanu cijenu i vrijeme završetka radova – naglašavaju u pisanim odgovorima na naša pitanja. Treća faza projekta, kako kažu, je uliv u korito rijeke Ćehotine.&nbsp; - Na tom dijelu imali smo izuzetno zahtjevne poslove izmještanja nadzemne i podzemne infrastrukture. Krenuli smo i u betoniranje pomenutog dijela korita, a 30 odsto armature na kompletnom projektu biće ugrađeno u okviru ove treće faze. Na pomenutim pripremnim radovima angažovana je mehanizacija RUP-a kako zbog uštede vremena prilikom izvođenja radova, tako i finansijskih ušteda u okviru projekta – pišu iz RUP-a. <h2>Tender pripremala komisija od 16 članova</h2> Napominju, da je „za preostali dio radova na projektu tenderska procedura, urađena od 16 članova komisije, u toku“ i nadaju se da će početkom februara izabrati kvalitetnog izvođača za preostale radove.&nbsp; - Napominjemo da, kada govorimo o rezervama uglja, treba istaći da će one biti nezadovoljavajuće za normalan rad TE „Pljevlja“ u 2026. godini ukoliko se realizacija projekta izmještanja toka rijeke Ćehotine ne završi u planiranom roku – upozoravaju oni. Svjesni su, kako kažu, da će im sumnje, špekulacije i pogrešna tumačenja podatka u ovom projektu predstavljati dodatno opterećenje. - Ipak, u cilju pravilnog informisanja javnosti spremni smo sve da dodatno pojasnimo i odgovorimo – zaključili su iz RUP-a.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250125070152_058f6d97cd6e36aacad60934cbd3f441a069546303b4d93f19e70fc6c4f6e78e" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt="Iskopi Rudnika uglja Pljevlja"> <figcaption>Iskopi Rudnika uglja Pljevlja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Vlada je u julu prošle godine usvojila je prijedlog Ministarstva energetike i rudarstva da se projekat izmještanja toka rijeke Ćehotine proglasi projektom od javnog interesa. Prema prvim procjenama ovaj posao trebalo je da košta oko 14 miliona eura, međutim 31. decembra prošle godine raspisan je tender u vrijednosti od 19.674.729 eura, sa PDV-om. Istog dana raspisana su još dva tendera - za iznajmljivanje mehanizacije za izvođenje pripremnih radova za izmještanje rijeke Ćehotine i za stručni nadzor. Prvi vrijednosti 300.000 eura, drugi 500.000. Sva tri tendera biće zatvorena 31. januara. Proizilazi da će izmještanje Ćehotine znatno prevazići i iznos od 20 miliona eura. Portalu ETV iz RUP-a nijesu odgovorili zašto je cijena izmještanja Ćehotine sa 14 miliona, narasla na više od 20, kao ni zašto je raspisan tender za iznajmljivanje mehanizacije, vrijedan 300.000 eura. Ostavili su nas i bez odgovora na pitanje da li je tačno da se tenderom traže izvođači radova i za poslove koje su već završile ekipe Rudnika u koritu Ćehotine.

Miniranje korita radi privatna kompanija, jer rudari imaju važnijeg posla

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović danas je na svoj način obilježio Bogojavljenje - zaranjajući u krstionicu par puta - uz riječi „vaistinu se javi“. Video snimak koji tome svjedoči objavljen je na Fejsbuk stranici „Vojvoda Momcilo“.
Zaranjanje u krstionicu u zatvorenim crkvama ili manastirima za Bogojavljenje zvanično nije običaj u pravoslavnoj tradiciji - već je krstionica namijenjena za obrede krštenja.
Običaj zaranjanja u vodu na ovaj dan se uglavnom odvija u otvorenim vodama: poput rijeka, jezera, mora - koje simbolizuju rijeku Jordan - u kojoj je, kako se vjeruje, kršten Isus Hrist.
U ovom maniru Bogojavljenje obilježava i ruski predsjednik Vladimir Putin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FN0_cDSfqQdc%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

VIDEO: Mujović na svoj način obilježio Bogojavljenje

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić mogao bi uskoro biti u fokusu istrage Specijalnog državnog tužilaštva, čak i procesuiran zbog ,,suspektnih poruka“ u prepiskama na Skaj aplikaciji koje su došle u posjed američkih službi – ekskluzivno je otkriveno u emisiji ,,Bujica“ na hrvatskom privatnom televizijskom kanalu Z1. &nbsp; Prema informacijama TV Z1, prepiska iz Skaj aplikacija, koju je svojevremeno francuski Europol predao vlastima federacije Bosne i Hercegovine, povezuje lidera Nove srpske demokratije i prvog čovjeka parlamenta sa uticajnim članovima škaljarskog kriminalnog klana. &nbsp; - Njegova funkcija predsjednika državne Skupštine mogla bi uskoro biti i te kako ugrožena jer su sve ,,glasnija šaputanja“ o procesuiranju koje mu sprema Specijalno tužiteljstvo u Podgorici zbog suspektnih poruka u kojima su ga pominjali balkanski kriminalni klanovi. Te poruke su došle u posjed američkih službi nakon pada aplikacije Skaj – kaže se u prilogu emitovanom sinoć unutar emisije ,,Bujica“. &nbsp;&nbsp; SKAJ PREPISKE &nbsp; Koliko ima istine u tvrdnjama medija iz Hrvatske Portal ETV je pokušao da sazna: uputili smo jutros pitanja Specijalnom državnom tužilaštvu, ali nije bilo odgovora do večernjih sati. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, još krajem prošle godine pojedinci iz crnogorskog bezbjednsosnog sektora plasirali su informacije o Skaj prepiskama crnogorskih članova škaljarskog klana sa uticajnim ljudima iz Bosne i Hercegovine koji su dio vrha tog kriminalnog klana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250201180252_60ed492c980da3d135bf0fdc300205c7aea160deeec1b41ac27590c77d65cb60" data-rendition-name="original" width="617" height="428" loading="lazy" alt="DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović"> <figcaption>DA LI SU DOBILI SKAJ PORUKE: Načelnik SPO Predrag Šuković i glavni specijalni tužilac Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Prema tim navodima, Skaj prepiske su ustupljene Specijalnom tužilaštvu, a partnerske službe su insistirale kod Vladimira Novovića, glavnog specijalnog tužioca za organizovani kriminal, da otvori istragu o tome da li je Andrija Mandić pominjan u tim kriptovanim komunikacijama. &nbsp; Prema informacijama Portala ETV, riječ je o 1.500 Skaj komunikacija, među kojima su i prepiske Mila Božovića, pritvorenog predsjednika opštine Budva i doskorašnjeg visokog funkcionera, ali i finansijera Nove srpske demokratije. &nbsp;&nbsp; BALKANSKE IMPERIJALNE IGRE Na kanalu koji u Hrvatskoj smatraju zastupnikom desničarskih ideja, emitovan je prilog o strategijskim vezama predsjednika Srbije Aleksandra Vučića sa kineskim predsjednikom Sijem, ali se istovremeno kritikuje hrvatski premijer Andrej Plenković zbog insistiranja na veoma dobrim vezama Hrvatske sa NR Kinom. &nbsp; Govoreći o situaciji na Zapadnom Balkanu, u prilogu koji je emitovan u okviru emisije ,,Bujica“, ocjenjuje se da je ključni remetilački faktor u regionu – režim srpskog predsjednika Vučića. A kao glavni instrument imperijalne politike zvaničnog Beograda se navodi Srpska pravoslavna crkva koja podržava ideju ,,srpskog sveta“. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FSYKgm3EsBXk%3Fsi%3DTZ8Ib_cnjZQbNfN4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - I dok Vučićev režim političkim neprijateljima otvoreno prijeti takozvanim ,,lojalistima“ kao svojevrsnom ,,Crnom rukom“ dvadeset i prvog stoljeća, a hrvatske službe optužuje za penetriranje u studentske nemire, prava je istina da se destabiliziranjem susjednih država kontinuirano bavi Srbija. I to preko svetosavske organizacije Prvoslava Porfirija Perića, što je naročito vidljivo u Crnoj Gori – ocjenjuje se u prilogu TV Z1. &nbsp; Kao ilustracija uloge Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori emitovao se insert iz video-zapisa snimljenog u Cetinjskom manastiru, na kojem se vidi kako sveštenici srpske crkve, uz horsku podršku ljudi u civilstvu, pjevaju pjesmu ,,Kad se na Kosovo srpska vojska vrati“... PERSONA NON GRATA &nbsp; - Četnički vojvoda Andrija Mandić, koji je prošle godine u Hrvatskoj stekao titulu persona non grata jedan je od ključnih protagonista destabilizacije Crne Gore – ističe se, između ostalog u prilogu dijelom posvećenom i ulozi aktuelnog predsjednika Skupštine Crne Gore. &nbsp;&nbsp; No, osim političkog targetiranja četničkog vojvode koji je postao nepoželjna osoba u susjednoj Hrvatskoj ime Andrije Mandića pominje se i u sklopu vrlo neugodnih informacija o njegovoj navodnoj povezanosti sa kriminalnim krugovima u regionu. &nbsp; Zato bi od izuzetne važnosti bilo da Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović saopšti da li zaista ima indicija za otvaranje istrage koja bi vodila u pravcu lidera Nove srpske demokratije i nekadašnjeg čelnika Demokratskog fronta. &nbsp;

TV Z1: Funkcija Andrije Mandića ugrožena zbog poruka u Skaj aplikaciji koje posjeduje Specijalno državno tužilaštvo

Šef kabineta predsjednika Vlade Crne Gore i funkcioner Pokreta Evropa sad (PES) Branko Krvavac podnio je danas premijeru Moilojku Spajiću ostavku, saznaje Portal ETV iz vrha izvršne vlasti.&nbsp; Prema istom izvoru, Krvavac je informaciju o vlastitom povlačenju proslijedio i Predsjedništvu PES-a, ali je molio da, prije objave javnosti, ,,pripreme teren“.&nbsp; Poruka je bila relativno kratka i sročena da ne izaziva dalje prepirke ili svađe unutar PES-a.&nbsp; - Ljudi – ovo neka ostane ovdje, ali da znate, danas sam @MickeyBato predao ostavku. To će se potvrditi na prvoj sjednici. Lični su razlozi. Do tada ćemo vidjeti i medijski da se napravi da to ispadne sve kako treba za PES, jer ne želim da tu dodje do do nekih problema – napisao je Krvavac, kako je Portalu ETV prenio visoki funkcioner Spajićeve stranke.&nbsp; <blockquote>- To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati.</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025020623020_ffb9de86557acafd31cd8eff450a262afd9cfb1de4cf62cba857378c492f1f68" data-rendition-name="original" width="1080" height="679" loading="lazy" alt="Krvavac i Spajić"> <figcaption>KOJI SU MOTIVI OSTAVKE: Krvavac i Spajić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Za sada nijesu poznati motivi ovog poteza. Prema jednoj verziji, postoji uzročno posljedična veza između neuspjeha pregovora u Budvi i pritiska na nosioca liste ,,Budva naš grad“ Nikole Jovanovića, koji se odvijao, između ostalog, i preko sveštenika Srpske pravoslavne crkve Mijajla Backovića.&nbsp; Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.&nbsp; Prema navodima više izvora Portala ETV iz Budve, na Jovanovića su pritiskali iz dva pravca. Osim popa Backovića, na Jovanovića i ljude iz koalicije ,,Budva, naš grad“, značajan pritisak i kroz lične i porodične prijetnje... Kravavac i Backović su u bliskim rodbinskim odnosima i šefu kabineta predsjednika Vlade teško je pao, kažu iz njegovog okruženja, napad na imovinu Mijajla Backovića i paljenje njegovog luksuznog automobila ,,BMW X6“, između dva kruga pregovora o formiranju vlasti u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250206220244_22e41e82ab05418e923a4f8978513e0f37fa22e81a80ba612798ccd0d6ee62b0" data-rendition-name="original" width="496" height="401" loading="lazy" alt="KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića"> <figcaption>KOLATERALNA ŠTETA: Zapaljeni automobil sveštenika SPC Mijajla Backovića(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  No, Jovanović je istrajao u odbrani vlastitog stava, a Backović je, nakon paljenja automobila, odlučiio da se povuče, a užu porodicu je iz nekog razloga hitno prebacio u Srbiju. &nbsp; Sve su to, kažu upućeni izvori, bili posredni razlozi da Krvavac odluči da ,,digne sidro“: danas popodne je pismenu ostavku podnio lično na sto premijera Milojka Spajića. - To što je podnio ostavku ne znači da će i otići. Branko je do sada tri puta podnosio ostavku. Kada Spajić i Vlada neće da igraju kako Branko svira, Branko podnese ostavku koju Milojko ne prihvati. Nakon toga se njih dvojica pomire. To se dešavalo tri puta tokom posljednjih dvanaest mjeseci – kaže za portal ETV funkcioner PES-a.&nbsp; Isti izvor kazao je da su se noćas sastali Milojko Spajić i Branko Krvavac i da je premijer tražio da šef kabineta povuče ostavku. No, Kvavac je, ističu ljudi iz Vlade Crne Gore, ostao pri stavu da se ostavka ne povlači.&nbsp;

Tag: autizam