Organizacija koju su osnovali preživjeli iz logora smrti Aušvic uputila je apel njemačkoj aukcijskoj kući da otkaže prodaju stotina artefakata iz doba holokausta, uključujući pisma zatvorenika i dokumente koji identifikuju brojne žrtve.&nbsp;
Međunarodni odbor za Aušvic pozvao je na zaustavljanje, kako su je nazvali, "cinične i besramne" prodaje pod nazivom "Sistem terora", zakazane za ponedjeljak u aukcijskoj kući Felcmann, piše Gardijan.
Kolekcija od više od 600 predmeta koji se nude na aukciji blizu Dizeldorfa, obuhvata pisma koja su logoraši pisali svojim najmilijima, Gestapove indeksne kartice i druga dokumenta počinilaca zločina.
- Za žrtve nacističkog progona i preživjele holokausta, ova je aukcija ciničan i besraman poduhvat koji ih ostavlja ogorčenima i bez riječi", rekao je Kristof Hajbner (Christoph Heubner), izvršni potpredsjednik odbora. "Njihova istorija i patnja svih onih koje su nacisti progonili i ubili iskorištavaju se za komercijalnu dobit- navodi se.
Iz odbora su naglasili da su imena pojedinaca prepoznatljiva u mnogim dokumentima te da takvi predmeti pripadaju porodicama žrtava.
- Trebali bi biti izloženi u muzejima ili memorijalnim izložbama, a ne svedeni na puku robu- rekao je Hajbner.
Pozivaju odgovorne u aukcijskoj kući Felcmann da pokažu osnovnu pristojnost i otkažu aukciju.
Oglas za spornu aukciju, koji je u nedjelju ujutro bio vidljiv na web stranici kuće Felcmann, do sredine poslijepodneva je uklonjen. Firma nije odgovorila na upite za komentar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Preživjeli iz Aušvica traže obustavu aukcije predmeta iz holokausta Njemačkoj

Kao predsjednik Crne Gore, zemlje koja baštini vrijednosti antifašizma i tolerancije, ponavljam našu čvrstu posvećenost borbi protiv svih oblika diskriminacije, antisemitizma i netrpeljivosti - poručio je Jakov Milatović na komemoraciji 80 godina od oslobođenja logora Aušvic u Poljskoj.
On je odao počast stradalima u Holokaustu. 
 
- Danas, osam decenija od oslobođenja Aušvica, sa tugom i poštovanjem prisjećamo se miliona nevinih žrtava Holokausta - muškaraca, žena i djece čiji su životi ugašeni zbog mržnje i predrasuda. Bilo je potresno čuti poruke i sjećanja preživjelih o ovom mjestu, na kome je zlo pokazalo svoje lice u najokrutnijem obliku. Sjećanje na Holokaust nije samo dužnost prema prošlosti već i obaveza prema budućnosti - naveo je Milatović. 
 
On je upalio svijeću za žrtve Holokausta, kako je rekao, uz želju da nam, i u najmračnijim vremenima, svjetlost humanosti obasja put.
- Neka počivaju u miru, a sjećanje na njih živi vječno. Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi - poručio je Milatović. 
 
Dio zvanične delegacije na komemoraciji u Aušvicu bila je i predsjednica Jevrejske zajednice u Crnoj Gori Nina Ofner Bokan.

1250x600

1084x550

Milatović odao počast stradalima u Holokaustu: Neka se ovakvo zlo više nikada ne ponovi

Osamdeseta godišnjica Dana sjećanja na holokaust povodom oslobođenja logora Aušvic, održava se u sijenci povećanih tenzija u svijetu, prije svega rata u Ukrajini, i jačanja autoritarnih i populističkih snaga čije politike podsjećaju na onu koja je dovela do najvećeg sukoba i stradanja u svjetskoj istoriji.
Komemoraciji u Aušvicu, najvećem gubilištu tokom Drugog svjetskog rata u kome je stradalo 1,1 miliona ljudi, uglavnom Jevreja, prisustvovaće delegacije iz 54 zemlje svijeta.
Među njima će biti evropski monarsi, poput britanskog kralja Čarlsa III, zatim 19 predsjednika, uključujući francuskog Emanuela Makrona i njemačkog Franka Voltera Štanmajera.
Nezvanično se pominje i mogućnost da na čelu američke delegacije dođe potpredsjednik JD Vans.
Međutim, pomenuti zvaničnici neće imati priliku da se obrate, već samo nekolicina od 50 preživjelih logoraša koji će doći na ceremoniju, izjavio je direktor Državnog muzeja Aušvic Birkenau, Pjotr Civinski.
- Uopšte neće biti političkih govora. Želimo da se fokusiramo na posljednje preživjele koji su među nama i na njihovu istoriju, bol, traumu i da nas posavjetuju kako da preuzmemo teške moralne obaveze u sadašnjosti- kazao je nedavno Civinski za Gardijan.
<div class="embed-block"><iframe src="https://www.slobodnaevropa.org/embed/player/0/33288698.html?type=video" frameborder="0" scrolling="no" width="640" height="360" allowfullscreen></iframe></div>
 
<h2>Netanjahu ne dolazi uprkos garancijama da neće biti uhapšen</h2>
Međutim, aktuelne političke napetosti prate ceremoniju u Aušvicu, prijeteći čak da je zasijene.
Početkom januara, zamjenik ministra spoljnih poslova Poljske je sugerisao da će tamošnje vlasti biti obavezne da uhapse izraelskog premijera Benjamina Netanjahua, ako dođe u Poljsku na ceremoniju, s obzirom na nalog međunarodnog Krivičnog suda (MKS) po optužbi za ratne zločine.
Međutim, poljski premijer Donald Tusk je precizirao da bilo koji izraelski političar, uključujući Netanjahua, može da učestvuje na ceremoniji bez straha od hapšenja, uprkos činjenici da je Poljska potpisnica povelje Međunarodnog krivičnog suda.
- Poljska vlada tretira bezbjedno učešće lidera Izraela na komemoracijama 27. januara 2025. godine, kao dio odavanja počasti jevrejskoj naciji, čiji su milioni ćerki i sinova postali žrtve holokausta koji je počinio Treći Rajh- saopštio je Tuskov kabinet.
Uprkos garancijama Vlade Poljske, Netanjahu neće doći na ceremoniju u Aušvicu, javljaju izraelski mediji.
Viši Netanjahuov pomoćnik rekao je za Tajms ov Izrael da Vlada u Varšavi prvo mora da se pozabavi pravnim problemima oko naloga MKS-a prije nego što izraelski premijer razmotri bilo kakvo potencijalno putovanje.
- Razmotrićemo ako dobijemo poziv. Za sada to nije u programu- rekao je ovaj izraelski zvaničnik.
Međunarodni krivični sud je izdao 21. novembra 2024. naloge za hapšenje Netanjahua i bivšeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta, optužujući ih za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti u vezi sa vojnim akcijama u Gazi.
Netanjahu nije javno izrazio želju da prisustvuje komemoraciji, niti ga je na to pozvao njen organizator, Muzej Aušvic, koji je saopštio poljskim medijima da je samo uputio pozive preživjelima u holokaustu.
Zato je Civinski rekao da su nedavne rasprave o tome da li bi Netanjahu bio u opasnosti od hapšenja, ako dođe, bile "medijska provokacija", ponavljajući da nikada nije bilo naznaka da je Netanjahu planirao da prisustvuje tom događaju.
On je, međutim, rekao da se na ovom skupu očekuje brojna izraelska delegacija.
Međunarodni dan sjećanja na holokaust ne igra veliku ulogu u Izraelu jer on ima svoj dan sjećanja, određen za hebrejski datum 27. nisan, koji ove godine pada 23. aprila, prenosi "Dojče vele".
Tog dana zemlja stane na dva minuta uz zvuke sirena. Memorijalni filmovi i izveštaji se prikazuju na TV-u, a škole širom Izraela održavaju ceremonije u čast 6 miliona Jevreja koje je ubila nacistička Njemačka i njeni pomagači.
Predstavnici Rusije opet nijesu pozvani. Kao ni na 70. godišnjicu zbog aneksije Krima, predstavnici Rusije nijesu pozvani da prisustvuju ni 80. godišnjici zbog invazije na Ukrajinu.
Civinski je istakao da su i Rusi i Ukrajinci bili među pripadnicima Crvene armije koji su oslobodili logor, te da je rat u susjednoj Ukrajini zato "rat koji vodi jedan oslobodilac protiv drugog". On je rekao da nema govora o prisustvu ruske delegacije u trenutnoj klimi.
- To se zove dan oslobođenja i ne mislim da zemlja koja ne razumije vrijednost slobode ima šta da traži na svečanosti posvećenoj oslobođenju. Bilo bi cinično da prisustvuju- dodao je Civinski.
Muzej je osudio napad Moskve na susjednu Ukrajinu kao "varvarski čin".
Ruski predsjednik Vladimir Putin je učestvovao 2005. na ceremoniji povodom 60. godišnjice oslobođenja Aušvica. On je tada rekao da je "nezamislivo pomisliti da su ljudi sposobni za takvo varvarstvo" i odao počast sovjetskim vojnicima koji su oslobodili logor.
Iako nije učestvovao na ceremoniji povodom 70. godišnjice oslobođenja Aušvica, Putin je tada poručio da je holokaust "jedna od najtragičnijih i najsramnijih stranica u ljudskoj istoriji".
On je veličao ulogu Crvene armije u okončanju holokausta, ističući da je "spasla ne samo Jevreje već i ostale narode u Evropi i svijetu od uništenja".
Putin je upozorio protiv, kako sve češće navodi, nastojanja na Zapadu da umanji doprinos Sovjetskog Saveza i prikaže Rusiju u negativnom svijetlu.
On je tada istakao da "svaki pokušaj da se prekroji istorija i dovede u pitanje uloga naše zemlje u Velikoj pobjedi, u stvari, opravdava zločine nacista i otvara put za oživljavanje ove pogubne ideologije".
Rusija je nezadovoljna zbog sve učestalijih tvrdnji u Varšavi i Kijevu da su Aušvic uglavnom oslobodili ukrajinski vojnici.
Istoričari navode da su logor oslobodile jedinice 60. Armije Prvog ukrajinskog fronta, ali da su ih sačinjavali vojnici različitih nacionalnosti.
<h2>Kontroverze oko Maska</h2>
Najbogatiji čovjek svijeta Ilon Mask je posjetio prošle godine Aušvic, nakon učestalih kritika zbog reakcija njegove mreže Iks (X) na antisemitske objave.
Međutim, nakon ove posjete Aušvicu, Mask je, kako navodi Gardijan, samo pojačao širenje dezinformacija na Iksu.
Nedavno je tokom razgovora uživo sa Maskom na platformi, Alis Vajdel iz njemačke krajnje desničarske AfD tvrdila da Adolf Hitler uopšte nije desničar, već komunista.
Iako je Civinski odbio da konkretno govori o Masku, on je rekao da populistička politika i govor mržnje na društvenim medijima predstavljaju ogromnu prijetnju za savremena društva.
- Ovo je najvažnije pitanje našeg vremena… Svaki mudar stav koji iznese filozof ili političari stare škole, vjerovatno će izgubiti u javnosti u suočavanju sa bilo kojom glupom, jednostavnom populističkom idejom- kazao je Civinski.
<h2>'Vraćaju mi se sjećanja na logor'</h2>
Kada je Tereza Regula stigla u Aušvic kao 16-godišnjakinja, prvi pravi bol koji je osjetila bilo je pečenje u ušima.
- Obrijali su nas do gole kože, a bio je vreo dan, 4. avgusta... To je bio prvi autentični bol koji sam osjetila- rekla je u svom domu u Krakovu za Rojters ova 96-godišnja preživjela Jevrejka.
Gestapo, Hitlerova tajna policija, odvela je Regulu i njenu majku iz njihovog doma u Krakovu 1944. godine i poslala ih u logor Plašov, gdje je njena majka pogubljena.
Tereza je zatim prebačena u Aušvic i dobila je broj 22011.
Nekada zdravo dijete, u logoru je dobila boginje i šarlah.
Ono što ju je održalo u životu bila je pomisao da će "moj otac, za koga sam oduvijek vjerovala da može sve, doći i odvesti me odavde".
Kasnije je saznala da su ga greškom ubile sovjetske trupe kada su oslobađale koncentracioni logor Gros Rosen u tadašnjoj istočnoj Njemačkoj.
- Kada sam se vratila iz logora, pomislila sam 'nikada neću imati djecu - nikad'. Nijesam željela da, ako budu morala, prođu makar i djelić onoga što sam ja prošla- rekla je Tereza Regula, penizionisana sociološkinja.
Udata, ali bez djece, Tereza je decenijama potiskivala sva sjećanja na svoje vrijeme u Aušvicu.
&nbsp;- Sada mi se sve vraća- zaključila je Tereza.
<h2>'Mračna budućnost za mlade'</h2>
Janina Ivanska, poljska katolkinja, poslata u Aušvic skoro u isto vrijeme kada i Tereza 1944. godine. Takođe nema djece.
- Neću još dugo živjeti. Ali kada pogledam mlade... kakva će biti njihova budućnost? Vidim je kao mračnu- rekla je ova 94-godišnjakinja za Rojters, ukazujući na "mržnju" i podjele u savremenom društvu predviđajući novi rat.
Janina, koja je teretnim vozom prevezena u Aušvic iz Varšave, sjeća se mirisa zapaljenih tijela logoraša.
U logoru je brinula o djeci u bloku u kome je živjela, zarađujući nagrade poput tople mliječne supe.
- Djeca su tretirana drugačije, nijesu morala da rade. Samo su strpljivo čekala - ili na svoje majke ili da se rat završi- navela je Ivanska.
Ona nije bila svjedok oslobađanja Aušvica jer su je Njemci ranije evakuisali.
Na kraju su je oslobodile američke snage 2. maja iz koncentracionog logora Ravensbruk za žene u sjevernoj Njemačkoj.
<h2>'Šezdeset godina nijesam progovorio njemački iako mi je maternji jezik'</h2>
Naftali Furst &nbsp;nikada neće zaboraviti svoj prvi pogled na koncentracioni logor Aušvic-Birkenau, 3. novembra 1943. godine, kada je imao 12 godina.
Pripadnici njemačkog SS-a su otvorili vrata vagona za stoku, gdje je bio sabijen sa majkom, ocem, bratom, i više od 80 drugih budućih logoraša.
On se prisjeća za AP da su njemački oficiri sa psima vikali "izlazi, izlazi!", prisiljavajući ljude da skaču na zloglasnu rampu na kojoj je nacistički doktor Jozef Mengele odvajao djecu od roditelja.
Furst i njegova porodica stigli su dan nakon što je jedan od nacističkih vođa Hajnrih Himler naredio prestanak upotrebe gasnih komora preij njihovog rušenja, kako su se sovjetske trupe približavale.
Naređenje je značilo da njegova porodica neće biti odmah ubijena. Bio je to jedan od mnogih malih djelića sreće i slučajnosti koji su omogućili Furstu da preživi.
- Šezdeset godina nijesam pričao o holokaustu, 60 godina nijesam izgovorio ni reč njemačkog iako mi je to maternji jezik- kazao je Furst.
Furst, porijeklom iz Bratislave u tadašnjoj Čehoslovačkoj, imao je samo 6 godina kada su nacisti prvi put počeli da primjenjuju mjere protiv Jevreja u zemlji.
Proveo je od 9 do 12 godina u četiri različita koncentraciona logora, uključujući Aušvic.
Njegovi roditelji su planirali da iskoče iz vagona za stoku na putu do logora, ali ljudi su bili tako zbijeni da nijesu mogli da dođu do vrata.
Njegov otac je instruisao cijelu porodicu, šta god da se dogodi, da se posle rata preživjeli sastanu u Šulekovoj ulici broj 11 u Bratislavi.
Furst i njegov brat bili su odvojeni od majke. Nakon što su im tetovirani brojevi na rukama, odvojeni su i od oca. Bili su smješteni u Bloku 29, gdje nije bilo mnogo druge djece.
Kako se sovjetska vojska približavala tom području, tako blizu da su mogli čuti tenkove, Furst i njegov brat Šmuel, bili su primorani da se pridruže opasnom putovanju koje su nacisti organizovali prema drugom logoru Buhenvald, marširajući tri dana po hladnoći i snijegu.
Svako ko je zaostajao bio je strijeljan.
Furst i njegov brat su preživjeli marš i transport vozom sa otvorenim vagonom po snijegu, ali su razdvojeni u sljedećem logoru.
Kada je Furst oslobođen iz Buhenvalda, snimljen na čuvenoj fotografiji na kojoj se nalazi nobelovac Eli Vizel sa krevetima na sprat, mislio je da je sam na svijetu.
Ali za nekoliko mjeseci, baš kao što je Furstov otac sugerisao, četiri člana porodice ponovo su se okupila na adresi koju su zapamtili, u kući porodičnih prijatelja.
Ostatak njihove porodice - baka i djeda, tetke, ujaci - svi su ubijeni.
Njegova porodica se kasnije preselila u Izrael, gdje se oženio, dobio ćerku, četvoro unučadi i troje praunučadi, sa još jednim na putu.
<h2>'Desilo se, a može ponovo da se desi'</h2>
Samo 220.000 logoraša koji nijesu stradali tokom holokausta je još živo, prema podacima Conference o jevrejskim materijalnim zahtjevima protiv Njemačke.
Od 1940. godine kada su nacisti otvorili koncentracioni logor na periferiji Aušvica na jugu Poljske, prvo za Poljake da bi ga 1942. odredili kao ključno mjesto za plan istrebljenja Jevreja i proširili logor i na Birkenau, u gasnim komorama ili zbog stravičnih uslova i u monstruoznim medicinskim eksperimentima na logorašima ubijeno je najmanje 1,1 milion ljudi.
Najviše je u Aušvicu pobijeno Jevreja iz svih evropskih zemalja, ali i 75.000 Poljaka, 21.000 Roma, 15.000 sovjetskih vojnih zarobljenika i najmanje 15.000 pripadnika drugih naroda Evrope.
Logor su 27. januara 1945. godine oslobodili vojnici Crvene armije.
Tom prilikom je ubijen 231 pripadnik sovjetskih snaga u sukobima sa nacistima.
Aušvic je bio najveće stratište i najdirljiviji simbol holokausta u kome je ubijeno šest miliona Jevreja širom Evrope.
- Desilo se, a može ponovo da se desi, svugdje- napisao je italijanski Jevrej, pisac i hemičar, bivši logoraš, Primo Levi.
<h2>'Šest godina propagande bez društvenih mreža'</h2>
Nakon što je proveo skoro dvije decenije živjeći i radeći na mjestu najgoreg zločina 20. vijeka, Pjotr Civinski smatra da je sadašnja situacija u svijetu izuzetno opasna.
- Morate zapamtiti da je između dolaska Adolfa Hitlera na vlast i početka Drugog svjetskog rata prošlo samo šest godina. Šest godina propagande, a nije imao društvene mreže, nije imao internet- upozorava direktor Muzeja Aušvic Birkenau.

Obilježavanje 80. godišnjice oslobođenja Aušvica u sijenci ratova i uspona populizma

&nbsp;Kao Predsjednik zemlje koja je među prvima u Evropi prozrela pogubnost fašizma i nacizma i digla ustanak protiv onih koji su htjeli da je porobe, važno je da i sa ovog mjesta pošaljem poruku da antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore, kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji, uz brojne svjetske zvaničnike, prisustvuje obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.&nbsp;
On je dodao da sa posebnim osjećajem poštovanja, danas prisustvuje komemoraciji povodom 80 godina od oslobođenja koncentracionog logora Aušvic u Poljskoj.
- Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta, ustanovljen Rezolucijom Ujedinjenih nacija iz 2005. godine, predstavlja važan podsjetnik za cijelo čovječanstvo o strahotama koje su zadesile jevrejski narod u drugom svjetskom ratu, ali i sve druge narode koji su bili žrtva nacističkih i fašističkih zločina - kazao je Milatović.&nbsp;
Logor Aušvic je najupečatljiviji primjer pomračenja ljudskosti ali i, kako navodi, opomena našoj, ali i svim budućim generacijama, da njegovanje univerzalnih vrijednosti mira i tolerancije - nema alternativu.
- Takođe, ovom prilikom želim da iskažem pijetet prema žrtvama ovog i drugih stratišta i, ujedno, odam priznanje svim borcima u drugom svjetskom ratu koji su svoje životno djelo, a neki od njih i svoje živote, ugradili u slobodu koju su nam ostavili u amanet - istakao je Predsjednik.&nbsp;
On je poručio da je obaveza svih da zajednički radimo na očuvanju kulture sjećanja i edukaciji mladih o tragičnim događajima iz prošlosti, kako se ovakvi zločini nikada više ne bi ponovili.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FoElV_84BIWM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Milatović: Antifašizam predstavlja jednu od najvažnijih vrijednosnih vertikala Crne Gore

Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je večeras da svijet neće nikada zaboraviti šest miliona "hladnokrvno ubijenih Jevreja i sve žrtve Holokausta".
- Kako nestaju posljednji preživjeli, naša je dužnost kao Evropljana da se sjećamo tih neopisivih zločina i da poštujemo sjećanje na žrtve - napisala je Ursula fon der Lajen na platformi Iks uoči sjutrašnjeg obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic-Birkenau u Poljskoj.&nbsp;
U Briselu je osvjetljena zgrada Evropske komisije u znak sjećanja na žrtve.
- Antisemitizam se ponovo pojavljuje u Evropi. Potreba za borbom protiv te pošasti, onlajn i van interneta, nikada nije bila veća - dodala je predsjednica EK.
Prema njenim riječima, istorija Jevreja je "neodvojiva od istorije Evrope".
- Odlučni smo ne samo da zaštitimo, već da slavimo jevrejski život u Evropi - dodala je predstavnica EK.
Aušvic-Birkenau je postao simbol genocida koji je nacistička Njemačka izvršila nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu, između 1940. i 1945. godine, zajedno sa više od 100.000 osoba koje nisu bile jevrejskog porijekla.

Fon der Lajen: Nikada nećemo zaboraviti Aušvic

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boraviće 27. i 28. januara u Poljskoj, gdje će sa brojnim svjetskim liderima prisustvovati obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja nacističkog koncentracionog logora Aušvic.
Tokom boravka u Varšavi, Milatović će imati sastanak sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom i premijerom Donaldom Tuskom.
Kako je najavljeno iz predsjednikovog kabineta, Milatović će održati predavanje na Koledžu Evrope gdje će sa studentima razgovarati o evropskom putu Crne Gore.
- Uz odavanje počasti žrtvama Holokausta, predstojeća posjeta predsjednika Milatovića Poljskoj prilika je za promovisanje zajedničkih vrijednosti antifašizma, ali i jačanja bilateralnih odnosa sa Poljskom u momentu kada ova zemlja preuzima predsjedavanje Evropskom unijom - poručeno je u najavi Kabineta predsjednika države.

Milatović na obilježavanju 80. godišnjice oslobođenja Aušvica, sastaće se sa Dudom i Tuskom

Poljski premijer Donald Tusk saopštio je danas da Poljska neće izvršiti nalog za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ako odluči da dođe 27. januara u Aušvic na obilježavanje 80. godišnjice oslobađanja tog najvećeg logora smrti koji su njemački nacisti podigli tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.
- Pitanje je osjetljivo. S jedne strane tu je odluka međunarodnog suda, a sa druge meni je očigledno da predsjednik ili premijer Izraela moraju da imaju puno pravo da se osjećaju bezbjedno kada posjećuju bivši logor Aušvic - rekao je danas poljski premijer.
Tusk je prije nekoliko dana zato zatražio od ministara pravde i spoljnih poslova da pripreme posebnu deklaraciju poljske vlade koja uvjerava najviše predstavnike Izraela da će vlada Poljske garantovati njihov slobodan i bezbjedan dolazak i učešće u komemoraciji žrtvama holokausta.
Danas su poljski mediji javili da je predsjednik Poljske Andžej Duda uputio premijeru Tusku pismo u kome traži da se uzmu u obzir vanredne okolnosti, odnosno 80. godišnjica oslobađanja koncentracionog logora Aušvic Birkenau i da se daju izraelskom premijeru garancije da neće biti uhapšen, kako to traži Međunarodni krivični sud u Hagu zbog optužbi za zločine protiv čovječanstva tokom napada Izraela na Gazu.
Poljske vlasti očekivale su da će izraelsku delegaciju predvoditi neki od izraelskih ministara, najvjerovatnije prosvete, a sam Muzej bivšeg njemačkog logora Aušvic Birkenau saopštio je da izričito pozivnice šalje samo preživjelim logorašima, a vlade zemalja preko ambasada samo obavještava ako žele da pošalju državnu delegaciju.
Ni ove godine takvo obavještenje nije dobila Rusija zbog agresije na Ukrajinu iako su vojnici Crvene armije 27. januara oslobodili taj njemački logor na jugu Poljske u kome je tokom Drugog svjetskog rata stradalo oko 1,1 milion ljudi, mahom Jevreja, ali i Roma, Sinta, sovjetskih vojnih zarobljenika, Poljaka i drugih naroda Evrope.

Poljska garantuje da neće uhapsiti Netanjahua ako dođe u Aušvic

Predstavnici Rusije isključeni su iz ceremonija obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja logora Aušvic-Birkenau od Crvene armije, objavio je danas muzej Aušvic ocjenjujući da bi takvo prisustvo bilo "cinično" zbog rata u Ukrajini.
Muzej, koji se nalazi u južnom poljskom gradu Osvjecimu, donio je odluku da isključi Moskvu treći put otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022.
Članica NATO-a i EU, Poljska je nepokolebljiva podrška susjednoj Ukrajini od invazije.
- Godišnjica je oslobođenja (logora). Sjećamo se žrtava, ali tamo slavimo i slobodu. Teško je zamisliti prisustvo Rusije, koja očigledno ne razumije vrijednost slobode - naveo je direktor muzeja Pjotr Civinski u saopštenju.
Sve do invazije na Ukrajinu, Rusija je uvijek prisustvovala ceremoniji oslobođenja, koja se održava svake godine 27. januara, na dan kada su sovjetski vojnici stigli do vrata nacističkog kampa gdje se nalazilo oko sedam hiljada preživjelih.
Muzej je osudio rusku ofanzivu kao "varvarski čin" na dan kada je Rusija napala Ukrajinu.
Nacistička Njemačka je izgradila logor smrti Aušvic-Birkenau nakon što je napala Poljsku u Drugom svjetskom ratu.
Logor je postao simbol genocida nacističke Njemačke nad šest miliona evropskih Jevreja, od kojih je milion umrlo na tom mjestu između 1940. i 1945. zajedno sa više od 100 hiljada nejevreja.

Rusija isključena iz obilježavanja 80. godišnjice oslobođenja Aušvica

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sastao se sa predstavnicima Unije slobodnih sindikata Crne Gore, generalnim sekretarom Srđom Kekovićem i zamjenikom generalnog sekretara Radomirom Božovićem, sa kojima je razgovarao o položaju zaposlenih i jačanju socijalnog dijaloga.
Kako je navedeno u saopštenju, predstavnici USSCG upoznali su predsjednika sa činjenicom da je Opšti kolektivni ugovor istekao krajem 2025. godine, te da je produžen do 31. marta 2026. godine kako bi se stvorio dodatni prostor za dogovor socijalnih partnera. 
U tom kontekstu istaknut je zahtjev za povećanje obračunske vrijednosti koeficijenta sa 90 na 100 eura, što bi doprinijelo rastu plata za veliki broj zaposlenih.
Milatović je podržao ovu inicijativu, naglašavajući da je zaštita kupovne moći zaposlenih pitanje ekonomske stabilnosti i društvene pravednosti. 
Kako se navodi u saopštenju, on je istakao da plate moraju pratiti realne troškove života, a ne zaostajati za inflacijom, jer je dostojanstven rad temelj zdravog društva i održive ekonomije.
Milatović je, dodaje se, poručio da socijalni dijalog mora biti trajni mehanizam usklađivanja interesa zaposlenih, poslodavaca i države, te da se standard građana ne štiti jednokratnim potezima, već sistemskim rješenjima i odgovornom ekonomskom politikom.
- Sagovornici su razgovarali i o Rezoluciji USSCG o potrebi reforme izbornog sistema. Konstatovano je da inicijativa predsjednika Milatovića za uvođenje otvorenih lista u potpunosti korespondira sa ciljevima sindikata, jer jača odgovornost izabranih predstavnika prema građanima i doprinosi transparentnijem političkom procesu - navodi se u saopštenju. 
Kako se pojašnjava, tokom sastanka ocijenjeno je da dostojanstvo rada i dostojanstvo glasa građana predstavljaju dvije strane iste borbe za pravednije društvo. 
Milatović je istakao da su jačanje standarda zaposlenih i unapređenje demokratskih pravila dio iste politike, politike u kojoj država radi u interesu građana, a ne parcijalnih interesa.

USSCG: Podrška sindikata inicijativi predsjednika za otvorene liste i veću odgovornost izabranih predstavnika

Ministarstvo pomorstva i nevladina organizacija (NVO) Pomorci Crne Gore potpisali su Memorandum o saradnji u cilju unapređenja položaja pomoraca i zaštite njihovih profesionalnih, radno-pravnih i socijalnih prava.&nbsp;
Ministar pomorstva Filip Radulović istakao je značaj potpisivanja Memoranduma o saradnji i dodao da pomorci predstavljaju jedan od najznačajnijih profesionalnih resursa Crne Gore.
&nbsp;- Potpisivanjem Memoranduma potvrdili smo da smo spremni da uložimo zajedničke snage kako bismo imali kontinuiranu saradnju, a sve u cilju bolje organizacije koja djeluje u interesu pomoraca - rekao je Radulović.&nbsp;
&nbsp;NVO Pomorci Crne Gore okuplja aktivne i bivše pomorce sa ciljem zaštite njihovih prava i interesa kako bi se unaprijedila pomorska struka i jačao pomorski identitet Crne Gore.
&nbsp;Predsjednik NVO Pomorci Crne Gore Vasilije Mićanović naveo je da je zadovoljan saradnjom sa Ministarstvom i da će kroz zajedničke aktivnosti raditi na razvoju pomorske kulture.&nbsp;
Radulović je, nakon potpisivanja Memoranduma o saradnji, kazao da &nbsp;Ministarstvo pomorstva prepoznaje značaj saradnje sa nevladinim sektorom, poručujući da samo udruženim snagama možemo jačati institucionalne kapacitete. &nbsp;&nbsp;

Radulović: Pomorci su jedan od najznačajnijih profesionalnih resursa

Tunel Sozina je od početka godine opslužio 187,17 hiljada vozila.
Prema podacima sa sajta Monteputa, koji gazduje Sozinom, u prošloj godini kroz tunel je prošlo 4,14 miliona vozila.
U 2024. godini kroz tunel je prošlo 3,76 miliona vozila, a 2023. godini 3,5 miliona.
Tunel Sozina otvoren je u julu 2005. godine. Njegova izgradnja koštala je oko 74 miliona eura, od čega je 50 miliona obezbijedila Crna Gora, dok je 24 miliona obezbijeđeno kreditom Evropske investicione banke (EIB).
Tunel Sozina dugačak je 4,19 hiljada metara i povezuje primorsku regiju sa centralnim dijelom Crne Gore.&nbsp;

Tunel Sozina opslužio 187,17 hiljada vozila

Regionalna muzička zvijezda Seka Aleksić otvoreno je govorila za televiziju E o svom angažmanu u popularnom talent šou programu IDJ Show, otkrivajući kako je njen dolazak promijenio dinamiku emisije.
„Iskreno, IDJ Show je prije mene bio drugačiji, što svi i pričaju. Atmosfera je potpuno promijenjena, i drago mi je što sam pokazala kakva je Nataša zapravo“, rekla je Seka, dodajući da je njen odnos s koleginicom iz žirija veoma blizak, iako se često činilo da se dogovaraju.
&nbsp;„Mi smo, vjerovali ili ne, vrlo slične. Moj pristup je impulzivniji, dok je ona mirnija, pa ljudi misle da planiramo stvari, a zapravo ne. Ja sam impuslivna a ona je mirnija zmijica iz ćoška.“
Aleksić je takođe komentirala i svoj iznenadni poziv od strane Željka Mitrovića, uprkos prethodnim nesuglasicama s televizijom. „Da, pozvao me u sred zabrane na Pinku! Što se tiče Bekute i priča o mojoj navodnoj podršci – ja sam uvijek bila po strani, ali podržala sam Anu Bekutu koliko sam mogla“, objasnila je pjevačica, ističući da kritike dolaze od zaposlenih, a ne od Željka lično.
Kompletan intervju pogledajte na našem YouTube kanalu:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJnnhtB3g6GE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: ausvic