Ruski Gazprom tokom dana će preko Ukrajine u Evropu poslati 42,4 miliona kubnih metara gasa, koliko je bilo i u petak, uprkos očekivanjima da će isporuke Austriji biti prekinute zbog spora oko ugovora.
Ruska novinska agencija Interfax citirala je podatke evropskih operatora gasovoda prema kojima je izvoz gasa iz Rusije preko Ukrajine stabilan, dok austrijska kompanija OMV nije među primaocima gasa, prenosi SEEbiz.
Prema podacima, oko 40 odsto ruskih tokova gasa koji stižu preko Ukrajine, odnosno oko 17 miliona kubnih metara dnevno, obično se obradi preko OMV-a. U ovom trenutku nije jasno jesu li ti tokovi preusmjereni.
Rusija je u petak obavijestila Austriju da će obustaviti isporuke gasa preko Ukrajine od jutros u šest sati.
Aktualni petogodišnji sporazum Rusije s Ukrajinom istječe krajem godine, a Kijev je više puta ponovio da nije spreman da ga produži zbog vojnog sukoba koji je u toku.
Austrija je 1968. godine postala prva zapadnoevropska država koja je potpisala ugovor o kupovini ruskog gasa, neposredno prije sovjetske invazije na Čehoslovačku. Međutim, nakon spora između ruskog Gazproma i austrijskog OMV-a, to partnerstvo se ove godine bliži kraju.
OMV je na platformi srednjoevropskog gasnog čvorišta najavio prestanak isporuka od danas, dok je Gazprom odbio to da komentariše. Uprkos tome, OMV tvrdi da može nastaviti da snabdijeva svoje kupce uvozom iz Njemačke, Italije i Nizozemske.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ruski gas stiže u Evropu uprkos obustavi isporuka Austriji

Centralna banka (CBCG) je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima, saopštila je guvernerka Irena Radović na sastanku sa ambasadorom Austrije u Crnoj Gori Kristijanom Štajnerom. 
 
- Pored odgovorne supervizije i staranja o finansijskoj stabilnosti sistema, CBCG je usmjerena na kontinuirano unapređivanje regulatornog okvira i usklađivanje sa evropskim standardima - kazala je Radović i zahvalila na dugogodišnjoj snažnoj podršci Austrije, posebno naglašavajući važnost saradnje sa Narodnom bankom Austrije (OeNB) na planu reformskih procesa u ispunjavanju standarda za buduću integraciju u Evropsku uniju (EU) i Evropski sistem centralnih banaka. 
 
Radović je, kako je saopšteno iz CBCG, čestitala Štajneru na preuzimanju nove dužnosti i izrazila uvjerenje da će tokom njegovog mandata dodatno ojačati partnerstvo između Crne Gore i Austrije. 
 
Radović je Štajnera upoznala sa trenutnim stanjem crnogorskog bankarskog sektora, ističući njegovu stabilnost i pozitivne trendove kada su u pitanju ključne bilansne pozicije. 
 
Radović je Štajnera takođe informisala i o značajnim regulatornim aktivnostima koje CBCG sprovodi na planu ispunjenja pretpristupnih obaveza, kao i o intenzivnim aktivnostima u procesu pristupanja Crne Gore Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA). 
 
Štajner je pohvalio napore CBCG u procesu pristupanja Crne Gore SEPA sistemu i istakao da će Austrija nastaviti da pruža podršku Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. 
 
- Uz ocjenu da je ekonomska integracija Zapadnog Balkana važan stub regionalnog razvoja i stabilnosti, sagovornici su izrazili spremnost da, u okviru svojih nadležnosti, pruže puni doprinos daljem unapređenju ekonomskih veza Crne Gore sa regionom i (EU) - zaključuje se u saopštenju.

1250x600

1084x550

Radović sa Štajnerom: Usmjereni na unapređivanje regulatornog okvira

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Poslije intenzivne višednevne potrage austrijska policija javila je da je pronašla tijelo osumnjičenog ubice dvoje ljudi, među kojima gradonačelnika jedne opštine, a vjeruje se da je izvršio samoubistvo.
Osumnjičeni je, kako se vjeruje, u lovačkoj svađi u razmaku od sat i po u ponedjeljak ujutro ubio gradonačelnika mjesta Kirberg ob der Donau, koje se nalazi na granici sa Njemačkom i Češkom, i zatim jednog bivšeg zvaničnika za lov, poslije čega je pobjegao.
Policija mu je izgubila trag dok nisu pronašli njegova kola.
Tijelo osumnjičenog pronađeno je sredinom dana. rekao je danas pomoćnik regionalne policije Rudolf Keplinger na konferenciji za novinare u Lincu na sjeveroistoku zemlje.
- Okolnosti ukazuju da se radi o samoubistvu - rekao je Keplinger i dodao da mu je lično „laknulo“ iako je bilans ovog incidenta troje mrtvih.
Policijski zvaničnik je rekao da su u potrazi za ubicom bile od ponedjeljka mobilsane stotine policajaca uz podršku helikoptera i dronova.
Vozilo osumničenog pronađeno je u petak u šumi u Gornjoj Austriji na sjeveru nedaleko od zločina koji je izgleda vezan za spor oko lova.
Policija je zatim našla beživotno tijelo 56-ogodišneg osumnjičenog, čiji identitet je potvrđen analizom otisaka prstiju, a obdukcija je naređena da se potvrdi uzrok smrti.

Austrijanac osumnjičen za ubistvo gradonačelnika pronađen mrtav

Gradonačelnik opštine Kirhberg u Austriji Franc Hofer, ubijen je danas, a napadač je u bjekstvu. U toku je akcija policije velikih razmjera.
Kako prenosi Krone, sumnja se da je napadač pucao u najmanje još jednu osobu dok je bježao. Treća žrtva još nije zvanično potvrđena.
Počinilac za koga se navodi da je lovac, je u bjekstvu i smatra se veoma opasnim. Nakon što je zapucao, napadač, koji je bio u polju ili u šumi, se uputio u nepoznatom pravcu.
Mediji javljaju da su alarmirane i specijalne jedinice, a na jmesto zločina je stiglo i oklopno vozilo Kobra.
Napad se dogodio oko 9:15 sati ujutru.
Mjesto zločina bilo je u zajednici Altenfelden, oko 500 metara od saveznog autoputa.
Hofer je bio gradonačelnik Kirhberga na Dunavu 16 godina. 2021. godine ponovo je izabran.
Pozadina zločina je vjerovatno dugogodišnji spor između lovaca. Ubijeni gradonačelnik je bio član jednog lovačkog društva, a vjeruje se i da se jedna od upucanih osoba takođe bavila lovom.
Navodno se radilo o dugogodišnjim svađama. Sada je vjerovatno sve eskaliralo, piše Krone.at.

Austrija: Ubijen gradonačelnik i još jedna osoba, policija traga za napadačem

Crna Gora može biti 28. članica Evropske unije (EU) do 2028. godine, ocijenila je ministarka za EU i Ustav u Vladi Austrije Karoline Etštadler. 
 
Kako je saopšteno iz Ministarstva evropskih poslova (MEP), resorna ministarka Maida Gorčević učestvovala je na Evropa Samitu u organizaciji Instituta regiona Evrope u Salzburgu i govorila na panelu “Proširenje EU Geopolitička nužnost“. 
 
Etštadler je kazala da više nije pitanje da li, nego kako Unija i njene članice mogu da pomognu državama kandidatima na putu ka EU. 
 
- Mislimo da Crna Gora može biti 28. članica EU do 2028. godine. Naša je odgovornost da pokažemo da je Unija otvorena za nove kandidate i da izgradimo snažnu i otpornu EU. Mi ćemo vas zastupati sa strane EU - poručila je Etštadler. 
 
Gorčević je kazala da Crna Gora ima plan koji je usaglašen sa Evropskom komisijom za zatvaranje svih poglavlja do kraja 2026. Godine, kako bi do 2028. postala sljedeća članica EU. 
 
Ona je navela da je Vlada samo za prvih 100 dana rada, iako nije imala dvotrećinsku većinu u parlamentu, uspjela da razgovorima i sa vladajućim partijama i opozicijom obezbijedi da se izglasaju imenovanja u pravosuđu koja su godinama bila ključna kočnica daljeg napretka.
- Prije nekoliko dana usvojili smo kritične zakone za zatvaranje čak četiri poglavlja - rekla je Gorčević. 
 
Kako je kazala, ovo je prvi put u sedam godina da Crna Gora privremeno zatvara poglavlja. 
 
- Očekuje se da će se to dogoditi na Međuvladinoj konferenciji sa EU do kraja decembra, što će biti treća međuvladina konferencija u ovoj godini, nakon što nijedna nije održana nekoliko godina - navela je Gorčević. 
 
Ona je dodala da je potrebna odlučna podrška EU i njenih članica politici proširenja, jer je evropska integracija dvosmjeran proces. 
 
Upitana da li se pojavio zamor od pregovaračkog procesa nakon 12 godina, Gorčević je rekla da se zamor morao pojaviti nakon ovoliko godina pregovora Crne Gore sa EU, u kojima je, kako je dodala, bilo i uspona i padova. 
 
Prema njenim riječima, Vlada je prepoznala evropsku integraciju kao jedan od prioriteta. 
 
Gorčević je kazala da su za godinu „pokrenuli Crnu Goru“ i ostvarili veliki napredak. 
 
Proces je, kako je navela, iscrpljujući i stresan za administraciju, posebno za malu državu kao što je Crna Gora, koja ima ograničene kapacitete. 
 
- Ali smo i dalje optimistični, jer za evropski put i vrijednosti nemamo alternativu. Radimo veoma naporno i to smo i pokazali dobivši Izvještaj o ispunjenosti privremenih mjerila u junu i pripremajući se za zatvaranje poglavlja već ovog decembra - rekla je Gorčević. 
 
Sagovornici su se, kako je saopšteno iz MEP-a, usaglasili da Zapadni Balkan mora da postane dio EU, jer je već u srcu Evrope.

Etštadler: Crna Gora može biti članica EU do 2028. godine

Mladi ljudi treba da budu aktivni učesnici u procesu donošenja odluka, poručio je predsjednik Bošnjačkog demokratskog pokreta (BDP) Sead Šahman na sastanku sa 25 mladih političara iz Narodne stranke Austrije (ÖVP) koja je članica Evropske narodne partije (EPP), a čiji je predsjednik aktuelni kancelar te zemlje Karl Nehammer.&nbsp;
Šahman je tokom razgovora naglasio važnost uključivanja mladih ljudi u društveno-političke tokove u namjeri da kroz aktivno učešće budu dio procesa donošenja odluka.&nbsp;
On je takođe naveo da su Crna Gora i Austrija prijateljske zemlje, te da imaju odlične bilateralne odnose u mnogim oblastima.&nbsp;
- Posebno sam istakao značaj evropskog puta Crne Gore uz konstataciju da je evidentna podrška Austrije i njenih institucija u procesu evropskih integracija naše zemlje - kazao je Šahman.&nbsp;
On je generaciju mlađih političara iz vladajuće Narodne stranke Austrije informisao o aktuelnom političkom stanju u državi, te o novoformiranom Bošnjačkom demokratskom pokretu u Crnoj Gori, programskim ciljevima pokreta, kao i o planiranoj dinamici uspostavljanja i razvoja strukture BDP-a.&nbsp;
Predstavnici mladih Austrijske narodne stranke koji borave u dvodnevnoj posjeti Podgorici su iskazali želju da u budućnosti sarađuju sa omladinskom organizacijom BDP-a kroz razne forme koje mogu doprinijeti kako razvoju dvije političke organizacije, tako i prosperitetu naših zemalja.&nbsp;
- BDP će dati prostor zainteresovanim mladim ljudima i naše politike će u mnogome biti posvećene mladima i za mlade, koji neće biti samo dekor, već aktivni učesnici u procesu donošenja odluka - zaključio je Šahman

Šahman: Mladi ljudi treba da budu aktivni učesnici u procesu donošenja odluka

Prema prvim preliminarnim rezultatima austrijskih parlamentarnih izbora krajnje desničarska Slobodarska partija ima vođstvo u glasovima ispred vladajuće konzervativne Austrijske narodne partije.
Prve projekcije televizije ORF daju podršku Slobodarskoj partiji na 29,1 odsto a Austrijskoj narodnoj partiji kancelara Karla Nehamera na 26,3 odsto. Na trećem mjestu su Socijaldemokrate lijevog centra sa 20,9 odsto.
Herbert Kikl, bivši ministar unutrašnjih poslova koji je predvodio Slobodarsku partiju od 2021. godine, želi da postane novi kancelar Austrije nakon prve pobede krajnje desnice na nacionalnim izborima u Austriji posle Drugog svjetskog rata.
Krajnja desnica je iskoristila frustraciju birača zbog visoke inflacije, rata u Ukrajini, pandemije COVID i brizi oko migracija.
U svom izbornom programu, pod nazivom „Tvrđava Austrija“, Slobodarska partija poziva na „remigraciju nepozvanih stranaca“, radi postizanja „homogenije“ zemlje strogom kontrolom granica i suspendovanjem prava na azil putem „zakona o vanrednim situacijama“ i takođe poziva na ukidanje sankcija Rusiji.
Ali da bi postao novi lider Austrije, treba mu koalicioni partner koji bi imao većinu u donjem domu parlamenta, a ostali rivali su rekli da neće raditi sa Kiklom u vladi.
Generalni sekretar Narodne stranke Kristijan Štoker priznao je da „nijesmo osvojili prvo mjesto“, ali je rekao da se njegova stranka vratila sa nižeg rejtinga u anketama. I potvrdio je Nehamerovo odbijanje da formira koaliciju sa Kiklom „to je bio slučaj juče, tako je i danas i tako će biti i sjutra“.
Lider socijaldemokrata, stranke koja je vodila mnoge austrijske vlade posle Drugog svjetskog rata Andreas Babler, pozicionirao se kao krajnja suprotnost Kiklu. Babler je odbacio vladu sa krajnjom desnicom i označio Kikla kao „prijetnju demokratiji“.
Više od 6,3 miliona ljudi starosti 16 i više godina imalo je pravo da glasa za novi parlament u Austriji, članici Evropske unije koja vodi politiku vojne neutralnosti.
&nbsp;

Krajnje desničarska partija ima vođstvo

U poplavama koje su zahvatile Poljsku, Češku, Rumuniju i Austriju poginulo je najmanje 19 ljudi, a jaka kiša i nevrijeme proširili su se i na Italiju. 
 
U južnoj Poljskoj više od pet hiljada vojnika pomaže ljudima da se izbore sa posljedicama poplava. 
 
U Nisi, gradu od 40 hiljada stanovnika na jugu Poljske, nivo vode je počeo da opada. 
 
Pošto vodostaj Dunava raste, glavni gradovi Slovačke i Mađarske, Bratislava i Budimpešta, pripremaju se za moguće izlivanje iz korita, prenosi BBC. 
 
Do poplava je došlo pošto je oluja Boris donijela velike količine kiše, čak i snijeg tokom vikenda u centralnoj i istočnoj Evropi. 
 
Jaka kiša sa grmljavinom trenutno pada u Italiji i nacionalna meteorološka služba izdala je upozorenja za oblasti od sjeverne obale Emilije-Romanje do juga zemlje. 
 
Nacionalna služba civilne zaštite za srijedu je izdala žuta upozorenja za skoro 50 regiona, upozoravajući da postoji opasnost od nevremena, klizišta i poplava.

Raste broj žrtava u poplavama, nevrijeme stiglo do Italije

Tijelo pete žrtve ciklona "Boris" u Austriji je danas nađeno u poplavljenoj kući čime je na pet porastao broj poginulih u toj zemlji, a na ukupno 19 u Srednjoj i Istočnoj Evropi.
Mrtva 81-godišnja žena je nađena u njenoj kući u Donjoj Austriji, rekao je portparol policije.
U Rumuniji je za sada sedam mrtvih, u Poljskoj četiri, u Českoj tri i osam nestalih.
Iako izgleda da se vrijeme popravlja, tlo je i dalje natopljeno i rijeke se izlivaju zbog čega vlasti traže od stanovnika najveće mjere opreza.
U Austriji je nepristupačno 26 sela, a smirivanje nevremena se otkriva sve veći obim katstrofe, rekla je regionalna guvernerka Johana Mikl-Lajtner.
Od petka je tokom jake kiše i olujnog vjetra bilo 33.000 intervencije službi za pomoć i spasavanje u toj zemlji.
U Beču su i dalje djelimično zatvorene četiri metro linije, kao i svi gradski parkovi zbog mogućeg pada drveća.
U Češkoj, nešto više od 60.000 domaćinstava i dalje je bez struje, uglavnom na sjeveroistoku. Najveći basen u Češkoj, ribnjak Rožmberk na jugu, preplavio je obode.
Ove poplave su najgore u regionu od 2002. godine kda su bili poplavljeni Prag, Drezden i Beč, kažu stručnjaci.
Očekuje se da će narednih mjeseci biti napravljene studije da se vidi da li je to posljedica promjene klime, saopštila je danas Međunarodna federacija Crvenog krsta i Crvenog polumjeseca, čiji timovi su se mobilisali na terenu posljednjih dana.
- Ovih pojava je poslednjih godina više u Evropi koja se zagrijala mnogo brže nego drugi krajevi svijeta - rekao je na novinarima u UN Andreas Vajsenberg, zadužen za katastrofe, klimu i krize.
- Ove poplave nazvane su istorijskim – to je tačno, ali klimatske promjene to ubrzavaju i uskoro ćemo možda govoriti o jednoj takvoj pojavi godišnje - upozorio je on i pozvao da se više sredstava posveti borbi protiv klimatskih promjena.

Broj žrtava od ciklona „Boris“ u Srednjoj Evropi porastao na 19

&nbsp;Davor Dragojević, naš istaknuti i nagrađivani glumac, reditelj i osnivač međunarodnog festivala lutkarstva će biti gost na tribini „Podgoričke priče“ koja će se održati u ponedjeljak, 25. novembra u Multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović”, od 20 sati, saopštili su iz KIC-a.&nbsp;
Davor Dragojević će publici, sa moderatorom Vanjom Kovačević govoriti o &nbsp;svom plodnom i bogatom višedecenijskom radu, ali i tome što ga godinama izdvaja i čini drugačijim, pogotovo kad je riječ o segmentu afirmacije crnogorske pozorišne kulture i stvaralaštva – naveli su u saopštenju. &nbsp;
Davor Dragojević je rođen 1966. godine u Titogradu (Podgorica). Stalni je član ansambla Gradskog pozorišta od 1993. godine. Diplomirao je lutkarsku režiju na Nacionalnoj akademiji za teatarsku i filmsku umjetnost „Krsto Serafov“ u Sofiji, u klasi profesora Slavča Malenova. Direktor je i jedan od osnivača Međunarodnog festivala lutkarstva - Podgorica, Crna Gora. Režirao je predstave u Crnoj Gori, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji. Piše pozorišne komade za lutkarsku i dramsku scenu za djecu. Objavio je knjigu Čarobni kamen i druge bajke - pet dramskih tekstova za lutkarsku igru. Piše pjesme i komponuje muziku za djecu. Više puta je učestvovao kao tekstopisac i kompozitor na dječijim muzičkim festivalima. Ostvario je mnogobrojne uloge u pozorištima, na filmu i TV serijama. Više puta je bio i član žirija na međunarodnim filmskim i pozorišnim festivalima. Dobitnik je više nagrada i priznanja, posebno se izdvaja Specijalno priznanje za filantropiju „Iskra“ 2016. za građanski doprinos opštem dobru.
&nbsp;

Davor Dragojević gost tribine „Podgoričke priče“, u KIC-u, 25. novembra

Predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić čestitao je rukovodstvu i građanima Budve 22. novembar, Dan opštine i Dan oslobođenja Budve u Drugom svjetskom ratu. 
 
 - Ogroman je značaj i vrijednost Budve koliko za nacionalni turizam i državni budžet, toliko i za sveukupnu sliku i ugled naše zemlje pred međunarodnim gostima, partnerima i prijateljima - navodi Spajić u čestitki. 
 
 Kako je poručio, nada se da će Budva, vođena demokratskim principima i opštim interesom, uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti, kako bi i njeni stanovnici i gosti imali priliku da osjete sve benefite, kvalitete i vrijednosti materijalnog, prirodnog i duhovnog bogatstva koje pripada drevnom gradu. 
 
 - Takođe, uvjerenja sam da ćemo nastupajući pripremni period za sljedeću ljetnju turističku sezonu iskoristiti na najbolji način, kako bi Budva bila primjer funkcionalne, uspješne i solidarne zajednice – perjanica crnogorskog turizma - zaključio je Spajić.
&nbsp;

Spajić: Nadam se da će Budva uploviti u mirnije vode iskrenog dijaloga i stabilne vlasti

Glavni odbor Demokratske partije socijalista donio je odluku o raspisivanju redovnog desetog Kongresa partije za 25. januar naredne godine, saopšteno je iz te partije.
kako se navodi, deseti Kongres održava se u redovnom terminu nakon četiri godine i osim novog sastava Glavnog odbora na njemu će biti donešena kongresna dokumenta koja će – uz analizu rada partije u posljednjem četvorogodištu, trasirati politiku i program stranke u narednom peridou.
- Na sjednici je konstatovano zadovoljstvo ostvarenim izbornim rezultatima u ovoj godini koji su, od opštine do opštine, potvrdili povratak povjerenja u politiku Demokratske partije socijalista uz očekivanje da se takav trend nastavi i na narednim lokalnim izborima. Na sjednici je razmatrana i aktuelna politička situacija kao i tekuća pitanja - navodi se u saopštenju.

GO DPS: Deseti Kongres 25. januara, trend rasta potvrda povratka povjerenja građana

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata dogodilo se 19 saobraćajnih nezgoda, u kojima su tri osobe povrijeđene teže, a pet lakše. 
 
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije kazali su da se u Podgorici dogodilo 11 nezgoda, a u Baru i Nikšiću po dvije. 
 
Po jedna nezgoda evidentirana je u Ulcinju, Tivtu, Plavu i Šavniku. 
 
Izdata su 224 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 18 prekršajnih prijava. 
 
Policija je oduzela pet pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: austrija