Italijanski teniser Janik Siner drugi put uzastopno pobjednik je Australijan opena.
On je danas u Melburnu, u finalnom meču, savladao Aleksandra Zvereva 3:0, po setovima 6:3, 7:6 i 6:3.
Do pobjede u finalu i trećeg grend slem trofeja došao je nakon dva sata i 42 minuta igre.
U karijeri ima i US Open, osvojen prošle godine.
Zverev nema grend slem trofej, a treći put igrao je veliko finale.
Bio je finalista na Rolan Garosu prošle i US Openu 2020. godine.
U konkurenciji teniserki trofej je juče osvojila Amerikanka Medison Kiz.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Siner odbranio trofej u Melburnu

Američka teniserka Medison Kiz osvojila je Australijan Open, pošto je u finalu pobijedila Arinu Sabalenku 2:1 (6:3, 2:6, 7:5).
Amerikanka ,14. na svijetu, napravila je veliki podvig i do prve gren slem titule došla je pobjedama nad dvije najbolje teniserke na WTA turu. 
I to su oba trijumfa ostvarena poslije velike borbe i tri odigrana seta.
Djevojka koja je dugo prisutna na WTA turu i prije ovog igrala samo jedno gren slem finale, konačno je okrunila karijeru najznačajnijim trofejom. Ali niko neće imati šta da joj kaže za ovo, jer je pobijedila na putu do trofeja dvije najbolje teniserke na WTA turu Igu Švjontek i Arinu Sabalenku.
Kiz je mnogo bolje počela meč i u prvom setu povela 5:1. Međutim, proradili su nervi, a sa druge strane prva na svijetu je pokazala kakva je igračica na svom optimumu. Uspjela je da vrati jedan brejk, smanji na 5:3. Ali i Kiz mora da se pohvali, jer je momentalno reagovala, vratila hrabrost i brejkom uzela već viđen prvi set – 6:3.
Ali poslije drugog seta malo ko je vjerovao da će ova priča imati srećan kraj za nju. Drugi set je Sabalenka riješila na prilično ubjedljiv način. Funkcionisao je prvi servis, imala pozitivan odnos direktnih poena i neiznuđenih grešaka i rezultat je bio 6:2. Međutim, u trećem setu se Kiz vratila svojoj igri i viđen je najbolji set finala.
Velika borba, koja je na kraju završena poslije 12 gemova. Kiz je pobijedila brejkom u posljednjem gemu, a taj poen je zaradila milimetarski preciznim forhendom u velikom stilu.
Ovom pobjedom Kiz će izjednačiti najbolji renking karijere a to je sedmo mjesto.

Medison Kiz herojski do prve gren slem titule

Prvi nosilac i branilac titule na Austrialijan Openu, Italijan Janik Siner, nadigrao je Amerikanca Bena Šeltona u polufinalu turnira, sa 3:0 po setovima (7:6, 6:2, 6:2).
Siner će za novu titulu u Mleburnu igrati protiv Aleksandra Zvereva, kojem je jutros Novak Đoković predao meč na kraju prvog seta.
Finale Australijan Opena u muškom singlu &nbsp;na programu je u nedjelju.

1250x600

AO: Siner i Zverev u finalu prvog gren slema sezone

Njemac Aleksandar Zverev prvi je finalista Australijan Opena. On će se boriti u nedjelju sa boljim iz meča Siner- Šelton.
Zverev je do finala stigao nakon što je Novak Đoković poslije prvog seta predao meč. Rezultat u tom trenutku bio je 1:0, nakon taj-brejka 7:5 u setovima za Zvereva.

Zverev u finalu Australijan Opena, Đoković predao meč

Bjeloruskinja Arina Sabalenka prva je finalistkinja Australijan Opena. Ona je pobijedila Španjolku Paulu Badosu sa 2:0 u setovima (6:4, 6:2).
U drugom meču Amerikanka Medison Kiz pobijedila je Poljakinju Igu Švjontek sa 2:1 u setovima (5:7, 6:1, 7:6).
Sabalenka i Kiz igraće u finalu turnira u subotu.

Sabalenka i Kiz u finalu Australijan Opena

Srpski teniser Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena (AO). 
 
On je danas u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladao Španca Karlosa Alkaraza 3:1, po setovima 4:6, 6:4, 6:3 i 6:4. 
 
Do pobjede i polufinala došao je nakon tri sata i 37 minuta igre. 
 
Naredni rival biće mu Aleksander Zverev, koji je u četvrtfinalnom meču pobijedio 11. igrača svijeta, Amerikanca Tomija Pola, 3:1 (7:6, 7:6, 2:6 i 6:1). 
 
Sjutra će za polufinale igrati Janik Siner i Aleks de Minaur, odnosno Lorenco Sonego i Ben Šelton.

Đoković u polufinalu AO

U Melburnu su sinoć (po našem vremenu) počeli mečevi četvrtog kola Australijan Opena.&nbsp;
U muškom singlu, prvi nosilac Janik Siner pobijedio je Holgera Runea u četiri seta (6:3; 3:6; 6:3; 6:2).
Veteran Gael Monfis predao je Benu Šeltonu meč u četvrtom setu.
&nbsp;Poljakinja Iga Švjontek rutinski je pobijedila Njemicu Evu Lis prepustivši joj svega jedan gem.
Elina Svitolina je lako stigla do pobjede protiv Veronike Kudermetove sa 6:4 i 6:1 po setovima.
U narednu rundu je prošla i Medison Kiz, koja je nadigrala Elenu Ribakinu (3:6; 6:1; 3:6).
U još jednom maratonskom meču, Ema Navaro pobijedila je Darju Kasatkinu.
Od sjutra počinju četvrtfinalni mečevi, a na teren izlaze Koko Gof, Aleksandar Zverev, Arina Sabalenka, a pravi spektakl predstavljaće meč između Novaka Đokovića i Karlosa Alkaraza.

Švjontek i Siner lako do pobjede, Monfis predao u četvrtom setu

&nbsp;Danil Medvedev, trostruki finalista Australija opena, ove godine nije mogao dalje od druge runde.&nbsp;
Ruski teniser eliminisan je od 19-godišnjeg Amerikanca Lernera Tijena &nbsp;nakon bitke od skoro pet sati i isto toliko odigranih setova.
Susret je završen u tri sata iza ponoći po lokalnom vremenu.
Tijen je krenuo odlično, dobio uvodne dvije dionice, a onda je Medvedev uzvratio istom mjerom u naredna dva seta. U petom setu odluka je pala nakon super taj-brejka koji je 121. igrač planete dobio sa 10:7.
Tijen će u narednoj rundi igrati protiv Korentana Mutea.

AO: Medvedev eliminisan u drugom kolu nakon 5 sati igre

Najuspješnija crnogorska teniserka, Danka Kovinić, plasirala se u drugo kolo Australijan Opena. Ovo je našoj teniserki prva pobjeda na gren slem turniru nakon skoro tri godine, čemu su doprinijele povrede i duga pauza.
Danka je slavila protiv Lulu Sun sa Novog Zelanda rezultatom 6:3, 7:5.
U narednoj rundi Danku očekuje duel sa Dajanom Jastremskom, koja je nešto ranije jutros bila bolja od Majar Šerif 6:1, 6:4.
Za našu teniserku meč u Melburnu bio je prvi na grend slem turnirima od US opena 2023, a prva pobjeda od Rolan Garosa iste godine kada je stigla do treće runde.
Treće kolo je najveći uspjeh za djevojku iz Herceg Novog i na Australijan openu, do kojeg je stigla prije tri godine.

Danka Kovinić u drugom kolu Australijan Opena

Treći teniser svijeta, Španac Karlos Alkaraz, bez poteškoća se plasirao u drugo kolo Australijan opena. On je na početku prvog Gren slema sezone savladao Kazahstanaca Aleksandera Ševčenka sa 3:0, a po setovima je bilo 6:1, 7:5, 6:1. Meč je trajao jedan sat i 56 minuta, a Alkaraz je dominirao.&nbsp;
Alkaraz, koji ima 21 godinu, već je osvojio četiri grend slem titule, &nbsp;a jedini slem na kom nikad nije slavio je upravo Australijan open.
Njega u narednom kolu čeka Japanac Nišikoa, koji je na startu pobijedio Dougaza iz Tunisa sa 3:1 u setovima.
Deseti igrač svijeta, bugarski teniser Grigor Dimitrov, završio je nastup na turniru, jer je zbog povrede predao meč Italijanu Frančesku Pasaru u drugom setu. Pasaro je vodio 7:5, 2:1 kada je Bugarin odlučio da preda.
Tako je Italijan stigao do drugog kola, iako nije uspio ni da se plasira u glavni žreb. već je upao naknadno kao "laki luzer", poslije odustajanja Fabija Fonjinija.
Pasaro je sada potencijalni rival Novaku Đokoviću u osmini finala.

Australijan Open: Alkaraz rutinski do drugog kola, Dimitrov predao meč

Viši sud u Novom Sadu osudio je danas Miloša Golića na zatvorsku kaznu od godinu i osam mjeseci, jer je u januaru ove godine na javnom skupu ispred Medicinskog fakulteta u Novom Sadu izvršio krivično djelo nasilničko ponašanje.
On je krivično djelo priznao, a navodi se kako ga je izvršio u stanju bitno smanjene uračunljivosti.
Pored zatvorske, sudsko veće sudije Ivane Josifović izreklo mu je i novčanu kaznu u iznosu od 100.000 dinara.
Pored toga, izrečena je i mjera bezbjednosti obaveznog psihijatrijskog liječenja i čuvanja u zdravstvenoj ustanovi.
Vrijeme provedeno u toj ustanovi se uračunava u zatvorsku kaznu i trajaće dok postoji potreba za liječenjem, a može trajati i duže od izrečene kazne zatvora.
U zatvorsku kaznu se uračunava vrijeme provedeno u pritvoru, koji je okrivljenom produžen do upućivanja u zavod za izvršenje krivičnih sankcija.
Protiv navedene presude stranke i branilac mogu izjaviti žalbu Apelacionom sudu u Novom Sadu.
Podsjećamo, on je 17. januara tokom studentskog protesta pokušao da nasrne na njih nožem, a potom im isjekao transparent.

Godinu i osam mjeseci zatvora za muškarca koji je nasrnuo nožem na studente Medicinskog fakulteta u Novom Sadu

U sklopu sakcije Specijalnog policijskog odjeljenja danas je uhapšen i saslušan Haris Kardović koji je jedan od osumnjičenih za krijumčarenje i pranje novca.&nbsp;
Kako je objavio Libertas, uhapšen je i Refik Kadrović, &nbsp;a vlasnik "Televeksa“ Vladimir Mijajlović jedan je od osumnjičenih. On, prema nezvaničnim informacijama Libertasa, još nije uhapšen jer se, navodno, nalazi van Crne Gore.
Iz Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), ranije danas, saopšteno je da Specijalno policijsko odjeljenje po njihovom nalogu sprovodi hitne dokazne radnje prema više osoba u Podgorici, Baru, Ulcinju i Rožajama.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DPtx3PCwxJj4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
"Zbog postojanja osnova sumnje da su učinili krivična djela stvaranje kriminalne organizacije, pranje novca i krijumčarenje. Specijalno policijsko odjeljenje preduzima mjere i radnje radi njihovog lišenja slobode“, naveli su iz SDT-a.
Uhapšeni Kardović je priveden danas, oko 14 časova, u Specijalno policijsko odjeljenje na saslušanje.
Mijajlovićev "Televeks" je, kako se navodi u Centralnom registru privrednih subjekata, firma registrovana za proizvodnju proizvoda od drveta, plute, slame i pruća.

Haris Kadrović saslušan u SPO

U požaru koji je u utorak izbio u restoranu u gradu Liaoyang, u sjeveroistočnoj kineskoj provinciji Liaoning, poginule su 22 osobe, a još tri su povrijeđene. Istragu uzroka požara zatražio je i kineski predsjednik Si Điping.
Požar je izbio u 12:15 po lokalnom vremenu (4:25 po srednjoevropskom vremenu) u restoranu koji se nalazi u stambenoj četvrti grada. Uzrok izbijanja požara još nije poznat, ali snimci s mjesta događaja prikazuju ogromne plamenove koji su sukljali iz prozora i vrata trospratne zgrade. Vatra se proširila i na desetine parkiranih vozila u blizini.
- Na terenu je bilo angažovano 22 vatrogasna vozila i 85 vatrogasaca - rekao je, prema navodima agencija, Hao Peng, sekretar partijskog komiteta Komunističke partije Kine za provinciju Liaoning. Dodao je da su spasilačke operacije na licu mjesta okončane te da su svi ljudi evakuisani.
Kineski predsjednik Si Điping nazvao je požar "velikom lekcijom" te je pozvao na maksimalne napore kako bi se povrijeđenima pružila pomoć, porodicama žrtava omogućila podrška i hitno sprovela istraga o uzroku tragedije. Istovremeno je naglasio potrebu da se odgovorni za ovaj događaj privedu pravdi.
Ovo je posljednji u nizu sličnih incidenata koji su se dogodili širom Kine u proteklim godinama. U aprilu je 20 ljudi izgubilo život u požaru koji je izbio u domu za starije osobe u sjevernoj provinciji Hebei.
Prošle godine, najmanje dvije ozbiljne eksplozije desile su se u stambenim četvrtima zbog curenja plina.&nbsp;
U martu je eksplodirao restoran u gradu Sanche na sjeveroistoku zemlje, pri čemu su dvije osobe poginule, a 26 je povrijeđeno. U septembru je eksplozija plina u višespratnici u južnoj provinciji Shenzhen usmrtila jednu osobu.

U požaru u restoranu u Kini poginule 22 osobe: U istragu se umiješao i predsjednik Si Điping

U okviru Top Business Montenegro Awards 2025 biće dodijeljena 22 priznanja za najuspješnija crnogorska preduzeća.
Top Business Montenegro inicijativa uspješno je završila rangiranje najuspješnijih crnogorskih preduzeća koja su dostavila ispravne finansijske izvještaje za prošlu godinu i ispunila standarde kvaliteta.
- Na osnovu ostvarenih rezultata, biće dodijeljena 22 priznanja u okviru Top Business Montenegro Awards 2025 i to četiri prema veličini preduzeća, 15 za ključne djelatnosti privrede, te tri specijalna priznanja - za najveću neto dobit, najvećeg poslodavca i najbolje novoosnovano preduzeće - navodi se u saopštenju.
U kategoriji velikih kompanija, priznanje za poslovne prihode osvojila je Elektroprivreda (EPCG).
Među srednjim preduzećima istakla se Coca-Cola Hellenic Bottling Company Crna Gora, dok je u kategoriji malih preduzeća nagrađena Pearl Executive Aviation. Priznanje za najbolje mikro preduzeće pripalo je budvanskoj kompaniji BTA.
U ključnim djelatnostima prvonagrađeni su Voli Trade, Portonovi Hospitality Management Company, Panevivo Podgorica, Azmont Investments, CMM Budva, Ernst &amp; Young Montenegro, Bemax, Meso-Promet, Rudnik uglja, Mtel, Comtrade Distribution, EPAM Systems Montenegro, Jugopetrol, Glosarij, Poliklinika Moj Lab.
Priznanje za najvećeg poslodavca dobila je kompanija IDEA-CG Podgorica, za najbolje novoosnovano preduzeće Premium Business Montenegro, dok je priznanje za najveću neto dobit osvojio Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES).
Svečana dodjela priznanja TBM Awards 2025 biće organizovana početkom juna, uz prisustvo predstavnika institucija, poslovne zajednice i medija.
Inicijativu Top Business Montenegro pokrenula je Agencija za kreativne komunikacije BI Communication, uz podršku prvog crnogorskog provajdera poslovnih informacija BI Consulting.
Projekat se realizuje u saradnji sa Privrednom komorom (PKCG) i pod pokroviteljstvom Crnogorske komercijalne banke (CKB).
Svi rezultati biće objavljeni u specijalnom izdanju poslovnog časopisa Top Business Montenegro, koje uskoro izlazi.

Poznati dobitnici Top Business Montenegro Awards 2025: U ključnim djelatnostima nagrađeni Bemax, Voli Trade, Mtel, Jugopetrol...

Postoje mišljenja da religijom treba da se bave samo vjerujući ljudi i da ljudi koji ne vjeruju u postojanje nikakvog nadnaravnog kreativnog uma, koji ne vjeruju u dušu koja nadživljuje tijelo i ostala metafizička čuda, ne mogu spoznati smisao vjere, te samim time su nekompetentni u bavljenju njome. Ili, uprošćeno rečeno, samo ako vjeruješ u postojanje Boga tek tada bićeš svjestan njegovog prisustva. Ako bi pošli od toga da evharistijskim ritualima sa naforom i gutljajem vina vjernik zaista vjeruje da uzima Hristovo tijelo i njegovu krv, onda smo blizu da je ta teza i tačna. Inače, kako bi racionalno biće u kolutiću hljeba i gutljaju vina vidio bilo što drugo, taman da se pojavi sam Isus Hrist da ih dijeli? Potonji Uskrs je definitivno postao vaskrs, iako sam prelistavao staru beogradsku štampu u kojoj se taj dan stalno pisao kao Uskrs. Što će reći da se, uz „plivanje za časni krst“, klečanje i bauljanje po zemlji, ljubljene popovskih ruku, nazivanje popova očevima, ... stvara nova hiljadugodišnja tradicija u mantijaškom svijetu - vaskrsnuće vaskrsa. Naša tri ljubljena predsjednika - države, vlade i parlamenta su i oni založili malo Hristovog tijela i napili mu se krvi. Njihova je vjera utemeljena, ne u Hristovoj crkvi, o tome nemaju pojma, već u vjeru u svetosavske apostole. Original srpske. Toliki su Hristovi sljedbenici da je prvi premijer „oslobođene Crne Gore“ čak brda pomjerao, pobrkao vjeru i sujevjerje, Radoja sa nekadašnjim ministrom Aleksandrom Damjanovićem, kor sa horom, ... na kraju je pobrkao i državu. Čudo svetosavska vjera čini. <h2>Jeres</h2> Mada, dok god ne idu da ih mrtvačke kosti, ili mošti što bi se pravoslavno reklo, liječe, no se liječe u Kliničkom centru, tanka mi je ta vjera. Sve se nešto bojim da su pionirske marame, sletove i štafete zamjenili suvim granjem, farbanim jajima i crkvnim ritualima. Da ne rečem evharistijom. Mada je funkcija ista, rituali tu služe da se đeca prime na sladoled i šarenu lažu. Ili se to zove ulaganje u budućnost, u stanove, džipove, poneki i izgori, đavo ga izgorio, zlatne slavine, italijanski namještaj, skupocjenu, firmiranu vladičansku ili episkopsku odoru i svašta nešto, što bi rekle zaslužne umjetnice sa TV Pinka. A i vjeronenauka dobro dođe u državnim školama. Biće to dobri izvori prihoda jednog dana, a i „uzorni“ Srbi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250427070452_2d438d31e63aabd7cc32298015b3de32550d36260d446a24f35ec114c97d088d" data-rendition-name="original" width="890" height="676" loading="lazy" alt="Vozni parh Porfirijev "><figcaption>UŽIVAJU U LUKSUZU: Vozni park patrijarha srpskog, episkopa i vladika enormne vrijednosti</figcaption></figure>  Iako se trude, svetosavski apostoli, čak i sa podnošenjem krivičnih prijava, u XXI stoljeću i nominalno sekularnoj državi ne mogu nikome stavljati flaster na usta, niti uskratiti pravo bilo kome da se bavi ulogom religije u oduzimanju budućnosti društvu. Tim prije, što smo nesumnjivo kompetentniji i teološki obrazovaniji od, slobodno se može reći, kompletnog klira u Crnoj Gori. Recimo, mi znamo da je bavljenje sekularnim u crkvi jeres. I to velika jeres! Oni ne znaju! Kažu, nama je dozvoljeno sve što je dozvoljeno svakom čovjeku? E pa nije. Nije ni pucanje iz kalašnjikova, ni bavljenje politikom, ni širenje velikosrpskog nacionalizma, ni širenje podjela, mržnje, uživanje u luksuzu, bavljenje biznisom, građevinskim, turističkim i ostalim, .... nije! Nije ni stalno pominjanje kapele Karađorđevića, koja bi, tobože, smirila duhove kao simbol okupacije i nestanka Crne Gore kao države, jer je to bomba koja bi zapalila Crnu Goru. Osim toga, nezakonito je bilo što graditi pored mauzoleja na Jezerskom vrhu i krivično se, u tom slučaju, odgovara zbog narušavanja zaštićenog spomenika kulture. Nego, kad smo kod smirivanja duhova, nikako da nam slavno ime Joanikije saopšti ko su bili terapeuti iz njegove crkve koji su „liječili“ masovne ubice na Cetinju? Da vidimo čiji su se to duhovi zaigrali oko kapele Karađorđevića? Što se duhova i duhovnosti tiče, nema krimosa koji ne nosi oko vrata i na retrovizoru skupocjenih kola krstaču. Naivno vjeruju da će im sačuvati živote. Takođe, nikada više kriminala nije bilo u Crnoj Gori otkad zamijenismo petokraku krstačom. Ne pomaže ni gradnja deset crkava po glavi stanovnika? Naprotiv! <h2>Jevanđelje</h2> Dok vam gore džipovi od sto hiljada eura i dok svojim kupovinama održavate rentabilnim salone automobila, malo ću vam čitati djelove iz jevanđelja, jer dok ih vi blagogagoljite tobožnjim vjernicima, ni njima ni vama ne uđe ništa u glavu što pročitate: „Zato vam kažem: Ne brinite se dušom svojom što ćete jesti, ili što ćete piti; niti tijelom svojim, u što ćete se odjenuti. Nije li duša pretežnija od hrane, i tijelo od odijela? Pogledajte na ptice nebeske kako ne siju, niti žanju, ni sabiraju u žitnice, pa Otac vaš nebeski hrani ih. Nijeste li vi mnogo pretežniji od njih? ... Pa kada travu u polju, koja danas jeste, a sjutra se u peć baca, Bog tako odijeva, a kamoli vas, malovjerni? Ne brinite se, dakle, govoreći: Šta ćemo jesti, ili šta ćemo piti, ili čime ćemo se odjenuti? Jer sve ovo neznabošci ištu; a zna i Otac vaše nebeski da vama treba sve ovo. Nego ištite najprije Carstvo Božije i pravdu njegovu, i ovo će vam se sve dodati. Ne brinite se, dakle, za sjutra, jer sjutra brinuće se za se. Dosta je svakom danu zla svoga.“ (Besjeda na Gori, Isus Hristos, Matej, 6:25-34).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250113080136_944473c25d30d12d6e20ab29aa6b317ae5b33faa83f154e8e68923e44a24c96c" data-rendition-name="original" width="500" height="403" loading="lazy" alt="Automobil Miajlo Backović"><figcaption>POSLUŠAJTE MALO JEŠU IZ NAZARETA, MANITE SE DŽIPOVA: Skupo, zapaljeno vozilo popa Mijajla Backovića(Photo: Privatna arhiva/RTNK)</figcaption></figure>  Poslušajte malo Ješuu iz Nazareta, manite se džipova pa vam neće gorjeti, manite se skupih firmiranih drangulija na sebi, luksuza, biznisa, ... Budite kao 'tice na grani pa će sjutra brinuti za vas. No što ćete mučenici, takvi kakvi ste, ako se Ješua ponovo pojavi među vama? Pa počne da vas preslišava? Biće to najveće biološko gorivo na nebesima. <h2>Kanoni</h2> Prvi čovjek Beogradske patrijaršije, tzv. Vučićev Dugin i Vučićeva Zaharova, prije nekoliko dana posjetio je botoksiranog cara Rusije da mu prenese podršku za što više mrtvih Ukrajinaca i poruku srpskog cara da će obojena revolucija uskoro pasti kao one kule u Njujorku. Još i da će geostrateški Srbija biti dio „ruskog sveta“ kad botoksirani car potamani sve liberalne ideologije svijeta. Uz nemalu pomoć Donalda Daka. Svekoliko pobunjeno srpstvo je sa razočarenjem primilo navode o „cvjetnoj“ revoluciji, poneko i o „ruskom svetu“, ali nikoga ne takoše riječi o sudbini Crne Gore, BiH i Kosova u toj novom geostrateškom vodvilju po notama botoksiranog cara? Što će reći, obrni - okreni, ko god sjedne za volan Srbije ima namjeru da usput ukrca Crnu Goru. Ovi ostali neka se sami brane. To su vam one kokarde i ostala znamenja koja šetaju Srbijom i do Strazbura i koja oživljavaju vremena kad su se kvinsliške fašističke sluge preporodile u antifašiste. Izbor prvog čovjeka Beogradske patrijaršije početkom 2021. godine najbolji je dokaz da Bog nema ništa sa tim izborom. Osim ako Vučića ne smatramo bogom. Zna se da su Srpska crkva i srpska država nokat i meso, te da je Srpska crkva produžena ruka velikosrpske, imperijalne politike. Izabrani prvi čovjek Beogradske patrijaršije, nakon toga, izabrao je prvog čovjeka Cetinjske mitropolije. Što će reći da mu je on gazda. A pošto je njegov gazda prvi čovjek Srbije, to znači da je prvi čovjek Cetinjske mitropolije podređen prvom čovjeku Srbije, tzv. prvorođenom, ka svojem gazdi. Pa se postavlja piatnje ko je taj bog koji postavlja božje apostole po Crnoj Gori i po kojim kriterijuma. Pamet, obrazovanje, ljepota, ... ta manite me. Đe se đedoše oni kanoni koji uređuju pitanja pomjesnih crkava? Pokojni Mirko Đorđević, poznati sociolog religije, reče: „Logika pravoslavnih crkava je – na čitavom istoku – i nepisano pravilo: svoja nezavisna država i svoja nezavisna autokefalna crkva“. Baš me zanima đe je pokojni Mirko viđeo logiku u SPC? Oni imaju vrhovni zakon sa samo dva člana: prvi, SPC je uvijek u pravu, drugi, ako ima nekih nedoumica primjenjuje se prvi član. Kad je Srbima trebalo da prisvoje sve pravoslavne crkve u novostvorenoj KSHS 1920. godine sinulo im je da je dobro pozvati se na kanone. A kad im kanoni ne idu u prilog onda su oni prevaziđeni ili važe samo uz saglasnost nadređene crkve. U „Glasniku“’, Službenom listu Srpske pravoslavne crkve br. 1., g. I, od 1/14. oktobra 1920. g. na strani 102 stoji napisano: „Slično tome postupalo se i kod osnivanja nacionalnih autokefalnih oblasti u svima pravoslavnim državama. Tako su uzdignute katedre na stupanj autokefalne arhiepiskopije u prestonim u Srbiji, na Cetinju za crkvu u Crnoj Gori, u Bukureštu za Rumuniju, u Sofiji za Bugarsku, a u Rusiji dignut je arhijerejski presto druge prestonice u Moskvi na stupanj patrijaršije“. U zapisniku zakonodavnog odbora Sv Arhijerejskog Sabora Beogradske mitropolije, održane u Beogradu 3. (16) septembra 1920. pod predśedavanjem Dimitrija, Arhiepiskopa Beogradskog i Mitropolita Srbije, budućeg prvog srpskog patrijarha, na kojoj se raspravljalo o ujedinjenju svih pravoslavnih crkava u jednu, napisano je: „Po odredbama svetih kanona osnivanja najviših crkvenih oblasti u jednoj državi i odnosno u njenoj najvećoj oblasti biva tako, da se katedra prestonice odnosno metropole najveće oblasti podiže na najveći jerarhijski stupanj. Tako pravilo 17, Halkidonskog Sabora određuje da razređenje crkvenih oblasti sledi razređenju državnom i građevinskom“ (misli se na građansko). Da ne zaboravimo i 48 pravilo Tulskog sabora! Pretpostavka svih društvenih transformacija trebalo je da bude sposobnost društva da zasnuje konsenzus o temeljima države i demokratije koji bi, posredstvom legitimnih i efikasnih institucija vladavine prava, civilnog društva i demokratske kulture, omogućio održivu izgradnju demokratske nacije. Onog trenutka kada se svetosavska dogma infiltrirala u Crnoj Gori mi smo izgubili normalnost i kontinuitet u razvoju sopstvenog identiteta, sa akterima, uvjerenjima, interesnom i ideološkom dinamikom, koja je izgubila autentičnost prostora i proizvela brojne kontroverze i društvene raskole. Epilog - sada o našem ontološkom biću odlučuju genijalci iz Krnje Jele.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025012508010_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="DA LI JE ČITAO BOŽIDARA VUKOVIĆA: Joanikije Mićović"><figcaption>POD VUČIĆEVIM PATRONATOM: Joanikije Mićović(Photo: MCP)</figcaption></figure>

Ko nam bira apostole?

Policija je identifikovala i trećeg učesnika organizovanog ubistva Ilije Bogdanovića na Cetinju 24. aprila, a riječ je o još jednom državljaninu Srbije – P.E.B. (36) iz Beograda za kojeg, kako je saopšteno iz Uprave policije, postoji osnovana sumnja da je pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima, te da im je stvarao uslove za ostvarivanje i realizaciju kriminalnog plana.
Prema informacijama Portala ETV riječ je o Ediju Balši Piraliću.
- Po nalogu postupajućeg tužioca u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici od strane službenika Odjeljenja bezbjednosti Cetinje danas je podnijeta krivična prijava protiv P.E.B. zbog postojanja osnovane sumnje da je izvršio krivično djelo teško ubistvo putem pomaganja na štetu lica I.B. – navodi se u saopštenju.&nbsp;
Dodaje se da su policijski službenici obezbijedili dokaze koji nedvosmisleno upućuju na preduzetu radnju izvršenja od strane P.E.B. za kojeg je utvrđeno da je, lažno se predstavljajući pod drugim imenom i prezimenom, sprovodio kriminalne aktivnosti na teritoriji Podgorice i Cetinja.
- Za osumnjičenim će biti raspisana, pored nacionalne, i međunarodna potjernica – navode iz policije.
Dodaju da je na osnovu razmjene podataka sa partnerskim službama utvrđeno da je osumnjičeni P.E.B. u matičnoj državi registrovan kao izvršilac krivičnih djela iz oblasti zloupotrebe droga, imovinskog kriminaliteta sa najvećim stepenom društvene opasnosti i krivičnih djela sa elementima nasilja i falsifikovanja isprava.
Iz Uprave policije ponovili su da na osnovu operativnih, obavještajnih i policijsko-tužilačkih aktivnosti, kao i načina izvršenja i okolnosti, zaključuju da je ubistvo izvršeno ciljano prema Bogdanoviću, te da je žrtva ostvarivala i imala bliske kontakte sa operativno interesantnim licima i članovima organizovanih kriminalnih grupa&nbsp;
- Uprava policije demantuje tvrdnje i plasiranje dezinformacija od strane određenih medija da je I.B. slučajna žrtva, kojim se od strane pojedinaca sračunato i smišljeno, a ničim potkrijepljeno i potvrđeno, pokušava hibridno djelovati i čime se pokušavaju umanjiti uspješne aktivnosti koje sprovodi Uprava policije u odnosu na složene bezbjednosne izazove – zaključuju iz policije.
Državljani Srbije Mihailo Čolović (45) iz Topole i Dragan Ilić (48) iz Aranđelovca uhapšeni su u okviru istrage o ubistvu Ilije Bogdanovića.

Beograđanin pružao logističku podršku i pomoć izvršiocima

Bivši direktor Rudnika uglja Pljevlja i bivši predsjednik Odbora direktora ove državne kompanije Milan Lekić, sada zapošljen na poziciji inženjera u ovom preduzeću, neće odgovarati pred pravosudnim organima zbog uništavanja službenog vozila „reno laguna“ u požaru 1. februara, odlučilo je pljevaljsko tužilaštvo. Kako su juče objavile Vijesti, utvrđeno je da je automobil izgorio zbog tehničke neispravnosti, tako da, saopšteno im je iz Osnovnog tužilaštva u Pljevljima, neće biti pokrenut bilo kakav postupak. „Reno laguna“, vlasništvo Rudnika, izgorio je na Lekićevoj livadi u pljevaljskom selu Rađevići, a on je tada pokušao da prikrije štetu koju je nanio kompaniji, tako što o požaru nije obavijestio ni policiju, ni Vatrogasnu službu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428050456_161b6e29071bb30bc0177ec0917a3c4e2cad415fff6d83ac39c6b21cd0c77ea3" data-rendition-name="original" width="738" height="531" loading="lazy" alt="Rađevići livada spaljeni automobil Reno Laguna"><figcaption>SPALJENI I AUTOMOBIL LIVADA: Selo Rađevići gdje je Lekić uništio još jedno službeno vozilo</figcaption></figure>  Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV, Lekić je ispričao policiji da se dovezao u Rađeviće, izašao iz automobila i zaputio se ka prijatelju koji je radio na livadi, kada je ovaj počeo da mu dovikuje da vozilo gori. On se, kako je ispričao, okrenuo i ugledao plamen. Istragom je utvrđeno, kazali su nam izvori koji su bili angažovani u istražnom postupku, da je toga dana duvao jak vjetar što je dodatno razbuktalo vatru na vozilu i nije mu bilo spasa. Objašnjavaju da je vjetar plamen prenio i na livadu koja je, kako se vidi i na fotografiji koju smo ranije objavili, skoro čitava spaljena. Izvori Portala ETV, dodaju i kako je put do Lekićeve livade veoma loš, makadamski, tako da se pretpostavlja da je on tokom vožnje i oštetio neke dijelove automobila, zbog čega je došlo do spoja koji je izazvao vatru. S obzirom na to da je vozilo u požaru potpuno uništeno nije bilo moguće, kako kažu naši sagovornici, ustanoviti konkretan uzrok pojave plamena. - U skladu sa dostavljenim nalazom kao uzrok nastalog požara na vozilu navodi se tehnički kvar, tj. pregrijavanje električnih sklopova ili pak nekog drugog dijela u predjelu motora vozila - odgovorili su, između ostalog, Vijestima iz Rudnika uglja. Saopštili su i da su kaznili zapošljenog raspoređenog „na radnom mjestu vozač putničkog vozila pri kabinetu Odbora direktora“, zbog povrede radne obaveze, te da je i „zaposlenom koji je koristio vozilo u privatne svrhe izrečena novčana kazna“. Portal ETV objavio je 4. februara da je skoro 24 sata od policije skrivano da je vozilo Rudnika izgorjelo u požaru, te da je policija o događaju obaviještena tek kada su informaciju da je Lekić uništio još jedno službeno vozilo objavili naš i Portal Antena M, a to je bilo 2. februara. - Službenicima Odjeljenja bezbjednosti Pljevlja prijavljeno je 2. februara u 18.25 časova da je u selu Rađevići došlo do požara u kojem je uništeno vozilo marke „renault“, vlasništvo Rudnika uglja Pljevlja – saopšteno je tada Portalu ETV iz Uprave policije. Zašto je informacija skrivana od policije skoro 24 sata niko nije objasnio. A da Lekić nije pozvao ni vatrogasce, potvrdio je našem portalu komandir Služba zaštite i spašavanja Bogdan Bojović koji je rekao da nijesu imali poziv sa te lokacije, odnosno da „ekipe nijesu tamo upućivane ili intervenisale“, niti su imali bilo kakvu informaciju o događaju. Službeni automobil RUP-a, „laguna“, koristio je, prema našim informacijama, novoizabrani predsjednik Odbora direktora Rudnika Dragoljub Krezović i on ga je, prema tvrdnjama naših izvora, posudio Lekiću koji ga je, međutim, uništio. Lekić je i 11. oktobra prošle godine uništio skupi automobil RUP-a. Tada je još bio na čelu Odbora direktora Rudnika i pijan je vozio „infiniti“, premium brend „nisana“, kada je izazvao saobraćajni udes i skoro potpuno havarisao vozilo. Imao je više od jednog promila alkohola u krvi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025042806040_13d54986d36927e7b59ef83b02d1f31d9614cf03b291e2dbf50258805a23a1c9" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Slupani infiniti"><figcaption>TOTALNA ŠTETA: Skupi automobil Rudnika Lekić slupao pijan</figcaption></figure>  Nakon tog incidenta bio je prinuđen da podnese ostavku, ali je ostao u Odboru direktora, iz kojeg je smijenjen tek krajem decembra. Poručio je da će on platiti popravku automobila. Vijestima je juče iz Rudnika saopšteno da je i ovo vozilo potpuno havarisano, odnosno da je nastupila totalna šteta. - S obzirom da je vozilo bilo kasko osigurano 90 odsto štete je nadoknadila osiguravajuća kuća, dok je za preostalu štetu sprovedena procedura naknade štete od strane zaposlenog Milana Lekića koja je još u toku – rečeno je Vijestima iz Rudnika. Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilaštva u Pljevljima saopšteno je polovinom marta da još nije okončana istraga o okolnostima ovog udesa. - Obavještavamo Vas da se od strane ovog tužilaštva i dalje sprovodi izviđajni postupak u cilju prikupljanja dokaza i utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, o čijem ishodu će javnost biti blagovremeno obavještena – saopštili su tada iz ODT Pljevlja. Lekiću je 11. oktobra prošle godine, nakon što je noć proveo na triježnjenju u policiji i poslije saslušanja u bjelopoljskom Sudu za prekršaje, izrečena kazna od 750 eura i zabrana upravljanja vozilom u trajanju od tri mjeseca. Lekić je privođen i u maju prošle godine zbog upravljanja službenim vozilom pod dejstvom alkohola. Tada je protiv njega podnešena prekršajna prijava. U Specijalnom državnom tužilaštvu formirano je više predmeta u kojima se provjerava zakonitost poslovanja Rudnika uglja Pljevlja za vrijeme dok je na čelu ove kompanije bio Lekić. Status ovih predmeta nije poznat javnosti. Lekić je lider pljevaljskog odbora Nove srpske demokratije i do skoro je bio, maltene, nedodirljiva ličnost u Pljevljima. Međutim, nakon što je ušao u žestok sukob sa predsjednikom Opštine koji, takođe dolazi iz NSD-a, Dariom Vranešom, kojeg je u septembru prošle godine pučem u Skupštini planirao da smijeni, njegov uticaj u ovom gradu slabi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025042806040_3681ffd94bc86b260e12003687bffda3a697e5a09a7b0489178e3919f0fcce18" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić"><figcaption>PLJEVALJSKI HARAMBAŠA: Milan Lekić</figcaption></figure>

Milan Lekić – ni kriv, ni dužan

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta, Uvaženi Okrivljeni, Oče Veseline, Vidim da se javnost uzbunila pa hoću da se osvrnem na vašu odluku da ne prenosite sahranu pape Franja.&nbsp; Evo, šta ja mislim, šta je razlog. Smrt nije najavljena, pa shodno tome ni sahrana, tako da toga nije bilo u Programsko-produkcionom planu! Molim lijepo! A, kao dokazani profesionalci, poštovaoci zakona, standarda, normi i etičkog kodeksa, sve i kad bi htjeli da napravite ustupak, vi jednostavno ne možete protiv obavezujućeg dokumenta (PP plan ima takav status).&nbsp; Prosto ste tako sazdani, često vas to košta, ali ne možete protiv sebe!&nbsp; Evo, kao da gledam, kako je donešena odluka. Okupio se sami vrh RTCG da vidi šta će i kako će. Vi i Boris, možda fizički nijeste bili prisutni, ali vaš duh jeste i te kako, makar putem savremenih tehnoloških naprava.&nbsp; Elem, najmudriji među vama, pa vi vidite ko je to, kad je došlo na red pitanje – šta sa prenosom sahrane, prozborio je: Ima li toga u PP planu? Neko od okupljenih reče – Nema. Najmudriji, shodno tome, zaključi – A, pušti, časti ti, nećemo onda o tom jadu radit i to prenosit! Sahrana ko sahrana, još i to je dodao.&nbsp; Neki prisutni, koji se zalažu za balansirano novinarstvo, kao dodatni argument isukaše i ovo – Nemamo drugu stranu. Bilo bi jednostrano!&nbsp; Jedan od nazočnih, malo avizaniji za krupna pitanja, na razmatranje baci i još jednu sumnju – Kakav nam je stav prema ekumenizmu? Treba li Ii to da nam prilijepe? E, to je bio final touch. Nema preko. Eto, to je tako bilo. Ko ne vjeruje neka provjerava. Samo, jedna napomena, pazite koga pitate. Znam sigurno najmanje jednu osobu koja će vam reći da &nbsp;niti zna ko je Papa i prvi put čuje da je umro. Ima čovjek neke druge sfere interesovanja, ne postizava baš sve da isprati.&nbsp; A, ono, ruku na srce, tog dana kad je bila sahrana Pape, nekako se utrefi, bilo puno nekih drugih važnih događaja. Recimo, baš se pogodilo, da se ovdje u Hramu organizuju neke silne radionice i dešavanja, pa je to trebalo propratit. Provjerite u PP planu! Ima to sigurno, u rubrici – Vjerske organizacije u Crnoj Gori, čitaj Crkva Srbije. To u Hramu &nbsp;bila je čista ekskluziva, pod naznakom VAŽNO, a onaj svjetski događaj ionako svi prenose. Pa je li tako!? Konačno, vazda je bila bliža potkošulja od košulje. A i što da se lažemo, i nad uređivačkim kolegijumom Javnog servisa, ima kolegijum. On stoluje doduše na nekom drugom mjestu, ali veze funkcionišu besprijekorno. I vazda može neka anatema da se otrgne kontroli, pa rezonujemo, ne valja se isturat, jer „zna Centrala nekad da pogreši“. U svakom slučaju, blagodarimo onom ko je smislio PP plan!&nbsp; Pošto smo ovo razjasnili, da pređemo na vedrije teme. Čitam prije nekoliko dana jedan nadahnuti osvrt dr Dragana Koprivice na epohalnu ulogu Borisa Raonića u razvoju Javnog servisa. Doduše, sličan tekst posvetio je onomad i rektoru Božoviću i Univerzitetu Crne Gore, ali nema veze. Od viška hvalospjeva glava ne boli, pa je li tako!? Samo se promijene glavni junaci &nbsp;teksta i to je to.&nbsp; Doktor Koprivica zna da cijeni to što RTCG revnosno prati njegove nastupe u UIKS-u, pa u pomenutom tekstu malo euforično naglašava da je „tokom rada g. Raonića došlo do prave ekspanzije mladosti u ovoj kući“. Nastavlja doktor Koprivica dalje, pa kaže: „Osjeća se trijumf mladosti, novi medijski iskorak i veća kultura obraćanja“. Ovo su sve citati. Ništa ja tu nijesam promijenila.&nbsp; Priznaćete da ovaj &nbsp;korporativni majndset, što bi rekao Vasilije, ogoljen u onom „ti meni, ja tebi“, stvarno fercera, ali mene je više zaintrigiralo zapažanje o „većoj kulturi obraćanja“. Malo čudna konstrukcija, ali ajde. I, kad se namjesti, kad oće đavo – nalećeh ne na to, niti na „novi medijski iskorak“, već na „trijumf mladosti“. Uz dužno poštovanje prema kolegama, moram da primijetim, od ujutro, pa neđe do podneva, ko na traku, sve moji ispisnici! Neki čak I stariji.&nbsp; Možda je „trijumf mladosti“ aktivan radnim danima, a vikendom angažovan ovaj moj uzrast? Otkud znam. I, za kraj, jedna mala galerija sličica. Imam ja svoju arhivu. Apropo ovog obraćanja doktora Koprivice. Na jednom mjestu rekao je da je „na inicijativu Raonića kompletna zgrada Javnog servisa, od podruma do najvišeg sprata, renovirana i dobila mnogo savremeniji izgled“.&nbsp; Aha, kako ne.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250428060412_8b195f969f5b6cf72d6ac182745e760e72319c0bef11e05a4da0b08c375c12f3.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250428060412_8b195f969f5b6cf72d6ac182745e760e72319c0bef11e05a4da0b08c375c12f3" data-rendition-name="original" width="1037" height="867" loading="lazy" alt="RTCG unutrašnjost ispoljašnjost"> </figure>  Neka Vam bog podari mudrost I strpljenje, blagodarim. Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa

Tag: australijan-open