<p>Italijanski teniser <b>Janik Siner</b> drugi put uzastopno pobjednik je Australijan opena.</p>
<p>On je danas u Melburnu, u finalnom meču, savladao<b> Aleksandra Zvereva</b> 3:0, po setovima 6:3, 7:6 i 6:3.</p>
<p>Do pobjede u finalu i trećeg grend slem trofeja došao je nakon dva sata i 42 minuta igre.</p>
<p>U karijeri ima i US Open, osvojen prošle godine.</p>
<p>Zverev nema grend slem trofej, a treći put igrao je veliko finale.</p>
<p>Bio je finalista na Rolan Garosu prošle i US Openu 2020. godine.</p>
<p>U konkurenciji teniserki trofej je juče osvojila Amerikanka <b>Medison Kiz</b>.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Siner odbranio trofej u Melburnu

<p>Američka teniserka <b>Medison Kiz</b> osvojila je Australijan Open, pošto je u finalu pobijedila<b> Arinu Sabalenku </b>2:1 (6:3, 2:6, 7:5).</p>
<p>Amerikanka ,14. na svijetu, napravila je veliki podvig i do prve gren slem titule došla je pobjedama nad dvije najbolje teniserke na WTA turu. </p>
<p>I to su oba trijumfa ostvarena poslije velike borbe i tri odigrana seta.</p>
<p>Djevojka koja je dugo prisutna na WTA turu i prije ovog igrala samo jedno gren slem finale, konačno je okrunila karijeru najznačajnijim trofejom. Ali niko neće imati šta da joj kaže za ovo, jer je pobijedila na putu do trofeja dvije najbolje teniserke na WTA turu Igu Švjontek i Arinu Sabalenku.</p>
<p>Kiz je mnogo bolje počela meč i u prvom setu povela 5:1. Međutim, proradili su nervi, a sa druge strane prva na svijetu je pokazala kakva je igračica na svom optimumu. Uspjela je da vrati jedan brejk, smanji na 5:3. Ali i Kiz mora da se pohvali, jer je momentalno reagovala, vratila hrabrost i brejkom uzela već viđen prvi set – 6:3.</p>
<p>Ali poslije drugog seta malo ko je vjerovao da će ova priča imati srećan kraj za nju. Drugi set je Sabalenka riješila na prilično ubjedljiv način. Funkcionisao je prvi servis, imala pozitivan odnos direktnih poena i neiznuđenih grešaka i rezultat je bio 6:2. Međutim, u trećem setu se Kiz vratila svojoj igri i viđen je najbolji set finala.</p>
<p>Velika borba, koja je na kraju završena poslije 12 gemova. Kiz je pobijedila brejkom u posljednjem gemu, a taj poen je zaradila milimetarski preciznim forhendom u velikom stilu.</p>
<p>Ovom pobjedom Kiz će izjednačiti najbolji renking karijere a to je sedmo mjesto.</p>

Medison Kiz herojski do prve gren slem titule

<p>Prvi nosilac i branilac titule na Austrialijan Openu, Italijan <b>Janik Siner</b>, nadigrao je Amerikanca <b>Bena Šeltona</b> u polufinalu turnira, sa 3:0 po setovima (7:6, 6:2, 6:2).</p>
<p>Siner će za novu titulu u Mleburnu igrati protiv <b>Aleksandra Zvereva</b>, kojem je jutros <b>Novak Đoković</b> predao meč na kraju prvog seta.</p>
<p>Finale Australijan Opena u muškom singlu &nbsp;na programu je u nedjelju.</p>

1250x600

AO: Siner i Zverev u finalu prvog gren slema sezone

<p>Njemac <b>Aleksandar Zverev</b> prvi je finalista Australijan Opena. On će se boriti u nedjelju sa boljim iz meča Siner- Šelton.</p>
<p>Zverev je do finala stigao nakon što je <b>Novak Đoković</b> poslije prvog seta predao meč. Rezultat u tom trenutku bio je 1:0, nakon taj-brejka 7:5 u setovima za Zvereva.</p>

Zverev u finalu Australijan Opena, Đoković predao meč

<p>Bjeloruskinja<b> Arina Sabalenka</b> prva je finalistkinja Australijan Opena. Ona je pobijedila Španjolku<b> Paulu Badosu </b>sa 2:0 u setovima (6:4, 6:2).</p>
<p>U drugom meču Amerikanka <b>Medison Kiz</b> pobijedila je Poljakinju <b>Igu Švjontek</b> sa 2:1 u setovima (5:7, 6:1, 7:6).</p>
<p>Sabalenka i Kiz igraće u finalu turnira u subotu.</p>

Sabalenka i Kiz u finalu Australijan Opena

<p>Srpski teniser <b>Novak Đoković</b> plasirao se u polufinale Australijan opena (AO).<br/>
<br/>
On je danas u Melburnu, u četvrtfinalnom meču, savladao Španca <b>Karlosa Alkaraza</b> 3:1, po setovima 4:6, 6:4, 6:3 i 6:4.<br/>
<br/>
Do pobjede i polufinala došao je nakon tri sata i 37 minuta igre.<br/>
<br/>
Naredni rival biće mu <b>Aleksander Zverev</b>, koji je u četvrtfinalnom meču pobijedio 11. igrača svijeta, Amerikanca <b>Tomija Pola</b>, 3:1 (7:6, 7:6, 2:6 i 6:1).<br/>
<br/>
Sjutra će za polufinale igrati <b>Janik Siner</b> i <b>Aleks de Minaur</b>, odnosno<b> Lorenco Sonego </b>i <b>Ben Šelton</b>.</p>

Đoković u polufinalu AO

<p>U Melburnu su sinoć (po našem vremenu) počeli mečevi četvrtog kola Australijan Opena.&nbsp;</p>
<p>U muškom singlu, prvi nosilac <b>Janik Siner</b> pobijedio je <b>Holgera Runea</b> u četiri seta (6:3; 3:6; 6:3; 6:2).</p>
<p>Veteran <b>Gael Monfis</b> predao je <b>Benu Šeltonu</b> meč u četvrtom setu.</p>
<p>&nbsp;Poljakinja <b>Iga Švjontek </b>rutinski je pobijedila Njemicu <b>Evu Lis </b>prepustivši joj svega jedan gem.</p>
<p><b>Elina Svitolina</b> je lako stigla do pobjede protiv <b>Veronike Kudermetove </b>sa 6:4 i 6:1 po setovima.</p>
<p>U narednu rundu je prošla i <b>Medison Kiz</b>, koja je nadigrala <b>Elenu Ribakinu</b> (3:6; 6:1; 3:6).</p>
<p>U još jednom maratonskom meču, <b>Ema Navaro</b> pobijedila je <b>Darju Kasatkinu.</b></p>
<p>Od sjutra počinju četvrtfinalni mečevi, a na teren izlaze <b>Koko Gof</b>, <b>Aleksandar Zverev</b>, <b>Arina Sabalenka</b>, a pravi spektakl predstavljaće meč između <b>Novaka Đokovića </b>i <b>Karlosa Alkaraza</b>.</p>

Švjontek i Siner lako do pobjede, Monfis predao u četvrtom setu

<p><b>&nbsp;Danil Medvedev</b>, trostruki finalista Australija opena, ove godine nije mogao dalje od druge runde.&nbsp;</p>
<p>Ruski teniser eliminisan je od 19-godišnjeg Amerikanca <b>Lernera Tijena</b> &nbsp;nakon bitke od skoro pet sati i isto toliko odigranih setova.</p>
<p>Susret je završen u tri sata iza ponoći po lokalnom vremenu.</p>
<p>Tijen je krenuo odlično, dobio uvodne dvije dionice, a onda je Medvedev uzvratio istom mjerom u naredna dva seta. U petom setu odluka je pala nakon super taj-brejka koji je 121. igrač planete dobio sa 10:7.</p>
<p>Tijen će u narednoj rundi igrati protiv <b>Korentana Mutea</b>.</p>

AO: Medvedev eliminisan u drugom kolu nakon 5 sati igre

<p>Najuspješnija crnogorska teniserka, <b>Danka Kovinić</b>, plasirala se u drugo kolo Australijan Opena. Ovo je našoj teniserki prva pobjeda na gren slem turniru nakon skoro tri godine, čemu su doprinijele povrede i duga pauza.</p>
<p>Danka je slavila protiv <b>Lulu Sun</b> sa Novog Zelanda rezultatom 6:3, 7:5.</p>
<p>U narednoj rundi Danku očekuje duel sa <b>Dajanom Jastremskom</b>, koja je nešto ranije jutros bila bolja od <b>Majar Šerif</b> 6:1, 6:4.</p>
<p>Za našu teniserku meč u Melburnu bio je prvi na grend slem turnirima od US opena 2023, a prva pobjeda od Rolan Garosa iste godine kada je stigla do treće runde.</p>
<p>Treće kolo je najveći uspjeh za djevojku iz Herceg Novog i na Australijan openu, do kojeg je stigla prije tri godine.</p>

Danka Kovinić u drugom kolu Australijan Opena

<p>Treći teniser svijeta, Španac <b>Karlos Alkaraz,</b> bez poteškoća se plasirao u drugo kolo Australijan opena. On je na početku prvog Gren slema sezone savladao Kazahstanaca <b>Aleksandera Ševčenka</b> sa 3:0, a po setovima je bilo 6:1, 7:5, 6:1. Meč je trajao jedan sat i 56 minuta, a Alkaraz je dominirao.&nbsp;</p>
<p>Alkaraz, koji ima 21 godinu, već je osvojio četiri grend slem titule, &nbsp;a jedini slem na kom nikad nije slavio je upravo Australijan open.</p>
<p>Njega u narednom kolu čeka Japanac <b>Nišikoa</b>, koji je na startu pobijedio <b>Dougaza</b> iz Tunisa sa 3:1 u setovima.</p>
<p>Deseti igrač svijeta, bugarski teniser <b>Grigor Dimitrov, </b>završio je nastup na turniru, jer je zbog povrede predao meč Italijanu <b>Frančesku Pasaru</b> u drugom setu. Pasaro je vodio 7:5, 2:1 kada je Bugarin odlučio da preda.</p>
<p>Tako je Italijan stigao do drugog kola, iako nije uspio ni da se plasira u glavni žreb. već je upao naknadno kao "laki luzer", poslije odustajanja <b>Fabija Fonjinija</b>.</p>
<p>Pasaro je sada potencijalni rival <b>Novaku Đokoviću</b> u osmini finala.</p>

Australijan Open: Alkaraz rutinski do drugog kola, Dimitrov predao meč

<p>U Crnoj Gori će od ponoći biti skuplje sve vrste goriva, od dva do četiri centa po litru, saopšteno je iz Ministarstva energetike i rudarstva.</p>
<p>EURO SUPER 98 poskupiće dva centa i iznosiće 1,41 po litru, dok će EURO SUPER 95 poskupiti tri centa i koštaće 1,38 eura po litru.</p>
<p>EURODIZEL će biti skuplji četiri centa i koštaće 1,31 euro po litru, a toliko će poskupiti i lož ulje i koštaće 1,24 eura po litru.</p>
<p>- Naredni obračun će se obaviti 9. februara, a eventualno izmijenjene cijene naftnih derivata važiće od 10. februara - navodi see u saopštenju.</p>

Od ponoći skuplje sve vrste goriva

<p>Ministar finansija <b>Novica Vuković</b> mora da podnese ostavku ili da bude smijenjen - ocijenili su iz Crnogorske stranke u osnivnju. </p>
<p>Ušao je, kako se navodi u saopštenju, u otvoreni sukob sa transportnim sektorom, koji najavljuje blokade granica i Luke Bar zbog višegodišnjeg kašnjenja povrata PDV-a, što dodatno pokazuje nesposobnost njegovoga Ministarstva da upravlja državnim finasijama. </p>
<p>- On snosi političku i profesionalnu odgovornost za pogoršanje stanja javnih finansija i ozbiljne poremećaje u funkcionisanju ključnih državnih sistema. Uveo je i skup i nefunkcionalan poreski softver, koji paralizuje dio privrede, ugrožava naplatu prihoda i prisiljava državu na vanredna produženja rokova - ističu iz Crnogorske stranke u osnivanju.</p>
<p>Uprkos javnim tvrdnjama o "dobrom izvršenju budžeta", zvanični podaci pokazuju da je budžet već 2024. završen sa deficitom od oko 3,2 odsto BDP-a, dok su za period od 2025. do 2027. planirani deficiti iznad referentnog nivoa od 3 odsto, što su Evropska komisija i OECD ocijenili fiskalno neodrživim. </p>
<p>- U zbiru - hronični budžetski deficit, neuspjela digitalizacija poreskog sistema i eskalacija konflikta sa realnim sektorom - dovodi do zaključka da je ministar finansija izgubio kredibilitet da vodi javne finansije Crne Gore. Njegova ostavka ili smjena je preduslov za obnovu povjerenja građana ali i Evropske komisije, ne samo u njegovo ministarstvo, nego i u Vladu Crne Gore - zaključili su iz Crnogorske stranke u osnivanju.</p>

Crnogorska stranka: Vuković mora da podnese ostavku ili da bude smijenjen

<p>Najnovije opravdavanje menadžmenta RTCG tako je neubjedljivo da nije preštampao sa Fejsbuka ni ekstremno odani urednik njihovog Portala. Kriminalna grupa (prema krivičnim prijavama) naziva javne podatke o svojim nepočinstvima „dugačkim nizom primjera negativne kampanje bez činjenica“. Te su podatke iznijeli stari i priznati njihovi novinari, režiseri, urednici, inžinjeri, Sindikati, članovi sopstvenog Savjeta, istaknute NVO, tužilaštvo, sudovi, predsjednik Crne Gore, i - Evropska Unija. Svi s negativnim namjerama, i ništa ne znaju?</p>
<h2>Tragovi trunja&nbsp;</h2>
<p>Nema, vele, trunke istine u objavi da je „Stambena politika mehanizam nagrađivanja lojalnosti u RTCG-u“. Iako su po famoznom njihovom Pravilniku privilegovani rukovodioci a ne iskusni radnici. To što uzeše prvi ključeve direktori nije toliko problem koliko to što su skoro dovedeni. Za tu namjenu, između ostalog. Što preostane ostalima.&nbsp;</p>
<p>Sumiraju kao svoje veliko dostignuće što je 90 porodica riješilo stambeno pitanje, ne kažu čijih. Nemaju prigovor savjesti, što su neke druge eventualno prije zaslužile. Računaju i samotnjake, jednog, kao familiju. Predviđajući im brak, porod ili usvajanje, sa srećom. Protažirano od prvog rukovodioca Servisa koji u napisu kuka što mu priznanja „nema ni u tragovima“. Za djelo prethodnih generalnih? Plemenito su počeli izgradnju, Boris Raonić rasplemenio.&nbsp;</p>
<h2>Pravilnik nesloge</h2>
<p>„Radila“ ga je, vele, komisija od članova obije sindikalne organizacije u firmi sa članovima menadžmenta. Ali usaglasili se nijesu. Na stranici Sindikata zaposlenih jasno podsjećaju da je model prihvatljiv sindikatima i menadžmentu dat na usvajanje ali je predsjednik Savjeta Veselin Drljević tražio da se koeficijenti složenosti poslova množe sa 2, a ne sa 1,5, znači u prkos sindikalnom stavu. Pa je Savjet je usvojio „sopstveni Pravilnik“! Prije toga je predsjednica druge Sindikalne organizacije RDC nedvosmisleno konstatovala predložen diskriminatoran dokument.</p>
<p>Dakle nije usvojeno uz saglasnost radničkih zastupnika. Pokušava se na Fejsu evo stvoriti iluzija o usvajačkoj slozi. Nije je bilo. Učešće nije odlučivanje, to je nepobitno, pa zamajavaju javnost pomenom kako je Sindikatima to omogućeno sa, posprdno, „više uključivanja nego što zakon traži“. Milostinjom i izbjegavanjem zakona? Očito je na pomolu još posla za njihove spretne advokate. Poznavaoce latinskog jezika! Bona thesis, pax in domus!</p>
<h2>Da prosto sažališ na menadžment</h2>
<p>Pojedinačno ilustrujmo, predvodnik liste za podjelu radni vijek je utaćio neđe drugo. Doveden je za Raonićevog pod-direktora i dobio prednost nad kolegama s dugim stažom. Ugrabio što mu ne pripada logički i etički. Pokušavaju to otimanje oprati stavom kako radni staž uvažavaju bez obzira gdje je ostvaren. Suprotno bi bilo, smatraju sad oni, „diskriminatorno i mimo zakona“. Žaloste bivšeg poslanika Slavena Radunovića što osvjedočeno voli njihova neispoštovana pravila. Očekujemo slične izlive simpatija kad prečešlja sistematizaciju radnih mjesta po kojoj su novostečeni imaoci radničke gajbe lica sa samo par godina radnog iskustva. Umjesto onih u poslu decenijama. Stvarno zaslužnima prema raonićevsko-drljevićevskim paragrafima nema mjesta ni na Malom Brdu.</p>
<p>Zahvaljujući takovom privređivanju politički, smatramo, ubačen laureat će vjerovatno dalje, u neku drugu firmu. Čak prodati pa opet ugrabiti nekom životni san. Recept jednostavan uz podršku vlasti. Mangupski nazivaju pravednim uvećan za duplo famozni koeficijent složenosti uz prepolovljeno vrednovanje staža. Riplijevski ističu kako je u nekim firmama privilegija „upravljačkih i uredničkih funkcija“ 20 puta više vrednovana, a niđe u Crnoj Gori manje nego u RTCG („na svijet i u Beograd?“)? Ako smo dobro razumjeli trebali su dobiti - po dva stana?</p>
<h2>Krovovi selice</h2>
<p>Ne pokazaše saosjećanje uskraćenima. Kolega Mladen Vukčević bez pardona: „M.J. sa dvije godine radnog iskustva, od čega jedna pripravnički, dobio je stan a moja koleginica V.V. sa 35-6 godina staza i visokom stručnom spremom nije mogla od njega i sličnih, koje je doveo Raonić. Takvih slučaja je još desetak.“</p>
<p>Kontra, sarkastično na društvenoj mreži ističu svoje poštovanje socijalnih okolnosti. Pošteno su uvažili - socijalno najzbrinutije?! S platama mistično najvećim. I varijabilama koje ne prikazuju nikome. Da li su takvi bili bez krova nad glavom? Odgovor još isčekuje javnost, poslije opšteg iščuđavanja i osude zbog ekspresnog izdavanja i prodaje svima primjetno rasfućkanih radničkih kvadrata. Basnoslovna zarada, čija, zaboga, koje „zbrinute“ porodice? Pravi podstanari poželjeće krovova a krovova za njih biti neće.</p>
<h2>Ne lipše mago</h2>
<p>Pisci licemjernog pamfleta finalno „ne očekuju da oni koji vode prljave kampanje znaju pravo“. Tačno. Sproveli su u djelo ono što razmatraju Upravni i Ustavni sud. Nijesu čekali što će reći povodom tužbe.&nbsp;</p>
<p>Čekanje im se ne isplati.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FRTCG.me%2Fposts%2Fpfbid06bqj5vJdkFDqyUnhiLY35n78HUu8LcUQb2ZvpBsY7VAcEc1ZWkW6xzdMRRSJzwEYl%20&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Direktorima stan, radnicima staž

<p>Holandskoj krajnje desnoj influenserki <b>Evi Vlaardingerbruk</b>, poznatoj po širenju teorija zavjere i antiimigracionoj retorici, ukinuto je pravo ulaska u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Vlaardingerbruk je sama na društvenim mrežama objavila fotografiju zvaničnog obavještenja britanske vlade o ukidanju njenog elektronskog putnog odobrenja (ETA), piše The Guardian.</p>
<p>U dokumentu koji je objavila navedeno je kratko obrazloženje: „Vaše prisustvo u Ujedinjenom Kraljevstvu ne smatra se pogodnim za javno dobro“.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEvaVlaar%2Fstatus%2F2011480716165484637%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011480716165484637%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<h2>Podrška Orbana i kritike iz Britanije</h2>
<p>Odluka je brzo izazvala reakcije širom Evrope. Mađarski premijer <b>Viktor Orban</b> podijelio je njenu objavu na društvenoj mreži X, dovodeći zabranu u vezu s njenim ranijim komentarima o lideru britanskih laburista <b>Kiru Starmeru</b>, kojeg je opisala kao „zlog, prezira vrijednog čovjeka“.</p>
<p>- U Mađarskoj ste uvijek dobrodošli - poručio joj je Orban.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2011559347000918271%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2011559347000918271%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Podsjetimo, Mađarska je 2024. godine bila domaćin Konferencije konzervativne političke akcije (CPAC), na kojoj je Vlaardingerbruk bila jedna od govornica, zajedno s drugim pripadnicima krajnje desnice.</p>
<p>Odluku britanskog Ministarstva unutrašnjih poslova (Home Office) kritikovala je i bivša britanska premijerka <b>Liz Tras</b>, koja je tu funkciju obavljala 49 dana tokom 2022. godine.&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Ftrussliz%2Fstatus%2F2014398873091899540%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2014398873091899540%7Ctwgr%5Ed39d427aed0e1b1031a81ac5a704ba88442c8440%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Ljudima koji govore istinu o onome što se dešava u Britaniji zabranjuje se ulazak u zemlju - napisala je Tras na mreži X.&nbsp;</p>
<p>Slično je reagovao i <b>Rupert Lou</b>, antiimigracioni političar i bivši član stranke Reform UK <b>Nigela Faraža</b>, najavljujući da će tražiti objašnjenje i poništenje odluke.</p>
<h2>Veze s britanskom krajnjom desnicom</h2>
<p>Vlaardingerbruk je prošle godine učestvovala kao govornica na najvećem protestu krajnje desnice u Londonu, koji je organizovao aktivista <b>Tomi Robinson</b>, pravim imenom <b>Stiven Jaksli-Lenon</b>. Tom prilikom nosila je majicu s natpisom „Generacija remigracije“, terminom koji se u krugovima krajnje desnice koristi kao eufemizam za prisilne masovne deportacije.</p>
<p>U svom govoru izjavila je: „Oni zahtijevaju žrtvovanje naše djece na oltaru masovnih migracija. Ne okolišajmo – ovo je silovanje, zamjena i ubistvo našeg naroda. Remigracija je moguća i na nama je da je sprovedemo.“</p>
<h2>Praksa zabrane ulaska u UK</h2>
<p>Stručnjaci za imigraciju pojašnjavaju da ukidanje ETA odobrenja znači da osoba gubi pravo putovanja u Ujedinjeno Kraljevstvo bez vize. Da bi ponovo pokušala da uđe u zemlju, moraće da podnese zahtjev za vizu, koji može biti odbijen. Britanski Home Office se zasad nije zvanično oglasio.</p>
<p>Ovo nije prvi put da Ujedinjeno Kraljevstvo zabranjuje ulazak osobama koje smatra ekstremistima. Ranije ovog mjeseca ulazak je zabranjen islamističkom propovjedniku koji je branio Hamas nakon terorističkog napada na Izrael 7. oktobra.</p>
<p>Godine 2019. trajno je zabranjen ulazak <b>Martinu Selneru</b>, istaknutom antiislamskom ekstremisti, čija je organizacija u Austriji bila predmet istrage zbog veza s napadačem iz Krajstčerča.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DywTjt3PQwD0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Eva Vlaardingerbruk, rođena 3. septembra 1996. godine u Amsterdamu, holandska je politička komentatorka i aktivistkinja. Poznata je po desničarskim stavovima o imigraciji, nacionalizmu i evropskom identitetu. Studirala je pravo na Univerzitetu u Utrehtu, a magistarsku diplomu iz enciklopedije i filozofije prava stekla je na Univerzitetu u Leidenu.</p>
<p>U javnosti je postala poznata 2019. godine nakon kontroverznog govora u kojem je kritikovala savremeni feminizam. Od tada redovno učestvuje kao govornica na konzervativnim konferencijama i pojavljuje se u američkim medijima, posebno u emisijama <b>Takera Karlsona</b>.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D7TD_qfZnJBs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tag: australijan-open