Atletičarke i atletičari Gimnazije “Niko Rolović” iz Bara ekipni su pobjednici Državnog prvenstva 42. Školskih sportskih igara u “kraljici sportova” za srednje škole, koje je održano na stadionu “Topolica” u Baru.&nbsp;
Takmičari su se nadmetali u sedam disciplina, koje su se bodovale za ekipni plasman.
UČENICI
<h4>100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Matija Vojvodić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 11.27</li>
 <li>&nbsp;Uroš Kotlaja (SSŠ – Pljevlja) – 11.72</li>
 <li>&nbsp;Luka Marković (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 12.55</li>
</ol>
<h4>400m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Mihailo Roćenović (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 50.30</li>
 <li>&nbsp;Andrej Đukanović (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 53.65</li>
 <li>&nbsp;Amin Kolić (Gimnazija Ulcinj) – 57.18</li>
</ol>
<h4>1000m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Boban Madžgalj (Gimnazija Ulcinj) – 2:50.65</li>
 <li>&nbsp;Stefan Durković (SSŠ “Ivan Uskoković” – Podgorica) – 2:51.79</li>
 <li>&nbsp;Enes Erović (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” – Bijelo Polje) – 2:52.21</li>
</ol>
<h4>Štafeta 4x100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;SSŠ Pljevlja – 45.36</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 49.12</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 49.37</li>
</ol>
<h4>Skok u dalj</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Stefan Džaković (SSŠ – Pljevlja) – 5.96</li>
 <li>&nbsp;Nemanja Madžgalj (Gimnazija Ulcinj) – 5.74</li>
 <li>&nbsp;Sergej Rogić (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 5.37</li>
</ol>
<h4>Skok uvis</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Radovan Sošić (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 185</li>
 <li>&nbsp;Ilija Ćuzović (SSŠ Pljevlja) – 165</li>
 <li>&nbsp;Filip Baljević (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 160</li>
</ol>
<h4>Kugla</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Mihailo Miljković (Elektro škola Nikšić) – 13.15</li>
 <li>&nbsp;Matija Damjanović (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 12.88</li>
 <li>&nbsp;Vaso Abramović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 12.74</li>
</ol>
<h4>Ekipno – učenici</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 20 bodova</li>
 <li>&nbsp;SSŠ Pljevlja – 17 bodova</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 17 bodova</li>
</ol>
<h3>UČENICE</h3>
<h4>100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Amra Hubanić (Srednja Elektro-ekonomska škola – Bijelo Polje) – 13.42</li>
 <li>&nbsp;Nikolina Ćaušević (Ekonomska škola “Mirko Vešović” – Podgorica) – 13.74</li>
 <li>&nbsp;Elena Dacić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 14.87</li>
</ol>
<h4>400m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Anabela Mujović (SSŠ Bar) – 1:01.62</li>
 <li>&nbsp;Sanja Andrijašević (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 1:08.62</li>
 <li>&nbsp;Slavka Madžgalj (Srednja Elektro-ekonomska škola – Bijelo Polje) – 1:10.20</li>
</ol>
<h4>800m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Jovana Simunović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 2:51.75</li>
 <li>&nbsp;Anita Zoronjić (Gimnazija “Miloje Dobrašinović” – Bijelo Polje) – 2:53.72</li>
 <li>&nbsp;Ena Kovačević (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 2:55.74</li>
</ol>
<h4>Štafeta 4x100m</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Ekonomska škola Nikšić – 57.23</li>
 <li>&nbsp;SSŠ “Ivan Uskoković” – Podgorica – 57.86</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 1:00.89</li>
</ol>
<h4>Skok u dalj</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Anđela Stanišić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 4.47</li>
 <li>&nbsp;Andrijana Malović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 3.87</li>
 <li>&nbsp;Maša Ražnatović (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 3.62</li>
</ol>
<h4>Skok uvis</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Marija Nikezić (Gimnazija “Niko Rolović” – Bar) – 140</li>
 <li>&nbsp;Luna Zečević (Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica) – 135</li>
 <li>&nbsp;Sara Sarić (Ekonomska škola Nikšić) – 110</li>
</ol>
<h4>Kugla</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Antonela Gazivoda (Gimnazija Ulcinj) – 11.76</li>
 <li>&nbsp;Anđelina Lašić (SMŠ “Vuksan Đukić” – Mojkovac) – 10.95</li>
 <li>&nbsp;Anja Popović (Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić) – 10.13</li>
</ol>
<h4>Ekipno – učenice</h4>
<ol>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Niko Rolović” – Bar – 18 bodova</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Stojan Cerović” – Nikšić – 15 bodova</li>
 <li>&nbsp;Gimnazija “Slobodan Škerović” – Podgorica – 7 bodova</li>
</ol>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Barska gimnazija najbolja u obje konkurencije sportskih igara u atletici

Atletičar barskog Mornara Matija Vojvodić postavio je novi crnogorski juniorski rekord u trci na 110 metara sa preponama. 
 
On je prvog takmičarskog dana pojedinačnog prvenstva Crne Gore za mlađe juniore u Baru, trku istrčao za 14 sekundi i 42 stotinki. 
 
Najviše uspjeha imali su atletičari barskog kluba 11 medalja, ispred pljevaljskog Rudara sa osam i Mornara sa sedam medalja. 
 
Pojedinačno prvenstvo Crne Gore za mlađe juniore i juniorke okupilo je više od 130 atletičara iz atletskih klubova Podgorica, Jedinstvo, Mornar, Lim, Sanja, Orion, Rudar, Tara, Milenijum, Lovćen, Cetinje, Zeta 2012, Dionis i Nikšić. 
 
Van konkurencije nastupili su takmičari AK Vojvodina iz Novog Sada.

Atletika: Vojvodić popravio crnogorski rekord na 110 metara sa preponama

Crnogorska atletičarka Marija Vuković osvojila je zlatnu medalju u skoku u vis na dvoranskom prvenstvu Balkana u Beogradu.
Vuković je do zlatnog odličja došla skokom od 180 centimetara.
Istu visinu, ali iz više pokušaja, preskočila je Tatjana Gusin iz Grčke, dok je bronzana bila Natalija Kostova iz Bugarske sa preskočenih 187 centimetara.
Drugi predstavnik Crne Gore na šampionatu Ognjen Marsenić u disciplini 60 metara zauzeo je 18. mjesto sa rezultatom 7,13 sekundi.
Vuković se ove sezone uspjesno vratila na atletsku scenu, nakon višemjesečne pauze zbog povrede.
Na otvaranju sezone preskočila je 190 centimetara i osvojila drugo mjesto na dvoranskom mitingu u Beogradu.
Vođa crnogorske reprezentacije bio je selektor Osman Erović, a sa Marijom Vuković bio je i njen trener Vasilikos Dimitros.

Šampionat Balkana okupio je više od 250 atletičara iz 21 države članice Balkanske atletske federacije.

Marija Vuković zlatna na dvoranskom prvenstvu Balkana

Miltiadis Tentoglou i Jaroslava Mahučih proglašeni su za najbolje atletičare Balkana, u tradicionalnom izboru Balkanske atletske federacije u Sofiji.
Nagrade za zvijezde u usponu dobili su Angelina Topić i Aldin Ćatović.
Svečanost je održana u okviru Kongresa te asocijacije, na kojem je crnogorsku atletiku predstavljao predsjednik Atletskog saveza, Milorad Vuletić.
Delegati su usvojili godišnji izvještaj o radu i aktivnostima Balkanske atletske federacije i kalendar takmičenja, a određeni su i organizatori takmičenja u organizaciji te asocijacije.
Na prethodnom kongresu, prošle godine u Istanbulu, 21 članica Balkanske atletske federacije dala je saglasnost da se sjediste te asocijacije premjesti u Beograd.
Saglasnost je u Sofiji dalo i Kosovo, kao 22. članica.
Odlučeno je jednoglasno da se iz Statuta briše član da federacija koja želi biti organizator Balkanskog prvenstva mora imati sertifikovanu stazu po IAAF standardima, jer do sada šest država Balkana nije imalo taj sertifikat.
Vuletić je tokom boravka u Sofiji imao više razgovora sa predstavnicima država regiona, na kojima je poseban akcenat dat na izgradnji atletskog stadina u Podgorici.

Tentoglou i Mahučih najbolji atletičari Balkana

Kenijska atletičarka Rut Čepngetič pobijedila je na maratonu u Čikagu i postavila novi svjetski rekord. 
 
Čepngetič je trijumfovala rezultatom dva sata, devet minuta i 57 sekundi. 
 
To je za minut i 56 sekundi bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda Etopljanke Tigist Asefi (2:11,53). 
 
"Osjećam se sjajno. Veoma sam ponosna na sebe, dobro sam radila za pobjedu i svjetski rekord. Ostvario mi se san. Borila sam se misleći na svjetski rekord, zahvalna sam", rekla je Čepngetič. 
 
To je drugi svjetski rekord u posljednje dvije godine na maratonu u Čikagu, nakon što je prošle godine najbolji rezultat postavio Kenijac Kelvin Kiptum, koji je u februaru poginuo u saobraćajnoj nesreći. 
 
Čepngetič je rekord posvetila njemu. 
 
"Sjvetski rekord posvećujem Kelvinu Kiptumu, pošto je možda mogao da odbrani titulu i ponovo postavi novi rekord. Ovaj svjetski rekord se vraća u Keniju. Toliko sam srećna, ne znam kako to da objasnim", navela je Čepngetič. 
 
Kao drugoplasirana završila je Sutumi Kebede iz Etiopije sa sedam minuta i 36 sekundi zaostatka, dok je kao treća bila Kenijka Irina Čeptaj (2:17,51). 
 
U muškoj konkurenciji pobijedio je Kenijac Džon Korir sa rezultatom dva sata, dva minuta i 43 semunde.

Kenijska atletičarka pobijedila u Čikagu

Nekadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović kazao je danas u podgoričkom Višem sudu, svjedočeći na suđenju svom prethodniku Petru Ivanoviću, da je u prvim mjesecima mandata imao pozitivno mišljenje o realizaciji kredita iz Abu Dabi fonda kroz ADMAS projekat.
O tome je, kako je naveo, 1. marta 2017. godine zvanično obavijestio i predstavnike Abu Dabi fonda.
Prema njegovim riječima, nezadovoljstvo fonda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata pojavilo se tek nakon što je projekat ADMAS izmješten iz Ministarstva poljoprivrede i prešao u nadležnost Investiciono-razvojnog fonda (IRF).
Na optuženičkoj klupi zbog navodnog omogućavanja nenamjenskog trošenja 23 miliona eura kredita iz Abu Dabi fonda nalaze se nekadašnji ministri poljoprivrede Petar Ivanović i Budimir Mugoša, bivši direktori Direktorata za plaćanja Blagota Radulović i Zoran Vukčević, te procjenitelj Milan Adžić.
Simović je pojasnio da je na osnovu preporuka Svjetske banke tražio da se ADMAS izmjesti u IRF jer je Direktorat za plaćanja, ključan za realizaciju MIDAS i IPARD programa, bio preopterećen, dok projektna struktura formirana po pravilima Evropske komisije i Svjetske banke, prema njegovom utisku, nije obuhvatala ADMAS projekat.
Kazao je i da je krajem 2016. godine zatražio informacije o projektu ADMAS, uključujući operativni priručnik, ali dokument tada nije dobio.
Tek u februaru 2017. dostavljen mu je, kako je rekao, „obiman dokument na engleskom jeziku“ koji je detaljno propisivao sve procedure, od apliciranja za kredit, preko odobravanja i plaćanja, do finansijskog upravljanja, monitoringa, nabavki i kontrole rizika.
Prema njegovim riječima, upravo zbog razlika u strukturi i činjenice da je ADMAS zahtijevao kreditni odbor, tražio je da se projekat prebaci u IRF.
Ivanović je to prokomentarisao riječima da su se „odeljenja racionalno koristila za više projekata“.
Simović je naglasio da tokom njegovog mandata organizaciona struktura Direktorata za plaćanja nije mijenjana, a da su izmjene operativnog priručnika ADMAS-a urađene tek kada je IRF u junu 2017. godine preuzeo projekat.
Na pitanje o pismu poslatom Abu Dabi fondu u martu 2017, potvrdio je da je tada dao pozitivnu ocjenu dotadašnje realizacije.
Ponovio je da ništa nije mijenjao u priručniku dok je projekat bio u nadležnosti Ministarstva, već da su izmjene uslijedile nakon formalnog preuzimanja od strane IRF-a.
Kazao je da je Vlada 15. juna 2017. donijela odluku o izmještanju projekta u IRF, nakon čega je započeo tranzicioni proces kroz više faza.
Predstavnici Crne Gore su od Abu Dabi fonda tražili smanjenje limita po kreditu sa milion na 200 hiljada eura i prilagođavanje priručnika procedurama IRF-a. Uspostavljen je i novi kreditni bord od pet članova: dva iz Abu Dabi fonda i po jedan iz Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva finansija i IRF-a.
Do izrade novog priručnika krediti nijesu odobravani.
Simović je kazao da je u aprilu 2017. godine zatražio izvještaj Direktorata za plaćanja o realizaciji projekta radi izvršenja nadzora.
Interesovala ga je pravna pozicija korisnika kredita, ispunjavanje obaveza, stanje kolaterala i realizacija biznis planova.
– Izvještaj je pokazao nepravilnosti kod kredita za „Bijelašicu Radu“ i „CG Power“, koje je potpisao Ivanović, pa su uklonjeni iz programa. Mislim da je to bila mudra odluka – rekao je Simović, ali nije potvrdio Ivanovićevu tezu da to znači da je Direktorat dobro radio svoj posao.
Na pitanja o eventualnim nepravilnostima, istakao je da nije vidio punu dokumentaciju, niti ugovore, već samo tipske obrasce, jer je čuvanje dokumentacije bilo isključivo u nadležnosti Direktorata i njegovog direktora Blagote Radulovića.
Simović je saopštio i da se ne sjeća da je Vlada analizirala zapisnik o primopredaji projekta, niti da se taj dokument razmatrao na sjednici Vlade.
Navodi da je iz dopisa Abu Dabi fonda znao da su bili nezadovoljni implementacijom ADMAS-a zbog niskog nivoa komunikacije, nedostavljanja izvještaja, neobavezujućeg operativnog priručnika i ignorisanja njihovih zahtjeva u postupku revizije.
Branilac Petra Ivanovića, advokatica Neda Ivović, prigovorila je Simovićevom iskazu, navodeći da on „nije konzistentan stanju u spisima predmeta“ i da ne odgovara činjenicama iznijetim tokom postupka.
SDT tereti Ivanovića, Mugošu i Radulovića za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u vezi sa dodjelom sredstava iz kredita Abu Dabi fonda u periodu 2015–2017. godine. Zorana Vukčevića terete za nesavjestan rad u službi, a procjenitelja Milana Adžića za zloupotrebu procjene.
Kako je ranije saopšteno iz SDT-a, postoji osnovana sumnja da su optuženi pribavili korist kompaniji „IM Gradina“ iz Rožaja, a nanijeli štetu Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja tokom namirenja potraživanja iz kreditnog kolaterala.
Sporazum o dugoročnom kreditiranju crnogorske poljoprivrede u UAE sa Abu Dabi fondom potpisali su tadašnji ministar Petar Ivanović i predsjednik Odbora direktora IRF-a Zoran Vukčević.

Simović: Kreditori Abu Dabi fonda pokazali nezadovoljstvo pošto je projekat izmješten u IRF

Danilo Pajović pobjednik je inkluzivnog stonoteniskog turnira Cetinje open, koji je danas odigran povodom 3. decembra - međunarodnog Dana osoba sa invaliditetom.
Saopšteno je da je cilj turnira, osim takmičarskog i sportskog duha, bilo i promovisanje sporta, zajedništva i socijalizacije kod osoba sa invaliditetom.
Pajović je u finalu bio bolji od Jovana Miloševića.
Pobjedničko postolje komletirao je Vukan Premović, koji je u meču za treće mjesto pobijedio Mitrovića.&nbsp;
Turnir je okupio rekordna 32 takmičara iz stonoteniskih klubova OSI Orlov krš”, Luča i Lovćen, kao i rekreativaca iz Prijestonice.&nbsp;
Proglasila ga je otvorenim Sekretarka za obrazovanje, sport i mlade Prijestonice Dejana Dizdar.
Turnir je uveličao trofejni crnogorski paraolimpijac Filip Radović, osvajač pet evropskih i dvije paraolipijske medalje.&nbsp;
Organizator turnira bio je STK OSI Orlov krš, a organizaciju turnira podržali su Prijestonica Cetinje i Paraolimpijski komitet.&nbsp;

Pajović pobjednik turnira na Cetinju

Premijer Milojko Spajić kazao je da je Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zbog čega predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš nije pozvan na otvaranje rekonstruisanog puta Vrulja - Mijakovići.
- Što se tiče protokola i otvaranja dionice puta - Uprava za saobraćaj je prava adresa. Oni su se bavili tim ko treba da bude pozvan, a ko ne treba možete njih da pitate. Bio sam pozvan na taj događaj, ne znam o čemu se radi - kazao je Spajić odgovarajući na pitanja novinara u Vili Gorica, nakon susreta sa premijerom Velikog Vojvodstva Luksemburga Lukom Fridenom.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvranes-nepozeljan-za-spajica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Prokomentarisao je to što je i to što je Vraneš saopštio da će dva nova mosta na putu Mijakovići – Vrulja nositi nazive kralja Aleksandra Karađorđevića i kralja Petra I Karađorđevića.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.0117%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvranes-narod-mostove-u-pljevljima-nazvao-kralj-petar-i-i-kralj-aleksandar-karadjordjevic&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada se bavi pravljenjem puteva, mostova, neki drugi krštavanjem mostova, tako da izgleda smo podijelili uloge - kazao je Spajić.
T.K.

Spajić: Uprava za saobraćaj adresa za pitanje zašto Vraneš nije pozvan na otvaranje puta

Zahvaljujući unaprijeđenim procesima i većoj transparentnosti, Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava ostvario je tokom proteklog perioda izuzetne rezultate, saopštio je direktor Fonda Dženis Nurković.
Fond je, kako je naveo, postigao značajan napredak u jačanju institucionalne efikasnosti, modernizaciji poslovanja i unapređenju procedura dodjele sredstava namijenjenih projektima manjinskih zajednica, 
- Ovogodišnji proces raspodjele sredstava sproveden je uz jasno definisane kriterijume i visok nivo transparentnosti, što potvrđuje potpunu opredijeljenost Fonda odgovornosti, profesionalizmu i javnoj dostupnosti informacija. Time je omogućena efikasnija administrativna obrada i brža komunikacija sa korisnicima. Odluka o raspodjeli sredstava usvojena je uz puno uvažavanje preporuka Državne revizorske institucije. Fond je dosljedno primijenio mjere koje se odnose na unapređenje finansijskog upravljanja i kontrole, dok su aktivnosti za ispunjavanje preostalih preporuka u toku, čime se dodatno potvrđuje posvećenost najvišim standardima javnog poslovanja - istakao je.
Kako je dodao, tokom ove godine odobren je ukupno 221 projekat iz oblasti kulture, obrazovanja, informisanja i identitetskog razvoja manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.
- Za raspodjelu sredstava bilo je opredijeljeno1.690.000 eura, što predstavlja snažan finansijski okvir podrške aktivnostima od javnog značaja - rekao je Nurković.
Fond je, kako je istakao, uputio posebnu zahvalnost svim korisnicima sredstava koji svojim radom, projektima i odgovornim pristupom doprinose očuvanju identiteta, kulture i jezika manjinskih naroda i drugih manjinskih zajednica.
- Njihova posvećenost i konstruktivna saradnja važan su podsticaj za dalji rad Fonda. Ostvareni rezultati predstavljaju čvrst temelj za nastavak modernizacije rada. U narednom periodu biće pokrenute dodatne aktivnosti usmjerene ka digitalizaciji procesa, jačanju saradnje sa organizacijama civilnog društva i pružanju još veće podrške očuvanju identiteta, kulture i prava manjinskih zajednica. Pored finansijske podrške projektima, Fond kontinuirano ulaže u sopstvene kapacitete. Raspolaže bibliotekom sa oko2.000 naslova, dok su u toku radovi na uspostavljanju nove biblioteke i specijalizovanog softvera za njeno digitalno vođenje, koji će korisnicima omogućiti jednostavniji pristup publikacijama i informacijama - dodao je Nurković.
Prema njegovim riječima, poseban segment rada Fonda čine edukacije i podrška korisnicima sredstava.
- Kako bi se proces apliciranja pojednostavio, izrađen jeVodič za aplikante, koji detaljno objašnjava postupak konkurisanja, potrebnu dokumentaciju i pravdanje sredstava. Do sada je održanopet edukacija, jednau saradnji sa romskim savjetom u Podgorici, zatim u Ulcinju u saradnji sa albanskim nacionalnim savjetom, u Bijelom Polju je održana jedna za sve zainteresovane aplikante, dok su dvije edukacije održane u saradnji sa Bošnjačkim nacionalnim savjetom, jedna u Plavu za Andrijevicu, Plav i Gusinje i jedna u Rožajama za Petnjicu, Berane i Rožaje - kazao je direktor ovog fonda.
Kako je dodao, u planu je održavanje najmanje još jedne edukacije sa Srpskim nacionalnim savjetom, dok se termini sa ostalim savjetima još definišu. Kroz interaktivne radionice učesnicima su pruženi praktični savjeti i pojašnjenja o pravilima konkursa, kako bi se smanjile uočene greške i obezbijedila pravednija i efikasnija raspodjela sredstava.
- Fond će i ubuduće ostati pouzdan i odgovoran partner zajednicama koje predstavlja, posvećen jačanju međusobnog povjerenja, inkluzije i društvene kohezije - poručio je Nurković.

Nurković: Unaprijeđeni procesi i veća transparentnost doprinijeli boljim rezultatima Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Tag: atletika