<p>Kenijska atletičarka Rut Čepngetič pobijedila je na maratonu u Čikagu i postavila novi svjetski rekord.<br/>
<br/>
Čepngetič je trijumfovala rezultatom dva sata, devet minuta i 57 sekundi.<br/>
<br/>
To je za minut i 56 sekundi bolji rezultat od dosadašnjeg rekorda Etopljanke Tigist Asefi (2:11,53).<br/>
<br/>
"Osjećam se sjajno. Veoma sam ponosna na sebe, dobro sam radila za pobjedu i svjetski rekord. Ostvario mi se san. Borila sam se misleći na svjetski rekord, zahvalna sam", rekla je Čepngetič.<br/>
<br/>
To je drugi svjetski rekord u posljednje dvije godine na maratonu u Čikagu, nakon što je prošle godine najbolji rezultat postavio Kenijac Kelvin Kiptum, koji je u februaru poginuo u saobraćajnoj nesreći.<br/>
<br/>
Čepngetič je rekord posvetila njemu.<br/>
<br/>
"Sjvetski rekord posvećujem Kelvinu Kiptumu, pošto je možda mogao da odbrani titulu i ponovo postavi novi rekord. Ovaj svjetski rekord se vraća u Keniju. Toliko sam srećna, ne znam kako to da objasnim", navela je Čepngetič.<br/>
<br/>
Kao drugoplasirana završila je Sutumi Kebede iz Etiopije sa sedam minuta i 36 sekundi zaostatka, dok je kao treća bila Kenijka Irina Čeptaj (2:17,51).<br/>
<br/>
U muškoj konkurenciji pobijedio je Kenijac Džon Korir sa rezultatom dva sata, dva minuta i 43 semunde.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Kenijska atletičarka pobijedila u Čikagu

<p>Sistem elektronskog nadzora za osiguranje i poštovanje mjere bezbjednosti zabrane približavanja u slučaju porodičnog nasilja je omogućio da se žene po prvi put osjećaju zaista sigurno i bezbjedno, kazala je u emisiji E uživo, na Televizi E, <b>Biljana Zeković</b> iz SOS telefona za žrtve nasilja.</p>
<p>Kada je u pitanju sistem elektronskog nadzora za osiguranje i poštovanje mjere bezbjednosti zabrane približavanja u slučaju porodičnog nasilja, kaže Zeković, par godina iskustva po tom pitanju, a to je, prisjeća se, bila novina i za samo Ministarstvo pravde, koje je zaduženo za praćenje elektronskog nadzora.</p>
<p>- Ono što je takođe važno jeste da kažemo je da primjena elektronskog nadzora &nbsp;za sada isključivo kod krivičnih djela nasilja u porodici. Jedan period preispitivanja kako sve to teče, koje su dobre strane, koje su loše strane, negdje iza nas, i u nekom narednom periodu, svi, posebno predstavnici Ministarstva pravde znaju u kom pravcu treba da idu. Ne bih da opravdavam ni samu Vladu, ni Ministarstvo, da li je nešto nedostajalo u pravilnicima i zakonima, upravo zbog toga što moramo uzeti u obzir da elektronski nadzor nigdje nije prepoznat, u porodičnom nasilju naravno, u zakonodavstvu, te nije bilo jednostavno da se uđe u tu proceduru - rekla je Zeković.</p>
<p>Kada se govori o ljudskim pravima, i pravima žrtava, ma kojoj kategoriji pripadali, poručuje Zeković, to teško postaje prioritet, osim deklarativno, ističe ona, na nivou donosioca odluka.</p>
<p>Važno je uvođenje elektronskog nadzora i kod prekršajnih djela, objašnjava Zeković, kod mjera zabrane približavanja koja se, dodaje ona, izriču u prekršajnom postupku.</p>
<p>- Nadamo se da će Crna Gora imati sluha i za uvođe elektronskog nadzora u prekršajnom postupku. Sada razumijemo da je, takođe, problem u finansijama, i to ne samo u finansijama, nego i u kadru, jer je tih mjera daleko više. Ako imamo 60 kod krivičnih djela, imamo ih 600 kod prekršaja, onda to iziskuje i dodatne troškove, kao što i iziskuje i jačanje kapaciteta u smislu formiranja novih službi, kupovine vrlo skupe opreme za praćenje, jer bi onog momenta, kad bismo uveli elektronsko praćenje &nbsp;kod zaštite mjere zabrane prilaska u prekršaju to bilo u nadležnosti policije. To što jeste dobro je da se žene po prvi put osjećaju zaista sigurno i zaista bezbjedno, i isto tako se omogućava dokazni materijal u slučaju da počinioc prekrši mjeru zabrane prilaska - zaključila je Zeković.</p>
<p>&nbsp;</p>

Zeković: Uskoro sistem elektronskog nadzora i u prekršajnim postupcima

<p>Više istraživanja je pokazalo da su žene i djevojčice sa invaliditetom, naročito žene u ruralnim područjima, u riziku od višestruke i intersekcijske diskriminacije, ne samo sistemske, nego i diskriminacije kad je u pitanju njihovo osnaživanje i &nbsp;njihova pristupačnost informacijama, kazala je u emisiji E uzivo, na Televiziji E, direktorica Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom <b>Irena Rakočević</b>.</p>
<p>Hendikep je termin koji se ne smije koristiti, poručuje Rakočević, jer na to obavezuje Konvencija o pravima lica sa invaliditetom.</p>
<p>- Strategija za lica sa invaliditetom, da je tako kratko nazovemo, je drugi strateški dokument ovog tipa usvojen u Crnoj Gori, sa periodom važenja od 2022.do 2027.godine. U okviru strateškog cilja, koji je usmjeren na zabranu diskriminacije i poboljšanja položaja svih lica sa invaliditetom u Crnoj Gori, imamo 12 operativnih ciljeva, a upravo je ono što je karakteristika ovog drugog strateškog dokumenta jeste što posebno targetira žene i djevojčice sa invaliditetom, kao poseban operativni cilj, koji je usmjeren na to da se ženama i djevojčicama sa invaliditetom omogući uživanje svih svojih ljudskih prava, u skladu sa modelom invaliditeta zasnovanom na ljudskim pravima, a ne na socijalnom modelu, kakav je bio do sada. Tu je predviđen čitav niz aktivnosti, a moram reći da prvi dvogodišnji period praćenja sprovođenja strateškog dokumenta nije dao očekivane rezultate, iz prostog razloga što smo imali različite kako društvene, tako i socijalne izazove, pandemiju covod-a, potom došlo je bilo i do ukidanja Direktorata za zaštitu i jednakost lica sa invaliditetom, a Direktorat ima koordinativnu ulogu u procesu implementacije Strategije - rekla je Rakočević.</p>
<p>Samom ratifikacijom Konvencije o pravima lica sa invaliditetom , objašnjava Rakočević, Crna Gora je dala primat primjeni Konvencije u odnosu na sve ostale akte, u skladu sa članom 9, Ustava Crne Gore, dodaje ona, kojim je propisano da potvrđeni međunarodni ugovori imaju primat nad nacionalnim zakonodavstvom.</p>
<p>- Konvencija je prenesena u &nbsp;nacionalni pravni sistem donošenjem Zakona o ratifikaciji Konvencije i opcionog protokola. Kada je u pitanju pristup pravdi, mi u našoj Strategiji kao poseban operativni cilj imamo pristup pravdi, te stoga su tu i prepoznati organi, koji su dužni da sprovedu aktivnosti koje su planirane Strategijom. Mi kao tijelo, kao Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava,kao organ koji koordinira samim donošenjem i sprovođenjem akcionog plana za implementaciju Strategije smo negdje krajem juna ove godine izvijestili Vladu i sačinili jednu analizu stanja i izvještaj o implementaciji, i bio je slab učinak kada je u pitanju oblast pristupa pravdi, međutim, ono što je dobro jeste što sve aktivnosti, koje nijesu realizovane, za prvobitni, odnosno dvogodišnji period, &nbsp;su našle svoje mjesto u aktivnostima za ‘24.i ‘25.godinu, i ono što mogu sada, u času potvrditi jeste da sve aktivnosti, gotovo sve aktivnosti, koje su bile planirane za prvi kvartal, odnosno prva dva kvartala ‘24.godine su realizovale, odnosno ako izuzmemo neke zakone čije se usvajanje tek očekuje - naglasila je Rakočević.</p>
<p>Kada je u pitanju dostupnost Konvencije, podsjeća ona, na lako razumljivom augmentativnom &nbsp;i jezicima &nbsp;manjina, Ministarstvo radi na tome, te, kako kaže, očekuje da će imati pomake u tom smislu.</p>
<p>Direktorat je sa radom počeo početkom marta , podsjeća Rakočević, i za ti osam mjeseci je trebalo uraditi puno toga, a tu su, dodaje ona, formirani Savjet za prava lica sa invaliditetom, kako kaže, kao Vladino tijelo koje čine, osim predstavnika Vlade &nbsp;i reprezentativni predstavnici nevladinih organizacija.</p>
<p>- Zapošljavanje žena sa invaliditetom dosta zavisi i od toga koliko su žene sa invaliditetom osnažene ili nijesu osnažene, da same pokreću inicijative. Ono što mogu pouzdano reći jeste podatak da znam da se izdvajaju značajna finansijska sredstva preko ZZZCG koja bi trebala da omoguće svim licima sa invaliditetom da se zaposle. Sa druge strane, priča o osnaživanju žena, naročito žena sa invaliditetom u ruralnom područjima je jedna posebna tema i jedna tema koja je zahtijevala, po osnivanju Direktorata, jedan analitičan pristup, jer istraživanja koja su rađena krajem prošle godine, više istraživanja je pokazalo da su žene i djevojčice sa invaliditetom, naročito žene u ruralnim područjima, u riziku od višestruke i intersekcijske diskriminacije, ne samo sistemske, nego i diskriminacije kad je u pitanju njihovo osnaživanje, njihova pristupačnost informacijama, potom i sami donosioci odluka i lokalne zajednice, koji imaju ulogu da omoguće i obezbjede, svima koji žive u toj lokalnoj zajednici, takođe imaju značajnu ulogu, te stoga treba dosta truda i rada - zaključila je Rakočević.</p>
<p>&nbsp;</p>

Žene i djevojčice sa invaliditetom u riziku od višestruke diskriminacije

<p>Početkom dvadesetog vijeka Podgorica je dobila značajne promjene u prostoru, kazao je kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, bivši glavni državni arhitekta <b>Vladan Stevović</b> koji ističe da grad čine stanovnici i sistem koji ga vodi, pa je tako i Glavni grad danas potpuno drugačiji nego što je to bio početkom prošlog vijeka.</p>
<p>- Svaki grad bi trebalo da bude planiran i ta &nbsp;planiranja se vrše na četrdeset, dvadeset godina, ili u sličnim intervalima, što je dovoljno vremena da bi se na pravilan način određeni grad planirao, pa zato se i rade prostorno urbanistički planovi koji važe dvadeset godina. Moze da bude više ili manje, ali konkretno u nasem slucaju je to dvadeset godina i na osnovu prostorno urbanističkih planova lokalnih uprava, to su planovi koji tretiraju kompletne administrativne granice, ne samo Glavno grada Podgorice, nego i svih ostalih gradova Crne Gore, se rade detaljni planovi razrade, u skladu sa prostorno urbanističkim planom koji do detalja razvijaju prostorne aspekte određenog područja da bi na tom području moglo da se gradi - rekao je Stevović.</p>
<p>Od nekadašnjeg stjecišta karavana turske uprave, podsjeća Stevović, počeo je da se razvija grad na lijevoj i desnoj,obali rijeke Morače, a u Prvom i Drugom svjetskom ratu je praktično, kako kaže, sravnjen sa zemljom.</p>
<p>- Novi zamah koji je napravljen u SFRJ u poslijeratnim godinama je dominantno uticao na ono kako mi danas vidimo grad, jer razvijana je lijeva obala, to su ovi blokovi gdje su administrativni centri i dio stambenih višespratnih objekata velike gustoće sa centralnim trgom u sredini, to je tih devet blokova koji čine centralno jezgro grada i centar Podgorice, odnosno centar Crne Gore. Desnu obalu čine blokovi koje vidite od desne obale Morače pa na granici sa ulicom, koja je, čini mi se, Džordža Vašingtona, od Kliničkog centra. Kraj devedesetih godina, što se tiče urbaniteta Podgorice, ona nije postojala posle u dijelu gdje Vektra danas, ona nije postojala, blok gdje je danas hram, postojala je praznina u pejzažu prema bolnici, poslovni centar Kruševac, objekat Elektrodistribucije je bio jedini na toj parceli prije nego što se pojavila Vektra - naglasio je Stevović.</p>
<p>Šezdesetih godina prošlog vijeka, podsjeća Stevović, naselje koji je danas Konik i Vrela ribnička nije postojalo, to je bila jedna velika, kako kaže, ledina i praznina.</p>
<p>- Prednost Podgorice kao grada, i u teoriji grada, jeste to što u njenom srcu imamo dvije rijeke, ako malo dalje odemo to su i tri, imamo ušće Zete u Moraču na samom špicu gdje je Duklja, a ovamo imamo ušće Ribnice u Moraču. To je jedan divan pejzaž, prije nego što se ušlo u bilo kakvu vrstu građenja. S druge strane bilo kakvo planiranje i građenje u takvom pejzažu treba da bude pažljivo promatrano i sa dobrom strategijom da bi se razvijalo &nbsp;- istakao je Stevović.</p>
<p>Sve što se planira i gradi, objašnjava on, svoj puni smisao će imati za dvadesetak godina i tada biti u potpunosti shvaćeno, naglašava arhitekta, zato je neophodno da se ima dobra strategija, jer planiranje nijesu samo obrisi objekata, ističe, nego su planiranje prije svega ljudi &nbsp;i njihove potrebe.</p>
<p>Što se tiče projektovanja i planiranja, objašnjava Stevović, uvijek je u pitanju kompromis, jer se ne može desiti da apsolutno budu saglasne namjere jedne strane, dodaje on, ljudi koji će da žive i koriste taj prostor i u odnosu na, kako kaže, struku.</p>
<p>- Donosioci odluka su iznad struke, oni biraju pravce razvoja. Struka je tu kao servis, koja sposobna da generiše čitav taj postupak i da da određeni rezultat i da ima određene potencijalne predloge razvoja, a onaj ko u stvari koji daje ključni odgovor i smjernicu, koji će od tih scenarija biti dalje razvijan, naravno, to su donosioci odluka, i zbog toga treba da veliku pažnju posvetiti &nbsp;odlučivanju - rekao je Stevović.</p>
<p>Treba pažljivo planirati u kom pravcu će se grad razvijati, poručuje Stevović, jer se grad razvio u industrijskom dijelu, a prije četrdesetak godina, podsjeća on, taj dio je bio opredjeljen za druge namjene.</p>
<p>- U donošenju odluka treba biti pažljiv u kom pravcu će se razvijati taj urbani dio grada. Ako uzimamo primjere svjetskih metropola, kao što su Pariz, London ili Barselona, treba se sa njima porediti, ne treba stajati sa strane i gledati kao da mi sad tu nešto raduckamo. Treba ići u pravcu da se Podgorica podigne u odnosu na ono što jeste danas. Ja sam optimista što se toga tiče…Najbitnije je voditi računa o svim zdravstvenim aspektima, voditi računa da izgradnja stambenih blokova prati, odnosno čak ne da prati, nego da ispred stambenih blokova budu svi neophodni javni servisi da bi ti stambeni blokovi bili cjelishodni po pitanju funkcija, kao što su zdravstvene ustanove, kao što su sportske ustanove, institucije. Prije i jednih i drugih objekata neophodno je da infrastruktura prolazi prva, jer ako infrastruktura ne prolazi prva, a pod tim podrazumijevamo i struju i vodu &nbsp;i kanalizaciju,internet, &nbsp;sve ostale servise vi ne možete razvijati grad po planu - poručio je Stevović.</p>
<p>&nbsp;</p>

Stevović: Donosioci odluka su iznad struke

<p>Inicijativa od strane Vijeća za regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu za uvođenje Paypal sistema &nbsp;je dobra, i veće su šanse da se &nbsp;izlobira &nbsp;kada se inicira za više zemalja, u ovom slučaju za Crnu Goru i &nbsp;Sjevernu Makedoniju, jer &nbsp;smo već propustili da to uradimo kad su zemlje regiona, dobile ovu mogućnost - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, &nbsp;finansijska analitičarka <b>Ana Nives Radović</b>.</p>
<p>Iz Crne Gore je moguće poslati novac putem Paypala, kaže Radović, ali nije moguće primiti novac putem tog servisa,iako je u svim ostalim zemljama regiona, osim Makedonije, ta dvostrana akcija omogućena.</p>
<p>- &nbsp;U ovom konkretnom slučaju znači da je iz Crne Gore moguće poslati novac, zato što ta transakcija, povezivanje računa korisnika, odnosno njegove kartice sa Paypal sistemom je vrlo jednostavan proces i nije nešto na šta crnogorski regulatorni okvir utiče. Međutim, da biste primili sredstva je prilično komplikovano, &nbsp;&nbsp;ukoliko u potpunosti vaši regulatorni standardi nijesu usklađeni sa regulativom koja je potrebna da bi se omogućio dvosmjerni saobraćaj. U ovom konkretnom kontekstu vidimo da se dosta toga radi, vidimo da odnedavno banke mnogo rigoroznije, da kažem, pristupaju ovoj oblasti, čitav finansijski sektor , upravo to možemo smatrati početnim koracima da se ide dalje ka ovoj oblasti, da se ide dalje ka unapređenju i krajnjem cilju dobijanja mogućnosti naplate putem Paypala u Crnoj Gori - rekla je Radović.</p>
<p>Inicijativa od strane Vijeća za regionalnu saradnju na Zapadnom Balkanu za uvođenje Paypal sistema &nbsp;je dobra, objašnjava Radović, i veće su šanse da se, kako kaže, izlobira, kada se inicira za više zemalja, u ovom slučaju za Crnu Goru i &nbsp;Sjevernu Makedoniju, kad smo već propustili da to uradimo kad su zemlje regiona, podsjeća ona, dobile ovu mogućnost.</p>
<p>Paypal je sistem koji se odnosi na pojedince, objašnjava Radović, ne utiče na poslovanje kompanija i neku širu ekonomsku sliku, ali pojedinci, dodaje ona, koji na ovaj način biraju kao opciju za mnogo jednostavnije i brže primanje novca,&nbsp;</p>
<p>- Nedavno su objavljeni podaci koje su količine, i koliko iznose međunarodni transferi ka Crnoj Gori, od srodnika građana koji žive u inostranstvu. I svi oni koji danas u digitalnom vremenu pronalaze poslovne aktivnosti, danas zaista imate veliki broj ljudi iz Crne Gore koji pokušava da se naplati na taj način, odnosno, koji svoje usluge putem interneta može da proda bilo kome u svijetu. Takvi ljudi su oni koji su ograničeni u tom smislu, i da se mnogo više isplati živjeti u nekoj drugoj zemlji i završiti kompletnu dokumentaciju na tom planu, nego iz Crne Gore naplaćivati određene usluge, što nekada bude veoma komplikovano, što vi i dalje imate problem kako to kroz vašu poresku prijavu verifikujete, odnosno kako da potpuno legalno radite to &nbsp;- zaključila je Radović.</p>

Radović: Ubrzavanje procesa za dobijanje dvosmjernih transakcija putem Paypala u Crnoj Gori

<p><b>&nbsp;</b>U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.</p>
<p>Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.</p>
<p>Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.</p>
<p>Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.</p>
<p>Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.</p>
<p>No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;</p>
<p>Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.</p>
<p>U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

<p>U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Selo je blokirano jakim policijskim snagama.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <p>&nbsp;</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili.</p> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu.</p> <p>Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom.</p> <p>Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.</p>

U Štitaricama opet vijori crnogorska zastava

<p>Jarbol sa crnogorskom zastavom postavljen je danas ispred mjesne crkve u selu Štitarice kod Mojkovca.</p> <p>Dio mještana organizovao se prethodnih dana, skupili su novac za jarbol i danas ga podigli ispred crkve, a na njemu vijori zastava Države Crne Gore.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FBxvf-obNa84&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Kako smo pisali, podjele u selu izazvala je Crkva Srbije kada su nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom.</p> <p>Neki mještani potom su postavljali na ogradi crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena.</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtYM3j3p2A3M&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Očigledno informisani o ovoj namjeri putem društvenih mreža, veliki broj policijskih službenika iz Bijelog Polja, Mojkovca, Herceg Novog i Berana okupili su se kod groblja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241102151116_5dcd4f621463bfc162b21157fbe9d8678f4e7788c07a925f5898320663116ed4" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>Međutim, nije bilo prostora za bilo kakvu intervenciju jer su mještani civilizovano ostvarili zacrtan cilj.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241102151116_cf92eefba94471789714a92e87e5e29140c3f9eeb3295adc4718da724425807f" data-rendition-name="original" width="666" height="707" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p><b>Svetozar Baković</b>, porijeklom iz mojkovačkog sela Štitarice, poručio je nakon podizanja crnogorske zastave ispred crkve da mještani neće dozvoliti nikom da Crnogorce svede na statističku grešku.&nbsp;</p> <p>- Došao sam da iskažem revolt i nezadovoljstvo postavljanjem zastava tuđe države i tuđe crkve na štitaričko groblje. Ovo je groblje Mjesne zajednice Štitarica, Opštine Mojkovac i groblje crnogorsko. Nikakve Srbije, nikakvih srpskih zemalja, nikakvog <b>Dritana Abazovića</b> i ostalih veleizdajnika - istakao je on nakon što su postavili zastavu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241102161120_292a45af162759b6dd3a7199211190904a690b6c5089f2309995a3a408f91777" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dio mještana mještana skupili novac za jarbol i podigli zastavu ispred crkve"> </figure>  <p><br/></p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>Baković, inače član SUBNOR-a i antifašista Crne Gore, i Crkvenog odbora Mojkovac, rekao je da su na tom grobolju, koje je napravljeno prije 128 godina, sahranjeni njihovi preci.</p> <p>- Na natpisu gore piše: "Ovaj sveti hram napravi Opština štitarička pod vladom knjaza Nikole Petrovića Prvog Njegoša, 8. jula 1896. godine". Od tada 128 godina do dana današnjeg niko nije zabo nikakvu zastavu. Prođoše Turci, četnici, Italijani, Njemci - niko nikakvu zastavu ne zabode. Zbode je ova sad grupacija koja već četiri godine zavađa, muti i spaljuje Crnu Goru. U ovom selu nikad nikakvih problema nije bilo, do ovih sad momenata - šta je i kakva im je namjera? Što im gazda kaže, otrpilike, iz Beograda i Podgorice - oni to rade, slijepo slušaju i mislim da to ne vodi dobru - naglasio je Baković.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20241102151116_7388d2f344f9d0e1b29ec50765d2b7f9eb1a1bd5b78c6175c4a00f9684cfb06f" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="podizanje zastave"> </figure>  <p>U Štitaricama je, kako je rekao, između 50 i 60 kuća koje se ne slažu sa postavljanjem bilo kakvih zastava. Revolt su izrazili postavljanjem crnogorskih zastava na ogradi ispred groblja i na brijestu.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>- Postavili smo ih namjerno da bi SPC uz svoj nacionalizam pokazala i šovinizam, da ne kažem fašizam. Ako su sjutradan pocijepali crnogorsku zastavu, a ostavili svoju to je odraz šovinizma. Borimo se i izborićemo se protiv toga. Ovo je je trenutno stanje u koje su se mnogi zanijeli i koje žele da iskoriste da plove u mutnom. Vremena prolaze, vjere ostaju.&nbsp;</p> <p>On je iznio podatak da je po popisu iz 1971. godine u ovom selu živjelo 444 stanovnika - 442 su se izjasnili kao Crnogorci, jedan kao Hrvat i jedan je bio neizjašnjenje vjeroispovijesti.</p> <p>- Na popisu 1981. godine 355 je bilo mještana. Od tog broja 350 je bilo Crnogoraca, a pet se nije izjasnilo. Kad sve sagledate, sve što se dešava je od 90-ih godina naovamo. Svakome je jasno da neko želi da nam baci trn u oko, da nas zgazi i svede na statističku grešku. Sa ovog najsvetijeg mjesta im poručujem da u tome neće uspjeti - poručio je Baković.</p>

VIDEO: Ispred crkve u Štitaricama zavijorila i crnogorska zastava

<p>Još jedan jarbol je pao. Noćas. Podmuklo, u mraku, skriveni u tišini, opet su došli i posjekli naš simbol, pokušali da rane naš ponos. Ali ne razumiju oni! Mogu srušiti hiljadu jarbola, ali ne mogu srušiti Crnu Goru! Ovo nije prvi put da su pokušali, niti će biti poslednji, ali neka znaju – svaki oboreni jarbol samo je još jedan razlog da ustanemo jači, još ponosniji!</p>
<p>Da li misle da će nas zaplašiti? Da će nas natjerati da se odreknemo onoga što nam znači sloboda, ljubav, život? Da se odreknemo onoga što smo krvlju branili i gradili? Ne razumiju oni šta znači biti Crnogorac! Mi ne odustajemo. Kad posijeku jedan jarbol, mi podižemo dva nova! Kad udare na našu zemlju, mi još jače grlimo naše planine, rijeke, svaki kamen ovog tla koje nam je sveto.</p>
<p>Pokušavaju da izbrišu naš ponos, ali ga samo umnožavaju. Pokušavaju da nas ućutkaju, ali mi postajemo glasniji! Ovo je više od borbe za zastavu. Ovo je borba za dostojanstvo, za naše pravo da hodamo svojom zemljom, uspravni, slobodni, ponosni.</p>
<p>Svakim činom mržnje, oni misle da nas dijele. Ali istina je suprotna: mi smo sve složniji, sve jači! Svaki posječeni jarbol, svaka oborena zastava, samo nas podsjeća ko smo. Zastava koju dižemo nije samo komad tkanine – ona je naš identitet, naš prkos, naša ljubav. Ona je Crna Gora, živa, nepokoriva, uspravna!</p>
<p>I gdje su sada ti "pomiritelji" koji govore o jedinstvu, a ćute kad nam skrnave simbole? Gdje su oni da jasno i glasno kažu: Crna Gora je dom svakome ko je voli, ko je poštuje. Ovo nije teritorija za podjele! Ovdje smo svi ravnopravni, svi jednaki. Oni nas dijele, ali mi, mi podižemo! Oni ruše, a mi gradimo!</p>
<p>Možda misle da je lako slomiti nas, ali mi smo narod koji ne kleči. Mi smo narod koji gleda pravo u oči onima koji prijete, koji poručuje: nećete nas zaustaviti! Možete srušiti svaki jarbol, ali naše srce je neosvojivo. Naša ljubav prema Crnoj Gori je nepokolebljiva!</p>
<p>Vrijeme je da Crna Gora bude mjesto mira, poštovanja i ljubavi – baš onako kako su naši preci sanjali, kako smo svi mi zaslužili. I nema te sile koja će nas spriječiti da se borimo za to, za nas, za našu djecu, za sve generacije koje dolaze.</p>
<p>Nikada nećemo prestati da dižemo zastave, jer one nijesu samo mi – one su Crna Gora. Neka nas pamte po hrabrosti, neka nas pamte po ljubavi i borbi! Svaki put kad nas napadnu, mi ćemo uzvratiti prkosom. Svaki put kad sruše jedan jarbol, podići ćemo stotinu novih. Crna Gora je vječna, i nikad, nikad neće pasti!</p>

Tag: atleticarka

Kenijska atletičarka pobijedila u Čikagu

Zeković: Uskoro sistem elektronskog nadzora i u prekršajnim postupcima

Žene i djevojčice sa invaliditetom u riziku od višestruke diskriminacije

Stevović: Donosioci odluka su iznad struke

Radović: Ubrzavanje procesa za dobijanje dvosmjernih transakcija putem Paypala u Crnoj Gori

PRATITE TVe UŽIVO