Naš region prolazi kroz turbulentna vremena, ali jedno ostaje nepromijenjeno - naša odlučnost da očuvamo mir, stabilnost i slobodu. Jedna od glavnih poruka je da Balkan ne smije biti prepušten sebi ili trećim akterima. Danas to ponavljamo još snažnije. Ako Evropska unija i SAD ne iskoriste ovaj trenutak i ne ubrzaju integraciju svih država Zapadnog Balkana neko treći će zauzeti taj prostor, a to ne smijemo dozvoliti - kazao je na otvaranju To Be Secure (2BS) foruma predsjednik Atlantskog saveza Savo Kentera u Budvi. On je na ovom događaju, u organizaciji Atlantskog saveza, rekao da budućnost našeg regiona moramo uzeti u svoje ruke, a ona je čvrsto vezana uz EU i NATO. Svijet se, kako dodaje, u 15 godina koliko traje ovaj Forum promijenio, te da se suočavom sa pojavom globalnog rata i novim bezbjednosnim prijetnjama - od sajber napada, hibridnog ratovanja i dezinformacija. On je poručio da je „naš sljedeci cilj EU“.&nbsp; - To nije samo politička odluka već vizija drustva u kom hoćemo da živimo. To je obećanje da obavljanje državnog posla više neće biti unosno, već zahtjevno i nepopularno jer treba zasukati rukave i raditi naporno. Znam da taj put neće biti lagan. Reformisati pravosuđe, graditi institucije, mijenjati navike - svej je to vrlo bolan proces. Mi moramo odabrati da se usudimo i idemo naprijed. Biće onih koji će pokušati da nas zaustave na tom putu, biće stranih uticaja, ali i onih kod kuće kojima odgovora da nema promjena i da se sistem ne mijenja jer žive od njegovih slabosti. Poručujemo im da im neće uspjeti. Znamo da postoje ekstremističke struje i akteri kojima smeta zapadni kurs Crne Gore, ali njihovi pokušaji biće osujećeni jedinstvom naših institucija, podrškom saveznika i voljom većine građana - istakao je Kentera. On je naglasio kako moramo iskoristiti prostor koji je otvorio rat u Ukrajini, dodajući i da je američko prisustvo i prijateljstvo za Crnu Goru jako važno i ono ostaje konstanta.&nbsp; - Dijelimo iste vrijednosti i to se neće promijeniti koja god da je administracija u Vašingtonu - rekao je Kentera. Ulazak Crne Gore je, prema njegovim riječima, bitan i za Evropsku uniju, jer će tako zaokružiti svoju prostor na jugoistoku i poslati poruku da projekat ujedinejne Evrope nije završen dok sve demokratije ne budu zajedno. Istakao je i važnost dobro susjedskih odnosa, a najbolji primjer je, kako navodi, odnos sa Hrvatskom.&nbsp; - Naš odnos pokazuje da stabilni Balkan nije samo naš interes nego interes čitave Evrope. Nećemo nikome dozvoliti da taj odnos naruši - poručio je Kentera. <h2>Progres Crne Gore testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti</h2> Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke rekla je, pored ostalog, da je progres Crne Gore u vladavini prava i modernizaciji vojske testament posvećenosti euroatlantskoj budućnosti, a da bi se to nastavilo mora nastaviti sa reformama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251003121036_c6cf8ec7944768326f81e0171fa2b05888967ca5d3a673e39ff378b4b20df82a" data-rendition-name="original" width="3648" height="2432" loading="lazy" alt="Džudi Rajzing Rajnke"> <figcaption>Džudi Rajzing Rajnke(Photo: 2BS Forum)</figcaption> </figure>  Rajnke je, na ovom događaju u organizaciji Atlantskog saveza, navela da će vođstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu nastaviti da raste. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSuYglzO7V8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kentera: Ako EU i SAD ne ubrzaju integraciju država ZB neko treći će zauzeti taj prostor

Jubilarni 15. međunarodni To Be Secure (2BS) Forum, koji počinje sjutra u Budvi, izazvao je nikad veće interesovanje međunarodne javnosti, posjetilaca i medija, saopštili su organizatori.&nbsp;
Forum, koji će 3. i 4. oktobra okupiti predsjednike, ministre, lidere i stručnjake iz oblasti globalne i transatlantske bezbjednosti, ovim je dodatno potvrdio status jednog od najuticajnijih političko-bezbjednosnih događaja u jugoistočnoj Evropi.&nbsp;
- Tokom naredna dva dana, više od 55 govornika i više od 500 učesnika raspravljaće o najvažnijim bezbjednosnim izazovima današnjice - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Strateški partneri Foruma su NATO i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori.
- Među govornicima 15. jubilarnog 2BS Foruma biće predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, ministar vanjskih poslova Crne Gore Ervin Ibrahimović, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, zamjenica ministarke za Evropu i vanjske poslove Republike Albanije Megi Fino, te državni sekretar u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Mađarske Péter Sztáray. Forum će ugostiti i bivšeg predsjednika Republike Slovenije Boruta Pahora, ministra javne uprave Crne Gore Maraša Dukaja, poslanika u Evropskom parlamentu i stalnog izvjestioca EP-a za Crnu Goru Marjana Šareca, zamjenika generalnog direktora i direktora za Zapadnu Evropu u Evropskoj službi za vanjsko djelovanje Emanuela Giaufreta, direktora za saradnju u oblasti odbrane i bezbjednosti NATO-a Piersa Cazaleta, te direktora Obavještajnog i situacionog centra Evropske unije (EU INTCEN) Danijela Markića - precizirano je u saopštenju.&nbsp;
Predsjednik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar će, kako dodaju, na ovogodišnjem 2BS Forumu govoriti o značaju bezbjednosti i predvidivosti poslovnog ambijenta za investitore.&nbsp;
- Poseban akcenat stavljen je na značaj strateškog komuniciranja, kojem je posvećen drugi dan Foruma pod nazivom 2BS Stratcom. Ovogodišnji 2BS Forum dolazi u ključnom trenutku za euroatlantsku bezbjednost, u svjetlu rastuće geopolitičke nestabilnosti, hibridnih i konvencionalnih prijetnji, te sve većeg značaja upotrebe vještačke inteligencije i informacija kao oružja - navodi se u saopštenju.&nbsp;
<h2>Jubilej vodećeg političko-bezbjednosnog foruma u regionu&nbsp;</h2>
Od osnivanja 2011. godine 2BS Forum je, kako ističu organizatori, oblikovao nacionalne, regionalne i međunarodne bezbjednosne okvire. Program uključuje panel diskusije, tematske događaje i ekskluzivne brainstorming sesije, ali i bilateralne, ministarske i poslovne sastanke, pružajući jedinstvenu priliku za dijalog, saradnju i zajedničko pronalaženje rješenja.&nbsp;
- Tokom proteklih 15 godina ugostio je šefove država i vlada, ministre, parlamentarce, diplomate, predstavnike međunarodnih organizacija i akademske zajednice, kao i bezbjednosne eksperte sa obje strane Atlantika. Do danas, 2BS Forum je okupio više o 500 govornika na više od 200 panela, uz prisustvo više od 5.000 učesnika iz više od 60 zemalja. Među počasnim gostima u prethodnim godinama bili su Volodimir Zelenski, Mirča Džoana, Borut Pahor, Stevo Pendarovski, Kolinda Grabar-Kitarović, Gabrijel Eskobar, Miroslav Lajčak, Džon Mekejn, Dejmon Vilson, Tonino Picula, Vladimir Bilčik, ser Stjuart Pič i mnogi drugi - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Sve informacije o ovogodišnjem 2BS Forumu dostupne su na zvaničnom sajtu Foruma, a program će biti moguće pratiti uživo putem zvaničnog YouTube kanala.

Nikad veće interesovanje međunarodne javnosti za 2BS Forum

Neefikasne institucije, slaba participacija građana, površne reforme i politička instrumentalizacija javnog sektora među glavnim su uzrocima demokratske stagnacije, ocijenjeno je na okruglom stolu Otpornost demokratije u vremenu polarizacije i populizma: od izbora do građanske participacije koji je organizovao Atlantski savez Crne Gore.
Profesorica Olivera Komar sa Fakulteta političkih nauka ocijenila je da crnogorska demokratija ne uspijeva da razvije snažno civilno društvo.&nbsp;
- To što postoji par nevladinih organizacija koje su prilično aktivne i bučne, to ne znači da mi imamo civilno društvo. Ako pogledate bilo koju definiciju političke kulture, mi tu padamo odmah – kazala je ona.
Komar upozorava da društvu nedostaje i minimalni konsenzus.
- Jedini konsenzus koji mi imamo, jeste da želimo u Evropsku uniju, ali kad malo čačnete šta to za ljude znači, onda vidite zapravo da ljudi na drugačiji način doživljavaju šta je to. Dakle, koji god da uzmete parametar, mi po tim parametrima zapravo doživljavamo ponovo jednu vrstu krize demokratije – kazala je ona.
Politički analitičar i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring Zlatko Vujović smatra da je percepcija o višem stepenu demokratije varljiva jer su politički akteri slabi, ali moćni u blokadama.
- Sada imamo veći broj slabih aktera, ali i slabi akteri veoma često imaju veto moć. Moji strahovi govore da sve ono što je obećavano u izbornoj reformi se neće desiti – kazao je on.
Ističe i da institucije nisu razvijene niti otporne na politički uticaj.
- I tužilaštvo i sudstvo usaglašavaju svoje stavove sa onim što je volja vladajuće većine, čak i bez većeg pritiska. Oni moraju da pokažu da su otporni na one koji vladaju – kazao je Vujović.
Komunikolog i psiholog Radoje Cerović ocijenio je da se Crna Gora iz plemenskog modela preselila u partitokratski, bez stvarnog zajedničkog interesa.
- Političke partije se ponašaju na način na koji se ponašaju plemenske starješine. Ta vrsta pomirenja sa činjenicom da ne postoji res publica stvorila je prepreke da se izgradi ono što su preduslovi za pridruživanje EU – ocijenio je Cerović
Dodao je da emocionalni mehanizmi kontrole stvaraju dodatne društvene pukotine.
- Sva ta dugmad su vrlo jako pritisnuta da bi se dovelo do što većeg cijepanja društvenog tkiva... postoji duboka rezignacija, osjećaj da je prljav teren baviti se politikom – kazao je on.
Direktorica Instituta za medije Crne Gore Olivera Nikolić ukazala je na problem političkog miješanja u medijski prostor.
- Uoči sjednice Parlamenta Vlada je na brzinu promijenila određene medijske zakone, konkretno način i uslove za izbor generalnog direktora Javnog servisa, jedne od najznačajnijih institucija u država. To je ogolilo tendenciju ovih vlasti za političkom kontrolom ključnih medijskih institucija u zemlji – kazala je ona.
Nikolić upozorava da i pored solidnog zakonodavnog okvira, nepoštovanje zakona i sudskih odluka ugrožava medijske slobode.
- &nbsp;U ovih godinu imamo jednu bahatost na čelnoj funkciji koja se ogleda u tome da se ne poštuju sudovi i odluke sudova ove države. Mi na djelu imamo nepoštovanje zakona od ključnih medijskih institucija u državi. Imamo uporno odlaganje izbora članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. To važno tijelo je u riziku da ne može da obavlja svoj posao jer je mandat dvojici članova u Savjetu istekao. Mi imamo vrlo solidan zakonodavni okvir što se tiče medijske scene, ali nemamo primjenu zakona, a tu su i opstrukcije i politička kontrola, te tendencija da se tako i nastavi - kazala je Nikolić.&nbsp;

Institucije slabe, reforme površne, demokratija u stagnaciji

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sreo se u Dejtonu sa predsjednikom Atlantskog savjeta Fredom Kempeom, a tom prilikom su razgovarali o trenutnim globalnim izazovima, kao i o ulozi transatlantskog savezništva u očuvanju stabilnosti.
- U tom kontekstu, istakao sam važnost strateškog partnerstva između Crne Gore i Sjedinjenih Američkih Država, koje predstavlja temelj našeg zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju - kako u regionu Zapadnog Balkana, tako i šire - saopštio je Milatović na Iks mreži.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FJakovMilatovic%2Fstatus%2F1926735503556022633&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milatović - Kemp: Strateško partnerstvo Crne Gore i SAD-a temelj zajedničkog opredjeljenja za mir, bezbjednost i demokratiju

Predsjednik Češke Petr Pavel posjetiće tokom zvaničnog boravka u Crnoj Gori Atlantski savez Crne Gore. 
On će sjutra sastati sa predsjednikom Atlantskog saveza, dr Savom Kenterom, te obići Digitalni forenzički centar (DFC), koji djeluje u okviru Atlantskog saveza.
- Sastanak će biti prilika za razmjenu mišljenja o ključnim pitanjima regionalne i evropske bezbjednosti i izazovima koje donosi maligni strani uticaj na Zapadnom Balkanu i centralnoj Evropi. Posebna pažnja biće posvećena borbi protiv dezinformacija i jačanju otpornosti društava u svjetlu aktuelnih globalnih izazova - najavljeno je iz Atlantskog saveza.
Kako su istakli, posjeta Pavela Atlantskom savezu Crne Gore potvrđuje poziciju ove institucije kao ključnog partnera u Crnoj Gori u promociji euroatlantskih vrijednosti, i ističe značaj Digitalnog forenzičkog centra kao regionalnog lidera u borbi protiv hibridnih prijetnji.

Pavel u posjeti Atlantskom savezu, sastaće se sa Kenterom

Zvone crvena zvona na uzbunu kada je riječ o budućnosti Crne Gore, poručio je profesor Nebojša Vučinić, na okruglom stolu Atlantskog saveza Crne Gore na temu dvojnog državljanstva pod nazivom „Dvojno državljanstvo – Put do nacionalnog i političkog inžinjeringa?“. Vučinić je rekao da su na temu dvojnog državljanstva do sada raspravljali nevladine organizacije i građanski aktivisti, ali da o njoj moraju da se izjasne institucije - Crnogorska akademija, Pravni fakulteti i strukovna udruženja. On je istakao kako državljanstvo nije urođeno ljudsko pravo već diskreciono nadležnost države koja proizilazi iz suverene vlasti države. - Tu imamo lica koja imaju vezu sa Crnom Gorom, ali ne žive tu. Druga kategorija su oni koji žive u Crnoj Gori a nemaju državljanstvo. Ovdje je cilj da se prvima da državljanstvo jer će drugi svoj status riješiti prema postojećim propisima. Takva vrsta dvojnog državljanstva nije moguća jer je to zloupotreba prava i morao bi se mijenjati Ustav što je kompleksna procedura. Zato se ovo i radi ispod žita da se javnost dovede pred svršen čin. Cilj je da se Crna Gora ukine kao su suverena država i da postane južna pokrajina Srbije na moru - podvukao je Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241107151112_5dadd43d80ab5849d283e4332d3ebca20104e2a722a0dbaa30b8eccac3aced45" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>Nebojša Vučinić(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  <h2>Radulović: Dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja</h2> Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović je rekao da dvojno državljanstvo pokreće brojna pitanja - od zapošljavanja u javnoj upravi do služenja vojnog roka. - Uvođenje dvojnog državljanstva mora se sagledati sa više aspekata. Posebno sa ustavnog, a u skladu sa ustavnim odredbama i mogućom promjenom Ustava - naveo je Radulović. Takođe, on je naznačio da nije moguće mijenjati Ustav dopunom jer taj institut ne postoji.&nbsp; - Nosilac suvereniteta je građanin koji ima državljanstvo, a ovaj zakon bi omogućio da 300 hiljada građana dobiju pravo na suverenitet - rekao je Radulović. <h2>Bugarin: Glavna prepreka nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke</h2> Ekspert za imigraciono pravo Bojan Bugarin kazao je da Zakon jasno precizira kako se dobija državljanstvo.&nbsp; - Jedino validno rješenje za uvođenje dvojnog državljanstva bilo bi potpisivanje sporazuma sa drugim državama. Crna Gora je sa već oko 2008. godine radila na takvom sporazumu, a glavna prepreka je bila nespremnost Srbije da razmjenjuju podatke sa nama - rekao je Bugarin.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241107151112_55746b922bc0718a6b4c8091fa38251d3db28ab7f1170823326a2d027baf6181" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Bojan Bugarin"> <figcaption>Bojan Bugarin(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  On napominje da bi se svaki značajniji upliv novih državljana odrazio na birački spisak. - Čujemo brojne ideje koje nijesu u skladu sa zakonima, kao da tim ljudima ne treba dozvoliti da prijave prebivalište ili 20 godina im ne dozvoliti da glasaju, što su nonsensi. Svaki značajniji upliv novih državljana bi se odrazio na birački spisak koji već nije sređen. Svaka promjena po ovom pitanju mora biti rezultat širokog političkog konsenzusa i podržan od strane stranih partnera - naglasio je Bugarin. <h2>Kentera: Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori</h2> Bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Savo Kentera ocijenio je da dvojno državljanstvo daje mogućnost vanjskih uticaja u unutrašnjim poslovima Crne Gore.&nbsp; - Neke države preko saveznika na Balkanu mogu ojačati svoj uticaj u Crnoj Gori. Takvi građani u bezbjednosnim institucijama mogu dijeliti osjetljiva podatke bitne za nacionalnu bezbjednost - rekao je Kentera. On je napomenuo da postoji rizik od infiltracije stranih agenata u institucije sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241107151112_ca62ea48e42b0f868984eb86151931f80e62a4a6de7197773b582756e72017d7" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Savo Kentera"> <figcaption>Savo Kentera(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  Napominje da je Crna Gora članica NATO i kandidat za EU te da bi uvođenje dvojnog državljanstva moglo uticati na primjenu vanjske politike.&nbsp; - Povećava se i rizik od hibridnih napada, jačanje širenja dezinformacija, političke pritiske. Građani sa dvojnim državljanstvom mogu se suočiti sa pravnom nesigurnošću, posebno kada je riječ o služenju vojnog roka - naveo je Kentera. <h2>Krivokapić: Želi se raditi u korist srpskog i ruskog svijeta</h2> Bivši predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić je ocijenio da se kroz dvojno državljanstvo želi preuzeti država u korist srpskog i ruskog svijeta. Državljanstvo je, kaže, ovdje model anšlusa za male države. - Na Balkanu samo je Crna Gora građanska, svi ostali nijesu. Ako imate na sceni veliki državne projekte, jasno vam je da je državljanstvo korak ka tome - rekao je Krivokapić. <h2>Đurović: Ustav mijenjati pred kraj proces pristupanja</h2> Profesorka Gordana Đurović ja podsjetila da Crna Gora ima obavezu u reformskoj agendi da mijenja Ustav do 2024. zbog ministra pravde. - Mislim da to ne treba da se radi jer će dovesti do političke nestabilnosti već da treba to mijenjati pred kraj procesa pristupanja - ocijenila je Đurović i kazala kako smatra da po pitanju državljanstva trebamo tražiti pomoć EU i zamoliti ih za razumijevanje <h2>Đukanović: Misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori</h2> Politikološkinja Nikoleta Đukanović je kazala da je dvojno državljanstvo platforma za dominaciju prosrpskih partija u Crnoj Gori. Ona je istakla da je potrebna izmjena izbornog zakonodavstva koja, kaže, nikako da se desi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241107151116_935b74f27d8414ee0df8a3caca9925391922748fc8607b26c00ccc5945f3c423" data-rendition-name="original" width="900" height="1600" loading="lazy" alt="Nikoleta Đukanović"> <figcaption>Nikoleta Đukanović(Photo: ETV)</figcaption> </figure>  - Nijesmo u stanju da riješimo manjkavosti sistema, a ne da upravljamo mogućim zloupotrebama - kazala je Đukanović. Kaže kako je izmjena Zakona o državljanstvu „misija srpske politike i njenih eksponenata u Crnoj Gori“. - Inicijatori obećali dijalog, ali im ta vrsta dijaloga inače nije svojstvena - podsjeća Đukanović. Smatra kako je riječ o „smišljenim i koordinisanim akcijama koje su uperene prema upitnosti zadržavanja suverenosti države uz jednu izrazitu bahatost“.

Vučinić: Zvone crvena zvona; Krivokapić: Dvojno državljanstvo model anšlusa Crne Gore

Atlantski savez Crne Gore, koji je organizovao 2BS forum, izrazio je žaljene što premijer Milojko Spajić nije prepoznao značaj događaja kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, te što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori.
Spajić je na mreži X jutros izrazio nezadovoljstvo organizacijom, odnosno učesnicima vodeće političko-bezbjednosne konferencije na Zapadnom Balkanu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fspajic-dukanovic-milatovic-2bs-forum-iskoristili-kao-speed-dating-platformu-za-utvrdivanje-koalicije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Vlada Crne Gore je ove, kao i ranijih godina, bila pokrovitelj 2BS foruma, očekujući da će Crna Gora ugostiti eminentne stručnjake iz odbrane i bezbjednosti. Nasuprot očekivanjima - dobili smo uglavnom platformu za analizu lokalnih izbora vajnih stručnjaka Đukanovića i Milatovića koji su utušili strane goste tužakanjem protiv sopstvene države, koristivši forum i kao speed-dating platformu za utvrđivanje koalicije - naveo je Spajić na mreži X.
Iz Atlanskog saveza su kazali da je 2BS Forum četrnaesti put zaredom pokazao da je najozbiljnija bezbjednosna konferencija u Jugoistočnoj Evropi, sa preko 400 učesnika iz više od 25 zemalja iz cijelog svijeta, među kojima su eminentni međunarodni profesori, eksperti, stručnjaci iz oblasti bezbjednosti, najviši predstavnici NATO i EU, koji su juče učestvovali u otvorenim diskusijama na teme bezbjednosti, vanjske politike i budućnosti regiona.
Podsjetili su da je primarni cilj 2BS Foruma, od osnivanja 2011. godine, konstruktivna razmjena ideja i rješenja za akutne probleme sa kojima se suočavaju sve zemlje regiona, pa i Crna Gora.
- Zbog toga nam je žao što premijer Spajić nije prepoznao značaj 2BS Foruma kao prestižne regionalne platforme za razmjenu mišljenja o ključnim globalnim i regionalnim izazovima, a posebno nam je žao što nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori - navedeno je u reagovanju.
U Atlantskom savezu napominju da je Spajić sa datumom održavanja Foruma i svim relevantnim detaljima bio upoznat na vrijeme.
- Ali nažalost ni ove godine – kao nijedne prethodne od 2020. – nije našao vremena da prisustvuje. Njegovo učešće svakako bi bilo dragocjeno, jer bi omogućilo priliku za direktnu komunikaciju s relevantnim međunarodnim partnerima i stručnjacima iz različitih oblasti, ukrštanje argumenata i ideja - naglašeno je u reagovanju.
Sada, kako kažu, već simptomatična premijerova odsutnost sa 2BS Foruma, te odsutnost dijela predstavnika Vlade koji bi trebalo da se bave ovim važnim temama, ukazuje na nedostatak volje za učestvovanje u razgovorima na najvišem nivou, što bilježi kontinuitet od 2020. godine i što svakako nije u interesu ni Crne Gore ni njenih građana.
Organizatori Foruma će analizirati sve kritike kako bi, poručuju, konferenciju učinili još boljom i učvrstili njenu lidersku poziciju u ovom dijelu Evrope. 
- Međutim, fokusiranost na to što je rečeno, a ne na to ko je rekao, kritiku čini kredibilnijom i konstruktivnijom, bez obzira da li je ona pozitivna ili negativna - ističe se u reagovanju.
Iz Atlanskog saveza poručuju da će 2BS Forum ostati mjesto gdje se otvaraju ključne teme, i umjesto izbjegavanja diskusije.
- Vjerujemo da je odgovornost svih nas, a naročito najviših funkcionera, da učestvujemo u tim diskusijama i aktivno doprinosimo jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore. Naša vrata ostaju otvorena za sve koji su spremni za ozbiljan i zajednički rad na izazovima s kojima se suočavamo, i nadamo se da će gospodin Spajić na narednom 15. 2BS Forumu, u nekoj ulozi tu priliku iskoristiti. Samo kroz otvorenu komunikaciju možemo izgraditi bolju budućnost za našu zemlju - poručuju iz Atlantskog saveza.

2BS: Žalimo što Spajić nije iskoristio priliku da lično doprinese unapređenju dijaloga u Crnoj Gori

Propaganda i dezinformacione kampanje koje iz Moskve često dolaze preko Beograda, pa i Banjaluke, ciljaju na destabilizaciju regiona, raspirivanju međuetničkih tenzija i usporavanja evropskih integracija. Kineski ekonomski uticaj ostaje dio geopolitičkog pritiska koji dodatno komplikuje našu regionalnu dinamiku. Za Crnu Goru ove tendencije znače da moramo biti oprezniji nego ikad. Kao članica NATO-a i najozbiljniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost - kazala je predsjednica Atlantskog saveza Milica Pejanović Đurišić na otvaranju 2BS Foruma u Budvi.
U zemlji koja je čvrsto opredijeljena za evroatlantski put, ne smije se dozvoliti zanemarivanje izazova koji dolaze spolja i koji veoma lako mogu prerasti u unutrašnje probleme.
- Politička polarizacija, etnonacionalizam i ranjivost na strani maligni uticaj predstavljaju mnogo ozbiljnije prijetnje našem demokratskom razvoju i napretku ka punoj integraciji u evropske strukture, nego što sa domaćih, najviših adresa su spremni da priznaju i prepoznaju i saglasno tome izvrše odgovarajuća prilagođavanja javnih politika - ističe Pejanović Đurišić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2F2bs-forum-2024-najveci-bezbjednosni-forum-u-jugoistocnoj-evropi-danas-u-budvi&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ne treba, prema njenim riječima, posebno ilustrovati činjenicu da je crnogorsko društvo izloženo ogromnom pritisku sa ciljem slabljenja kohezije zasnovane na građanskim, sekularnim, evropskim vrijednostima, a na račun nacionalističkih i populističkih, neodgovornih manipulacija.
- Kojima se dodatno slabe nedovoljno izgrađene institucije, čime se posljedično ugrožava i stabilnost sistema u svim njegovim segmentima. Svi ovi izazovi nisu nepremostivi. Oni istovremeno predstavljaju priliku da se ojačaju te iste institucije i pokaže otpornost našeg građanskog društva. Put ka Evropskoj uniji, iako izazovan, mora da ostane strateški cilj i ključni faktor unutrašnje kohezije i stabilnost - rekla je Pejanović Đurišić.
Atlantski savez, kao jedan od vodećih zagovornika evroatlantskih vrijednosti u zemlji, nastaviće da bude partner svima koji rade na jačanju ovih procesa.
- Zato se nadam da je iskazana podrška Vlade znači spremnost da se prevaziđe zastoj u promovisanju i usvajanju evroatlantskih vrijednosti i principa - navela je Pejanović Đurišić.
Ona je ocijenila da ovogodišnja tema 2BS Foruma “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike” odgovara aktuelnom stanju u svijetu.
Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori Džudi Rajzing Rajnke poručila je da u potpunosti podržavaju dalji napredak u regionalnoj ekonomskoj i bezbjednosnoj saradnji, posebno u naporima Crne Gore ka evropskim integracijama.
- Međutim, identitetska politika, koju podstiču i manipulišu zlonamjerni akteri i njihovi proksiji, stvara klimu podjela, koja bi mogla da hendikepira ovu zemlju, ali i svaku drugu zemlju u kojoj svi pripadnici različitih grupa nisu poštovani i prihvaćeni - rekal je Rajnke.
Moć istinskog pomirenja je, kako je ocijenila, u rukama naroda.
- Svaki građanin ima moć poštovanja, tolerancije, inkluzije i praštanja, kao i sposobnost da odbije provokacije. Širenje tolerancije, praštanja i poštovanja jedan su od glavnih ključeva za otključavanje sigurne i mirne budućnosti - zaključila je Rajnke.
Rekla je da je Crna Gora na dobrom putu da postane buduća članica EU i da je dobijanje pozitivnog IBAR-a ohrabrilo u namjeri da postane članica EU do 2028. godine.&nbsp;
Rajnke kaže da je nakon ovih pozitivnih stvari došlo i do porasta zapaljive, nacionalističke i etničke retorike.&nbsp;
- To je uznemirilo građane, jer su zategnuti odnosi sa komšijama. A kada zemlja treba da se fokusira na ambiciozni cilj zatvaranja svih pregovaračkih poglavlja do kraja 2026. godine, ova vrsta ometanja ugrožava napredak. Zbog toga smo mi, odnosno Sjedinjene Države, i dalje zabrinuti zbog uključivanja u vladu nekih koji istorijski nisu dijelili ciljeve većine crnogorskog naroda - rekla je Rajnke.&nbsp;
Ona smatra da Crna Gora treba da strani pitanja podjela i duhovne prošlosti kako bi se pripremila za bolju budućnost.
- Potrebno je mnogo posla da se postigne plan EU koji ste sami zacrtali. Veliki dio tog teškog rada na ulasku u EU počeo je kada je Crna Gora ušla u NATO. Reforme koje su napravljene u protekloj deceniji i institucije izgrađene da postane dio alijanse omogućile su Crnoj Gori da postane dio alijanse kao 29. članica 2017. godine - zaključila je Rajnke.

Jasmina Beharovic

Pejanović Đurišić: Naša zemlja nalazi se na kritičnoj tački koja će odrediti njenu budućnost

Danas u Budvi počinje 14. izdanje To Be Secure (2BS) Foruma, vodeće bezbjednosno-političke konferencije u Jugoistočnoj Evropi, a ovogodišnja tema je “Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike”, sa fokusom na globalne i regionalne bezbjednosne izazove.
Ove godine 2BS Forumu će prisustvovati više od 400 učesnika, među kojima će tradicionalno biti zvaničnici država i vlada, visoki predstavnici međunarodnih organizacija i diplomatskih misija, kao i istaknuti stručnjaci u oblastima bezbjednosti i međunarodnih odnosa. Cilj 2BS-a je pokretanje diskusije o regionalnim i globalnim izazovima, s posebnim fokusom na njihovim reperkusijama na Zapadnom Balkanu.
Agenda Foruma dostupna je <a href="https://2bs.me/program/">na zvaničnom sajtu konferencije</a>.
Svi zainteresovani za ove teme, koji Forumu neće prisustvovati uživo, program mogu da prate uživo na YouTube profilu 2BS Foruma putem <a href="https://www.youtube.com/watch?v=ZbvhXyspGz4 ">linka</a>.
Organizatori ističu da 2BS Forum već 14 godina daje doprinos regionalnoj stabilnosti kroz stvaranje prostora za dijalog i saradnju između ključnih političkih aktera.
2BS Forum i ove godine organizuje Atlantski savez Crne Gore. Pokrovitelj je Vlada Crne Gore, a strateški partneri, kao i prethodnih godina, su NATO i Ambasada SAD u Crnoj Gori, kao i partnerska organizacija Konrad Adenaur Stiftung
Medijski partneri su TV E, koja pruža podršku i ove godine kao i agencija MINA, a ove godine tu su i novine i portal Vijesti i kompanija Represent Communications koja pruža posebnu podršku PR i medijskom timu 2BS Foruma.
Glavni sponzor 2BS su i ove godine Montenegro Stars Hotel Grupa i Hotel Splendid. Uvaženi sponzori su vinarija Tikveš, Barovo, Bela voda, kompanije G3 Spirits, Water Group sa vodama Suza i Rada, Coca Cola, Čikom, Tudors, a ove godine i Nacionalna turistička organizacija.

2BS Forum 2024: Najveći bezbjednosni forum u Jugoistočnoj Evropi danas u Budvi

Vodeća političko-bezbjednosna konferencija na Zapadnom Balkanu, 2BS Forum (To be secure) otvoriće vrata za vipe od četiri stotine učesnika. Među njima su brojni zvaničnici, predsjednici država, ministri iz zemalja regiona, visoki predstavnici Evropske unije za region Zapadnog Balkana, civilni i vojni predstavnici NATO-a, zatim predstavnici brojnih think tank organizacija iz Evrope i svijet. Forum će se održati od 3. do 4. oktobra u Budvi - kazao je za 24 sata Televiziji E, Matija Otašević iz Atlantskog saveza.
U fousu 2BS Foruma biće i političko bezbjednosna situacija u Crnoj Gori, na Zapadnom Balkanu, dešavanja u Evropi, rat u Ukrajini, sukobi na različitim tačkama svijeta.
- Prethodnih trinaest godina pokazale su da je 2BS, kao koncept, kao platforma, izuzetno značajan za region. Postao je najveća konferencija ovog tipa u regionu, okuplja veliki broj učesnika svake godine, različitih panelista, političkih i drugih lidera. Ono što je posebno značajno, pored panel diskusija, su bilateralni susreti na marginama Foruma gdje će svi učesnici i panelisti, politički lideri moći otvoreno da razgovaraju, mimo kamera i iza zatvorenih vrata. To je prilika da pokrenu neke važne teme, koje će imati reperkusije u Crnoj Gori i dati konkretne rezultate i u Crnoj Gori i u regionu Zapadnog Balkana. To je ono što je najveća vrijednost 2BS Foruma, a što bi svi učesnici i posjetioci trebalo da iskoriste na najbolji mogući način - naglasio je Otašević.
Vlada je ove godine, za razliku od prošle, podsjeća Otašević, odlučila da 2BS Forum pomogne finansijski i logistički što je, kako kaže, značajno olakšalo Atlantskom savezu kao organizuje.
- Deklarativno Vlada stoji na evropskom i transatlantskom putu, dijeli te vrijednosti. U praksi, gdje definitivno postoji prostor za napredak su neki regionalni odnosi i sa najbližim susjedima, sa susjednim državama koje su članice Alijanse. Ti odnosi ne samo što mogu, nego moraju biti bolji. 2BS Forum je prilika da se o tome razgovara i da se iskoristi kao platforma kako bi se poslale poruke - ističe Otašević.
Zainteresovani građani i javnost 2BS Forum mogu pratiti preko Jutjub kanala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D8f2DfGuI_bs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Otašević: 2BS Forum prilika da popravimo odnose sa susjedima

Podgoričko Više državno tužilaštvo (VDT) podiglo je optužnicu protiv P.J. u čijim je kolima pronađeno 38 pakovanja sa 81.684 grama kokaina.&nbsp;
To je učinjeno nakon sprovedene istrage.
Njemu se na teret stavlja neovlašćena proizvodnja držanje i stavljanje u promet opojnih droga, a ta optužnica je dostavljena Višem sudu u Podgorici na postupanje.
- Optužnicom mu se stavlja na teret da je 27. juna u Podgorici u putničkom motornom vozilu neovlašćeno radi prodaje držao ukupno 38 pvc pakovanja sa opojnom drogom kokain neto mase 81,684 grama - naveli su u VDT-u.

VDT podiglo optužnicu zbog oko 82 grama kokaina

S.M. (23) uhapšen je zbog sumnje da je sedam državljana Sudana prebacio u Crnu Goru zaobilazeći granične prelaze, a onda organizovao transport prema zemljama Evropske unije (EU).
Sedam državljana Sudana S.M. (23), R.A.A. (23), S.M. (20), T.J. (18), K.A.M. (21), A.A. (21) i M.E (22) zatečeni su juče u mjestu Božaj - gdje ih je zaustavila i kontrolisala granična policija.
- Kroz dalju kriminalističku obradu utvrđeno je da su imenovani S.M. (23), dali određeni novčani iznos kako bi ih isti ilegalnim putem i pješačkim stazama prebacio u Crnu Goru - naveli su u policiji.
- Po nalogu državnog tužioca u Osnovnom džavnom tužilaštvu u Podgorici, a nakon prikupljenih obavještenja i sprovedene kriminalističke obrade, S.M. je uhapšen - naveli su u policiji.
Njemu se na teret stavlja nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Božaj: Uhapšen Sudanac osumnjičen da je sunarodnike ilegalno prebacio u Crnu Goru

Na šta prvo pomislite kada čujete - najstarije dijete u porodici? Većina vas prvo pomisli na veliku odgovornost.
Lidija Burić je pravi primjer prvorođenog djeteta, koje čitavog života nosi i svoju i tuđu odgovornost.
Emisiju Linija života možete pratiti petkom od 18 sati.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DIYI7oHVuO0A&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Linija života: Najstarija djeca i velika odgovornost

Jedna žena je preminula, dok se druga i dalje bori za život u bolnici, nakon pucnjave koja se sinoć oko 21 sat dogodila u romskom naselju Sitnice u Međimurju u Hrvatskoj.&nbsp;
Portal Index prenosi da je osumnjičeni još u bjekstvu.&nbsp;
Portparol Međimurske policijske uprave Radovan Gačal rekao je da je na žene pucano iz vatrenog oružja i da su obje prebačene u Županijsku bolnicu u Čakovcu, navodi Hina.
- Druga žrtva pucnjave bori se za život s teškim povredama - izjavio je Gačal.

Hrvatska: Jedna žena ubijena u pucnjavi, druga teško ranjena

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: atlantski-savez