Sjedinjene Američke Države optužile su u petak jednog Iranca u vezi sa navodnim planom koji je naručila elitna Revolucionarna garda Irana, s ciljem da ubije novoizabranog predsjednika Donalda Trampa, saopštilo je američko Ministarstvo pravde.
Farhad Šakeri je obavijestio vlasti da je 7. oktobra 2024. godine dobio zadatak da napravi plan za ubistvo Trampa, navelo je ministarstvo u izjavi. U izjavi se navodi da je Šakeri rekao vlastima kako nije namjeravao da osmisli takav plan u roku koji je postavila Revolucionarna garda.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Baghaei izjavio je u saopštenju koje su u subotu prenijeli iranski mediji da je tvrdnja „odvratan“ plan Izraela i iranske opozicije van zemlje, s ciljem da se „zakomplikuju odnosi između Amerike i Irana“.
Ministarstvo pravde opisalo je Šakerija (51) kao saradnika Revolucionarne garde koji živi u Teheranu. Navodi se da je imigrirao u SAD kao dijete i da je deportovan oko 2008. godine nakon osude za pljačku. Šakeri je u bjekstvu i vjeruje se da se nalazi u Iranu, naveli su tužioci.
Dva stanovnika Njujorka, Karlo Riveira i Džonatan Lodholt, koje je Šakeri upoznao u zatvoru, takođe su optuženi da su pomagali Šakeriju u planu za ubistvo američkog državljanina iranskog porijekla u Njujorku, opisanog kao otvorenog kritičara iranske vlade koji je ranije bio meta za ubistvo.
Tužilaštvo nije identifikovalo metu, ali opis odgovara Masihi Alinežad, novinarki i aktivistkinji koja je kritikovala iranske zakone o pokrivanju žena. Četiri Iranca su optužena 2021. godine u vezi sa planom da je kidnapuju, a 2022. muškarac je uhapšen sa puškom ispred njene kuće.
Riveira i Lodholt su zadržani u pritvoru do suđenja. Njihovi advokati nisu odmah odgovorili na zahtjeve za komentar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

SAD optužile Iranca za plan ubistva Donalda Trumpa, saopštilo Ministarstvo pravde

Navodni pokušaj atentata na bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa dok je igrao golf na Floridi potresao je predsjedničku kampanju koja je već bila poremećena nasiljem i otvorio pitanje kako je tako nešto moglo da se desi po drugi put za vrlo kratko vrijeme.
Agenti američke tajne službe otvorili su vatru u nedelju, 15. septembra popodne, na čovjeka koji je primijećen kako drži uperenu pušku kroz ogradu, krijući se u žbunju dok je Tramp igrao golf u svom klubu u West Palm Beachu. FBI je ovu situaciju opisao kao očigledan pokušaj ubistva predsjedničkog kandidata.
Na mitingu u Pensilvaniji u julu, Trampa je metak pogodio u uvo kada je naoružani napadač uspio da pristupi neobezbjeđenom krovu, ispalivši više metaka od kojih je jedan usmrtio Trampovog pristalicu, dok su dvojica teško povrijeđena.
Tajna služba štiti Trampa dok vodi kampanje širom zemlje, održavajući mitinge koji često privlače hiljade ljudi, ali manje pažnje je stavljeno na njegovu zaštitu kada nije u javnosti, često u svojim klubovima i imanjima.
Činjenica da postoje mjesta duž perimetra imanja na kojima su igrači golfa, uključujući Trampa, vidljivi onima koji stoje iza ograde, odavno je poznata organima za sprovođenje zakona. Dok je Tramp bio predsjednik, novinski fotografi su često mogli da snime njegove fotografije na imanju pronalazeći rupe u žbunju.
Trampov međunarodni golf klub, West Palm Beach, na koji često dolazi, udaljen oko 10 minuta vožnje od njegove rezidencije Mar-a-Lago. Jedan je od tri golf kluba koja poseduje na Floridi. Tramp često ruča i održava sastanke između rundi golfa na ovom imanju.
Tramp se upravo vratio sa Zapadne obale gdje je posjetio Las Vegasu i Jutu.
Šerif okruga Palm Bič Rik Bredšo rekao je tokom obraćanja medijima da su, pošto Tramp više nije na funkciji, sigurnosni protokoli oko golf igrališta olabavljeni.
- On nije aktuelni predsjednik. Da jeste, imali bismo cio ovaj golf teren okružen. Ali pošto nije, njegova sigurnost je ograničena na oblasti koje tajna služba smatra mogućim - rekao je on novinarima.
Zvaničnici za sprovođenje zakona pohvalili su rad agenata koji su zaduženi da štite Trampa. Jedan agent je uspio je da uoči cijev puške koja viri iz ograde koja okružuje teren za golf i „odmah je reagovao“, rekao je Bredšo.
Za razliku od drugih prošlih predsjednika i tipičnih VIP osoba koje žive u privatnim rezidencijama sa visokim ogradama, ili u zatvorenim zajednicama, Tramp ima svoju zvaničnu rezidenciju u svom klubu Mar-a-Lago u Palm Biču. Klub je otvoren za članove koji plaćaju članarinu, koji se druže sa bivšim predjsednikom tokom obroka i na događajima i mogu da pozovu svoje goste na imanje.
Klub je takođe popularno mjesto u Palm Biču gdje se dešava niz humanitarnih događaja, vjenčanja i slično na koja ponekad Tramp nenajavljeno svrati.
Portparol Tajne službe Entoni Đulielmi rekao je u objavi na društvenim mrežama da agencija blisko sarađuje sa FBI, šerifom okruga Palm Biča i drugim organima za sprovođenje zakona kako bi istražili šta se dogodilo.
Trampa će o istrazi danas lično obavijestiti vršilac dužnosti direktora Tajne službe Ronald Rou, kaže osoba upoznata sa planom koja nije bila ovlašćena da govori javno, prenosi AP.
Incident je odmah izazvao upiranje prstom i pozive na odgovore sa Kapitol Hila.
Lideri dvopartijske radne grupe koja je istraživala sigurnosne propuste u Pensilvaniji rekli su da prate situaciju i da su zatražili brifing od Tajne službe.
- Zahvalni smo što bivši predsjednik nije ranjen, ali ostajemo duboko zabrinuti zbog političkog nasilja i osuđujemo ga u svim njegovim oblicima - navodi se u zajedničkom saopštenju radne grupe.
U međuvremenu, guverner Floride Ron DeSantis, jedan od Trampovih rivala na predizborima Republikanske stranke, rekao je da će njegova savezna država sprovesti sopstvenu istragu.
- Ljudi zaslužuju istinu o tome šta se desilo i kako je osumnjičeni uspio da se približi na 500 metara od bivšeg predsjednika i sadašnjeg kandidata republikanaca - napisao je on u objavi na društvenim mrežama.
Predsjednik Džozef Bajden je u saopštenju rekao da mu je „laknulo“ što je Tramp dobro i dodao da u Americi „nema mjesta političkom ili bilo kakvom nasilju“.&nbsp;
Rekao je da je naložio svom osoblju da „nastavi da osigurava da Tajna služba ima sve resurse, sposobnosti i zaštitne mjere neophodne kako bi osigurala kontinuiranu sigurnost bivšeg predsjednika“.

1250x600

1084x550

Kako se mogao ponoviti navodni pokušaj atentata?

Nesporno je da je troje sudija Ustavnog suda, u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), steklo uslove za starosnu penziju, po kom osnovu im, po sili Ustava, prestaje funkcija sudije - ocijenio je šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović.

On je naveo da je Zakonom o Ustavnom sudu propisana obaveza tog suda da o ispunjavanju uslova za starosnu penziju sudije, obavijesti predlagača koji je istog sudiju predložio, šest mjeseci prije isupnjavanja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, radi predlaganja novog sudije.

Bogdanović je rekao da je Ustavni sud, na sjednici 27. juna, na predlog predsjednice Ustavnog suda, kao posebnu tačku dnevnog reda razmatrao utvrđivanje ispunjenosti uslova za odlazak sudije u starosnu penziju.

- U okviru te tačke dnevnog reda, sudije Ustavnog suda odlučivale su o utvrđivanju ispunjenosti uslova za prestanak funkcije sudije Dragane Đuranović, koja će u decembru navršiti 65 godina života i time ispuniti uslov za ostvarivanje prava na starosnu penziju iz člana 17 stav 1 Zakona o PIO, kao i da li su ispunjeni uslovi da se predlagač - Skupština Crne Gore o tome obavijesti - naveo je Bogdanović.

On je kazao da su i sudija Budimir Šćepanović sa navršenih 65 godina života i sutkinja Desanka Lopičić sa navršenih 40 godina staža osiguranja ispunjavali uslove za starosnu penziju.

Bogdanović ističe da se nakon iznesenih mišljenja svih sudija glasalo o datom predlogu predsjednice Ustavnog suda o utvrđivanju uslova za odlazak Đuranović u penziju.

- Glasanjem (4:2) predlog nije dobio potrebnu većinu. Većina sudija smatrala je da se na uslove za prestanak sudijske funkcije primjenjuju odredbe Zakona o radu, a ne Zakona o PIO - rekao je on.

Dodao je da, kako su prilikom odlučivanja četvoro od šest sudija izrazili stav da nijesu ispunjeni uslovi za obavještavanje Skupštine, jer nijesu nastupili, po Zakonu o radu, uslovi za starosnu penziju, većinom glasova utvrđeno da Ustavni sud neće obavještavati predlagača.

Bogdanović je pojasnio da se 10. septembra predsjednica skupštinskog Ustavnog odbora, Jelena Božović obratila zatjevom predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko da Odboru dostavi podatke o datumu rođenja, radnom stažu i stažu osiguranja za sve sudije Ustavnog suda, što je Armenko i uradila.

On je kazao da je 17. decembra, na predlog Ustavnog odbora, saglasno članu 154 Ustava Crne Gore i člana 17 stav 2 Zakona o PIO, Skupština konstatovala prestanak funkcije sudiji Đuranović zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju.

Iz svega navedenog za Bogdanovića jasno poizilazi da Ustavom nije propisan obavezni odlazak sudije u starosnu penziju, već prestanak sudijske funkcije sudiji koji ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, koji uslovi se cijene u smislu odredbi Zakona o PIO, kao specijalnom zakonu a ne u smislu odredbi Zakona o radu.

- Da ne može biti sporno, da su sudije Ustavnog suda Budimir Šćepanović, Dragana Đuranović i Desanka Lopičić u skladu sa jednom od gore navednih odredbi člana 17 Zakona o PIO stekli uslove za ostvarivanje prava na straosnu penziju, po kom osnovu im po sili Ustava, prestaje funkcija sudije - rekao je Bogdanović.

On je istakao da je odredbama člana 8 stav 1 Zakona o PIO propisano da se prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja stiču, ostvaruju i koriste samo pod uslovima i na način utvrđen tim zakonom i da se ne mogu regulisati drugim propisima.

Bogdanović: Nesporno da je troje sudija steklo uslove za penziju

Košarkaši Budućnost Volija igraće sjutra u Podgorici protiv Krke iz Novog Mesta utakmicu 13. kola Admiralbet ABA lige. 
 
Rival podgoričkog tima bez pobjede je u posljednja dva kola, a u dosadašnjem dijelu regionalnog šampionata ostvario je svega tri trijumfa. 
 
Budućnost je upisala deset pobjeda i ima jednu manje od vodećeg Partizana. 
 
Trener Andrej Žakelj kazao je da Krka u Podgoricu dolazi rasterećana sa svojim ambicijama i da smatra da neće biti lak meč. 
 
- Prvo mora da je pristup maksimalan, kao da igramo protiv najboljeg tima, što želimo i na svakom treningu prije utakmice. Maksimalan fokus, da poštujemo dogovore koje imamo u svlačionici i na terenu i da svako da svoj maksimum - rekao je Žakelj. 
 
Prema njegovim riječlima, Krka može da igra dobru košarku ako im to dozvoli rival. 
 
- Imaju bekove koji mogu da razigraju, da poentiraju, tako da svakako ne lak meč, ali moramo da opravdamo ulogu favorita i da pobijedimo - rekao je Žakelj. 
 
Bek Đorđije Jovanović kazao je da je Krka kvalitetan rival i da može da igra bolje nego što to rezultati pokazuju. 
 
- Akcenat na njihovu igru su njihova dva beka Mark Garsija i Tajler Persons, ali i Jan Špan. Ulazimo sto odsto fokusirani sa velikom koncetracijom kao favoriti da taj meč privedemo u našu korist - kazao je Jovanović. 
 
Duel u dvorani MOrača počeće u 19 sati.

Budućnost Voli sjutra domaćin Krki

Novi selektor crnogorskih vaterpolista Dejan Savić kazao je da ekipa ima potencijal, te da vjeruje da će se vratiti u sami vrh ovog sporta.
On je danas na predstavljanju u Podgorici još jednom ponovio da mu je čast što je preuzeo kormilo "ajkula". Potpisao je ugovor na četiri godine.
- &nbsp;U prvom obraćanju sam iskazao emocije i to da mi je čast što sam selektor Crne Gore. Dolazim ovdje iza izuzetnih trenera , kojima crnogorski vaterpolo može da se ponosi. To nosi veliku odgovornost. Moramo da učinimo da crnogorski vaterpolo opet bude vidjlji u Evropi. Ja ovdje nisam samo zbog rezultata. Mašina za stvaranje igrača se nije pokvarila, ja sam došao da pronađem način kako da je upalim i vozim - kazao je Savić.
Poručio je igračima da njegov sistem nije težek, te da godine neće igrati ulogu u odbairu kandidtat za odlazak na veliko takmičenje.
- Spisak nije definitivan. Siguran sam da u određenim aspketima moram da se dodatno upoznam, možemo da imamo i više od 27 kandidata, da bi vremenom došli do najboljih 18. Igrači moraju da se naviknu na mene, oni će u Los Anđelesu biti za tri godine stariji. Apsolutno ako neko zaslužuje da igra, godine nisu problem. Smatra da moj sistem nije težak da se prilagodi. Uvijek bih dao prednost mlađem igraču, to želim da napomenem - istakao je Savić.
Otkrio je da se konsultovao sa doskorašnjim selektorom "ajkula" Vladimirom Gojkovićem.
- Konsultovao sam se sa Gojkovićem i zvao sam svakog trenera koji trenira crnogorske igrače. Htio sam da vidim kakvo je njihovo stanje. Nije me sramota da pitam, sujeta u našem poslu ne smije da bude zastupljena - kazao je on.
Dugo godina je bio rival našoj selekciji, a osvrnuo se i na taj period.
- Crna Gora je uvijek bila neugodna, sličan je mentalitet i karakter. Psihološki momenat je takav da moramo da ga popravimo. Crna Gora može i mora da bude u vrhu svjetskog vaterpola. Sa respektom moraće svi da pristupe meču sa nama - kazao je Savić.
On je prokomentarisao nova pravila, koja će krenuti od naredne godine.
- Nisam bio protiv skraćenja bazena, jer smo već eksperimentalno igrali Svjetsku ligu 2014. godine. Najveći problem biće skraćenje vremena napada odnosno igrača više, malo je 15 sekundi, dok se razvije napad, već je prošlo sedam, osam sekundi. To više godi odbrani, ali šta je tu je. Igra može da se ubrza, ali sad već mora da se razmišlja o promjeni rada u mlađim kategorijama. Zanimljivo će da bude sigurno, jer ima trenera koji imaju širok sklop ideja - kazao je Savić.

Savić: Crna Gora može i mora da bude u vrhu svjetskog vaterpola

Policija u Magdeburgu pozvala je danas svjedoke <a href="https://etv.me/svijet/broj-mrtvih-u-napadu-u-magdeburgu-porastao-na-pet-povrijedeno-najmanje-200-ljudi">terorističkog napada</a> na božićni market u tom gradu koji se sinoć desio da jave sve informacije.
U napadu je poginulo najmanje dvoje ljudi, od čega jedno dijete, dok je više od 60 ljudi povrijeđeno. Zvaničnici su rekli da je 15 ljudi zadobilo veoma teške povrede, prenosi Radio Slobodna Evropa.
U objavi na mreži X, policija je pozvala da se izvještaji, fotografije i video snimci događaja šalju putem uspostavljenog informativnog portala o inicidentu.
Postavljena je i eksterna linija za pomoć ljudima koji traže informacije o svojim rođacima.
U međuvremenu, gradske vlasti savjetuju građanima da izbjegavaju područje napada.
U postu na mreži X, službeni račun za grad Magdeburg kaže da je "cijela oblast" oko pijace ograđena.
Policija je uhapsila osumnjičenog za napad, koji se iznajmljenim autom, punom brzinom, zaletio u gomilu ljudi.
Njemački zvaničnik opisao je osumnjičenog kao ljekara iz Saudijske Arabije koji je djelovao sam. Osumnjičeni navodno ima 50 godina i godinama živi u Njemačkoj.
Državna ministarka unutarašnjih poslova Tamara Zieschang rekla je da je muškarac u Njemačkoj od 2006. i da ima stalni boravak.
Vlasti Saudijske Arabije osudile su napad, a u saopštenju se ne pominje osumnjičeni, koji ni u njemačkoj evidenciji nije bio registrovan kao radikalni islamista.

Njemačka: Policija poziva svjedoke da dostave informacije o napadu u Magdeburgu

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

Predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko odbila je danas na plenarnoj sjednici da usvoji prijedlog sudija Budimira Šćepanovića, Desanke Lopičić i Faruka Resulbegovića da se predsjedniku države Jakovu Milatoviću pošalje obavještenje o penzionisanju sudije Šćepanovića u maju naredne godine. &nbsp; Sudije koje su bile za dopunu dnevnog reda argumentovale su svoj stav činjenicom da je Ustavni sud u obavezi da na sjednici utvrdi ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda zbog sticanja uslova za starosnu penziju, shodno Zakonu o radu, i da o tome obavijesti ovlašćenog predlagača, kao i da je Ustavni odbor preuzeo ulogu Ustavnog suda jer je donio zaključak o ispunjenosti uslova za prestanak sudijske funkcije bez prethodno dobijenog obavještenja od strane Ustavnog suda o tome. Tako je sjednica Ustavnog suda Crne Gore, na kojoj je, saglasno dnevnom redu, bila predviđena 41 tačka za odlučivanje, prekinuta i odlučeno je da se nastavi 25. decembra. Prema informacijama Portala ETV, Armenko, kada je vidjela da je uz nju još samo sudija Momirka Tešić, pozvala se na odredbu da nema dovoljno glasova za usvajanje odluke, s obzirom na to da je sinoć, silom glasova poslanika Ustavnog odbora, Skupština konstatovala da je sudija Dragana Đuranović stekla uslov za penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osigiranju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241218141232_9cb6c08e311ef73e292468ebfd882e2bd59492239cf63c4b05c6ea1e8c01f4a2" data-rendition-name="original" width="2500" height="1850" loading="lazy" alt="Ustavni sud "> <figcaption>ZLOUPOTREBLJENA INSTITUCIJA: Ustavni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  To je prvi put u šest decenija postojanja Ustavnog suda Crne Gore da sudija nije penzionisan po Zakonu o radu. Doskorašnji predsjednik Ustavnog suda Milorad Mićo Gogić nedavno je otišao u penziju upravo na osnovu Zakona o radu. &nbsp; U međuvremenu je postao savjetnik predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića i, prema informacijama Portala ETV, upravo je Gogić sugerisao Mandiću način na kojim će blokirati rad Ustavnog suda i metode na koji će Mandićeva politička ekipa ostvariti uticaj na rad Ustavnog suda Crne Gore. &nbsp; Inače, većinski stav u Ustavnom sudu je da sudije tog suda u penziju idu po Zakonu o radu. Sudije ostalih sudova u penziju idu po Zakonu o PIO. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Iako u manjini, Armenko po nalogu Mandića i savjetnika Gogića beskrupulozno odbila prijedlog da Ustavni sud pošalje obavještenja predsjedniku Milatoviću

Ne, ona grinta poslanice Jelene Nedović, onoliki jed i žarka želja poslanika Borisa Pejovića da zaključci Ustavnog odbora budu jači i od Ustava, kamoli od opozicije ili ustavnih sudija pred penziju - a, ne to poslanici PES-a nijesu radili zbog para koje su im obećali za podršku Mandićevoj ideji obesmišljavanja Ustavnog suda.&nbsp;
Ne, naravno da ne, bože-me-sačuvaj, sve je to bilo, pogađate, radi principa. Preciznije: radi gaženja principa, onako kako to gaze svi oni ljudi kojima upravljaju drugi, moćniji. I kada kaže, recimo Nedović, da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu i samo istinu... Kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!&nbsp;
<blockquote>Početna zamisao ustavnog puča je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav Manda želi, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja...</blockquote>
I ne, definitivno ne, Snežana Armenko, mlađana predsjednica Ustavnog suda, koja u karijeri sudije Osnovnog suda u Podgorici nije imala deset bitnijih suđenja ili presuda, nije sve ovo, svih ovih dana, radila samo zbog opstanka na sadašnjoj poziciji koja joj očito ne pripada ni po znanju i ni po etici.&nbsp;
Naravno da ne, daleko bilo, nije to bio samo nesavjesan rad u službi ili zloupotreba službenog položaja, već nešto mnogo, u moralnom smislu, gore od toga - sve je Armenko svjesno radila po nalogu svetosavske, litijaške parlamentarne većine. Da, predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi.&nbsp;
Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;
Tako je sedmoro poslanika na Ustavnom odboru Skupštine Crne Gore glasalo da se - ne poštuje Ustav, da Crna Gora ne bude pravna država. Njih sedmoro je glasalo kako je i dogovoreno, kako su im rekli da glasaju. Kako su oni pristali da glasaju kako im je rečeno. Poput kamikaza koji ginu da bi potopili neprijateljski brod, poslanici parlamentarne većine obavili su moralno samoubistvo da bi potopili crnogorski Ustav.&nbsp;
I sve to da bi se – poštovali interesi srpskog sveta, koji može postojati samo ako ne bude crnogorskog svijeta. Plan iz Beograda koji Andrija Mandić, Milan Knežević, ali i Milojko Spajić i ostali Vučićevi pioni sprovode u Crnoj Gori, od avgusta 2020. godine.
<blockquote>Kada Jelena Nedović kaže da uvijek radi po savjesti, a ne iz interesa, partijskog ili ličnog, onda znate da govori istinu - kao onomad u onoj njenoj laži-bajci o mladosti provedenoj u jednim patikama!</blockquote>
Jučerašnja dešavanja na Ustavnom odboru, pokazala su kako se glasanjem mimo zakona i moralnih normi može obesmisliti demokratski princip glasanja; kako se principi parlamentarne demokratije mogu izokrenuti u parlamentarnu diktaturu. &nbsp;
Parlamentarna diktatura, sjećate li se tog pojma?&nbsp;
Da, od prije deset godina, iz vremena sukoba tadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i tadašnjeg predsjednika Skupštine Ranka Krivokapića, kada je parlamentarna većina, koju je jednokratno omogućio tadašnji SDP, usvojila zaključke o Kombinatu aluminijuma Podgorica, mimo volje i glasova DPS-a. Tada je, preglasan u parlaemntu, Đukanović gorko govorio o neprincipijelnoj većini koja je uvela parlamentarnu diktaturu.&nbsp;
Eh, i to je bila parlamentarna diktatura? Vjerovatno se danas sam Đukanović gorko osmjehuje vlastitim ocjenama od deceniju ranije. Glasanje i postupanje današnje parlamentarne većine mnogo više sliči klasičnoj diktaturi većine koja zloupotrebljava institucije radi ličnih, grupni, partijskih interesa.&nbsp;
<blockquote>Predsjednica Ustavnog suda spremno je pristala da Ustav baci pod noge, da okrene svoja leđa starijim kolegama, ogrne se plaštom laži i tako odradi zadatak. I da još i ne pocrveni i da se ne zastidi. Kako to? Vrlo lako: stid mogu imati samo oni koji imaju osjećaj morala.&nbsp;</blockquote>
Baš tako: diktatura parlamentarne većine. Sinoćna dešavanja u parlamentu pokazuju kako to stvarno izgleda. I kakve su moguće posljedice. Neustavnim, nasilnim penzionisanjem jedne sudije Ustavnog suda, Mandić i njegovi litijaški saborci, ali i Spajić i njegovi kripto-borci ostvarili su ono što su htjeli – brojčanu premoć u politizovanom Ustavnom sudu.&nbsp;
U početku, zamisao je bila da se penzionisanjem troje sudija blokira rad Ustavnog suda, da ga učine nefunkcionalnim. Pa da onda Milojko Spajić i Andrija Mandić mogu da donose odluke kakve hoće, zakon o dvojnom državljanstvu kakav žele, zakon o kriptovalutama kakve Spajki sanja, da usvajaju podzakonska akta do mile volje parlaementarne većine...&nbsp;
Da, litijaška većina danima i sedmicama je pripremala klasični ustavni puč, pretvaranjem Ustavnog suda u partijski aparat. &nbsp;
Nakon žestoke reakcije opozicije, od sinoć se prešlo na plan B, neustavno penzionisanje jednog sudije i najavu penzionisanja još dvoje. Bolje rečeno, planiraju puzajući puč pred očima javnosti. Drugim riječima: ono što su planirali do juče – da zgaze u jednom jurišu politički i pravni sistem u Crnoj Gori, sada će morati fazno, u etapama.&nbsp;
Nešto će ići sporije, računaju premijer Spajić i šef parlamenta Mandić, ali će ipak biti strašno efikasno – puzajući puč koji pravo i pravdu ostavlja van institucija.&nbsp;
I sada više nije mnogo bitno kako će se ovo političko stanje od sinoć nazvati, da li je to parlamentarna većina izvela državni udar, je li se radi o razaranju Ustavnog suda i svojevrsnom ustavnom puču ili je na sceni parlamentarna diktatura... Ključno pitanje je: da li demokratska Crna Gora ima snage da se, institucionalno ili vaninstitucionalno, odupre pogubnoj imperijalnoj politici razaranja, uništavanja države i društva? Ili, poetičnije rečeno: ima li nas dovoljno da kažemo – NE? &nbsp;
&nbsp;

Kad litijaši marširaju – na državu

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.