Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom, to je naše osnovno pravo - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Ulićević iz NVO Spektra komentarišući neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju navela je da neusvajanje ovog akta ozbiljan propust u oblasti temeljnih prava.
Ulićević navodi da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da više od 50 odsto građana smatra da ljudi ne treba da prolaze sterilizaciju da bi imali oznaku pola promijenjenu u ličnim dokumentima.
- Po istraživanju nevladine organizacije Spektra svega je 10 do 15 odsto građana izričito protiv ljudskog prava transrodnih osoba, pa se problem zbog neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja može pripisati isključivo najbrojnijoj Vladi koja je dala saglasnost, ali neće da izglasa taj zakon - ocijenio je Ulićević.
Ističe da osobe čiji rodni identitet nije pravno prepoznat moraju da biraju između prinudne sterilizacije, jer država primorava na sterilizaciju ako osoba želi dokumenta koja odgovaraju ličnom opisu, ili svakodnevnog nasilja zbog svakodnevnog nošenja dokumenata koja ne odgovaraju ličnom opisu.
- Zbog toga što mi nemamo ovaj zakon trans osobe nemaju to pravo i veoma praktično hoćete da pređete granicu imate problem, hoćete da podignete nešto u pošti imate problem, hoćete da pođete do Kliničkog da izvadite nalaze, da odete na pregled imate problem, zato što u svakoj od tih situacija vi morate da objašnjavate zašto je vaša lična karta potpuno suprotna od onoga kako vi izgledate i koji je vaš identitet - rekao je Ulićević.
Podsjeća da se o tom zakonu govori više od osam godina, zbog čega je prvo privremljena analiza pravnog sistema, zatim i sam prijedlog zakona još 2016. godine.
- Mi smo polako pristupali temi u saradnji sa institucijama, oformili radnu grupu, radili na njoj, postigli jedan visok stepen kompromisa, toliko da mislim da se ti kompromisi ulaze u kršenje ljudskih prava, da bi zakon prilagodio našem pravnom sistemu i što je jos bitnije - da bi naši poslanici, naša Vlada bila spremna da ga izglasa. Mi smo u tom procesu došli do toga da je zakon spreman, što je Evropska komisija i konstatovala, čak je konstatovala da je prošao i konsultacije sa Evropskom komisijom. Ko zna diplomatski rječnik zna da ne može konkretnije od toga, jer ona nikad neće napisati u izvještaju ,,ako ovo ne usvojite nećete ući u Evropsku uniju”, ali će konstatovati stanje, što su oni i uradili, da je zakon bio spreman, da je prošao sve konsultacije, da je prošao konsultacije sa Evropskom komisijom i da uprkos tome nije usvojen - zaključio je Ulićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulićević: Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom

Evropska komisija (EK) je u ovogodišnjem izvještaju još jednom potvrdila da je neusvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava, kazali su iz Asocijacije Spektra.
Iz te nevladine organizacije su rekli da ovogodišnji izvještaj EK pokazuje da, uprkos napretku u određenim poglavljima, Crnu Goru u okviru ključnih poglavlja 23 i 24 i dalje čekaju neispunjene obaveze.
- U njemu se između ostalog ističe da Vlada Crne Gore još nije usvojila Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je prošao sve neophodne korake u zakonodavnom procesu, kao i konsultaciju sa Evropskom komisijom - naveli su iz Asocijacije Spektra.
Kako su dodali, u dokumentu je istaknuto da su određene obaveze i dalje nedovoljno implementirane i neusklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), a tiču se, osim zakona o samoodređenju, i zakona o zabrani diskriminacije i o životnom partnerstvu osoba istog pola. 
- Ovaj izvještaj EK još jednom potvrđuje da izostanak usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja predstavlja ozbiljan propust države Crne Gore u ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava - rekli su iz Asocijacije Spektra.
Oni su pojasnili da nedostatak te pravne regulative znači da je dio crnogorskih građanki i građana i dalje primoran da prođe kroz proces prinudne sterilizacije kako bi uskladili lična dokumenta sa svojim identitetom. 
Iz Asocijacije Spektra su kazali da je jedini zabilježeni napredak na polju kvaliteta života LGBTIQ osoba koji je istaknut u izvještaju rješavanje pristupa hormonskoj terapiji za transrodne žene.
- Sve ovo jasno pokazuje da Crna Gora ne može biti shvaćena kao ozbiljna kandidatkinja za članstvo u EU ukoliko ne planira da poštuje institucije, preporuke, i obaveze kojima se štite ljudska prava, demokratija i vladavinu prava - navodi se u saopštenju. 
Iz Asocijacije Spektra su poručili da, ukoliko Crna Gora pretenduje da bude naredna članica EU, mora omogućiti svim svojim građanima/kama adekvatna dokumenta koja oslikavaju njihov lični opis i identitet, bez nehumanih prinuda poput sterilizacije, što je praksa koju potvrđuje i Sud pravde EU.
- Vrijeme da makar na ovo pitanje Vlada konačno stavi tačku, i ostavi nasilnu praksu sterilizacije u sramnu prošlost naše države, prije nego što za ovakva gruba kršenja ljudskih prava bude i sama morala da odgovara pred nadležnim pravnim institucijama - navodi se u saopštenju.

Spektra: Zakon o samoodređenju i dalje neispunjena obaveza

Solidarnost je danas ključna, jer je demokratija sve slabija, životi svih građana i građanki ugroženi a posebno onih koji su na bilo koji način dodatno marginalizovani, zajednice fragmentirane, a međugeneracijska i regionalna podrška potrebnija nego ikad.
To je poruka sa panela drugog izdanja SOLIDUM festa, koji je u okviru Neđelje ponosa organizovala Asocijacija Spektra u Njegoševom parku. U otvorenom prostoru ljetnje pozornice diskutovalo se o radikalnoj solidarnosti i načinima praktikovanja iste.
Nađa Bobičić, iz organizacije Trans mreža Balkan, govorila je o iskustvima radikalne solidarnosti u regionu. Istakla je dobre primjere solidarnosti koja se razvijala unutar studenskog pokreta u Srbiji, koji, uprkos ideološkoj raznolikosti, pokazuju primjere svakodnevne brige i međusobne podrške:od pripreme hrane, pomaganja starijim sugrađanima, pa do okupljanja i pružanja pomoći onima koji su bili pritvoreni.
Ona je izrazila nadu da će se i u Crnoj Gori, gdje studentski protesti nisu izgradili očekivano povjerenje, uspjeti razviti praksa praktične solidarnosti.
- Možda ne mora uvijek biti radikalna, neka bude i praktična. Ali ono što je važno jeste da gledamo i u regionalnoj perspektivi, da vidimo šta rade komšije, i da jedni druge podržimo u konkretnim borbama - zaključila je Bobičić.
Predstavnica Centra za ženska prava, Anita Stjepčević, podsjetila je da je ta organizacija od svog osnivanja njegovala solidarnost.
- Kapitalizam je, međutim, usitnio zajednice do te mjere da je solidarnost postala isključivo interesna - &nbsp;ja sam solidarna sa tobom samo onoliko koliko mi trebaš. Kada se izgubi osjećaj povezanosti i značaja rada, to postaje plodno tlo za razvoj trauma. A onda dolazi i plašt fašizma, koji ljudima nudi instant potrebu za povezivanjem – ovoga puta mehaničkim, kroz podjele na "nas" i "njih" - objasnila je Stjepčević.
Poručuje da čuvaju vrijednosti, ali su stalno u promišljanju gdje se nalaze - lijevo, desno ili u centru.&nbsp;
- Nasuprot tome, generacija Z, koja po prvi put ima digitalna sredstva kao alatku, razmišlja transnacionalno i pokazuje jednu novu mobilizacijsku sposobnost. Oni su, u najboljem smislu riječi, netrpeljivci – nemaju vremena da čekaju, već brzo reaguju i preuzimaju stvari u svoje ruke. To nas uči da demokratija i dalje kuca - navela je Stjepčević.
Boško Milović iz organizacije NVO Optimisti prisjetio se perioda od prije desetak godina, kada je, kako je naveo, grupa mladih preuzela tadašnji Dom vojske u Nikšiću i pola godine organizovala koncerte, izložbe i različite kulturne programe.
- Danas se na tom mjestu nalazi "Tehnopolis". Mi smo tada, kao mlada ekipa, napravili nešto što u Crnoj Gori do tada nije bilo viđeno. Ljudi su dolazili da snimaju dokumentarce o svemu tome. Postojalo je tada pedeset do sto mladih ljudi spremnih na solidarnost, da volontiraju, da danima rade na starom objektu, pa i da rizikuju, samo da bi ga pripremili za zajednicu - kazao je Milović.
Smatra da će, bez obzira na apatiju i prepreke, zajednice uskoro biti prinuđene da brane ono što im pripada.
- Siguran sam da uskoro nećemo imati alternativu, osim da štitimo ono što je naše - poručio je Milović.
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević, smatra da je pitanje solidarnosti ključno u vremenu kada su, kako je kazao, ozbiljno ugroženi životi marginalizovanih grupa, ali i svih građana i građanki, a demokratija sve slabija.
Govoreći o međugeneracijskim razlikama u protestima i društvenom angažmanu, Vukčević je naglasio da je opasno upadati u zamku generacijskog odvajanja.
- Danas se često govori da će Generacija Z biti ta generacija koja se bavi otporom, dok stariji neće. Mislim da to nije tačno. Protesti moraju da budu protesti svih, a ne samo jedne generacije - smatra Vukčević.
Prema njegovim riječima, određene sitne privilegije koje su zajednice dobijale dovele su do uljuljkivanja.
- Možda nijeste mogli promijeniti oznaku pola u ličnoj karti, ali ste mogli registrovati partnerstvo. Svaka zajednica je dobijala ponešto, ali suštinski mnogo toga je ostalo neispunjeno. Te sitnice su davale privid napretka. Sada više ni toga nema. Ostaje samo sve veća opresija, koja će nas sve natjerati da se vratimo solidarnim praksama - naveo je Vukčević.
Sa SOLIDUM-a poslata je poruka da nema budućnosti bez konkretne, jake, i neopozive solidarnosti i da svako može tome da doprinese. Ovakve diskusije su jedan od načina.
SOLIDUM fest je dio projekta „Self-determination is the key for democarcy“, koji sprovodi Asocijacija Spektra, &nbsp;koji je podržan širim programom „Together for LGBTIQ+ Equality“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje u partnerstvu sa organizacijama LGBT ERA, Queer Montenegro, Kvir centar, Tuzlanski otvoreni centar, OMSA Albanija, &nbsp;i CSGD sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

1084x550

Solidarnost između pokreta potrebnija nego ikad

Akcija za ljudska prava (HRA) se pridružuje apelu kolega iz organizacije Spektra i poziva premijera Milojka Spajića da na dnevni red 62. sjednice Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da očekuju od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke da bez odlaganja preduzme sve neophodne mjere kako bi nacrt ovog zakona bio dostavljen poslanicima na razmatranje prije završetka ovogodišnjeg zasijedanja.
- Usvajanje ovog zakona dio je Vladinog Programa za pristupanje Evropskoj uniji 2024-2027, predstavlja važan korak ka poboljšanju uslova i kvaliteta života trans osoba u Crnoj Gori i znači usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Ovaj zakon je, kako dodaju, i ključni preduslov za dalji napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava).&nbsp;
- Napominjemo da se završnim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je jasno u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omoguće pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da aktuelna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.
- Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije (A.P., Garçon i Nicot protiv Francuske, 2017, § 131; X i Y protiv Rumunije, 2021, § 165). Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka - zaključili su u Akciji za ljudska prava.

Akcija za ljudska prava: Usvojite zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku većine političkih partija u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Asocijacije Spektra. 
 
Ta nevladina organizacija istraživanje je predstavila danas na panel diskusiji "Lično je političko: Stavovi funkcionera/ki, predstavnika/ca i birača/ca političkih partija". 
 
Kako prenosi PR Centar, učesnici događaja apelovali su na Vladu da što hitnije uputi nacrt zakona u proceduru Skupštine, kako bi poslanici mogli da ga razmatraju i donesu odluku o njegovom usvajanju do kraja godine. 
 
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, komentarišući rezultate istraživanja, kazao je da podrška građana nije samo deklarativna, već se vidi i razumijevanje nekoliko stvari. 
 
- Prije svega da su ljudska prava nedjeljiva, da nijesu partikularna, i da je u poštovanju ljudskih prava neophodna jedna dosljednost kako bismo zaista mogli da kažemo da ih kao društvo i država poštujemo - kazao je Ulićević. 
 
On je rekao da ga posebno raduje što tako eksplicitne stavove izražavaju pripadnici partija Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrate i Građanskog pokreta URA, dok se, kako je naveo, ohrabrujuće poruke čuju i od pripadnika partija manje brojnih naroda. 
 
Prema riječima Ulićevića, suština pitanja kojim se bavi zakon su ta “da li smatramo da svako treba da ima pravo da odlučuje o svom životu ili ne, odnosno da ima pravo na samoodređenje”. 
 
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, rekla je da je cilj zakona oslobađanje Crne Gore od retrogradne i nehumane prakse sterilizacije. 
 
- Ne mogu zamisliti da bilo koji građanin, a posebno nosilac javne funkcije, smatra prihvatljivim da država zahtijeva od svojih građana da odstrane organe i trajno se liše reproduktivne sposobnosti samo da bi dobili lični document - rekla je Pajković. 
 
Analitičarka pri institutu DAMAR, Hakile Resulbegoviq rekla je da je istraživanje pokazalo da većina političkih aktera ima osnovno razumijevanje koncepta transrodnosti, ali im nedostaje dublje znanje o psihološkim, socijalnim i medicinskim aspektima. 
 
Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da je naglašena potreba za jasnijom i edukativnijom komunikacijom političkih partija prema građanima. 
 
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini, Jelenka Andrić, kazala je da je istraživanje dokument na koji se mogu osloniti i jasno ukazati da stavovi građanskih partija potvrđuju – ljudska prava nemaju alternativu. 
 
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini, Boris Mugoša, kazao je da nema dileme da će Socijaldemokrate podržati Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. 
 
Poslanica Demokratske partije socijalista, Aleksandra Vuković Kuč, rekla je da ako postoji konsenzus u Skupštini oko nacrta zakona, kao što istraživanje sugeriše, Vlada bi to trebalo da uzme u obzir. 
 
Politička direktorka Građanskog pokreta URA, Ana Novaković-Đurović, istakla je da Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku te partije.

Istraživanje Asocijacije Spektra: Zakon o rodnom identitetu ima podršku većine partija

Proslavu 120 godina donošenja prvog crnogorskog Ustava obilježila je najava predsjednika Skupštine Andrije Mandića da sadašnji Ustav, usvojen nakon obnove nezavisnosti Crne Gore 2007. godine, treba mijenjati, odnosno "upodobiti vremenu sadašnjem", kako je rekao. Status srpskog jezika je prvi član koji Mandić kandiduje za promjene.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.6305%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-veliki-broj-elemenata-ustava-ne-oslikava-stvarnost-medu-njima-i-status-srpskog-jezika&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Zvanice na prijemu aplauzom su pozdravile ovu najavu aktuelnog predsjednika Skupštine, koji je za svečanost odabrao kravatu u bojama usklađenim sa njegovom srpskom retorikom.&nbsp;
Istom duhu prilagođen je i stajling jednog od učesnika svečanog programa, koji je na glavi nosio kapu sa četiri ocila - simbol srpskog nacionalnog identiteta i države, koja u vrijeme donošenja crnogorskog Ustava 1905. godine nije imala ni zajedničku granicu, ni status susjeda nezavisne Knjaževine Crne Gore.
Na priredbi su citirani i birani članovi Nikoljdanskog Ustava iz 1905. godine, pa su, gotovo po pravilu, izostajale odredbe koje nijesu upodobljene volji sadašnjeg predsjednika Skupštine i njegovih zvanica, među kojima je i bio jedan od mitropolita Srpske crkve u Crnoj Gori. Tako je izostavljen član 40 Ustava koji glasi:
"Državna vjera u Crnoj Gori je istočno-pravoslavna. Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve, ali održava jedinstvo u dogmama s istočno-pravoslavnom Vaseljenskom Crkvom. Sve ostale priznate &nbsp;vjeroispovijesti slobodne su u Crnoj Gori."&nbsp;
Istine radi, svečanost je počela izvođenjem crnogorske himne, u instrumentalnoj verziji, i to samo jedne strofe, koja je odslušana u komemorativnoj atmosferi tužne svečanosti povodom 120 godina donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore

Proslava crnogorskog Ustava u srpskom ruhu

Pozdravljamo informaciju da je COREPER II dao zeleno svjetlo da Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu sjutra, 16. decembra, privremeno zatvori svih pet planiranih pregovaračkih poglavlja, uključujući 11 i 13 - poručio je savjetnik predsjednika Crne Gore za evropske poslove Miloš Radonjić.
On je naglasio da je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović nakon direktne komunikacije sa predsjednikom Francuske Emanuelom najavio da će Crna Gora sjutra zatvoriti svih pet planiranih poglavlja, a ne tri kako je postojala opasnost da se desi.
- Ovaj rezultat je važan signal da se ostvareni napredak prepoznaje, dok je, s druge strane, neizvjesna diplomatska situacija u kojoj smo se našli pred Međuvladinu konferenciju jasno upozorenje da se evropske obaveze moraju ispunjavati ozbiljno i odgovorno, umjesto da se energija troši na PR i dnevnopolitička tumačenja - naveo je Radonjić.
On cijeni da je ovo bila važna lekcija koju smo naučili na teži način - da se posebna pažnja treba posvetiti lobiranju na najvišem političkom nivou prema državama članicama.
- Institucija Predsjednika nastaviće da bude konstruktivan akter u procesu pristupnih pregovora, korektivni faktor u pogledu sistemskih anomalija, kao i brana neozbiljnom pristupu pri ispunjavanju obaveza iz pregovaračkog procesa - poručio je Radonjić.
Oni zahvaljuju evropskim partnerima na podršci, kao i pregovaračkom timu Crne Gore koji je dao ključni doprinos da se ovaj korak ostvari u planiranom terminu.
- Sada moramo staviti još snažniji fokus na suštinske reforme, jer cilj ostaje jasan - članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji do 2028. godine - zaključio je Radonjić.

Radonjić: Neizvjesna situacija u kojoj smo se našli je jasno upozorenje da se EU obaveze moraju ispunjavati ozbiljno

Skupština opštine Pljevlja održala je sjednicu po hitnom postupku na kojoj je razmatrana ekološka situacija u gradu pod Golubinjom.
SO Pljevlja u zaključcima zahtijeva da se obezbijedi subvencija računa za električnu energiju dok traje grejna sezona (50 odsto ukupnog računa).
- Skupština opštine Pljevlja zahtijeva od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera i EKO fonda da kompletna sredstva koja dobije na osnovu svih ekoloških taksi od zagađivača sa teritorije opštine Pljevlja, usmjeri isključivo na nabavku inverter klima za svako aktivno domaćinstvo u opštini Pljevlja - jedan je od zahtjeva, prenosi Dan.&nbsp;
Zahtijevaju i da Krizni štab u koordinaciji sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija i Institutom za javno zdravlje preduzme privremene mjere u svrhu zaštite djece kako bi se smanjio negativan uticaj na zdravlje djece (predškolske iškolske djece).
- Skupština opštine Pljevlja zahtijeva od EPCG da preduzme sve mjere u cilju skraćenja perioda probnog rada i stavljanje u funkciju sistema za odsumporavanje I dentrifikaciju prije ugovorom predviđenog roka, kao I inteviziranje, nastavak i završetak Projekta toplifikacije Pljevalja do grejne sezone 2026 2027 godina - kazali su iz SO Pljevlja.
Skupština opštine Pljevlja, kako se navodi u petom zaključku, zahtijeva od CEDIS-a da preispita elektroenergetsku mrežu u gradu kako grijanje na struju ne bi dovelo do problema isporuke električne energije.

Održana hitna sjednica SO Pljevlja: Traže subvencije za struju i nabavku klima za domaćinstva

Osumnjičenima za pokušaj ubistva vođe kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera, u Kijevu 2020, Ukrajina je povrijedila ljudska prava jer su u pritvoru duže od pet godina zbog čega treba da im isplati 11, 9 hiljada eura odštete, proizilazi iz odluke Evropskog za ljudska prava.
Riječ je o dvojici srpskih i jednom crnogorskom državljaninu koji su 26. maja 2020, kako je saopštila ukrajinska policija, u elitnom kvartu u Kijevu "u sačekuši" pokušali da ubiju Zvicera, koji je tom prilikom teško ranjen.
Policija je tada uhapsila Stefana Đukića i Emila Tuzovića iz Crne Gore, te Petra Jovanovića i Milana Brankovića iz Srbije kojima je određen pritvor.
Četiri godine kasnije, krajem novembra 2024. njihov ukrajinski advokat se, zbog dužine pritvora, žalio Evropskom sudu za ljudska prava.
Evropski sud u Strazburu je u predmetu "Jovanović i drugi protiv Ukrajine" jednoglasno utvrdio povredu člana 5, Evropske konvencije o ljudskim pravima i naložio Ukrajini da trojici napadača isplati po 3,9 hiljada eura odštete.
U presudi od 25. septembra Sud je naveo i da su Đukić, Jovanović i Branković u pritvoru pet godina, jedan mjesec i osam dana. Četvrti napadač, Podgoričanin Emil Tuzović se u presudi ne pominje.
Kako su crnogorski državljani Đukić i Tuzović optuženi za druga krivična djela, pred Višim sudom u Podgorici, Radio Slobodna Evropa je Ministarstvu pravde poslao upit - da li su tražili njihovo izručenje od Ukrajine.
Minisartvo nije odgovorilo.
Teško ranjeni Zvicer je nakon liječenja u Kijevu napustio Ukrajinu, i za njim i dalje tragaju policije nekoliko država.
<h2>Sud u Kijevu ponovo produžio pritvor</h2>
Pred Okružnim sudom u Kijevu predmet protiv osumnjičenih za pokušaj ubistva Zvicera se vodi pod oznakom 757/23962/21-k.
Poslednje ročište je održano 27. novembra ove godine.
Iako su imena osumnjičenih zaštićena navedeno je da im Sud produžava pritvor za još 60 dana, do 25. januara 2026.
Zapisnik je javno objavljen na sajtu, u kome je navedeno da su optuženi strani državljani i da postoji rizik od bjekstva, uticaja na svjedoke ili ometanje postupka.
Crnogorski državljani Stefan Đukić i Emil Tuzović, koje ukrajinska policija sumnjiči da su pokušali da ubiju vođu kavačkog klana. se dovode u vezu sa suprotstavljenim škaljarskim klanom.
To je neposredno nakon pucnjave u kojoj je Zvicer ranjen saopštila ukrajinska policija, navodeći da je riječ o obračunu balkanskih kriminalnih klanova:
Dva klana su ratu od 2014. kada je u španskoj luci Valensija nestao tovar kokaina. Od tada je u njihovim međusobnim obračunima stradalo više od 70 osoba.
Iako to ukrajinska policija nije navela na osnovu objavljenih fotografija, vjeruje se, da je Zviceru tada život spasila supruga Tamara, koja je navodno pucala na napadače, koji su nakon otvaranje vatre pobjegli.
Šef Nacionalne policije Ukrajine Ihor Klymenko je tada rekao da su glavni motivi za pokušaj atentata na Zvicera bile njegove "kriminalne aktivnosti".
- Te moguća preraspodjela u sferi uticaja u samoj organizaciji kao i između balkanskih klanova koji kontrolišu trgovinu drogom - rekao je Klymenko.
Crnogorska policija je tada saopštila da je učestvovala u rasvjetljavanju pokušaja ubistva Zvicera, kroz direktnu razmjenu informacija sa kolegama iz Ukrajine.
Osim pred ukrajinskim pravosuđem, Đukić i Tuzović se pominju u predmetima pred podgoričkim Višim sudom.
Kako je tada navedeno podgorički Interpol raspisao je međunarodnu potjernicu za Đukićem, zbog upotrebe vatrenog oružja u Baru 2019, kada je ubijen Jovan Klisić a ranjen Velizar Gardašević.
U međuvremenu, za to ubistvo "iz bezobzirne osvete" i stvaranje kriminalne organizacije Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je podiglo optužnicu protiv Đukića, Tuzovića i još osam lica.
Optužnicu je potvrdio Viši sud.
<h2>Zvicer nepravosnažno osuđen u Crnoj Gori</h2>
U međuvremenu se, pred tim Sudom i protiv Zvicera vodi više kaznenih postupaka. Protiv njega je donijeta i prva nepravosnažna presuda.
Presudom Višeg suda u Podgorici od 21. novembra ove godine Zvicer je, u odsustvu, osuđen na 16 godina zatvora, zbog optužbe da je 2020. organizovao kriminalnu grupu koja je pokušala da prokrijumčari 743 kilograma kokaina, zaplijenjenih u holandskoj luci Roterdam.
Za Zvicerom je u maju ove godine na zahtjev crnogorskog Biroa Interpola raspisana i javno objavljena crvena potjernica.
- Radi vođenja kaznenog postupka pred Višim sudom u Podgorici zbog sumnje da je izvršio: sedam krivičnih djela stvaranje kriminalne organizacije, šest krivičnih djela teško ubistvo, krivično djelo ubistvo, pet krivičnih djela neovlašćena proizvodnja, i stavljanje u promet opojnih droga... - saopšteno je iz Uprave policije.
Zvicer je na čelu kavačkog klana, dok je a na čelu škaljarskog bio Jovan Vukotić, koji je ubijen 2022. u Istanbulu u Turskoj.
Kavački i škaljarski kriminalni klanovi se povezuju se sa međunarodnim švercom droge, ubistvima i drugim krivičnim djelima.
Velika Britanija je u julu uvela sankcije nekim članovima klanova.

Ukrajina dužna da plati odštetu škaljarcima osumnjičenim za pokušaj ubistva Zvicera

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Tag: asocijacija-spektra