Akcija za ljudska prava (HRA) se pridružuje apelu kolega iz organizacije Spektra i poziva premijera Milojka Spajića da na dnevni red 62. sjednice Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da očekuju od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke da bez odlaganja preduzme sve neophodne mjere kako bi nacrt ovog zakona bio dostavljen poslanicima na razmatranje prije završetka ovogodišnjeg zasijedanja.
- Usvajanje ovog zakona dio je Vladinog Programa za pristupanje Evropskoj uniji 2024-2027, predstavlja važan korak ka poboljšanju uslova i kvaliteta života trans osoba u Crnoj Gori i znači usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Ovaj zakon je, kako dodaju, i ključni preduslov za dalji napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava).&nbsp;
- Napominjemo da se završnim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je jasno u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omoguće pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da aktuelna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.
- Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije (A.P., Garçon i Nicot protiv Francuske, 2017, § 131; X i Y protiv Rumunije, 2021, § 165). Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka - zaključili su u Akciji za ljudska prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Akcija za ljudska prava: Usvojite zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku većine političkih partija u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Asocijacije Spektra. 
 
Ta nevladina organizacija istraživanje je predstavila danas na panel diskusiji "Lično je političko: Stavovi funkcionera/ki, predstavnika/ca i birača/ca političkih partija". 
 
Kako prenosi PR Centar, učesnici događaja apelovali su na Vladu da što hitnije uputi nacrt zakona u proceduru Skupštine, kako bi poslanici mogli da ga razmatraju i donesu odluku o njegovom usvajanju do kraja godine. 
 
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, komentarišući rezultate istraživanja, kazao je da podrška građana nije samo deklarativna, već se vidi i razumijevanje nekoliko stvari. 
 
- Prije svega da su ljudska prava nedjeljiva, da nijesu partikularna, i da je u poštovanju ljudskih prava neophodna jedna dosljednost kako bismo zaista mogli da kažemo da ih kao društvo i država poštujemo - kazao je Ulićević. 
 
On je rekao da ga posebno raduje što tako eksplicitne stavove izražavaju pripadnici partija Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrate i Građanskog pokreta URA, dok se, kako je naveo, ohrabrujuće poruke čuju i od pripadnika partija manje brojnih naroda. 
 
Prema riječima Ulićevića, suština pitanja kojim se bavi zakon su ta “da li smatramo da svako treba da ima pravo da odlučuje o svom životu ili ne, odnosno da ima pravo na samoodređenje”. 
 
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, rekla je da je cilj zakona oslobađanje Crne Gore od retrogradne i nehumane prakse sterilizacije. 
 
- Ne mogu zamisliti da bilo koji građanin, a posebno nosilac javne funkcije, smatra prihvatljivim da država zahtijeva od svojih građana da odstrane organe i trajno se liše reproduktivne sposobnosti samo da bi dobili lični document - rekla je Pajković. 
 
Analitičarka pri institutu DAMAR, Hakile Resulbegoviq rekla je da je istraživanje pokazalo da većina političkih aktera ima osnovno razumijevanje koncepta transrodnosti, ali im nedostaje dublje znanje o psihološkim, socijalnim i medicinskim aspektima. 
 
Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da je naglašena potreba za jasnijom i edukativnijom komunikacijom političkih partija prema građanima. 
 
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini, Jelenka Andrić, kazala je da je istraživanje dokument na koji se mogu osloniti i jasno ukazati da stavovi građanskih partija potvrđuju – ljudska prava nemaju alternativu. 
 
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini, Boris Mugoša, kazao je da nema dileme da će Socijaldemokrate podržati Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. 
 
Poslanica Demokratske partije socijalista, Aleksandra Vuković Kuč, rekla je da ako postoji konsenzus u Skupštini oko nacrta zakona, kao što istraživanje sugeriše, Vlada bi to trebalo da uzme u obzir. 
 
Politička direktorka Građanskog pokreta URA, Ana Novaković-Đurović, istakla je da Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku te partije.

Istraživanje Asocijacije Spektra: Zakon o rodnom identitetu ima podršku većine partija

Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (NSD) uz podršku članova tog tijela iz PES-a, Demokrata, SNP-a i DNP-a, pokušala je protivzakonito i neustavno, bez zaključka sjednice Ustavnog suda, jer nije održana, da konstatuje prestanak funkcije za troje sudija čime bi parlamentarna većina državu uvela u novi talas institucionalnog haosa i političke krize sa nesagledivim posljedicama.
Predstavnici opozicije su u jednom trenutku riješili da onemugoće nastavk sjednice i izjašnjavanje o ovom prijedlogu i aktivirali dimnu bombu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FlqIIMr1vwm4%3Fsi%3D-Pi_anbpfg1sa32u&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Nakon toga je prekinut prenos iz sale u kojoj je održavan sjednica Ustavnog obora, a nedugo nakon toga je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prekinuo i sjednicu u plenumu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmiki_andjusic%2Fstatus%2F1869065490230088099&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 61.168%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovic-kuc-na-djelu-ustavni-puc-urota-i-zavjera-gospodo-bozovic-ovako-se-ne-moze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Haos na sjednici Ustavnog odbora, aktivirana dimna bomba, prekinut prenos

Skupštinski Ustavni odbor razmatra raspisivanje javnog poziva za izbor sudija Ustavnog suda, uz diskusiju o penzionisanju troje postojećih sudija.
Sjednici, osim članova tog skupštinskog tijela, prisustvuju poslanici opozicije.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović kazala je na početku današnje sjednice Ustavnog odbora da je troje sudija Ustavnog suda steklo uslov za penziju - Dragana Đuranović, Desanka Lopičić i Budimir Šćepanović.
- 54 poslanika daje podršku izaberemo sudije Ustavnog suda i omogućimo funkcionalan sud koji će raditi u punom mandatu - rekla je Božović.
Poslanica DPS-a Aleksandra Vuković-Kuč kazala je da su ona i poslanica Sonja Milatović sa kolegama iz Pokreta Evropa spriječili ustavni puč.
- Sada je na djelu, i najavljuje ga predsjednica Odbora, ustavni puč, urota i zavjera kojom se želi spriječiti Crna Gora u EU integraciji. Pošto smo sve vrijeme imali ovakve atake i urote, zbog kojih smo dobili veto na Poglavlje 31. Ovo se ovako ne može - gospođo Božović, kako ste naumili neće moći. Ovu državu štiti Ustav Crne Gore - naglasila je Aleksandra Vuković Kuč.
Zahtijeva da se Ustavni odbor izjasni i traži ono što traži zakon - obrazloženje i obavještenje od Ustavnog suda da je za neke od sudija
- Mi o tome ništa ne znamo. Možemo samo na osnovu biografija da radimo natalne karte, ali na osnovu procedura mi ništa ne znamo. Nećemo dozvoliti da se sjednica nastavi ako na brutalan način nastavite da kršite procedure. Ovo je nepravni atak na pravni sistem Crne Gore. Zaustavite se i prihvatite zahtjev opozicije - naglasila je Vuković-Kuč.
Božović je odgovorila da upravo opozicija želi da blokira Ustavni sud i njegov rad.
- Sudije Ustavnog sud koje su sporne su stekle uslove za penziju. Mi želimo da upravo Ustavni sud učinimo funkcionalnim - odgovoriola je Božović.
Poslanica Pokreta Evropa sad Jelena Nedović kazala je da će većina donijeti odluku. Ona tvrdi da imamo "samovolju da sudije same odlučuju da ovom Odboru ne dostave obavještenje da su stečeni uslovi da idu u penziju".
- Ovo je vanredna situacija. Troje sudija daje sebi za pravo da su oni iznad Ustava i iznad zakona - rekla je ona.
Poslanik GP URA Filip Adžić kazao je da se ovo nikada nije dešavalo u Crnoj Gori.
- Institucije ove države su bolje okupatori poštovali, nego Vi. Ovakvo urušavanje institucija ne poznaje Crna Gora. Da date sebi pravo da preuzimate funkciju Ustavnog suda - jeste li svjesni što radite? Ako Vi imate agendu, jesu li Vaše kolege svjesne što radite - naglasio je Adžić.
Adžić je konstatovao da poslanik PES-a Darko Dragović nije danas na sjednici jer kao pravnik zna da ovo nije u redu.
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović kazao je da se na ovaj način ulazi u zonu kršenja Ustava i da će izazvati probleme.
- Ne treba da nastavimo sa ovim procesom. Mislim da treba nastaviti sa pozivom za sedmog sudiju Ustavnog suda i da se taj proces završi u adekvatnom roku - poručio je Adrović, pozivajući sve da se vrate na prethodni proces.
<h2>Zenka: Obezglavljivanje pravne države</h2>
Poslanik Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka kazao je da je Ustavni odbor uzeo za pravo da se stavi iznad pozicije Ustavnog suda. Time se, kako je rekao, pravi pravni puč i obezglavljuje pravna država.
- Sjutra će i Vojska da odluči da napravi puč i druge institucije, kad mi gazimo po Ustavnom sudu. Pozivam vas da spustite loptu, već smo dosta puta dovodili državu do pozicija kojima se kršio zakon. Mijenjali ste tužioca suprotno odlukama EU. to smo prećutali, i rezultat toga je ne kršenje, već gaženje Ustava - istakao je Zenka.
<h2>Verbalni okršaj Stijepovića i Adžića</h2>
Poslanik Demokrata Duško Stijepović kazao je da se pravo ne primjenjuje nego se tumači.&nbsp;
- Što se tiče puča, nije ovo prvi put - rekao je Stijepović, obraćajući se poslaniku GP URA Filipu Adžiću.
Adžić je upitao zašto se njemu obraća, na šta je Stijepović odgovorio da mu je dao šlagvort.
- Ajde, sjedi tu - rekao je Adžić, na šta mu je Stijepović odgovorio da se upristoji.
- Informacija o tome da su nastupili uslovi za penziju je informacija, nije odluka. Za troje sudija su se stekli uslovi, i tu nema dileme da s primjenjuje zakon o PIO. Ovdje je pokušaj puča dijela sudija ustavnog suda koji žele doživitno da budu u tom mandatu, ali ne mogu, žao mi je, pa kakvi god da su pravnici - rekao je Stijepović.
Dodao je da nije loša odluka da se kompromis napravi da se donese zaključak u slučaju jedne sutkinje, a za preostale da bude zatraženo mišljenje Ustavnog suda.
Adžić je kazao da ne bi trošio riječi o pravnom znanju Stijepovića.
Poslanica DPS-a Sonja Milatović kazala je da ovo ide na štetu države.
- To što ste većina ne daje vam za pravo da urušavate institucije. Zakon o PIO kaže da osiguranik stiče pravo na penziju, što znači da on bira da li želi ili ne želi da ide u penziju. Zakon o radu definiše prestanak radnog odnosa po sili zakona, što znači da neko mora da ide u penziju kad stekne uslove koji su propisani ovim zakonom - rekla je Milatović.
Ona je istakla da se primjenjuju dvostruki aršini.
- Ne možemo na Milorada Gogića primjenjivati Zakon o radu, a na ove sudije Zakon o PIO - poručila je ona.
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić upitao je kako je dozvoljeno da sudija samom sebi, mjesec i po pred sticanje uslova o penziji, ukida normu Zakona o PIO-
- To se dogodilo - Ustavni sud pokrenuo je ukidanje norme kojom se definiše uslov za starosnu penziju. Nesporno je da se Zakon o radu ne primjenjuje i da su ove sudije stekle uslov za odlazak u penziju - rekao je on.
On je istakao da su sudije spremne da suspenduju Ustav kada se radi o njihovim pravima.
- Nama ustavni poredak brane ljudi koji nijesu moralni - dodao je on, nakon čega su uslijedila burna negodovanja zbog kvalifikacija koje je upotrijebio.
Poslanik GP URA Filip Adžić je poručio da je nebitno da li se primjenjuje Zakon o PIO ili radu, već procedura koja nije ispoštovana.
- Dajete sebi za pravo da konstatujete nečiju smrt u ovom Odboru bez smrtovnice, nemojte da se rugate oviom Odboru. Mislim da nikom nije u interesu da urušava institucije u državi - rekao je on.
<h2>Nikolić: Na snazi Ustavni prevrat</h2>
Poslanik DPS-a Andrija Nikolić je rekao da je danas na snazi pokušaj ustavnog prevrata, iza kojeg je namjera da se blokiraju izborni procesi u narednoj godini.
- Vi, gospođo Božović, prijetite obezglavljivanjem Crnoj Gori. Vi predlažete penzionisanje troje sudija na temelju Zakona o PIO. U šest decenija prakse Ustavnog suda, sudije su se penzionisale shodno Zakona o radu - rekao je Nikolić.
Ovo je, kako kaže, akcija dvostrukih aršina.
- Vi ste kao parlamentarna većina nešto prije godinu dana predložili izmjene Zakona o PIO, da biste produžili mandat sudiji Miloradu Gogiću, pa ste povukli prijedlog zakona, pa ste pristali na tumačenje da se sudije Ustavnog suda penzionišu prema Zakonu o radu. Onaj ko je pročitao jednu lekciju iz prava zna za osnovni pravni princip - da se u istoj stvari jednako postupa. To znači da ne može za sudiju Gogića da važi jedan pravni princip, a za ostale sudije drugi - napomenuo je Nikolić.
Kako je rekao, znaju odakle se ovo diktira i što je posrijedi ovih akcija. Podsjetio je na donošenje Rezolucije o Jasenovcu nakon dobijanja IBAR-a.
- Sad nakon zatvaranja tri nova poglavlja, ide ustavni puč i nova ustavna kriza koja uvodi nestabilnost u Crnu Goru. Vi preuzimate odgovornost za ono što će se desiti - poručio je Nikolić.
Nikolić je poručio Božović da ovo nosi krivičnu odgovornost.
- Zbog ovog možete završiti u zatvoru svi - poručio je Nikolić.
Poslanik PES-a Boris Pejović kazao je da na djelu nije ustavni puč, već da im je u interesu "da Ustavni sud bude na visini zadatka".
Nikolić je odgovorio da su tu da bi poštovali Ustav.
- Tačno je da jedan sudija Ustavnog suda, gospodin Šćepanović, za šest mjeseci stiče uslove za prestanak funkcije. To niko ne negira, ali zna se kakve su procedure. Ustavni odbor eventalno može da pozove Ustavni sud da održi sjednicu i da nas obavijesti o sudijama koji stiču uslove za odlazak u penziju u narednom periodu. Svi znamo da je to po Zakonu o radu sudija Šćepanović. Kad to sud uradi onda je Ustavni odbor dužan da raspiše oglas za popunu mjesta sudije u Ustavnom sudu. Isto je tako dužan bio da uradi za popunu mjesta sedmog sudije Ustavnog suda, što nije uradio - kazao je Nikolić.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da jedino Ustavni sud može da utvrdi prestanak funkcije sudija, jer mu tako Ustav nalaže.
- I kad on to utvrdi obavještava Skupštinu. Žao mi je što niste pomenuli Zakon o Ustavnom sud. U članu 154 Ustava piše - nastupanje razloga za prestanak funkcije ili razrješenje utvrđuje Ustavni sud na sjednici i o tome obavještava Skupštinu. Prema tome, što god mi mislili o sudijama, jedino Ustavni sud utvrđuje prestanak funkcije sudijama i kad to utvrde - obavještavaju Skupštinu - rekao je Mugoša.

Nikolić: Na snazi pokušaj ustavnog prevrata, zbog ovoga možete završiti u zatvoru; Adžić: Dajete sebi za pravo da konstatujete nečiju smrt u ovom Odboru bez smrtovnice

Crna Gora ka svom evropskom cilju kreće veoma postojano i danas u našoj zemlji postoji istorijska stabilnost koja će osigurati da do tog cilja uspješno i dođemo do kraja ovog mandata, poručio je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić koji se danas sastao sa Janom Haukasom, novoimenovanim šefom Misije OEBS-a u Crnoj Gori.
Mandić je izrazio zadovoljstvo povodom današnjeg susreta, dodajući da Skupština Crne Gore i Misija OEBS-a imaju tradicionalno dobru i uspješnu saradnju u brojnim oblastima.
On je istakao održavanje lokalnih izbora u jednom danu kao izuzetno važan korak u izbornom zakonodavstvu koji će osigurati dodatnu stabilnost, iskorijeniti izborni turizam i relaksirati našu zemlju. 
- Dodao je da je za ovaj iskorak potrebna podrška 2/3 poslanika i da vjeruje da će se ona pronaći, dok bi Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u nastavku svog rada mogao da se bavi konkretnim pitanjima vezanim za ovu i druge teme - saopšteno je iz Skupštine Crne Gore.
Šef Misije OEBS-a, ambasador Haukas se zahvalio predsjedniku Mandiću na prijemu, dodajući da tokom svog mandata želi da uloži svoje znanje i iskustvo u podršku izgradnji bolje budućnosti u našoj zemlji. 
- On je dodao da predsjednik Mandić i Skupština Crne Gore u potpunosti mogu računati na punu podršku OEBS-a u kada je u pitanju jačanje saradnje u oblastima od zajedničkog interesa - zaključeno je u saopštenju.

Mandić sa Haukasom: U zemlji postoji istorijska stabilnost koja će osigurati da uđemo u EU do kraja ovog mandata

Nevladina organizacija "Prima" izrazila je duboko žaljenje i saosjećanje sa svim osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje ili uznemiravanje.&nbsp;
- Slučaj seksualnog uznemiravanja u školi od strane profesora samo je jedan u nizu za koje znamo jer se žrtve za podršku i pomoć obraćaju našoj organizaciji - saopšteno je iz ove organizacije.
Znaju, kako kažu, da najveći broj osoba koje su bile na meti seksualnih predatora nikada nikome ne povjere što su preživjele/i.
- Razlozi su brojni, a naročito je uticajna stigma koju je svaka žrtva iskusila kada je javno progovorila o nasilju. Ne postoji nijedno drugo kršenje Zakona u kojem se vjeruje počiniocu, seksualnom predatoru, nasilniku i pedofilu, a žrtva je ta koja se stavlja na stub srama, na poligraf laži. U žrtvu se upire prstom, stavlja se znak pitanja na njene motive i po pravilu, ona se proglašava krivom. Krivom jer je ćutala, krivom jer je progovorila i prijavila, krivom jer je ćutala 3 godine, krivom jer je progovorila baš sad, krivom jer izgleda ovako i onako - navodi se u saopštenju.
Jedina istina je, napominju u NVO Prima, da žrtva nikad nije kriva.
- Kada se nepovjerljivoj javnosti pridruže ljudi iz institucija i politike spočitavajući da se iza brda valja neki veći cilj pa se sve proglasi političkom hajkom, svakome je jasno da prijaviti seksualno nasilje znači izložiti se novoj traumatizaciji. Neprihvatljivo je stavljanje slučaja seksualnog uznemiravanja koji je sada aktuelan u politička raskusuravanja jer ono što ćemo time sigurno postići jeste da se žrtve povuku u sebe i u svoje traume sa gotovo nikakvim izgledom da im se pomogne, a da zlostavljači budu kažnjeni po zakonu i po zasluzi. Ovim putem apelujemo na sve društvene aktere, a naročito na predstavnike političkih partija i institucija da učine sve da žrtve seksualnog nasilja i uznemiravanja budu zaštićene i tretirane sa najvećom obazrivošću i poštovanjem, te da im se omogući neometani i predrasuda oslobođeni pristup pravu i pravdi - ističe se u saopštenju.
Naglašavaju da se aktuelni, niti ijedan drugi slučaj ne smije politizovati niti svoditi na nacionalne ili političke identitete.
- Time se direktno ugrožavaju napori da se nasilje spriječi, a žrtve se obeshrabruju da nasilje prijave iz straha da će biti osramoćene, marginalizovane i da će se njihovo ime danima povlačiti po medijima. Ne postoji tipična žrtva seksualnog nasilja, niti postoji tipičan seksualni predator. Mogu biti bijelo koje nacije, vjere, pola ili uzrasta. Tako i svi mi koji imamo obavezu, odgovornost, znanje i mogućnost da pomognemo treba da to činimo bez obzira ko je žrtva. Ako umanjujemo sopstvenu odgovornost, na koga se onda naša djeca i mladi mogu osloniti? Naša je dužnost da im na djelima pokažemo da se vrijedi nasilju oduprijeti uzdignute glave - navedeno je u saopštenju.
U NVO Prima napominju da borba protiv seksualnog nasilja mora biti zajednička, i to ne samo u slučajevima kada je nasilje vidljivo i medijski atraktivno, već stalno i kontinuirano, kroz obrazovanje, zakone i preventivne mjere.
- Takođe, krajnje vrijeme je da multisektorski kreiramo protokole postupanja u slučajevima seksualnog nasilja i uznemiravanja među vršnjacima, kao i u slučajevima kada nasilje dolazi od zaposlenih u školi, na fakultetu ili na poslu. Želimo da se obratimo direktno i osobama koje su preživjele seksualno nasilje. Želimo da vam kažemo da vam u potpunosti vjerujemo. Želimo da vam kažemo da niste sami, da imate pravo na zaštitu, podršku i pravdu. Znamo da će nekima od vas trebati mnogo vremena da progovore o nasilju koje su pretrpjele/i. Znajte da ćemo biti tu za vas u svakom trenutku. Ovo društvo mora biti sigurno mjesto za sve, naročito za djecu i mlade -ističe se u saopštenju.
U NVO Prima poručuju da će nastaviti da pružaju besplatnu podršku i savjetovanje osobama sa iskustvom seksualnog nasilja i da se bore za unapređenje zakonodavnih okvira kako bi obezbijedili sigurnost svih građanki i građana, naročito mladih i djece.
- Pozivamo sve društvene aktere, medije, civilni sektor, institucije i političare/ke da stvaramo društvo u kojem nijedna osoba neće biti žrtva nasilja i u kojem će žrtve imati s pravom potpuno povjerenje u sistem zaštite i podrške - poručuju iz NVO Prima.

NVO Prima: Podrška osobama koje su pretrpjele seksualno nasilje

Službena prepiska koju Portal ETV posjeduje pokazuje da je predsjednica Ustavnog suda Crne Gore Snežana Armenko svjesno obmanula javnost izjavom da je troje sudija Ustavnog suda pravovremeno i zvanično obavijestila o zahtjevu Ustavnog odbora i njenom dopisu predsjednici tog parlamentarnog odbora Skupštine Crne Gore Jeleni Božović.&nbsp; Armenko se popodne, nakon pisma troje sudija Ustavnog suda, Budimira Šćepanovića, Dragane Đuranović i Desanke Lopičić, oglasila tvrdnjom da su ,,neistiniti navodi da je podatke o godinama i stažu sudija dostavila samoinicijativno ili u dogovoru sa Jelenom Božović“.&nbsp; - Zabrinjava činjenica da takve informacije javnosti iznose upravo potpisane sudije, štiteći isključivo svoje lične interese i želeći da pogaze ustavne norme i moralne postulate prava, očito sa ciljem degradacije pozicije predsjednika Ustavnog suda - navela je Armenko u reagovanju.&nbsp; <blockquote>Punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginacama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!</blockquote>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241217001212_4a421df58782d700a8a201704d17380798db7f7e2a7a7b813ae6087a195aea4a" data-rendition-name="original" width="1099" height="920" loading="lazy" alt="Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama"> <figcaption>OBAVJEŠTAVANJE SA PET DANA KAŠNJENJA: Dopis predsjednice Ustavnog suda kolegama(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Istakla je da obraćanje predsjednice Ustavnog suda predsjednici Ustavnog odbora Skupštine - ,,nije nepoznato ovim sudijama“, uz isticanje nade da će ,,sve pravne nedoumice u pogledu ovog pitanja, biti riješene kako unutar Ustavnog suda, tako i pred nadležnim državnim organima, isključivo u skladu sa Ustavom, važećim pravnim poretkom, transparentno, bez senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“.&nbsp; Iako Snežana Armenko navodi da želi istinito obavještavanje javnosti, bez ,,senzacionalističkih i tendencioznih saopštavanja“, dopisi u koje je Portal ETV imao uvid dokazuju da se upravo predsjednica Ustavnog suda služila svjesno plasiranim obmanama i lažnim konstatacijama.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217001216_1d77f46cb6aa0047b247748e014cfb340feb745116cae05d6b7a7b20197cb2fa" data-rendition-name="original" width="909" height="1014" loading="lazy" alt="Zahtjev Jelene Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>Zahtjev Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Prvi dopis Jelene Božović, predsjednice Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore, zaveden pod rednim brojem 00-63/24-1 i datumom 10. decembar 2024. godine.&nbsp; - Za potrebe Ustavnog odbora Skupštine Crne Gore neophodno je da nam dostavite podatke o datumu rođenja, o radnom stažu, stažu osiguranja, odnosno biografije za sve sudije Ustavnog suda Crne Gore – piše u dopisu predsjednice Ustavnog odbora Božović.&nbsp; Već sljedećeg dana, 11. decembra, dopisom zavedenim pod brojem 962/24-1, Armenko odgovara i dostavlja ,,tražene podatke sudijama Ustavnog suda“. I sve je to predsjednica Ustavnog suda uradila – bez sazivanja sjednice u plenumu sudija, što je bila njena zakonska i ustavna odredba!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241217001216_ec5df096fb032c5407ad8297a69bc63bafe5942822f0a0b0ecda328b02b7d670" data-rendition-name="original" width="862" height="1084" loading="lazy" alt="Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda"> <figcaption>Dopis sa podacima o sudijama Ustavnog suda(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da je pokušala da obmane javnost pokazuje još jedan dopis – onaj koji nosi jučerašnji datum, 16. decembar, u kojem Armenko ističe da sudijama na njihov ,,usmeni zahtjev“ dostavlja dopise od 10. i 11. decembra.&nbsp; Dakle: punih pet dana je predsjednica Ustavnog suda krila zahtjev predsjednice Ustavnog odbora od troje sudija, dok je vlastiti odgovor dostavila kolegi i koleginicama sa četiri dana zakašnjenja. I još se Snežana Armenko drznula da druge optuži za iznošenje neistinitih podataka?!&nbsp; Osim toga, Armenko je prećutala bitnu činjenicu: Ustavni sud a ne predsjednica kao pojedinac obavještava Ustavni odbor Skupštine koji nikada nije Ustavom ili zakonima bio određen kao nadzorni organ, jer Ustavni sud je institucija sui generis koja se, po slovu Ustava Crne Gore, bavi zaštitom ustavnosti i zakonitosti.&nbsp; &nbsp;

SKANDALOZNO: Dokumenta otkrivaju lažnu objavu Snežane Armenko!

U danima koji slijede 15 profesorica i profesora podgoričke Gimnazije „Slobodan Škerović“ biće u veoma nezavidnoj situaciji, jer se direktorica Biljana Vučurović, grčevito bori za fotelju, čak je angažovala i muža, visokog funkcionera vladajuće Nove srpske demokratije Jovana Vučurovića, a aktivno se u zaštitu njene fotelje uključio i čitav „srpski svijet“ u Crnoj Gori u pokušaju da dokažu da se dio vlasti, a čiji su oni ključni nosioci, i „montenegrinska“ javnost obrušila na jednu Srpkinju. Njih 15 hrabrih i dostojanstvenih, njih 15 sa integritetom, odbilo je da bude paravan za zdravi razum uvrjedljivu odluku direktorice da umanjenjem plate 30 odsto jedan mjesec „kazni“ profesora ove škole Radomana Čečovića koji je ogavnim seksističkim porukama uznemiravao bivšu učenicu Gimanzije, samo mjesec pošto je maturirala.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216061224_ef6fcc70989954f98ef4d5902243cdbe85cbf91bd37b0640248094115c79a902" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Protest ispred Gimnazije"> <figcaption>DIO JAVNOSTI OGORČEN: Protest ispred Gimnazije(Photo: Portal ETV/D.M.)</figcaption> </figure>  <h2>Podrška Vučurovićima</h2> Ispostavilo se da je meta ovog seksualnog predatora bila još jedna učenica, ali da je direktorica Vučurović na to upozorenje „zažmurila“?! I kada je, zahvaljujući hrabroj odluci Sare Vujisić da progovori o profesoru seksualnom predatoru i objelodani nečinjenje direktorice Vučurović, crnogorska javnost upoznata sa čitavim slučajem čak 64 profesorice i profesora, nekada prestižne školske ustanove, stalo je u odbranu (ne)djela direktorice Vučurović?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024121400128_7bf406d3b9c458e0511bc43e2332874ed01918f8c15db0a46933789027cb3c0e" data-rendition-name="original" width="607" height="335" loading="lazy" alt="Sara Vujisić"> <figcaption>ĐEVOJKA HRABROST: Sara Vujisić(Photo: TV E - stop kadar)</figcaption> </figure>  Samo njih 15 odbilo je da učestvuje u ovoj nemoralnoj, nakardnoj predstavi supruge Jovana Vučurovića koji se čak usudio da zaprijeti „tradicionalnim“ odgovorom kritičarima njegove žene?! Ali, ni to nije bilo dovoljno ovom bračnom paru.&nbsp; Dok su trajale pripreme za završnicu građanskog protesta ispred zgrade Gimnazije, u petak 14. decembra, sa kojeg je zahtijevana smjena Vučurovićeve supruge, iz školskog dvorišta bračni par zaputio se direktno ka organizatoru Kosti Mijuškoviću sa očiglednom namjerom da isprovociraju incident. Srećom, bez uspjeha. U međuvremenu anonimna grupa profesorica i profesora uputila je pismo ministarski prosvjete Anđeli Jakšić Stojanović, koja je dan ranije obavijestila javnost da će prosvjetna inspektoraka predložiti razrješenje Vučurović, zbog niza propusta i kršenja zakona u slučaju profesora Čečovića, te da će ona postupiti u skladu sa zakonom, što znači smijeniti direktoricu podgoričke gimnazije. Anonimna grupa, naravno, ni riječju se nije pobunila zbog nečinjenja direktorice, već se obrušila na medije, civilni sektor i na ministarku, jer ih, kažu, nije zaštitila. Ni njih, ni „rukovodioca“ (gospođa Vučurović)?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20240923080940_8951d42941ff75f6285e7abe663fa693975b998ca76523c462f7a47ebdddac1d" data-rendition-name="original" width="800" height="532" loading="lazy" alt="Anđela Jakšić Stojanović"> <figcaption>ČEKA ODLUKU INSPEKCIJE: Anđela Jakšić Stojanović(Photo: gov.me)</figcaption> </figure>  Kada se dio nastavnog osoblja usprotivio zbog anonimnog pisma pisanog u ime svih njih, organizovano je prebrojavanje – iza dopisa je, prema dostupnim informacijama, stalo njih 64, dok je 15 bilo protiv. A pobunjenici su oštro reagovali, jer im je neprihvatljivo da se u njihovo ime piše pismo za koje nije tražena njihova saglasnost. Tako, jedna od poruka, u mejl grupi u kojoj je 172 adrese zapošljenih u Gimnaziji, bila je da „nije u redu da se bez dogovora i saglasnosti nastupa u ime Kolektiva“. - Da tamo stoji dio kolektiva, zatečeni ili brižni pojedinci, imalo bi smisla ili utemeljenje. Bez polemisanja oko navoda, čak i potpuno saglasan sa njima, ja sam protiv načina i izdvajam se koliko je moguće, i smatram da je učinjena zloupotreba ugleda i članstva, ako je ikom važno – piše u toj poruci. <h2>Poruke pobunjenika</h2> U još jednoj, u koju je Portal ETV imao uvid, postavlja se, takođe, pitanje prava da meko u ime kolektiva potpisuje saopštenje, a da nijesu svi konsultovani. - Pa ovo je nedopustivo, isto što je nedopustivo da smo mi kao nastavni kadar dopustili da se zataška jedan gnusan slučaj koji daje osnova za sumnju na devijantnu prirodu jednog od naših kolega i moguću štetu koju on mogao prouzrokovati zbog nje. Ovaj nonsens i vezi analize izvještaja prosvjetne inspekcije ne želim da komentarišem – ističe se u ovoj poruci. Autor zaključuje da se nije „čudit što je kivna javnost, i za ovakve stvari treba preuzet odgovornost“. Troje autora pisma, s druge strane, u prepisci tvrde da je „većina profesora u zbornici konsultovana i bila saglasna sa predlogom“... Međutim, profesorica koja tvrdi da je bila u zbornici ih je demantovala, uz konstataciju da je niko nije upoznao sa sadržajem pisma, te da nije „znala ni da je proces pisanja u toku“. Jedan od profesora podsjeća kolege da na sjednici koja je prethodila konferenciji za novinare direktorice škole nije glasano „ni o čemu“. - Pomenuto je bilo da dođe ko bude htio od kolega na konferenciju za štampu održanoj u poneđeljak. Govora nije bilo ni o kakvom saopštenju. Nijeste ni do prije po sata znali da ćete ga slat – piše on. Upozorava kolege: „O zakonu se priča, a fingiraju se potpisi“.&nbsp; - Ko je u ime profesora odlučio da ovo pusti u javnost? Zar vam nije dosta blamaže – piše u jednoj poruci. U prepisci se ocjenjuje i da je nedopustivo da se troje kolega obraća javnosti u ime svih članova kolektiva, bez njihove saglasnosti. - Arogantan stav koji je obeležio konferenciju za novinare, arogancija u vašem večerašnjem postupku i tonu obraćanja u pismu su i doveli do ovakve reakcije javnosti koja od nas traži saosećanje prema žrtvi, a ne uporno dokazivanje moralnog čistunstva. Upravo ovakvim činjenjem štetite direktorici i svima nama – jedna je od poruka. Da je saopštenje trebalo imenom da potpišu oni koji podržavaju taj dopis napisao je u poruci profesor koji ističe da „nema potrebe da se diže dodatna tenzija sa ovakvim stvarima“. <h2>Slučaj Čečović</h2> Portal ETV imao je uvid u još nekoliko poruka u kojima se naglašava da dopis nije smio biti upućen i objelodanjen bez konsultacija sa svim profesorima/cama. Na kraju, od 172 mejl adrese koje su bile uključene u burnu prepisku osoblja Gimnazije, njih 64. imenom stalo iza javnog pisma ministarki Jakšić-Stojanović. Saopštili su da je protiv bilo svega 15 njihovih koleginica i kolega. Centar za israživačko novinarstvo objavio je 1. decembra svjedočenje bivše učenice Gimnazije „Slobodan Škerović“ o odvratnim seksističkim porukama kojima je bila izložena od profesora Čečovića i neprihvatljivoj odluci direktorice koja ga je „kaznila“ umanjenjenjem od 30 odsto jedne plate.&nbsp; Direktorica Vučurović nije obavijestila nijednu instituciju da u školi na čijem je čelu radi seksualni predator, nije informisala ni osoblje Gimnazije, štoviše, omogućila mu je da bude u pratnji učenica i učenika, na Sajmu knjiga u susjednoj Srbiji, a bio je i jedan od ključnih aktera brojnih manifestacija koje je organizovala ova vaspitno-obrazovna ustanova.

Poruka jedne profesorice: „Zar vam nije dosta blamaže“

&nbsp;Ako sjutra Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, neustavno i mimo zakona, ali po volji parlamentarne većine, pokrene pitanje penzionisanja troje sudija Ustavnog suda, doći će do potpune blokade rada najviše sudske institucija što može imati dramatične posljedice na političke procese u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; Zakulisna igra predsjednice Ustavnog suda Snežane Armenko i predsjednice Ustavnog odbora parlamenta Jelene Božović ima kao krajnji cilj opstrukciju rada Ustavnog suda što će neminovno dovesti, shodno Ustavu Crne Gore i Zakonu o izboru odbornika i poslanika, do nemogućnosti održavanja eventualnih novih izbora u Podgorici, ali i neizvodljivost sprovođenja izbora u Nikšiću, planiranih za mart 2025. godine!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241216161232_8fdac6eed8534e94debc6d96f68ca7c0ee30860171abe794e3be44eb4a781b07" data-rendition-name="original" width="1000" height="751" loading="lazy" alt="Snežana Armenko"> <figcaption>PO DIKTATU PARLAMENTARNE VEĆINE: Snežana Armenko(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Armenko i Božović na taj način svjesno igraju po taktu lidera Nove srpske demokratije Andrije Mandića koji pokušava da spriječi nastavak pada političkog rejtinga većine stranaka koje čine koaliciju na vlasti. Iz redova parlamentarne većine se pominje inicijativa, koja nema utemeljenje u Ustavu Crne Gore, da se u održe svi izbori u lokalima Crne Gore u jednom danu. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Ustavno-sudska zaštita je najznačajniji vid zaštite izbornog prava neposredno tokom izbora i nju pruža Ustavni sud Crne Gore - rješavajući izborne sporove. Ustavni sud je u ovoj funkciji najviša instanca zaštite prava građana kao nosioca suvereniteta i garant da se ne može uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz njihove slobodno izražene volje na demokratskim izborima. &nbsp; Dakle: bez funkcionalnog Ustavnog suda ne može se računati na fer i pravedne izbore. &nbsp;&nbsp; Portal ETV je već pisao o neustavnim i nezakonitim pokušajima predsjednice Ustavnog suda Armenko koja, na različite načine, izvršava volju parlamentarne većine i koja hoće, po svaku cijenu, da zadrži političke pozicije koje su joj uzdrmane nakon izbora u Kotoru, Budvi i posebnio u Podgorici koja čini trećinu crnogorskog biračkog tijela. &nbsp; Iako skupštinski Ustavni odbor ni jednim propisom nije ovlašćen da utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju, predsjednica US u saradnji sa predsjednicom Ustavnog suda uporno pokušava da nađe načina I da troje sudija Ustavnog suda Budimira Šćepanovića, Desanku Lopičić i Draganu Đuranović. U današnjem saopštenju za javnost troje sudija ukazuje da se radi ,,o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma, blokira rad Ustavnog suda Crne Gore”. &nbsp;Troje sudija u dopisu medijima navode da predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko nije blagovremeno zakazala sjednicu Ustavnog suda, pa ni danas na njihov zahtjev, radi utvrđivanja i obavještavanja ovlašćenog predlagača Predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića da će jedan sudija Ustavnog suda, krajem maja 2025. godine ispuniti uslove za starosnu penziju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241216161236_a024df5f90d23a45e47454e99bc3877936b7ceb7661d8139bfc950b6ea831c0d" data-rendition-name="original" width="1920" height="998" loading="lazy" alt="Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora"> <figcaption>SPROVOĐENJE AGENDE ANDRIEJ MANDIĆA: Jelena Božović, predsjednica Ustavnog odbora(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Podsjećaju i da je Ustavni odbor Skupštine Crne Gore, na jedanaestoj sjednici održanoj 13. decembra 2024. godine, razmatrao ispunjenost uslova za sticanje prava za starosnu penziju troje sudija Ustavnog suda, iako ni jednim propisom na to nije ovlašćen.&nbsp; &nbsp;- Na taj način Ustavni odbor Skupštine preuzeo je nadležnost Ustavnog suda u toj pravnoj stvari, raspravljajući i izjašnjavajući se da li se na prestanak funkcije sudije Ustavnog suda primjenjuje Zakon o radu ili Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju, iako je Ustavni sud na sjednici od 24. oktobra 2024. godine, u predmetu U-I br.30720, 41/21,10/22 i 11/22, izrazio stav da iz odredaba Zakona o PIO, po ocjeni Ustavnog suda, proizilazi da ispunjenjem uslova propisanih Zakonom osiguranik stiče pravo na ostvarivanje starosne ili neke druge vrste penzije (...), ali ne obavezu da po sili zakona ostvari to pravo, odnosno da su tim zakonom propisani opšti uslovi (navršenje godina života i staža osiguranja) za ,,sticanje'' prava na starosnu penziju – navodi se u reagovanju troje sudija.&nbsp; Oni ističu da, saglasno odredbama člana 154 stav 3 Ustava i člana 7 stav 2 Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore, Ustavni sud, a ne predsjednik, odnosno predsjednica Ustavnog suda, na sjednici sudija Ustavnog suda utvrđuje ispunjenost uslova za prestanak funkcije sudijama zbog ispunjenja uslova za sticanje prava na starosnu penziju i o tome obavještava Skupštinu, odnosno predlagača, šest mjeseci prije ispunjenja tih uslova.&nbsp; - Ukazujemo da je na sjednici Ustavnog suda od 21. juna 2024. godine većinskim stavom odlučeno da u tom momentu nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje bilo kog predlagača o ispunjavanju uslova za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda, jer se ispunjenje uslova, za prestanak funkcije sudije Ustavnog suda zbog ispunjenja uslova za starosnu penziju uvijek, unazad 60 godina, cijenilo prema Zakonu o radu, odnosno Zakonu o radnim odnosima, kojima su propisani uslovi za prestanak radnog odnosa po sili zakona, sada sa navršenih 66 godina) – navodi se u reagovanju.&nbsp; &nbsp;Međutim, kako ističu, predsjednica Ustavnog suda, kojoj je ovaj stav itekako poznat i koji mora da poštuje, u saradnji sa Predsjednicom Ustavnog odbora, kršeći Ustav i Zakon, mimo sjednice Ustavnog suda dostavila je podatke o godinama starosti i dužini radnog staža sudija, a sa kojim dopisom sudije nijesu upoznate, tj. ne znaju njegovu sadržinu.&nbsp; Zanimljivo je, kažu, da je obavještenje Ustavnog suda o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića predsjednica Snežana Armenko, tada kao sutkinja, svojim glasom podržala, kao i njegov izbor za predsjednika Ustavnog suda.&nbsp; - Tada nije imala dileme o ispunjenosti uslova za odlazak u starosnu penziju sudije Milorada Gogića, što govori da funkciju predsjednice Ustavnog suda koristi u druge svrhe, a ne za poštovanje normi Ustava i Zakona. Imajući u vidu ovakvo postupanje predsjednice Ustavnog suda očekivano je bilo da, u skladu sa procedurom koju je ovaj sud u dosadašnjem radu poštovao, zakaže sjednicu na kojoj bi se utvrdila ispunjenost uslova za prestanak sudijske funkcije za sudiju Budimira Šćepanovića, što očigledno tendenciozno nije uradila u predviđenom roku, pa ni danas na zahtjev sudija Ustavnog suda, što je nepoznato u dosadašnjoj praksi ovog suda – ističe se u reagovanju troje sudija. &nbsp;Oni dodaju da im, kao osobama koje su više decenija obavljale odgovorne funkcijem nije želja da se bave politikom. &nbsp;- Međutim, imamo dužnost da ukažemo da se u konkretnom slučaju radi o pokušaju da se nezakonitim penzionisanjem troje sudija, zbog nedostatka kvoruma blokira rad Ustavnog suda Crne Gore. Čiji su to zahtjevi ili namjere, a čiji zadaci neka razmatraju političari i sama predsjednica Ustavnog suda, koja ih bez utemeljenja u Ustavu i Zakonu sprovodi – zaključuju u reagovanju.&nbsp; &nbsp;&nbsp; &nbsp;&nbsp;

Sprovođenje agende Andrije Mandića: u slučaju blokade Ustavnog suda ostaje stara vlast u Podgorici i nema izbora u Nikšiću marta 2025. godine!

Vjerujem da se mnogi sa strane pitaju u kojoj mjeri je uzdrmana autoritativna vlast Aleksandra Vučića aktuelnim događanjima u Srbiji. Čini se da Vučić nije imao pravi odgovor na blokadu većine fakulteta u Srbiji i pretežnu podršku profesora državnih univerziteta studentima, kad je pokušao da bagatelizuje obim i značaj studentske pobune. Sa opozicijom je Vučić mnogo lakše izlazio na kraj, svaki put ih uvlačeći u klopku nasilja, bilo ubačenim maskiranim huliganima, bilo provokacijama i mašinerijom velike većine medija koje kontroliše u Srbiji.&nbsp; Nema sumnje da je vlast u Srbiji autokratska, da funkcioniše poltronstvom A. Vučiću, da je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila pravosuđe, zarobila medije, uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života. Da umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, podjele, nasilje, da je policiju i bezbjednosnu agenciju pretvorila u partijsku prćiju, da koristi kriminalne grupe za fizičke obračune sa neistomišljenicima, uz enormno bogaćenje klike oko A. Vučića kroz poslove koji ne podliježu ni zakonima o javnim nabavkama, niti provjeri stvarne vrijednosti poslova.&nbsp; <h2>Vučić uzdrman</h2> Ogroman novac se okreće kroz niskogradnju i visokogradnju, a da je dobrom dijelu tog novca teško ući u trag. Veliki dio infrastrukturnih poslova se finansira inokreditima kineske Exim banke, direktno se ugovaraju sa kineskim firmama bez konkurentnih ponuda, sa obaveznim podizvođačima bliskih vrhu SNS-a, koji se tako enormno bogate. Zato su svi ugovori nedostupni javnosti i vode se kao tajni, navodno željom kineskih partnera. Novac sumnjivog porijekla i inokrediti drže devizni kurs fiksnim, dok plate u dinarima rastu, što stvara iluziju o napretku i boljem životu, iako kupovna moć drastično pada na mjesečnom nivou. Vučić je u startu presudio da je pad nadstrešnice problem stručne prirode i da nema veze sa korupcijom, u što je malo ko sa zrnom pameti povjerovao. Nijesu povjerovali ni studenti univerziteta po Srbiji, ni mnogi građani, zato je protest obilježen krvavim rukama, crvenom farbom i parolama „korupcija ubija“. Shvativši da su se stvari otele kontroli i da pobuna studenata postaje sve masovnija, Vučić je, uz uobičajenu retoriku o plaćenicima, službama i sličnim tricama, djelimično izašao u susret studentskim zahtjevima, u koje je ulazila i tehnička dokumentacija, vezana za projektovanje i izvođenje radova na željezničkoj stanici u Novom Sadu. Ali, očito, ni slučajno mu ne pada na pamet da se objelodane ugovori sa izvođačima i podizvođačima, kako bi se sakrio razlog tako ogromne cijene jedne stanične rekonstrukcije. To će biti linija koja se neće preći.&nbsp; Iako vjerujem da svi demokratski nastrojeni ljudi priželjkuju saplitanje Vučića o studentsku pobunu i njegov što skoriji silazak sa vlasti, bojim se da je to prećerani optimizam. A razlog tome je što on još uvijek čvrsto drži sve poluge vlasti na unutrašnjem planu, sa još uvijek značajnom podrškom u manje obrazovanoj i ruralnoj populaciji, a na spoljnjem planu ne postoje značajni pritisci zbog kršenja ljudskih prava, zarobljenih medija i svega onog što smo već opisali. Razlozi za to već su predmet brojnih špekulacija: od kosovskog pitanja, litijuma, do poslovnih interesa zapadnih zemalja.&nbsp; Bilo, kako bilo, Vučićeva vladavina je ipak dobrano uzdrmana i moguće je da je to početak kraja njegove autoritativne vladavine. Sve zavisi od spleta okolnosti, mada mu trenutno idu na ruku. Rijetko koji su totalitarni ili autokratski sistemi, ne računajući Rusiju i Kinu, dugoročno opstajali. Za divno čudo autokrate nikada nijesu toga svjesni, niti razmišljaju o takvim scenarijima. <h2>Volja naroda</h2> Đovani Sartori, u njegovoj definiciji populizma, navodi da je stalno pozivanje na volju naroda pouzdano mjerilo nedemokratskih režima. Nema ništa bizarnije nego kad izvršna vlast pokušava da uzurpira ostale grane vlasti, pozivajući se na volju naroda. U savremenoj političkoj praksi se pokazalo da je najučinkovitije polarizovati građane i suprotstaviti ih jedne drugima. To je radio Tramp, to radi Vučić, Orban i mnogi drugi, pa i naši crnogorski amateri. Mada, da im nije neshvatljivog uticaja SPC i svesrdne pomoći iz Beograda, bila bi to jedna komična družina koja bi služila za podsmjeh. Više je nego zabrinjavajuće da se u redovima srpskog naroda u Crnoj Gori nije pojavila nijedna politička organizacija građanske provinijencije i da nikada nijesu i ne podržavaju demokratske promjene ili pobune protiv nedemokratskih vlasti u Srbiji. Oni koji Demokrate i PES ubrajaju u građanske partije imaju elementarni problem sa političkim obrazovanjem. Još od davnih dana Моntеskје, tvоrac tеоriје о pоdjеli vlаsti, govori da je u držаvi nеma slоbоde kаdа је zаkоnоdаvnа i uprаvnа vlаst, zаkоnоdаvnа i sudskа, ili uprаvnа i sudskа vlаst u rukаmа јеdnоg čоvjеkа ili izvršne vlasti.&nbsp; Kao što predśednik parlamenta Crne Gore sprovodi samovolju, samovoljno mijenje logo Skupštine, skida državnu zastavu, kači srpske trobojke, donosi besmislene i štetne rezolucije, traži anketne odbore kao da nije dio vlasti, ne poštuje državu čiji je funkcioner... Boris Bogdanović iz Demokrata prijeti sudijama da moraju donijeti presude po njegovoj volji, podržava urušavanje Savjeta za odbranu i bezbjednost, Demokrate stavljaju bezbjednosni sektor i Agenciju za borbu protiv korupcije pod svoju kontrolu, čiste vojsku od patriotskog kadra i zamjenjuju ga lojalnim, itd...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215081236_18f35e822dc6e20c88718dbc48366bee6544a1ffa4289cc8707919a14aa196e8" data-rendition-name="original" width="284" height="177" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>SAMOVOLJA: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Samo nečasni lažov može reći da se nikada ne smije ponoviti vrijeme kad je „bivša vlast“ bacala suzavac i tukla „mirne građane“, jer se to dogodilo samo jednom, na Cetinju, ali u vrijeme kad je on bio na vlasti kao predśednik parlamenta. Inače, svakoj upotrebi suzavca do 2020. prethodio je napad na policiju kamenicama ili čak vatrenim oružjem. O tome postoje brojni snimci! I to što se dogodilo na Cetinju 5. septembra 2021. nikada vam nećemo zaboraviti. Čekamo dan kad će pravosuđe početi da radi po zakonu. Neobrazovani, nijeste u stanju da naučite milijardu puta citirane Njegoševe stihove: „Tvrd je orah voćka čudnovata, ne slomi ga, al' zube polomi“. Kod vas je taj orah (čitaj Crna Gora) slomljen, sa neslomljenim zubima uz vaš uobičajeno izvještačeni osmjeh. Za potonje tri vlade ugašena je nacionalna avio-kompanija, vozovi ne saobraćaju, izvršen je „pokolj“ u školstvu smjenom direktora što će državu koštati više stotina hiljada eura, turizam bilježi pad, poremećeni su odnosi sa suśedima, partijsko zapošljavanje i nepotizam su dostigli nepodnošljive razmjere i doprinose užasnoj kakistokratiji. Država se enormno zadužuje po visokim kamatama za finansiranje potrošnje, platni deficit se u tolikoj mjeri uvećava da bi bez spoljnog zaduživanja Crna Gora brzo upala u unutrašnju nelikvidnost prećeranim odlivom eura, inflacija je duplirala cijene, podstaknuta inflatornom spiralom rasta tražnje (plata) i cijena, Javni servis ne poštuje odluke sudova, krše se ljudska prava, zloupotrebljava pritvor, ljudi se selektivno i bezrazložno hapse sa dugim cijevima i pod maskama, kao da su Eskobar, predśednici opština ne poštuju znamenja države, pokazuju srednji prst na himnu, kače zastave druge države na državne institucije...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215081236_3b7c0c62e5a9da978944e16da8c07e34d8f20e561ca82c5d52a64908d4b06bb4" data-rendition-name="original" width="1280" height="852" loading="lazy" alt="Bečić i Spajić"> <figcaption>Demokrate i PES daleko od građanskih partija(Photo: Milojko Spajić - Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Potpisivanjem tzv. temeljnog ugovora sa SPC prekršen je Ustav, Zakon o zaštiti kulturnih dobara, Zakon o državnoj imovini, poklonjena je imovina na angro, bez da je naznačeno taksativno o kojoj se imovini radi, Skupština Crne Gore je 23. 11. 2020. ušla u ustavnu nadležnost donošenjem odluke kojom je omogućeno poslanicima učešće u radu Skupštine bez ličnog prisustva śednicama, čime su direktno prekršene odredbe člana 91. Ustava Crne Gore, 28. 12. 2020. godine, bez kvoruma, takođe kršeći Ustav, sa 40 prisutnih poslanika, verifikovala je mandat poslanici sa liste „Crno na bijelo“ Suadi Zoronjić... Treba li još? Još je Ciceron pisao da se pokoravamo zakonima iz razloga da bi bili slobodni. Izgleda da u crnogorskoj javnosti ne postoji svijest o tome. Čak ni studentske blokade u Srbiji nijesu pokrenule crnogorske studente da se zapitaju u kakvoj državi žele da žive? Žele li da žive u slobodnoj državi, u kojoj se poštuje Ustav i zakoni, u kojoj je sudstvo nezavisno, u kojoj je parlament kontrolor izvršne vlasti, u kojoj postoje nezavisne institucije koje kontrolišu vlast, ili žele da žive u državi kakistokratije, partitokratije, nepotizma i seljačina, željnih privilegija, skupih kola i neograničene vlasti u svojem zabranu.&nbsp; Zato - umi'te se 'ladnom vodom.