Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom, to je naše osnovno pravo - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, Jovan Ulićević iz NVO Spektra komentarišući neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Evropska komisija u ovogodišnjem izvještaju navela je da neusvajanje ovog akta ozbiljan propust u oblasti temeljnih prava.
Ulićević navodi da je istraživanje Centra za građansko obrazovanje pokazalo da više od 50 odsto građana smatra da ljudi ne treba da prolaze sterilizaciju da bi imali oznaku pola promijenjenu u ličnim dokumentima.
- Po istraživanju nevladine organizacije Spektra svega je 10 do 15 odsto građana izričito protiv ljudskog prava transrodnih osoba, pa se problem zbog neusvajanja zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja može pripisati isključivo najbrojnijoj Vladi koja je dala saglasnost, ali neće da izglasa taj zakon - ocijenio je Ulićević.
Ističe da osobe čiji rodni identitet nije pravno prepoznat moraju da biraju između prinudne sterilizacije, jer država primorava na sterilizaciju ako osoba želi dokumenta koja odgovaraju ličnom opisu, ili svakodnevnog nasilja zbog svakodnevnog nošenja dokumenata koja ne odgovaraju ličnom opisu.
- Zbog toga što mi nemamo ovaj zakon trans osobe nemaju to pravo i veoma praktično hoćete da pređete granicu imate problem, hoćete da podignete nešto u pošti imate problem, hoćete da pođete do Kliničkog da izvadite nalaze, da odete na pregled imate problem, zato što u svakoj od tih situacija vi morate da objašnjavate zašto je vaša lična karta potpuno suprotna od onoga kako vi izgledate i koji je vaš identitet - rekao je Ulićević.
Podsjeća da se o tom zakonu govori više od osam godina, zbog čega je prvo privremljena analiza pravnog sistema, zatim i sam prijedlog zakona još 2016. godine.
- Mi smo polako pristupali temi u saradnji sa institucijama, oformili radnu grupu, radili na njoj, postigli jedan visok stepen kompromisa, toliko da mislim da se ti kompromisi ulaze u kršenje ljudskih prava, da bi zakon prilagodio našem pravnom sistemu i što je jos bitnije - da bi naši poslanici, naša Vlada bila spremna da ga izglasa. Mi smo u tom procesu došli do toga da je zakon spreman, što je Evropska komisija i konstatovala, čak je konstatovala da je prošao i konsultacije sa Evropskom komisijom. Ko zna diplomatski rječnik zna da ne može konkretnije od toga, jer ona nikad neće napisati u izvještaju ,,ako ovo ne usvojite nećete ući u Evropsku uniju”, ali će konstatovati stanje, što su oni i uradili, da je zakon bio spreman, da je prošao sve konsultacije, da je prošao konsultacije sa Evropskom komisijom i da uprkos tome nije usvojen - zaključio je Ulićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ulićević: Svi mi imamo pravo na ličnu kartu i pasoš koji su u skladu sa našim opisom i identitetom

Evropska komisija (EK) je u ovogodišnjem izvještaju još jednom potvrdila da je neusvajanje Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ozbiljan propust Crne Gore u ispunjavanju međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava, kazali su iz Asocijacije Spektra.
Iz te nevladine organizacije su rekli da ovogodišnji izvještaj EK pokazuje da, uprkos napretku u određenim poglavljima, Crnu Goru u okviru ključnih poglavlja 23 i 24 i dalje čekaju neispunjene obaveze.
- U njemu se između ostalog ističe da Vlada Crne Gore još nije usvojila Nacrt Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja, iako je prošao sve neophodne korake u zakonodavnom procesu, kao i konsultaciju sa Evropskom komisijom - naveli su iz Asocijacije Spektra.
Kako su dodali, u dokumentu je istaknuto da su određene obaveze i dalje nedovoljno implementirane i neusklađene sa pravnom tekovinom Evropske unije (EU), a tiču se, osim zakona o samoodređenju, i zakona o zabrani diskriminacije i o životnom partnerstvu osoba istog pola. 
- Ovaj izvještaj EK još jednom potvrđuje da izostanak usvajanja Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja predstavlja ozbiljan propust države Crne Gore u ispunjavanju svojih međunarodnih obaveza u oblasti zaštite ljudskih prava - rekli su iz Asocijacije Spektra.
Oni su pojasnili da nedostatak te pravne regulative znači da je dio crnogorskih građanki i građana i dalje primoran da prođe kroz proces prinudne sterilizacije kako bi uskladili lična dokumenta sa svojim identitetom. 
Iz Asocijacije Spektra su kazali da je jedini zabilježeni napredak na polju kvaliteta života LGBTIQ osoba koji je istaknut u izvještaju rješavanje pristupa hormonskoj terapiji za transrodne žene.
- Sve ovo jasno pokazuje da Crna Gora ne može biti shvaćena kao ozbiljna kandidatkinja za članstvo u EU ukoliko ne planira da poštuje institucije, preporuke, i obaveze kojima se štite ljudska prava, demokratija i vladavinu prava - navodi se u saopštenju. 
Iz Asocijacije Spektra su poručili da, ukoliko Crna Gora pretenduje da bude naredna članica EU, mora omogućiti svim svojim građanima/kama adekvatna dokumenta koja oslikavaju njihov lični opis i identitet, bez nehumanih prinuda poput sterilizacije, što je praksa koju potvrđuje i Sud pravde EU.
- Vrijeme da makar na ovo pitanje Vlada konačno stavi tačku, i ostavi nasilnu praksu sterilizacije u sramnu prošlost naše države, prije nego što za ovakva gruba kršenja ljudskih prava bude i sama morala da odgovara pred nadležnim pravnim institucijama - navodi se u saopštenju.

Spektra: Zakon o samoodređenju i dalje neispunjena obaveza

Solidarnost je danas ključna, jer je demokratija sve slabija, životi svih građana i građanki ugroženi a posebno onih koji su na bilo koji način dodatno marginalizovani, zajednice fragmentirane, a međugeneracijska i regionalna podrška potrebnija nego ikad.
To je poruka sa panela drugog izdanja SOLIDUM festa, koji je u okviru Neđelje ponosa organizovala Asocijacija Spektra u Njegoševom parku. U otvorenom prostoru ljetnje pozornice diskutovalo se o radikalnoj solidarnosti i načinima praktikovanja iste.
Nađa Bobičić, iz organizacije Trans mreža Balkan, govorila je o iskustvima radikalne solidarnosti u regionu. Istakla je dobre primjere solidarnosti koja se razvijala unutar studenskog pokreta u Srbiji, koji, uprkos ideološkoj raznolikosti, pokazuju primjere svakodnevne brige i međusobne podrške:od pripreme hrane, pomaganja starijim sugrađanima, pa do okupljanja i pružanja pomoći onima koji su bili pritvoreni.
Ona je izrazila nadu da će se i u Crnoj Gori, gdje studentski protesti nisu izgradili očekivano povjerenje, uspjeti razviti praksa praktične solidarnosti.
- Možda ne mora uvijek biti radikalna, neka bude i praktična. Ali ono što je važno jeste da gledamo i u regionalnoj perspektivi, da vidimo šta rade komšije, i da jedni druge podržimo u konkretnim borbama - zaključila je Bobičić.
Predstavnica Centra za ženska prava, Anita Stjepčević, podsjetila je da je ta organizacija od svog osnivanja njegovala solidarnost.
- Kapitalizam je, međutim, usitnio zajednice do te mjere da je solidarnost postala isključivo interesna - &nbsp;ja sam solidarna sa tobom samo onoliko koliko mi trebaš. Kada se izgubi osjećaj povezanosti i značaja rada, to postaje plodno tlo za razvoj trauma. A onda dolazi i plašt fašizma, koji ljudima nudi instant potrebu za povezivanjem – ovoga puta mehaničkim, kroz podjele na "nas" i "njih" - objasnila je Stjepčević.
Poručuje da čuvaju vrijednosti, ali su stalno u promišljanju gdje se nalaze - lijevo, desno ili u centru.&nbsp;
- Nasuprot tome, generacija Z, koja po prvi put ima digitalna sredstva kao alatku, razmišlja transnacionalno i pokazuje jednu novu mobilizacijsku sposobnost. Oni su, u najboljem smislu riječi, netrpeljivci – nemaju vremena da čekaju, već brzo reaguju i preuzimaju stvari u svoje ruke. To nas uči da demokratija i dalje kuca - navela je Stjepčević.
Boško Milović iz organizacije NVO Optimisti prisjetio se perioda od prije desetak godina, kada je, kako je naveo, grupa mladih preuzela tadašnji Dom vojske u Nikšiću i pola godine organizovala koncerte, izložbe i različite kulturne programe.
- Danas se na tom mjestu nalazi "Tehnopolis". Mi smo tada, kao mlada ekipa, napravili nešto što u Crnoj Gori do tada nije bilo viđeno. Ljudi su dolazili da snimaju dokumentarce o svemu tome. Postojalo je tada pedeset do sto mladih ljudi spremnih na solidarnost, da volontiraju, da danima rade na starom objektu, pa i da rizikuju, samo da bi ga pripremili za zajednicu - kazao je Milović.
Smatra da će, bez obzira na apatiju i prepreke, zajednice uskoro biti prinuđene da brane ono što im pripada.
- Siguran sam da uskoro nećemo imati alternativu, osim da štitimo ono što je naše - poručio je Milović.
Aktivista Asocijacije Spektra Marko Vukčević, smatra da je pitanje solidarnosti ključno u vremenu kada su, kako je kazao, ozbiljno ugroženi životi marginalizovanih grupa, ali i svih građana i građanki, a demokratija sve slabija.
Govoreći o međugeneracijskim razlikama u protestima i društvenom angažmanu, Vukčević je naglasio da je opasno upadati u zamku generacijskog odvajanja.
- Danas se često govori da će Generacija Z biti ta generacija koja se bavi otporom, dok stariji neće. Mislim da to nije tačno. Protesti moraju da budu protesti svih, a ne samo jedne generacije - smatra Vukčević.
Prema njegovim riječima, određene sitne privilegije koje su zajednice dobijale dovele su do uljuljkivanja.
- Možda nijeste mogli promijeniti oznaku pola u ličnoj karti, ali ste mogli registrovati partnerstvo. Svaka zajednica je dobijala ponešto, ali suštinski mnogo toga je ostalo neispunjeno. Te sitnice su davale privid napretka. Sada više ni toga nema. Ostaje samo sve veća opresija, koja će nas sve natjerati da se vratimo solidarnim praksama - naveo je Vukčević.
Sa SOLIDUM-a poslata je poruka da nema budućnosti bez konkretne, jake, i neopozive solidarnosti i da svako može tome da doprinese. Ovakve diskusije su jedan od načina.
SOLIDUM fest je dio projekta „Self-determination is the key for democarcy“, koji sprovodi Asocijacija Spektra, &nbsp;koji je podržan širim programom „Together for LGBTIQ+ Equality“, koji vodi Centar za građansko obrazovanje u partnerstvu sa organizacijama LGBT ERA, Queer Montenegro, Kvir centar, Tuzlanski otvoreni centar, OMSA Albanija, &nbsp;i CSGD sa Kosova. Projekat finansira Evropska unija.

1084x550

Solidarnost između pokreta potrebnija nego ikad

Akcija za ljudska prava (HRA) se pridružuje apelu kolega iz organizacije Spektra i poziva premijera Milojka Spajića da na dnevni red 62. sjednice Vlade stavi predlog Zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja.
Iz ove nevladine organizacije su kazali da očekuju od ministra ljudskih i manjinskih prava Fatmira Đeke da bez odlaganja preduzme sve neophodne mjere kako bi nacrt ovog zakona bio dostavljen poslanicima na razmatranje prije završetka ovogodišnjeg zasijedanja.
- Usvajanje ovog zakona dio je Vladinog Programa za pristupanje Evropskoj uniji 2024-2027, predstavlja važan korak ka poboljšanju uslova i kvaliteta života trans osoba u Crnoj Gori i znači usklađivanje nacionalnog zakonodavstva sa evropskim standardima - ističu iz Akcije za ljudska prava.&nbsp;
Ovaj zakon je, kako dodaju, i ključni preduslov za dalji napredak u procesu pristupanja EU, jer doprinosi ispunjavanju obaveza u okviru pregovaračkih poglavlja 19 (Socijalna politika i zapošljavanje) i 23 (Pravosuđe i temeljna prava).&nbsp;
- Napominjemo da se završnim mjerilima za Poglavlje 23 zahtjeva ispunjenje svih preporuka Evropskog komiteta za sprečavanje mučenja (CPT), koji je jasno u svom godišnjem izvještaju za 2023. godinu naglasio da je država u obavezi da omoguće pravno prepoznavanje roda, bez neophodne sterilizacije - navodi se u saopštenju.
Podsjećaju da aktuelna procedura priznavanja roda u Crnoj Gori zahtijeva obaveznu sterilizaciju maloljetnih i punoljetnih osoba, što je okrutno i u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim standardima ljudskih prava.
- Evropski sud za ljudska prava je više puta zaključio da uslovljavanje priznavanja rodnog identiteta transrodnih osoba sterilizacijom, operacijom ili tretmanom koji gotovo sigurno dovodi do sterilnosti predstavlja kršenje njihovog prava na poštovanje privatnog života prema članu 8 Evropske konvencije za ljudska prava i prava na fizički integritet prema članu 3 Konvencije (A.P., Garçon i Nicot protiv Francuske, 2017, § 131; X i Y protiv Rumunije, 2021, § 165). Upozoravamo da ljudska prava ne smiju biti predmet političke trgovine – ona su temelj osnovnih sloboda, jednakosti i ljudskog dostojanstva svakog čovjeka - zaključili su u Akciji za ljudska prava.

Akcija za ljudska prava: Usvojite zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja

Nacrt zakona o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku većine političkih partija u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje Asocijacije Spektra. 
 
Ta nevladina organizacija istraživanje je predstavila danas na panel diskusiji "Lično je političko: Stavovi funkcionera/ki, predstavnika/ca i birača/ca političkih partija". 
 
Kako prenosi PR Centar, učesnici događaja apelovali su na Vladu da što hitnije uputi nacrt zakona u proceduru Skupštine, kako bi poslanici mogli da ga razmatraju i donesu odluku o njegovom usvajanju do kraja godine. 
 
Izvršni direktor Asocijacije Spektra, Jovan Ulićević, komentarišući rezultate istraživanja, kazao je da podrška građana nije samo deklarativna, već se vidi i razumijevanje nekoliko stvari. 
 
- Prije svega da su ljudska prava nedjeljiva, da nijesu partikularna, i da je u poštovanju ljudskih prava neophodna jedna dosljednost kako bismo zaista mogli da kažemo da ih kao društvo i država poštujemo - kazao je Ulićević. 
 
On je rekao da ga posebno raduje što tako eksplicitne stavove izražavaju pripadnici partija Pokreta Evropa sad, Demokratske partije socijalista, Demokrate i Građanskog pokreta URA, dok se, kako je naveo, ohrabrujuće poruke čuju i od pripadnika partija manje brojnih naroda. 
 
Prema riječima Ulićevića, suština pitanja kojim se bavi zakon su ta “da li smatramo da svako treba da ima pravo da odlučuje o svom životu ili ne, odnosno da ima pravo na samoodređenje”. 
 
Generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, Mirjana Pajković, rekla je da je cilj zakona oslobađanje Crne Gore od retrogradne i nehumane prakse sterilizacije. 
 
- Ne mogu zamisliti da bilo koji građanin, a posebno nosilac javne funkcije, smatra prihvatljivim da država zahtijeva od svojih građana da odstrane organe i trajno se liše reproduktivne sposobnosti samo da bi dobili lični document - rekla je Pajković. 
 
Analitičarka pri institutu DAMAR, Hakile Resulbegoviq rekla je da je istraživanje pokazalo da većina političkih aktera ima osnovno razumijevanje koncepta transrodnosti, ali im nedostaje dublje znanje o psihološkim, socijalnim i medicinskim aspektima. 
 
Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da je naglašena potreba za jasnijom i edukativnijom komunikacijom političkih partija prema građanima. 
 
Predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost u Skupštini, Jelenka Andrić, kazala je da je istraživanje dokument na koji se mogu osloniti i jasno ukazati da stavovi građanskih partija potvrđuju – ljudska prava nemaju alternativu. 
 
Predsjednik Odbora za ekonomiju, finansije i budžet u Skupštini, Boris Mugoša, kazao je da nema dileme da će Socijaldemokrate podržati Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja. 
 
Poslanica Demokratske partije socijalista, Aleksandra Vuković Kuč, rekla je da ako postoji konsenzus u Skupštini oko nacrta zakona, kao što istraživanje sugeriše, Vlada bi to trebalo da uzme u obzir. 
 
Politička direktorka Građanskog pokreta URA, Ana Novaković-Đurović, istakla je da Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja ima podršku te partije.

Istraživanje Asocijacije Spektra: Zakon o rodnom identitetu ima podršku većine partija

Na osnovu obavještenja Agencije za zaštitu životne sredine, a u skladu sa podacima dobijenim sa automatske mjerne stanice za praćenje kvaliteta vazduha u Pljevljima, 13.12.i 14.12. registrovano je prekoračenje praga upozorenja za sumpor-dioksid (SO₂) u ambijentalnom vazduhu, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje.
Institut za javno zdravlje Crne Gore, podržavajući saopštenje Agencije za zaštitu životne sredine, te postupajući u skladu sa Kratkoročnim akcionim planom za Opštinu Pljevlja u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)-oksid (SO₂), uputilo je i ponovilo sljedeće zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu.
- Svako, a naročito vulnerabilna i osjetljiva populacija mogu osjetiti uticaj vazduha zagađenog sumpor dioksidom na zdravlje (bronhokonstrikcija, sviranje u grudima, stezanje u grudnom košu, otežano disanje i sl.) Izbjegavajte napornu fizičku aktivnosti i bavljenje sportom (uključujući i takmičanja) na otvorenom ili u zatvorenom prostoru za vrijeme epizode zagađenja. Izbjegavajte izlaske u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, naročito u blizini velikih saobraćajnica- ističu u saopštenju.
Ne preporučuje se otvaranje prozora i provjetravanje zatvorenih prostorija u stambenim jedinicama dok traje epizoda zagađenja. U slučaju javljanja neuobičajenih tegoba vezano za respiratorni i kardiovaskularni sistem, molimo da potražite stručnu medicinsku pomoć u zavisnosti od težine tegoba u Domu zdravlja ili u službi Hitne medicinske pomoći u Pljevljima", navodi se u preporukama Instituta za javno zdravlje.
Ove preporuke se odnose na:
- Vulnerabilnu (ranjivu) populaciju u koju spadaju trudnice, novorođenčad, djeca do pet godina starosti, stanovništvo starije od 65 godina, osobe sa astmom i osobe koje pate od kardiovaskularnih ili respiratornih bolesti;
- osjetljivi populaciju: osobe koje reaguju pojačano u odnosu na opštu populaciju ili čije se tegobe pogoršavaju tokom zagađenja (hronični bolesnici, osobe koje boluju od neuroloških, infektivnih bolesti, imunokompromitovane osobe i sl.).
Kada je u pitanju opšta populacija, savjetuje se da smanje i/ili odlože produžene ili naporne fizičke aktivnosti i bavljenje sportom, na otvorenom ili u zatvorenom prostoru do kraja epizode zagađenja.
- Ukoliko se jave simptomi (neuobičajen zamor, bol i nadražaj disajnih puteva, začepljen nos, kašalj, otežano disanje, lupanje srca i sl.) posavjetujte se sa vašim izabranim ljekarom - napominju iz IJZ-a.
Iz Institutda dodaju koje su to mjere upozorenja stanovništva:
- izbjegavati ponašanje i aktivnosti koje mogu doprinijeti zagađivanju vazduha;
- ne upotrebljavati uređaje za grijanje prostorija fosilnim gorivima, plinske šporete i šporete na čvrsta goriva;
- ne pušiti u stambenim prostorijama;
- odgoditi čišćenje sredstvima koje sadrže korozivne hemikalije i rastvore, popravke pri kojima se koriste ljepila, boje, lakovi, upotrebu insekticida i sve ostale radnje i aktivnosti koje nijesu hitne, a pri kojima se zagađuje vazduh u prostorijama dok traje epizoda zagađenja.

IJZ izdao zdravstvene preporuke i upozorenja stanovništvu Pljevalja

Bilo je jasno od samog početka – još kada je prvi put pomenuto da će Crna Gora i Albanija biti primljene u Evropsku uniju (EU) do 2030. godine – da će Srbija sputavati put Crne Gore ka članstvu. Razlozi su višestruki. Prvo, time bi opao njen regionalni uticaj, a drugo, zaustavio bi se proces srbizacije Crne Gore. To ujedno znači i kraj projekta „srpski svet“, ocjenjuje za Pobjedu Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji.
Odgovarajući na pitanje da li Vučićeva izjava da je Crna Gora jadna i da se ulizuje Hrvatskoj zbog puta u EU znači da će Srbija sve uraditi da opstruiše put Crne Gore, jer u Briselu nije prošla Vučićeva ideja da cio region zajedno bude primljen u EU, Biserko kaže da je ta ideja nerealna.
“Prijedlog Srbije da cio Zapadni Balkan uđe u EU istovremeno je nerealan, jer Srbija znatno zaostaje u reformama. EU nije odustala od Srbije i nastavlja da je poziva da unaprijedi stanje u medijima, građanskom sektoru, da poštuje akademske slobode i spriječi spoljne dezinformacije”, kaže Biserko.
Ona ističe da EU Srbiji uporno ukazuje na izostanak napretka u pravosuđu, kao i u stvaranju uslova za fer izbore (uređenje biračkog spiska i dr.).
“EU insistira i na sprovođenju Ohridskog sporazuma, kao i brojnih drugih obaveza i sve to pokazuje da Srbija nema iskren interes za članstvo u EU, ali da ima jasnu namjeru da opstruira put svojih susjeda. Pokazalo se da politika EU zasnovana na popuštanju Srbiji nije dala rezultate, što objašnjava njeno sve snažnije okretanje Albaniji i Crnoj Gori. U tom kontekstu, već se govori (npr. u izvještajima Merca) o početku rada na sporazumu o pristupanju Crne Gore. Najzad se došlo do zaključka da Srbija nije partner, već opresor”, navodi Biserko.
Govoreći zašto pohvale koje dolaze od evropskih zvaničnika na adresu Crne Gore toliko pogađaju režim u Beogradu i da li zaostajanje Srbije u evrointegracijama može da pojača ruski maligni uticaj prema Crnoj Gori, Biserko naglašava da Srbija već „uživa“ snažan i maligni ruski uticaj.
“Može se reći da je Srbija, a posebno njen predsjednik Vučić, talac ruskih interesa. To se jasno vidjelo i u slučaju NIS-a, pokazalo se da Vučić često više brine o interesima Rusije nego o interesima Srbije”, kaže Biserko.
Naša sagovornica podsjeća da su upravo SNS i Aleksandar Vučić širom otvorili vrata ruskom uticaju, koji se preko Srbije širi na cio region.
“Rusiji odgovara održavanje statusa quo na Zapadnom Balkanu, a radikali/naprednjaci ostaju ključni instrument Moskve u ostvarivanju takvog cilja. Predsjednik Vučić pokazuje politički kukavičluk, jer nije spreman da se založi za istinski srpski interes, već zemlju vodi na ivicu haosa. U zemlji rastu tenzije i psihoza da bi se moglo ponoviti stanje iz devedesetih godina. Simptomatično je da građani panično kupuju eure i već ih je teško nabaviti”, zaključije Biserko.

Biserko: Članstvo Crne Gore u EU zaustavlja njenu srbizaciju

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a centralna tema biće referendum u Zeti.
Stanovnici najmlađe crnogorske opštine danas se izjašnjavaju da li su za ili protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u naselju Botun. O ovoj temi govoriće Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica.
U razgovoru će biti riječi o brojnim kontroverzama koje prate planirani projekat, suprotstavljenim stavovima građana Zete i nadležnih institucija, kao i o garancijama koje Vlada nudi – uključujući sanaciju bazena crvenog mulja i obustavu rada postrojenja u slučaju prekoračenja dozvoljenih emisija. Poseban akcenat biće stavljen na uticaj projekta na zaštitu voda, zdravlje ljudi i životnu sredinu, ali i na evropski put Crne Gore u okviru Poglavlja 27 – Životna sredina. Emisija će se osvrnuti i na širi kontekst zagađenja u zemlji, uključujući ekstremne primjere iz Pljevalja.
Ostale teme večerašnje emisije:
- Izvjesno zatvaranje svih pet pregovaračkih poglavlja na Međuvladinoj konferenciji koja će biti održana u utorak; o ovom pitanju pregovarao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović sa Francuskom.
- Svijet: u Sidneju u terorističkom napadu na jevrejsku zajednicu ubijeno je 12 ljudi; u američkoj saveznoj državi Rod Ajlend, na Univerzitetu Braun, ubijene su dvije osobe, dok je devet ranjeno.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Ivana Vojinović

Lažne nagradne igre, sumnjivi sajtovi, neprovjereni linkovi i online forme u kojima se traže mejl adresa i lozinka najčešći su načini na koje građani, često nesvjesno, omogućavaju zloupotrebu svojih ličnih podataka, ocijenjeno je u podkastu „Akcija“ koji realizuje Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Ekspert za informacionu i sajber bezbjednost iz kompanije Logejt, Dževad Đečević, upozorio je da su lični podaci danas izuzetno vrijedna roba, te da finansijska šteta koju građani odmah primijete često predstavlja samo početak ozbiljnijih zloupotreba.
– Kod nekih prevara se u startu skine manji iznos sa kartice, dovoljan da se ne aktivira višefaktorska autentifikacija. Međutim, stvarni problem nastaje kada neko prikupi korisničko ime i lozinku. Ti podaci se masovno sakupljaju, objedine u baze i potom prodaju na dark vebu – pojasnio je Đečević.
On je naveo da su česte i prevare koje podrazumijevaju preuzimanje naloga, koji se zatim koriste za dalje obmane drugih korisnika, posebno na društvenim mrežama.
<h3>Vještačka inteligencija – alat i za zaštitu i za napade</h3>
Đečević je upozorio da je razvoj vještačke inteligencije dodatno otežao prepoznavanje prevara.
– Nekada su „fišing“ mejlovi bili lako prepoznatljivi zbog lošeg prevoda i očiglednih grešaka. Danas, zahvaljujući vještačkoj inteligenciji, mejlovi su jezički i sadržajno gotovo savršeni i ciljano prilagođeni primaocu – rekao je on.
Posebno je ukazao na porast ransomware napada, u kojima se zaključavaju podaci korisnika, institucija, pa čak i bolnica, uz zahtjev za otkupninu.
– Ako nemate bekap, ljudi često plate. Napadi su sve ciljaniji, a iznosi otkupnina enormni – upozorio je Đečević.
<h3>Odrasli skeptični, mladi digitalno vještiji, ali ranjiviji</h3>
Profesorica medijske pismenosti Svetlana Koprivica istakla je da se različite generacije na različite načine snalaze u digitalnom okruženju.
– Odrasli često imaju manje digitalnih vještina, ali više skepticizma. Mladi su digitalno mnogo kompetentniji, govore strane jezike i lakše pristupaju sadržajima, ali im često nedostaje kritička distanca – kazala je Koprivica.
Ona smatra da je medijska pismenost ključni odgovor na savremene digitalne prijetnje i da mora biti dostupna svim generacijama – od djece u vrtićima do penzionera.
– Sve je medijski konstrukt, uključujući i ovo što mi sada radimo – naglasila je Koprivica.
<h3>Nema „besplatne večere“ u digitalnom svijetu</h3>
Sagovornici su saglasni da je ključno razvijati svijest o tome da „besplatne usluge“ na internetu zapravo plaćamo sopstvenim podacima.
– Nikada ništa niste dobili potpuno besplatno. Platili ste to svojim podacima – upozorila je Koprivica, ističući da će u budućnosti zloupotreba podataka imati još ozbiljnije posljedice, uključujući uticaj na obrazovanje, zapošljavanje i životne šanse pojedinaca.
Đečević je podsjetio da aplikacije poput Vibera i WhatsAppa koriste izuzetno skupu infrastrukturu, a korisnicima su besplatne upravo zato što se njihovi podaci koriste za analizu i razvoj sistema, uključujući i vještačku inteligenciju.
<h3>Edukacija i sajber higijena kao osnov zaštite</h3>
Sagovornici su saglasni da je edukacija svih uzrasta neophodna, uz stalno podsjećanje na osnovna pravila sajber bezbjednosti.
– Djeci dajemo ključeve od kuće i objašnjavamo kako da ih čuvaju, a telefon im često damo bez ikakvog objašnjenja. To mora da se promijeni – poručio je Đečević.
On savjetuje redovno mijenjanje lozinki, korišćenje složenih šifara, brisanje kolačića i keša, restartovanje uređaja, pa čak i povremenu promjenu mejl adrese.
Koprivica je istakla da je važno da djeca i mladi razumiju da agresivni i neprimjereni sadržaji, kao i dijeljenje ličnih podataka, imaju dugoročne posljedice.
– Sigurna sam da su moja djeca pametnija od telefona, ali algoritmi su kreirani da budu neodoljivi. Zato ih moramo učiti da razmišljaju kritički i da znaju ko i zašto donosi odluke u njihovo ime – zaključila je Koprivica.

CDT: Zašto nas na internetu varaju: Naši podaci vrijede više nego što mislimo

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dostavio je Portalu ETV pozivno pismo predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića da prisustvuje tradicionalnoj svečanoj večeri ove organizacije u glavnom gradu Bosne i Hercegovine, demantujući Sulejmanovićeve tvrdnje na društvenoj mreži Fejsbuk da Vraneš nije bio lično pozvan već da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“.&nbsp; - Ako ovo nije poziv za lično prisustvo, onda ne znam šta jeste. Gospodin Sulejmanović da ne zloupotrebljava Udruženje Pljevljaka u Sarajevu u političke svrhe. Uvijek ću štiti interese Pljevalja i Crne Gore i beskompromisno se boriti protiv zloupotreba izbornog procesa – saopštio je Vraneš u reagovanju dostavljenom našem portalu. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju da je Vraneš na poziv Udruženja Pljevljaka u Sarajevu bio gost na svečanoj večeri ove organizacije, a što je odbio da komentariše predsjednik te asocijacije Sulejmanović, odnosno nije odgovorio na naše pitanje koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu, dva dana kasnije na Fejsbuku je napisao da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - ... Kao i svih ovih godina, Udruženje je uputilo službeni, protokolarni poziv Opštini Pljevlja kao instituciji, iz čijeg se budžeta rad Udruženja djelimično finansira, a što je ustaljena praksa duga tri decenije. Taj poziv nije ličan i ne zavisi od toga ko obavlja funkciju predsjednika Opštine niti predsjednika Udruženja. Predsjednik Opštine Pljevlja je prisustvovao isključivo na osnovu institucionalnog poziva, a ne mog ličnog – objasnio je Sulejmanović na stranici Udruženja na društvenoj mreži Fejsbuk. Poručio je da Udruženje i on lično ne podržavaju „bilo čije uvrijedljive izjave ili postupke“.&nbsp; - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima. Takvi stavovi nikada nisu predstavljali mene, Udruženje niti vrijednosti koje njegujemo – saopštio je on. Dolazak predsjednika Opštine Pljevlja u Sarajevo i njegovo prisustvo na „Večeri Pljevljaka“, kako je napisao, smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“. Pozivno pismo, međutim, kaže drugačije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121314120_fab58c5ef4a72744bd8d94f496483718e9d93b1219ffa058e3334c1dbec4c41a" data-rendition-name="original" width="1114" height="1600" loading="lazy" alt="pismo"> <figcaption>Ilustracija – Pozivno pismo Udruženja Pljevljaka u Sarajevu</figcaption> </figure>  - Istovremeno očekujemo da „Dan Pljevalja u Sarajevu“ svojim prisustvom uveliča predsjendik Općine g. Vraneš Dario sa svojim saradnicima i da nam tom prilikom predstavi naša Pljevlja danas, kao i budući razvoj sa prijedlozima i sugestijama kako Pljevljaci iz dijaspore mogu pomoći u realizaciji planova razvoja našeg zavičaja – piše, pored ostalog, u pozivnom pismu koje je Portalu ETV na uvid dostavio Vraneš. A njegovo gostovanje na večeri u Sarajevu izazvalo je veliku pažnju, ne samo u Pljevljima, već i među iseljenicima koji su bili na večeri. Tako se na snimku koji je Portalu ETV dostavio čitalac čuje komentar: „Dario u Sarajevu“, a na kojem se vidi Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Mnogi su, međutim, ogorčeni što je Vraneš pozvan, a zbog ksenofobnih ispada prema Bošnjacima/Muslimanima i veličanja fašističkog četničkog pokreta koji je na teritoriji Pljevalja tokom Drugog svjetskog rata počinio jezive zločine. Četnici Pavla Đurišića 1943. napravili su pokolj u tom kraju, kada su klali i bebe u kolijevkama.&nbsp; Vraneš u kabinetu drži minijaturu biste četničkog vođe zločinca Dragoljuba Draže Mihailovića. U izbornom danu 30. avgusta 2020. godine, tada zapošljen kao ljekar u Službi hitne pomoći u Pljevljima, automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, koji su snimali mobilnim telefonom, a na snimku se čuje uzrujani glas: „Dolaze Turci“. - Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki, kao i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“... Nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa. U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“... A njegovo gostovanje kod sarajevskih Pljevljaka inspirisalo je šefa Odborničkog kluba Demokratske partije socijalista Marka Tošića da juče, tokom sjednice Skupštine opštine, Vranešu daruje rever značku sa državnom zastavom Crne Gore. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu. Vraneš je prihvatio Tošićev poklon. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš.&nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: asocijacija-spektra