Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić apelovao je danas na organizatore skupa u šatorskom naselju ispred zgrade parlamenta u Beogradu da to okupljanje ne bude upereno ni protiv Dijane Hrke ni protiv ljudi koji su sa njom, već da to bude skup podrške srpskom narodu na Kosovu povodom dolaska grupe koja pješači iz Gračanice.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.0605%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fdijana-hrka-protiv-masinerije-na-zahtjeve-jedne-majke-odgovaraju-pjesmom-baje-malog-knindze&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Molim organizatore, jer ja kao predsjednik ne učestvujem u tom skupu, da nijedna riječ ne bude izrečena ni protiv Dijane Hrke ni protiv onih koji sipaju mržnju svaki dan... Mi moramo da se razlikujemo od onih koji svakoga dana žele krvoproliće i sukobe. Ne samo da ne smije da bude ružne riječi o njoj nego ni o kome drugom. Mi ne treba da budemo isti kao oni - rekao je Vučić za televiziju Informer. 
 
On je odbacio tvrdnje da je to skup podrške njemu i njegovoj politici i dodao da se okupljanje organizuje kao dobrodošlica za Srbe sa Kosova. 
 
Takođe je odbacio tvrdnje da okupljeni u tom šatorskom naselju smišljeno emituju muziku usmjerenu u pravcu Dijane Hrka, kako bi je provocirali. 
 
- To je toliko jadno da nemam riječi. To je srpska patriotska muzika koju puštaju već devet mjeseci. Sve te teške riječi i uvrede su nevažne u odnosu na ono što je nas cilj - a to je da pružimo ruku sestrama i braći sa druge strane. I to sada kada je potpuno jasno da su politički propali i da nemaju nikakvu šansu. Moramo da napravimo razliku između sebe i njih - rekao je on. 
 
Vučić je apelovao na Dijanu Hrku da obustavi štrajk glađu a istu sugestiju je uputio i poslaniku Srpske napredne stranke Uglješi Mrdiću.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Vučić apelovao na učesnike skupa ispred parlamenta da ne provociraju Dijanu Hrku

Roditelji učenika i učenica škole The British Academy, kojoj je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) 5. septembra privremeno zabranilo rad jer je inspekcijskim nadzorom ustanovljeno da ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom, obratili su se Ombudsmanu Siniši Bjekoviću otvorenim pismom apelujući na njega da reaguje da bi se nastava u toj ustanovi nastavila što prije.
- Ovim presedanom uskraćeno je redovno obrazovanje za oko 200 djece ove škole. Ovaj apel, koji potpisuju roditelji više od 160 učenika i učenica ove škole, odnosi se prije svega na kontinuitet obrazovanja djece, koji je nažalost prekinut ad-hoc odlukom usljed administrativnih propusta, a da pritom nije ponuđeno rješenje za djecu koja su upisana i pohađaju redovnu nastavu - naveli su oni.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremena-zabrana-rada-obrazovnom-centru-the-british-academy&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Podsjećaju da je Crna Gora ratifikovala Konvenciju Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čiji članovi 28, 29 i 2 garantuju pravo svakog djeteta na obrazovanje, razvoj ličnosti i zabranu diskriminacije.
- Isto potvrđuju i domaći propisi - Ustav Crne Gore (član 75 o pravu na obrazovanje), Zakon o osnovnom obrazovanju i vaspitanju (član 2a o dostupnosti i član 4 o obaveznosti osnovnog obrazovanja), Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju (član 9 o jednakosti) i Porodični zakon (član 65 o pravu djeteta na obrazovanje u skladu sa sposobnostima) - ukazali su roditelji.
Ove odredbe, kako su kazali, jasno propisuju da obrazovanje ne smije biti uskraćeno ni direktno ni indirektno, te da kontinuitet obrazovanja mora biti obezbijeđen kao osnovno pravo svakog djeteta.
- Teško je povjerovati da nije postojao način da se administrativni propusti riješe tako da se ne ugrozi pravo djece na kontinuirano obrazovanje - decidni su oni.
Vjeruju, kažu, da je kontinuitet i kvalitet obrazovanja zajednički cilj svih - roditelja, škole i nadležnih institucija.
- Istovremeno, svjesni smo i da škola mora ispuniti sve zakonske i administrativne kriterijume - jer kvalitet podrazumijeva odgovornost na svim poljima. Vjerujemo da se to može i mora obezbijediti, ali bez uskraćivanja djetetu onoga što mu pripada po pravu - kontinuiranog obrazovanja. Bez pretenzija da arbitriramo u postupcima koji su u toku, dužni smo da kao roditelji djece koja pohađaju ovu školu jasno istaknemo: kvalitet obrazovne usluge u ovoj školi je izvanredan - naveli su roditelji u otvorenom pismu Bjekoviću.
Sa djecom se, cijene oni, radi ozbiljno, posvećeno i odgovorno.&nbsp;
- Nastavnici i učitelji podstiču njihovu znatiželju, kreativnost i ljubav prema znanju. Oni im pružaju savremeno obrazovanje koje zaslužuju, i koje je u skladu sa onim što roditelji žele i očekuju - istakli su oni.
Naglasili su da ovaj apel potpisuju roditelji više od 160 đaka ove škole.&nbsp;
- Škola je jedinstvena po superiornom Kembridžovom programu po kojem se odvija nastava, a čije ime samo po sebi govori o visokim standardima obrazovanja koje otvara vrata najprestižnijih svjetskih univerziteta - naveli su roditelji.
&nbsp;Smatraju, kako su kazali, da niko nema pravo da njihovoj djeci uskraćuje mogućnost da se u Crnoj Gori obrazuju po mjeri građana svijeta, u skladu sa konceptom globalnog obrazovanja koje je usmjereno na cjelokupan razvoj ljudske ličnosti i jačanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda.
- Zato apelujemo da urgentno reagujete kako bi nadležne institucije hitno pronašle rješenje koje će omogućiti da škola nastavi sa radom, uz istrajavanje na ispunjenju svih zakonom propisanih uslova. Djeca nemaju vremena za administrativne procedure i birokratska odlaganja - jasni su roditelji.
Njihovo obrazovanje i njihovo djetinjstvo dešavaju se, kako su kazali, sada - iz dana u dan.
- Stoga Vas pozivamo da u skladu sa Konvencijom UN o pravu djeteta, Ustavom Crne Gore kao i relevantnim nacionalnim zakonodavstvom, reagujete iz domena Vaše nadležnosti kako bi doprinijeli hitnom obezbjeđenju kontinuiteta obrazovanja djece u ovoj školi - poručili su roditelji.
Vjeruju, kako su zaključili, da će se Bjeković u donošenju odluke voditi sviješću da je očuvanje kontinuiteta obrazovanja djece iznad svega i da svaka prepreka tome ostavlja dubok trag, ne samo na njima, već i na cijelom društvu.

Roditelji đaka The British Academy pisali Bjekoviću: Urgentno reagujte, djeca nemaju vremena za administrativne procedure i birokratska odlaganja

Mještani Kučkih korita su uputili apel građanima koji mogu da pomognu u gašenju požara da im se jave.
Kako navode, situacija na tom području, na kojem od prekjuče bukti požar, nije dobra, pa je svaka pomoć dobrodošla.
Ističu kako im je prijeko potrebno ljudstvo.
"Imaćemo organizovan prevoz i hranu. Poseban apel ljudima iz Kuča: Planina nam gori", naglasili su oni.
Sve koji mogu da pomognu u gašenju, pozivaju da se jave na broj telefona 069 986 581.

Mještani Korita apeluju: Ko može neka se priključi u gašenju požara

Više od 20 nevladinih organizacija ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, te pozivaju poslanike i poslanice da otvore prostor za široku i inkluzivnu javnu raspravu i uvaže stavove relevantnih stručnjaka, organizacija i institucija.
Ističu da bez demokratskog nadzora nad službama bezbjednosti nema ni pravne sigurnosti ni evropske budućnosti za Crnu Goru.
Apel su dostavili Vladi, poslanicima i poslanicama, kao i šefu Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori.
<h2>Apel prenosimo u cjelosti:</h2>
Nevladine organizacije sa žaljenjem konstatuju da, nakon decenija čekanja na reformu Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB), aktuelna vlast nije predložila zakon koji bi utemeljio savremenu, profesionalnu i demokratski kontrolisanu službu bezbjednosti.&nbsp;
Ako se ovakav zakon danas usvoji, Crna Gora će propustiti ključnu priliku da uspostavi službu koja radi u interesu građana, a ne političkih elita – i time dodatno ugroziti proces demokratizacije, vladavinu prava i evropske integracije.&nbsp;
Predlog zakona o ANB-u, o kom poslanici danas odlučuju, izrađen je u tajnosti, bez javne rasprave, bez analize uticaja na ljudska prava i usaglašavanja sa međunarodnim ugovorima i pravnom tekovinom Evropske unije (EU), iako je država u odlučujućoj fazi pristupanja EU. Njegovim usvajanjem, faktički bi se odbacila ponuda Evropske komisije da pomogne da tekst zakona bude bolji, i to bez obrazloženja, što nije pristup vlasti posvećene demokratskim reformama. To je slika vlasti koja samo želi da prisvoji poluge moći, od kojih tajnu policiju vide kao jednu od najvažnijih.&nbsp;
Cilj hitnog usvajanja ovog zakonskog teksta je da, prije zakonskog roka za odlazak u penziju, odstrani iz službe one koji su zapošljeni u vrijeme bivše vlasti, da bi se doveli, bez konkursa i testa stručnosti, podobni novoj vlasti, kao i da se ANB izdvoji iz sistema javnih nabavki. Pored toga, pokušalo se i sa snižavanjem postojećeg, slabašnog, nivoa garancija zaštite privatnosti građana od zloupotreba tajne službe.&nbsp;
Ako se ovakav zakon usvoji, povjerenje u ANB – službu koju godinama prati reputacija zloupotreba i nedostatka kontrole, i čijem se bivšem direktoru trenutno sudi zbog neovlašćenog prisluškivanja desetina javnih ličnosti – teško da će biti moguće obnoviti pod ovom ili bilo kojom vlašću bez ozbiljne i sveobuhvatne reforme. Takva obnova povjerenja može doći tek sa novom političkom garniturom, čiji demokratski kapacitet bude u skladu s evropskim vrijednostima i obavezama.&nbsp;
Ovim zakonom, izuzetno široka ovlašćenja daju se u ruke službi koja nikada nije suštinski reformisana, dok je javnost ostala uskraćena za punu informaciju o tome ko je i kako odgovarao za dosadašnje zloupotrebe. Očigledna je namjera da se smanji prostor za građansku kontrolu, a sama institucija dodatno transformiše u opasno oruđe ili oružje u rukama političara.&nbsp;
Zahvaljujući hitnoj i argumentovanoj reakciji NVO, Vlada je upozorena da se Predlogom zakona degradiraju garancije prava na privatnost iz postojećeg zakona, umjesto da se one i unaprijede u skladu s preporukom Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih nacija.&nbsp;
Nakon rasprave u Odboru za bezbjednost i odbranu, Vlada je predložila amandmane kojima je zapravo zadržan status quo. Istovremeno, obezbijeđena je sudska kontrola nadzora informaciono-komunikacionih sistema organa državne uprave i pravnih lica s javnim ovlašćenjima (poput Fonda PIO ili Fonda za zdravstvo), pored sudske kontrole dva druga nova ovlašćenja ANB – nadzora međunarodnih komunikacija i pregleda objekata, vozila i predmeta – koja je već bila predviđena Predlogom zakona.&nbsp;
Postojeće garancije prava na privatnost nisu unaprijeđene, npr. nije predviđen sudski nadzor nad utvrđivanjem lokacije korisnika u elektronskoj komunikaciji, iako je Ustavni sud utvrdio da to spada u zaštitu prava na privatnost, niti je prihvaćena preporuka Komiteta za ljudska prava da se uvede sudska kontrola pristupa baza podataka pravnih lica kao što su banke i NVO.
Argumenti koji su se čuli od predlagača zakona - da bi sudski nadzor nad pristupom podacima otežao operativni rad ANB i opteretio sudove - ne opravdavaju izostanak garancija za zaštitu ljudskih prava. Upravo su nezavisna kontrola i sudska zaštita ključni elementi profesionalne i demokratske bezbjednosne službe.&nbsp;
Spriječeno je da se potpuno isključi zapošljavanje na osnovu javnog konkursa, ali time nije obezbijeđeno transparentno zapošljavanje na osnovu stručnosti.&nbsp;
Na osnovu usvojenog zakona, službenicima ANB-a, koji se bave neodređenim konceptom "nacionalne bezbjednosti” i koji ne moraju biti pravnici, ostaju šira ovlašćenja od onih koja imaju državni tužioci i policija dok izviđaju konkretno definisana krivična djela, što je nesrazmjerno i suprotno međunarodnim standardima zaštite prava na privatnost.&nbsp;
Zakon ne propisuje obavezu uništavanja svih podataka koji se, nakon prikupljanja, pokažu kao nepotrebni ili neopravdano prikupljani, čime se ostavlja prostor za dugotrajno i neopravdano zadržavanje osjetljivih ličnih informacija bez pravnog osnova.&nbsp;
Posebno problematično je izuzeće ANB-a iz sistema javnih nabavki, i isključivanje obaveze redovnog izvještavanja drugih državnih organa, jer se dodatno smanjuje mogućnost institucionalne kontrole i povećava prostor za zloupotrebe.&nbsp;
Nedostatak javne rasprave je onemogućio intervencije i u pogledu preciziranja predmeta rada ANB, čime bi se promovisala i dobra uprava i kultura vladavine prava.&nbsp;
Neodređeni interes "nacionalne bezbjednosti" ne smije se koristiti kao opravdanje za smanjivanje garancija ljudskih prava i izbjegavanje primjene principa odgovorne državne uprave. Upravo suprotno, bezbjednost podrazumijeva vladavinu prava, garancije zaštite ljudskih prava i efikasan demokratski nadzor nad radom službi bezbjednosti. U demokratskom društvu bezbjednost nije izgovor za represiju – nego obaveza da se sloboda zaštiti."
<h2>Potpisnici apela:</h2>
Akcija za ljudska prava
&nbsp;Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS)&nbsp;
Centar za građansko obrazovanje (CGO)&nbsp;
Centar za ženska prava (CŽP)&nbsp;
Asocijacija Spektra&nbsp;
Centar za građanske slobode (CEGAS)&nbsp;
Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM)&nbsp;
Centar za demokratsku tranziciju (CDT)&nbsp;
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG)&nbsp;
Centar za monitoring i istraživanje (CeMI)&nbsp;
Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO)&nbsp;
Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA&nbsp;
Crnogorska LGBTIQ asocijacija Kvir Montenegro&nbsp;
GREEN Home&nbsp;
Juventas&nbsp;
Prima&nbsp;
Sigurna ženska kuća&nbsp;
SOS PG&nbsp;
Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)&nbsp;
Udruženje za odgovorni i održivi razvoj – UZOR&nbsp;
Udruženje pravnika Crne Gore

Više od 20 NVO ponovo apeluju na Skupštinu da obustavi dalje odlučivanje o Prijedlogu zakona o ANB

Od početka godine, na crnogorskim putevima dogodile su se 24 saobraćajne nezgode u kojima je smrtno stradalo 27 lica, a trećina od ukupnog broja saobraćajnih nezgoda se dogodila u vremenskom intervalu od 00:00 do 06:00 časova, saopšteno je iz Uprave policije koja je uputila apel zajednici, porodicama i roditeljima da izvrše nazdor i ukažu mladima na opasnosti od brze vožnje i vožnje pod dejstvom opijata i alkohola, a koje uzrokuju sve više saobraćajnih nesreća na crngoroskim putevima.
- Čak tri vozača, od ukupno devet smrtno stradalih, u saobraćajnim nezgodama koje su se dogodile u vremenskom intervalu od 00.00 do 06.00 časova, bila su starosti između 18 i 22 godine- iznijeli su zabrinjavajuće podatke iz policije.
Ovi podaci su zabrinjavajući i ukazuju na potrebu snažnijeg i većeg angažovanja porodice, koja mora preuzeti aktivniju ulogu u usmjeravanju mladih lica, posebno kada je riječ o odgovornom ponašanju u saobraćaju.&nbsp;
- U tom kontekstu, potrebno je i da roditelji izvrše uticaj na svoju djecu te skrenu pažnju na opasnosti upravljanja vozilom u kasnim večernjim i ranim jutarnjim časovima, posebno ako to čine na način kojim ugrožavaju sebe i druge učesnike u saobraćaju, a nerijetko i pod dejstvom alkohola ili psihoaktivnih supstanci- kazali su iz policije.
&nbsp;Jedino se zajedničkim djelovanjem, kroz aktivno učešće roditelja, koji bi razgovorom, i pojačanim nadzorom trebalo da ukažu svojoj djeci na opasnosti brze vožnje, kao i upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci, te kontinuiranim preventivnim i represivnim aktivnostima Uprave policije, uz učešće svih relevantnih subjekata nadležnih za bezbjednost saobraćaja, mogu postići željeni rezultati: smanjenje broja smrtno stradalih lica, posebno mladih vozača, i unapređenje ukupnog stanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju, navodi se u apelu.

UP apelovala na porodice da ukažu mladima na opasnosti od neoprezne vožnje koja uzrokuje sve više saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodima na crnogorskim putevima

Strogo poštovanje saobraćajnih propisa, uz savjesno i odgovorno ponašanje za volanom, nije samo zakonska dužnost - to je čin lične i društvene odgovornosti - poručeno je sa sastanka ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i ambasadora Srbije Nebojše Rodića.
Oni su apelovali na građane da se odgovorno ponašaju u saobraćaju pozivajući sve, a naročito one koji idu ka primorju, da na put kreću odmorni, koncentrisani i u potpunosti posvećeni sopstvenoj i tuđoj bezbjednosti.
- Bezbjednost na putevima počinje sa svakim od nas - naveli su oni.
Oni su, kako je saopšteno iz MUP-a, izrazili obostrano zadovoljstvo dosadašnjim kvalitetom institucionalne saradnje u oblasti unutrašnjih poslova, posebno u segmentima od značaja za bezbjednost građana.&nbsp;
- Centralna tema razgovora odnosila se na bezbjednost saobraćaja, imajući u vidu evidentiran porast saobraćajnih nezgoda tokom ljetnje turističke sezone, u kojima su učesnici i državljani Republike Srbije - dodaje se u saopštenju.
Sagovornici su se saglasili da bezbjednost u drumskom saobraćaju mora ostati zajednički prioritet, te da će nadležne institucije obje države nastaviti intenzivnu saradnju u cilju sprovođenja preventivnih aktivnosti i jačanja ukupne saobraćajne kulture.
Sastanak je, kako je saopšteno iz MUP-a, protekao u duhu otvorenog i sadržajnog dijaloga, potvrđujući snažno opredjeljenje obje strane za dalje unapređenje partnerske saradnje između dvije susjedne i prijateljske države.

Šaranović i Rodić apeluju na građane da se odgovorno ponašaju u saobraćaju: Bezbjednost na putevima počinje sa svakim od nas

Zbog pogoršane bezbjednosne situacije u Izraelu, Iranu i širem regionu, Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore preporučuje građanima da do daljnjeg izbjegavaju sva putovanja u ove zemlje.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, razlog za ovu preporuku je povećani rizik po ličnu sigurnost usljed eskalacije bezbjednosne situacije. Ministarstvo ističe da je u stalnoj komunikaciji sa partnerskim državama, saveznicima i počasnim konzulima u regionu, s ciljem praćenja stanja na terenu i pružanja podrške crnogorskim državljanima.
Prema trenutno dostupnim informacijama, nema izvještaja o povrijeđenim državljanima Crne Gore.
Jedan crnogorski državljanin koji se nalazi u Jordanu obratio se počasnom konzulu Crne Gore u toj zemlji radi informisanja o mogućnostima eventualnog napuštanja teritorije. Ministarstvo navodi da do sada nije bilo zahtjeva za konzularnu pomoć niti interesovanja za povratak iz Irana ili Izraela.
Takođe, nadležne vazduhoplovne vlasti Irana, Iraka i Izraela obustavile su civilni aviosaobraćaj do daljnjeg.
Savjeti za građane koji se već nalaze u pogođenim područjima:
Građanima Crne Gore koji se trenutno nalaze u navedenim državama savjetuje se poseban oprez i preduzimanje svih mjera za ličnu bezbjednost, uključujući redovno praćenje zvaničnih informacija i poštovanje uputstava lokalnih vlasti.
Za građane u Izraelu preporučuje se informisanje putem portala “National Emergency Portal” (dostupan sa izraelskih IP adresa), kao i putem virtuelnog pomoćnika Ministarstva turizma Izraela:
Email: virtual@goisrael.gov.il
Facebook: Israel Virtual Tourist Office
Konzularna podrška i kontakti
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore stoji na raspolaganju za dodatne informacije i konzularnu pomoć putem:
Dežurni broj: +382 67 17 17 77
Email: arhiva.konzularno@mfa.gov.me
Fiksni broj: +382 20 416 382
Takođe, građani mogu kontaktirati diplomatsko-konzularna predstavništva u sljedećim zemljama:
Iran
Ambasada Republike Srbije u Teheranu (na osnovu sporazuma o uzajamnom zastupanju)
SMS: +989352206109
WhatsApp: +381648787986
Email: serbembtehir@gmail.com
Izrael
Počasni konzulat Crne Gore u Tel Avivu
Telefon: +972-9-8987781
Email: rinot.nimrod@montenegroisrael-consulate.com
Web: www.montenegroisrael-consulate.com
Jordan
Konzulat Crne Gore (počasni konzul)
Telefon: +962-6-5000590, +962-795550200
Email: montecons@naouri.com
Ministarstvo vanjskih poslova će nastaviti da pomno prati situaciju i o svim promjenama i novim okolnostima blagovremeno informiše javnost.

MVP savjetuje građanima Crne Gore da izbjegavaju putovanja u Izrael, Iran i okolne zemlje

U susret predstojećem prazniku, Danu nezavisnosti, Uprava policije apeluje na građane da se tokom prazničnih dana uzdrže od prekomjernog konzumiranja alkohola, kao i svakog drugog ponašanja, kojim bi mogli ugroziti svoju, bezbjednost svojih porodica, prijatelja ili drugih lica.
Kako navode u saopštenju, usljed pojačane frekvencije saobraćaja ka turističkim centrima, kako na jugu tako i sjeveru Crne Gore i povećanih gužvi, realno je očekivati da može doći do povremnih zastoja, pa i otežanog odvijanja saobraćaja.
- Umor vozača, nepažnja i nepoštovanje saobraćajih propisa, mogu biti i uzrok sobraćajnih nezgoda, pa posebno apelujemo na sve učesnike u saobraćaju, da svoje putovanje planiraju, a vožnju prilagode uslovima i stanju na putu, te da savjesnim i odgovornim ponašanjem doprinesu kako svojoj, tako i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju- upozoravaju iuz policije.
Poručuju da če Uprava policije preduzeti sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti i kroz pojačano prisustvo policijskih službenika u mjeri mogućeg, prije, tokom i nakon praznika, nastojati da obezbijedi stabilan javni red i mir, nesmetano i bezbjedno odvijanje drumskog saobraćaja, spreči vršenje krivičnih djela, kao i ličnu i imovinsku sigurnost svih građana i turista u Crnoj Gori.

UP apeluje na građane da se tokom praznika uzdrže od prekomjernog konzumiranja alkohola

Predstavnici zapadnih ambasada uputili su apel predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiču i državnom rukovodstvu da osiguraju bezbjednost učesnika protesta koji se održava 15. marta.
Prema saznanjima Nove.rs predstavnici ambasada su naglasili da je neopohodno da svaki učesnik skupa 15. marta bude bezbjedan, te da je odgovornost na vlastima da omogući njihovu slobodu kretanja.
Oni su, kako javlja taj medij, sugerisali državnom rukovodstvu Srbije da je od ključne važnosti da protest u Beogradu prođe bez sukoba.
Izvori Nova.rs dodaju da su ambasadori istakli da su upoznati sa tenzijom u društvu, naročito u prethodnih nekoliko dana, te da je važno da svaka strana na miran način izrazi svoje mišljenje i politički stav.
Podsjetimo, u prethodnom periodu je vrh vlast predvođen predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem isticao je da će u subotu 15. marta doći do sukoba na ulicama, te da će okupljeni demonstranti napasti policiju i pokušati nasilno da zauzmu Skupštinu Srbije.
To sve tvrdi iako nijedan studentski protest nije bio nasilan, a studenti u nekoliko navrata istakli da su oni protiv sukoba i apelovali na sve učesnike protesta da se ponašaju dostojanstveno.

Zapadne ambasade poručile Vučiću da osigura bezbjednost učesnika protesta

Uprava policije apeluje na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom meteo i uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju, napominjući da trenutna meteorološka situacija može dovesti do otežanog odvijanja saobraćaja, zastoja i povećanog broja saobraćajnih nezgoda.
Iz Uprave policije podsjećaju vozače na obaveznu upotrebu zimskih guma, na vozilima koja učestvuju u saobraćaju na putu na kome ima snijega, leda ili poledice, ili koji je obuhvaćen Naredbom čija je primjena počela 15. novembra.
- Apelujemo na vozače da strpljivom vožnjom prilagođenom meteo i uslovima na putu, doprinesu svojoj i bezbjednosti ostalih učesnika u saobraćaju - navode iz UP.

Apel policije: Vožnju prilagoditi vremenskim uslovima

Dio zaposlenih u Šibensko-kninskoj županiji žali se na ozbiljne probleme na poslu zbog ljekara iz Irana koji, prema njihovim riječima, ne govori dovoljno dobro hrvatski i insistira na komunikaciji sa pacijentima na engleskom jeziku. Ljekar je ovog mjeseca prebačen na hitnu pomoć u Drnišu, nakon što je prethodno radio u Šibeniku i Primoštenu, javlja RTL, prenosi Danas.
„Prevodim sve intervencije. Čovjek nam je doveo sina na inhalaciju, radi u školi i shvatio je da ljekar koristi njegov jezik. Rekao mu je: ‘Možemo da komuniciramo na engleskom’, što nije očekivao. Onda je uključio ChatGPT da se ne osramoti potpuno“, rekao je za RTL izvor iz hitne pomoći u Drnišu, ogorčen situacijom sa svojim novim kolegom, prenio je Index.hr.
Medicinu je diplomirao u Splitu na engleskom jeziku
Prema više izvora, ljekar govori pomalo hrvatski, dovoljno za osnovnu komunikaciju, ali često insistira na engleskom jeziku kada komunicira sa pacijentima. To je, tvrde, ozbiljan problem u dinamičnom okruženju hitne pomoći, posebno u ruralnim područjima sa starijim stanovništvom koje ne govori strane jezike.
„Zamislite da dođete u selo gdje živi jedna ili dvije osobe od devedeset godina i pitate ih nešto na engleskom“, rekao je izvor.
Kako RTL saznaje, ljekar je u Hrvatskoj oko deset godina. Diplomirao je medicinu u Splitu na engleskom jeziku. Radio je u Šibeniku, odakle je zbog tegoba prebačen u Primošten, a početkom decembra je prebačen u Drniš.
„Niko ne može reći da nije imao vremena da nauči hrvatski. U međuvremenu se oženio hrvatskom ljekarkom koja radi u Šibensko-kninskom zavodu. U Šibeniku su medicinske sestre često obavljale njegov posao umjesto njega jer odbija da govori hrvatski. Ljudi su protestovali, pa je prebačen u Primošten“, rekao je za RTL izvor koji je želio da ostane anoniman, napominjuć da se obratio svojim pretpostavljenima povodom situacije.
Izvor: Ne mislim da je loš doktor
Navodi da se dešavalo da doktor radi smjenu sa medicinskom sestrom i vozačem koji nisu govorili engleski.
„Bio je to šou-program. On govori engleski, a ovo dvoje hrvatski. Pošto su se i ljudi u Primoštenu zasitili, završio je na hitnom prijemu u Drnišu“, tvrdi izvor.
Ističe da nema lični problem sa ljekarom, ali ima problem sa činjenicom da pored posla mora da prevodi i preuzima neke od medicinskih zadataka.
„Zanima me da li ima diplomu i sertifikat iz hrvatskog jezika. Ako ga ima, onda je to vjerovatno poklon. Ne mislim da je loš ljekar, ali ne možete sebi priuštiti ovako nešto kada radite u hitnoj pomoći“, rekao je izvor.
Dodaje da je jasno stavio do znanja da neće raditi kao ljekar.
„Neću biti simultani prevodilac. Ako se, ne daj Bože, nešto desi, krivica će pasti na mene. Ja nisam plaćeni ljekar, on jeste“, naglasio je, napominjući da pomaganje nije problem, ali da mora postojati granica.
Tvrdi i da ljekar ne nosi službenu Motorolu i da je za manje od dvije nedjelje nekoliko puta zakasnio na posao. Prema njegovim riječima, ljekar je takođe pohađao obaveznu ambulantnu obuku, ali navodno nije razumio hrvatski i njegova supruga je došla da mu prevodi, i uprkos tome, dobio je dozvolu za rad jer je manjak ljekara.
Medicinska sestra: I mi smo morali da radimo dio njegovog posla
Slična iskustva doživjeli su zaposleni u Šibeniku. Medicinska sestra iz Šibenika potvrdila je za RTL da su tamo morali da prevode za ljekara i da obavljaju dio njegovog posla. Ona kaže da to nije bio jedini takav slučaj i da je bilo i stranih ljekara koji nisu znali ni engleski.
„Kada dođete na saobraćajnu nesreću ili neku drugu veću nesreću, pacijentu je neprijatno vidjeti da ljekar ne zna jezik. Smatram da bi trebalo da imamo ljekare koji znaju hrvatski, a ne da medicinska sestra u većini slučajeva bude prevodilac, medicinska sestra i ljekar“, rekla je.
Navodi da komunicira sa ljekarom na engleskom jeziku kako bi smanjila napetost, ali upozorava da on jedva može da sastavi dvije ili tri jednostavne rečenice na hrvatskom, što smatra nedovoljnim za rad u hitnoj pomoći.
Zavod za hitnu medicinu: Ima sertifikat škole stranih jezika
Direktor Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Tomislav Jukić, rekao je za RTL da ljekar posjeduje sertifikat o znanju hrvatskog jezika i da Zavod nije primio nikakve žalbe od pacijenata ili zaposlenih, osim jednog zaposlenog.
„Ako nam predoče sertifikat o znanju jezika i tokom razgovora vidimo da mogu da komuniciraju i razumiju struku, nema problema“, rekao je Jukić.
Na pitanje da li je lično razgovarao sa ljekarom na hrvatskom, odgovorio je da nije.
Nakon dodatnih upita, iz Zavoda su rekli da ljekar ima odobrenje Hrvatskog ljekarskog zbora i sertifikat škole stranih jezika NIKA za znanje hrvatskog jezika na nivou B2 prema Zajedničkom evropskom okviru za jezike.
Hrvatska se suočava sa manjkom ljekara
Ministarstvo zdravlja je takođe potvrdilo za RTL da je zatražilo izjavu od Instituta i da ljekar ispunjava sve uslove za obavljanje medicinske prakse, uključujući i poznavanje hrvatskog jezika, kao i da nisu primljene zvanične žalbe.
Istovremeno, Hrvatska se suočava sa velikim nedostatkom ljekara. Prema podacima Hrvatske ljekarske komore, Hrvatskoj nedostaju stotine ljekara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a više od 1.200 ljekara je napustilo zemlju u periodu od 2013. do 2024. godine.
Stručne institucije naglašavaju da strani ljekari moraju poznavati hrvatski jezik na nivou koji omogućava bezbjednu i nesmetanu komunikaciju sa pacijentima. Iako Komora ne sprovodi dodatne jezičke testove nakon izdavanja sertifikata nivoa B2, poslodavci imaju mogućnost da upute ljekara na dodatno testiranje ako smatraju da jezičke vještine nisu dovoljne za posao koji obavlja.
<ul>
 <li>0sh</li>
</ul>

U Dalmaciji pobuna zbog ljekara iz Irana: Odbija da govori hrvatski

Ekološki aktivista Vuk Vujisić poručio je da se ne može saglasiti sa ocjenama da je Francuska kočničar evropskog puta Crne Gore, navodeći da je, naprotiv, francuska ambasada, uz Delegaciju Evropske unije (EU), jedan od najvećih podržavalaca reformskih procesa u zemlji.
„Francuska istinski podržava našu integraciju u Evropsku uniju i daje značajan doprinos reformama“, kazao je Vujisić.
On je, međutim, ocijenio da Crna Gora sa postojećim stanjem u poljoprivredi ne može dostići tražene evropske standarde.
„Sa ovako zaostalim sistemom poljoprivrede i ovakvom politikom u toj oblasti, nemoguće je ispuniti kriterijume koji se od nas očekuju“, istakao je Vujisić.
Prema njegovim riječima, problemi u poljoprivredi i zaštiti životne sredine godinama se sistemski zanemaruju.
„Mi smo zemlja koja je donedavno uginulu i eutanaziranu stoku prevozila od grada do grada, tražeći gdje da je zakopa van očiju javnosti“, naveo je on.
Vujisić je podsjetio i na slučaj korupcije u sektoru poljoprivrede.
„Glavna inspektorka za poljoprivredu završila je u zatvoru zbog korupcije, zajedno sa još nekoliko službenika, i to je tek početak. Istovremeno, njena rješenja o navodnoj sanaciji poljoprivrednog zemljišta i dalje se koriste kao pokriće za devastaciju prostora, eksploataciju šljunka i deponovanje otpada“, rekao je Vujisić.
On je ukazao i na probleme u oblasti upravljanja šumama, navodeći da je u tom procesu prokockano povjerenje međunarodnih partnera.
„Nije nam niko kriv osim nas samih. Moramo da radimo više i bolje, da ispravimo nedostatke i povratimo povjerenje ključnih zemalja koje odlučuju o našem evropskom procesu“, poručio je Vujisić.
Na kraju, on je pozvao ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića da preuzme odgovornost.
„Za početak, ministar Joković treba da prihvati realnost i da dodatno ne provocira naš položaj, već da zasuče rukave ili da snosi odgovornost“, zaključio je Vujisić.
Ekološki aktivista Aleksandar Dragićević saopštio je da je Francuska blokirala otvaranje pregovaračkih poglavlja 11 i 13, koja se odnose na poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo, ocjenjujući da je riječ o jednim od najkompleksnijih sektora u kojima država već gotovo četiri godine bilježi ozbiljne propuste.
„Ovim sektorima skoro četiri godine upravlja ministar Vladimir Joković, a stanje u njima dovelo je do blokade poglavlja 11 i 13“, naveo je Dragićević.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo poljoprivrede ne blokira samo ta dva poglavlja, već posredno utiče i na zastoj u poglavlju 27, koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.
„Ne dozvoljava se usvajanje Zakona o lovstvu, liste zaštićenih vrsta i strategije šumarstva, i to zbog neznanja i izbjegavanja sukoba sa lovačkim lobijem i šumarskom mafijom“, tvrdi Dragićević.
On je istakao da se na čelu direkcija zaduženih za lovstvo i šumarstvo još od 2003. godine nalaze isti ljudi, koji, kako kaže, zbog ličnih interesa blokiraju pristupanje Crne Gore Evropskoj uniji.
„Ministar Joković ih već četiri godine ne smjenjuje“, dodao je Dragićević.
Govoreći o poglavlju 27, Dragićević je ukazao i na problem prečišćavanja otpadnih voda.
„Ako blokiramo projekat koji je već finansiran i koji bi omogućio prečišćavanje oko 50 odsto otpadnih voda u Crnoj Gori, postavlja se pitanje da li uopšte možemo govoriti o ulasku u Evropsku uniju“, rekao je on.
Dragićević je ocijenio da Crna Gora nikada nije imala veću šansu za članstvo u EU.
„Otvoreni su nam i prozori i vrata za ulazak u Evropsku uniju. Od nas se traže najosnovnije stvari“, naveo je on.
Međutim, kako tvrdi, evropske integracije nijesu prioritet aktuelne vlasti.
„Premijera zanima isključivo rasprodaja crnogorskog tla stranim tajkunima i rasparčavanje države, dok ga ne interesuje kako ministri rade svoj posao“, rekao je Dragićević.
On je upozorio da je Crna Gora veoma blizu da prokocka istorijsku priliku.
„Vrlo smo blizu da izgubimo šansu koja se pružila ovoj generaciji, ne zato što smo je zaslužili, već zbog trenutnih geopolitičkih okolnosti“, poručio je Dragićević.
Na kraju, on je upozorio da bi susjedne zemlje mogle iskoristiti zastoj Crne Gore.
„Naše komšije iz Albanije samo čekaju priliku da nas preteknu, a sa ovakvom vlašću Crna Gora ide putem koji im to i omogućava“, zaključio je Dragićević.

Vujisić i Dragićević: Nije Francuska kočničar, već domaći propusti

Državljanin Republike Srbije S.J. (1985), sa privremenim boravkom u Podgorici, osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od 60 dana, nakon što su mu novčane kazne u ukupnom iznosu od 1.500 eura zamijenjene zatvorskom kaznom zbog neplaćanja.
Kako je saopšteno, S.J. je 13. decembra 2025. godine u dva odvojena prekršajna postupka oglašen krivim za počinjene teže saobraćajne prekršaje, nakon čega su mu izrečene novčane kazne koje, usljed neizmirenja, nijesu naplaćene u zakonskom roku.
Prethodno, 12. decembra oko 22 časa, S.J. je kontrolisan u saobraćaju, kada je utvrđeno da je počinio dva teža saobraćajna prekršaja. Tom prilikom je lišen slobode i patrolnim vozilom sproveden ka prostorijama za zadržavanje.
Iz Uprave policije navode da je prilikom zaustavljanja vozila na platou ispred Odjeljenja bezbjednosti Ulcinj, S.J. otvorio vrata službenog vozila i pokušao da pobjegne, ali je brzom reakcijom policijskih službenika sustignut i spriječen u daljem bjekstvu.
Dežurna sutkinja nadležnog odjeljenja u Ulcinju odredila je da se kazna zatvora izvrši odmah po uručenju rješenja o zamjeni novčanih kazni, nakon čega je okrivljeni sproveden u Upravu za izvršenje krivičnih sankcija u Spužu.

Srpskom državljaninu 60 dana zatvora zbog saobraćajnih prekršaja i ometanja policije

Crnogorski festival filma o ljudskim pravima UBRZAJ 2025 sinoć je u Kotoru zvanično otvoren projekcijom filma „Glas Hind Radžab“, rediteljke Kauter Ben Hanije, koji je duboko pogodio kotorsku publiku.
Radmila Bećo Radulović, direktorica Kulturnog centra „Nikola Đurković“, otvorila je kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ. “Ove projekcije podsjetiće nas da se prave priče često ne čuju dovoljno glasno. Posebno sam ponosna što je Kotor večeras mjesto gdje se te priče ne samo čuju, već i razumiju. Kao direktorica Kulturnog centra, ali i kao neko ko duboko vjeruje u moć umjetnosti da mijenja ljude i zajednice, želim da zahvalim Festivalu UBRZAJ što godinama unazad donosi svoju hrabrost, osjetljivost i važna pitanja u naše Kino ‘Boka’. Vjerujem da kultura ima najveću vrijednost onda kada nas natjera da preispitamo vlastite stavove i da otvorimo prostor empatiji”, kazala je ona.
„Danas se suočavamo sa stvarnošću u kojoj se pravda često odmjerava nejednakim mjerilima, u kojoj se vrijednosti povlače pred kratkotrajnim interesima, a institucije nerijetko biraju komfor ćutanja onda kada bi njihova uloga trebala da bude najodlučnija, što proivodi duboke posljedice na društvo. Zato nam je UBRZAJ potreban. Film otkriva ono što brojevi zamagljuju, ono što ne staje u izvještaje. Film pamti i podsjeća, otvara prostor za pitanja koja inače ostaju potisnuta“, navela Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a. „Nepravdu moramo prepoznati, bez obzira na to gdje se dešava i koliko je politički ‘podobna’ ili ‘nepodobna’. Nijedan ljudski život ne smije biti manje vrijedan zbog identiteta koji nosi, “ zaključila je ona.
Prethodno je juče u gimnaziji prikazan film “Si e No – Da i ne”, autorke Sanje Blečić, dok je sinoćnja posljednja projekcija u Kotoru bila film „Potpuno različito, skroz isto“ talijanske rediteljke Marijane Đorđe Marćezini. &nbsp;Večeras su na repertoaru „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;od 19h00 i „Sreća za sve“ od 20h30.
Četvrti festivalski dan u Podgorici obilježavaju tri filma koja, svaki iz drugačijeg ugla, govore o otporu – političkom, društvenom i unutrašnjem. Kroz priču o pojedincu koji se suprotstavlja autoritarnom režimu, tinejdžeru čiji je identitet postao meta nasilja i kolektivu koji se lomi pod pritiskom straha i predrasuda, današnji program otvara pitanja hrabrosti, nepristajanja i cijene slobode u savremenom svijetu.
Od 17h00 publika će imati priliku da pogleda film „Gospodin Niko protiv Putina“ &nbsp;autora Davida Borensteina i Pavela Talankina. To je intiman, hrabar i uznemirujuće aktuelan portret čovjeka koji se, bez političke moći, zaštite ili društvenog statusa, usuđuje da uradi ono što većina ne smije ni da pomisli - da se otvoreno suprotstavi režimu Vladimira Putina. Film istražuje hrabrost, cijenu slobode i granice individualnog otpora u autoritarnom društvu.
Film „Dječak u roze pantalonama“ autorke Margerite Feri, na repertoaru je od 18h45. Ta duboko potresna priča zasnovan je na istinitom događaju. Andrea je imao svega petnaest godina kada je, usljed brutalnog vršnjačkog nasilja, oduzeo sebi život. Bio je to prvi slučaj u Italiji u kojem je zlostavljanje među mladima dovelo do samoubistva, ostavivši zemlju u šoku i nevjerici. Film ne istražuje samo tragični događaj, već i sistemsku odgovornost i empatiju prema žrtvama vršnjačkog nasilja.
Treća projekcija počinje u 20h45, sa društveno angažovanim trilerom “Histerija” reditelja Mehmeta Akifa Bujukatalaja. Film prikazuje napetu dinamiku multietničke filmske ekipe suočene s krizom identiteta i povjerenja nakon što se, tokom snimanja jedne scene, dogodi spaljivanje Kur’ana. Naizgled bezazlena situacija pokreće lavinu sumnji, stereotipa i međusobnih optužbi, pretvarajući set u prostor intenzivne psihološke napetosti. To je i priča o opasnosti brzih zaključaka, pukotinama u multikulturalnim kolektivima, ali i o mehanizmima kojima strah i neznanje mogu razoriti svaku zajednicu.
Ovogodišnje izdanje se realizuje uz podršku Opštine Kotor, Opštine Berane, KIC „Budo Tomović“, Crnogorske kinoteke, JU KC „Nikola Đurković“, Centra za kulturu Berane, Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Fonda za manjine, Kancelarije za ljudska prava Visokog komesara UN, Programa za razvoj UN (UNDP) i Evropske unije.
Partneri UBRZAJ festivala su Međunarodni festival dokumentarnog filma Beldocs iz Beograda &nbsp;i Mreža festivala filmova o ljudskima pravima (HRFN) sa sjedištem u Amsterdamu.
Posvećenost društvenoj odgovornosti reflektovana je kroz sponzorstva hotela Crown Plaza Podgorica, Metropolisa, Companie de Vinos i PG taksija.
Medijski pokrovitelji UBRZAJ 2025 su televizije Nova M, PG TV, TV E, Radio i portal Antena M, dnevni list Pobjeda, portal i dnevni list DAN, Radio D, portal CdM, portal Analitika, Radio Kotor, Radio Berane, Radio Tivat, Radio Titograd i radio Elmag, El, Mag i Arena.
Ulaz na sve projekcije je besplatan, a više informacija je dostupno na https://ubrzaj.me/

Otvoreno kotorsko izdanje Festivala UBRZAJ 2025, a Podgorica danas u znaku filmskih priča o različitim oblicima otpora

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: apel