Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani rekao je da se zalaže da sve države zapadnog Balkana uđu u Evropsku uniju (EU) prije 2030. godine, javlja Anadolija.
Tajani je pred početak sastanka zemalja zapadnog Balkana i prijatelja u Rimu, kazao da je cilj da skup posluži jačanju odnosa između Brisela i Balkana.
- Mi smo za ulazak svih zemalja u EU prije 2030. godine. Možda Bosni i Hercegovini (BiH) treba više vremena, ali ostale (Srbija, Crna Gora, Albanija, Sjeverna Makedonija) su napredovale i mislim da je 2029. dobar trenutak. To želimo i za BiH, ali možda će trebati više vremena. I dalje podržavamo - rekao je Tajani.
On je istakao kako se nada da se tenzije između Kosova i Srbije neće nastaviti.
Tajani je i ranije u raznim prilikama iznosio stav da bi Zapadni Balkan trebalo ući u EU prije 2030. godine.
Sastanku su prisustvovali šefovi diplomatija Albanije, BiH, Kosova, Sjeverne Makedonije, Crne Gore i Srbije, kao i šefovi diplatija Grupe prijatelja Zapadnog Balkana -Italije, Austrije, Hrvatske, Grčke, Češke, Slovačke i Slovenije.
Prisustvovale su i visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Kaja Kallas i komesarka EU-a za proširenje Marta Kos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Tajani: Italija podržava da zemlje Zapadnog Balkana uđu u EU do 2030.

Italija će biti veliki promoter proširenja Evropske unije (EU) i podrška Crnoj Gori na integracionom putu, ali i značajan ekonomski partner, poručeno je sa sastanka crnogorskog premijera Milojka Spajića i potpredsjednika Vlade Italije Antonija Tajanija. 
 
Kako je saopšteno iz Spajićevog kabineta, dvije države imaju istorijski dobre bilateralne odnose, ali će u presudnom momentu za Crnu Goru na putu ka EU Italija dati još jaču podršku. 
 
Tajani je rekao da je za Italiju ulazak zemalja Zapadnog Balkana u EU politički prioritet i da su spremni da podrže evropsku integraciju Crne Gore. 
 
- Smatramo da je moguće da 2028. Crna Gora uđe u EU i da to je savršen termin. Promovisaćemo ideju proširenja i na svaki način pomoći - istakao je Tajani. 
 
Spajić je naglasio da je zbog istorijske bliskosti i kulturoloških sličnosti Italija, koja će u prvoj polovini 2028. godine predsjedavati EU, jedan od najvažnijih partnera Crne Gore. 
 
U saopštenju se navodi da je, uz podršku na planu integracija, jačanja administracije, borbu protiv kriminala i korupcije, na sastanku potenciran prostor za jačanje ekonomskih veza. 
 
Spajić je rekao da Crna Gora želi daleko jaču ekonomsku saradnju sa Italijom i da smatra da postoji mnogo prostora da se ona unaprijedi. 
 
Pema njegovim riječima, energetska povezanost uspostavljena podmorskim kablom, odlična je osnova za razvoj saradnje u toj oblasti. 
 
Takođe, kako je naveo, postoji velika prilika za zajedničko djelovanje u velikim infrastrukturnim projektima koji počinju da se rade u Crnoj Gori. 
 
- Oblasti, koje donose prostor za saradnju su još turizam i poljoprivreda, a iskustvo i znanje italijanskih malih i srednjih preduzeća može ključno uticati na razvoj naših kompanija - kazao je Spajić. 
 
Na sastanku je konstatovano da su politička stabilnost i predvidivost za naredni period ključni za dolazak velikih kompanija. 
 
- U kontekstu jačanja ekonomske saradnje dogovorena je organizacija biznis foruma, kao i dolazak predstavnika italijanskih kompanija u studijsku posjetu Crnoj Gorii - navedeno je u saopštenju. 
 
Sastanku u Vili Gorica prisustvovali su i potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović, ambasadorka Crne Gore u Rimu Milena Šofranac Ljubojević i ambasadorka Italije u Podgorici Andreina Marsela.

1250x600

1084x550

Tajani: Bićemo podrška Crnoj Gori na EU putu

Italijanski predsjednik Serđo Matarela posjetiće Crnu Goru početkom naredne godine, saopšteno je na sastanku crnogorskog predsjednika Jakova Milatovića i ministra vanjskih poslova Italije Antonija Tajanija. 
 
Na sastanku su, kako je saopšteno iz Milatovićevog kabineta, konstatovani odlični i prijateljski odnosi dvije zemlje, koje karakteriše tradicionalno prijateljstvo i kontinuirani politički dijalog na najvišem nivou. 
 
Milatović je istakao da Crna Gora, kao predvodnica u pregovaračkom procesu, mora nastaviti sa sprovođenjem suštinskih reformi kako bi do 2028. godine postala punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
On je kazao i da je optimista da se to može desiti tokom prve polovine 2028, kada će Italija predsjedavati EU. 
 
- Uz kontinuiranu podršku evropskoj integraciji naše zemlje, Milatović je ukazao i na važnost snažnog savezništva dvije države u okviru NATO-a, imajući u vidu da je Italija jedna od najaktivnijih članica Alijanse - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da je Milatović iskazao zadovoljstvo zbog najavljene posjete Matarele Crnoj Gori na proljeće naredne godine. 
 
Tajani je poručio da je Italija pouzdan partner Crne Gore na evropskom putu, i da je vidi kao jednog od najvećih prijatelja na Zapadnom Balkanu. 
 
- Dva zvaničnika su ukazala na važnost saradnje u oblasti borbe protiv kriminala kroz snaženje veza između ministarstava pravde i prisustvo pripadnika italijanske Guardia di Finanza u Crnoj Gori, koje će biti ojačano u narednom periodu - navedeno je u saopštenju. 
 
Dodaje se da je obostrano iskazano interesovanje za dalje jačanje ekonomske saradnje u oblasti energetike, investicija i turizma i istaknuta važnost bolje saobraćajne povezanosti dvije države.

Matarela početkom naredne godine dolazi u Crnu Goru

Ministar vanjskih poslova Italije Antonio Tajani danas je poručio da Italija podržava ulazak Crne Gore u Evropsku uniju i izazio nadu da ćemo njena članica postati prije 2030. godine.
- Sve ono što mi budemo znali biće vam na raspolaganju kako biste lakše ušli u EU. Mi imamo veliko iskustvo kada je u pitanju organizovani kriminal, a Crna Gora ima ogroman problem sa organizovanim kriminalom - ocijenio je on na konferenciji sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem.
On smatra i da je neophodan veći broj letova iz Rima do Crne Gore. To je rekao uz obećanje da će razmotriti što bi još moglo da se na tom polju uradi.
Ibrahimović je na konferenciji saopštio da je ovo prva posjeta nekog predstavnika Italije otkad je stupio na dužnost.
- Naši odnosi su prijateljski, a saglasni smo da je EU perspektiva jedini put kojim možemo ići. Razgovarali smo i o daljim koracima, a Italija će nastaviti da nas podržava - rekao je on.
<h2>Ibrahimović: Ne smijemo dozvoliti da nemamo ambasadore na važnim pozicijama</h2>
Odgovarajući na novinarska pitanja, Ibrahimović je rekao da se sastao sa predsjednikom Crne Gore Jakovom Milatovićem sa kojim je imao kvalitetan razgovor.
- Rekao sam da se nadam da će premijer (Milojko Spajić) i predsjednik (Jakov Milatović) naći zajednički jezik, te da ćemo u krajnjem izabrati nove ambasadore. Ja sam za to da ne gledamo ko je kriv, a ja ću dati sve od sebe da pronađemo kandidate koji će biti najkvalitetniji. Ne smijemo dozvoliti da nemamo ambasadore na važnim pozicijama - objašnjava Ibrahimović.
Tajani je poručio da Crna Gora ima odlične predstavnike u Italiji.

Tajani: Nadamo se da će Crna Gora postati članica EU prije 2030, morate se izboriti sa organizovanim kriminalom

Ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije Antonio Tajani boraviće danas u radnoj posjeti Crnoj Gori.&nbsp;
Kako je najavljeno iz ambasade Italije u Crnoj Gori, Tajani će se sastati sa najvišim predstavnicima vlasti kako bi isticao stalnu posvećenost Italije rastu, stabilnosti i perspektivi evropskih integracija regiona Zapadnog Balkana.
Tajani će se u Podgorici sastati sa predsjednicima države i Vlade, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, i sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Tajani je kazao da je Zapadni Balkan prioritet italijanske vanjske politike kome posvećuju stalnu pažnju, i na multilateralnom nivou, predsjedavajući grupom Prijatelja Balkana sa kojom će se ponovo sastati u Njujorku za nekoliko dana.&nbsp;
On je rekao da rade na daljem jačanju istorijskih veza sa Crnom Gorom.
- Stvaranjem posebnog zajedničkog komiteta, mi u potpunosti sprovodimo Sporazum o strateškoj saradnji koji je nekadašnji predsjednik (Silvio) Berluskoni potpisao 2010. godine. Dvije obale Jadrana su sve bliže i bliže - kazao je Tajani.&nbsp;
Integracije infrastruktura i tržišta električne energije su, kako je kazao, pokretačka snaga za rast - odnosno izvanredan most koji približava Balkan Evropskoj uniji.
- Željeno dvostručenje podmorskog dalekovoda koji je izgradila kompanija Terna će doprinijeti da Crna Gora postane istinsko energetsko čvorište regiona i ojača će sigurnost snabdjevanja - dodao je Tajani, koji će otvoriti rad “Okruglog stola o energetici Italija i Crna Gora” u Podgorici.

Tajani danas u radnoj posjeti Crnoj Gori

Ministar vanjskih poslova i međunarodne saradnje Italije, Antonio Tajani, doputovaće sjutra u radnu posjetu Crnoj Gori. 
 
Kako je najavljeno iz ambasade Italije u Crnoj Gori, Tajani će se sastati sa najvišim predstavnicima vlasti kako bi isticao stalnu posvećenost Italije rastu, stabilnosti i perspektivi evropskih integracija regiona Zapadnog Balkana. 
 
Tajani će se u Podgorici sastati sa predsjednicima države i Vlade, Jakovom Milatovićem i Milojkom Spajićem, i sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. 
 
Tajani je kazao da je Zapadni Balkan prioritet italijanske vanjske politike kome posvećuju stalnu pažnju, i na multilateralnom nivou, predsjedavajući grupom Prijatelja Balkana sa kojom će se ponovo sastati u Njujorku za nekoliko dana. 
 
- Radnim posjetama i poslovnim forumima koji se održavaju sa svim zemljama u okruženju otvaramo nove puteve za jačanje izvoza i investicija italijanskih kompanija - dodao je Tajani. 
 
On je rekao da rade na daljem jačanju istorijskih veza sa Crnom Gorom. 
 
- Stvaranjem posebnog zajedničkog komiteta, mi u potpunosti sprovodimo Sporazum o strateškoj saradnji koji je nekadašnji predsjednik (Silvio) Berluskoni potpisao 2010. godine. Dvije obale Jadrana su sve bliže i bliže - kazao je Tajani. 
 
Prema njegovim riječima, integracije infrastruktura i tržišta električne energije su pokretačka snaga za rast, odnosno izvanredan most koji približava Balkan Evropskoj uniji. 
 
- Željeno dvostručenje podmorskog dalekovoda koji je izgradila kompanija Terna će doprinijeti da Crna Gora postane istinsko energetsko čvorište regiona i ojača će sigurnost snabdjevanja - dodao je Tajani, koji će otvoriti rad “Okruglog stola o energetici Italija i Crna Gora” u Podgorici. 
 
Tajani će sjutra boraviti i u radnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji gdje će se, kako je najavljeno, sastati sa predsjednicima države i parlamenta Gordanom Silijanovskom Davkovom i Afrimom Gašijem, sa premijerom Hristijanom Mickoskim i sa ministrom vanjskih poslova i trgovine Timčom Mućunskim. 
 
Tajani je kazao da je Sjeverna Makedonija ključni partner u obezbjeđivanju budućnosti prosperiteta i stabilnosti za cijeli region Zapadnog Balkana. 
 
- Radimo na prevazilaženju svih prepreka na putu Skoplja ka pridruživanju EU. Postoji veoma veliki potencijal za dalje jačanje naših bilateralnih odnosa počevši od saradnje u strateškim sektorima i sektorima sa visokom dodatom vrijednošću - zaključio je Tajani.

Tajani sjutra u radnoj posjeti Crnoj Gori

Tržište izdavanja stanova funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, saopštio je predsjednik Udruženja podstanara - Moj dom Dragan Živković i dodao da su oni prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez institucionalne podrške.
On je u intervjuu Pobjedi kazao da su, imajući u vidu inflaciju i ekonomsku nesigurnost, glavni faktori koji doprinose rapidnom rastu kirija sezonski turizam i kratkoročni najam, kao i nekontrolisana urbanizacija i kupovina nekretnina radi profita.
Živković je rekao da nedostaje zakonska regulacija i kontrola tržišta najma, javno stanovanje i subvencionisani modeli. Crna Gora nema zvaničan registar podstanara, tako da nije poznat tačan broj, iako se pretpostavlja da deset odsto populacije ne živi u svom stanu.
On smatra da je glavni uzrok rasta kirija u pretvaranju stanovanja iz osnovnog ljudskog prava u tržišnu robu.
- Stanovi se sve više grade i kupuju isključivo u investicione svrhe, a ne za život. Sezonski turizam dodatno destabilizuje tržište, naročito ljeti kada se podstanari izbacuju da bi se stanovi izdavali turistima. Nedostatak zakonske regulative, poreske politike i javnog stambenog fonda dodatno omogućavaju nekontrolisani rast cijena - saopštio je Živković.
On je dodao da je trenutnu situaciju na tržištu nekretnina u Crnoj Gori izuzetno nepovoljna, nesigurna i neodrživa.
- Podstanari su prepušteni sami sebi, suočeni sa visokim kirijama, nesigurnim ugovorima, čestim izbacivanjima i bez ikakve institucionalne podrške. Tržište funkcioniše gotovo isključivo u sivoj zoni, što dodatno pogoršava stanje - kazao je Živković.
On smatra da se rast kirija može zaustaviti ili na neki način staviti pod kontrolu, uvođenjem kontrole cijena u određenim zonama, poreskih mjera na prazne stanove, subvencionisanog stanovanja i javnih fondova, kao i donošenjem zakona o podstanarima.
Živković je rekao da je potrebna hitna sistemska intervencija koja bi podrazumijevala pravno regulisanje tržišta najma, formiranje javnog stambenog fonda, renoviranje i otkup praznih stanova za socijalno stanovanje, uvođenje subvencija i pravne pomoći podstanarima.
- Neophodna je i aktivna saradnja opština, države i civilnog sektora - poručio je Živković.
On je podsjetio da je Udruženje podstanara pokrenulo inovativni model fer i sigurnog stanovanja pod nazivom Novi model stanovanja – put ka pravednijem i sigurnijem stanovanju u Crnoj Gori. Cilj tog modela je sistemska zaštita podstanara, unapređenje odnosa između zakupaca i stanodavaca, kao i dugoročno rješavanje stambenog pitanja kroz pripremu za socijalnu stanogradnju planiranu za narednu godinu.
Model donosi konkretne mehanizme podrške, među kojima se izdvajaju: subvencionisana 12. kirija za članove koji redovno izmiruju obaveze, pravna zaštita pri sklapanju ugovora i u slučaju zloupotreba, pravo prvenstva za socijalne stanove i fer uslovi, bez skrivenih troškova, visokih provizija i nepovoljnih ugovora.
Pored toga, model poziva i stanodavce da se uključe i doprinesu izgradnji stabilnog i poštenog tržišta zakupa. Udruženje podstamara navodi da je stanovanje osnovno ljudsko pravo, a ovaj model je prvi ozbiljan korak ka vraćanju socijalne dimenzije stanovanju u Crnoj Gori.
Živković je naveo da su planirani pravni savjeti i podrška podstanarima u slučajevima zloupotreba.
- Udruženje već pruža osnovnu pravnu pomoć, a u planu je širenje te usluge kroz saradnju sa advokatima, pravnim klinikama i NVO sektorom. Takođe, radi se na formiranju mreže lokalnih savjetovališta - kazao je Živković.
On smatra da postoje neregulisane ili sive zone na tržištu izdavanja stanova koje dodatno otežavaju položaj podstanara.
- Ogroman broj stanova se izdaje „na crno“, bez ugovora i evidencije. To podstanare ostavlja bez ikakvih prava, izloženim arbitrarnim odlukama stanodavaca, a državu bez poreza i kontrole - saopštio je Živković.
On je dodao da preko 80 odsto podstanara nema nikakav ugovor.
- Neregulisano izdavanje nije samo poreski problem, već i pitanje ljudskih prava, sigurnosti i dostojanstva hiljada ljudi koji žive u stalnom riziku - poručio je Živković.
Udruženje, prema njegovim riječima, snažno zagovara uvođenje kontrole kirija, barem u opterećenim urbanim zonama.
- Smatramo da treba razviti modele najma sa ograničenim cijenama i stimulisati stanodavce koji izdaju pod fer uslovima što i jeste glavna aktivnost našeg projekta Novi model stanovanja u Crnoj Gori - kazao je Živković.

Živković: Tržište izdavanja stanova u sivoj zoni

Delegacije SAD-a i Irana će se sastati narednu subotu u Rimu kako bi nastavili pregovore vezane za iranski nuklearni program, piše "Axios", prenosi Klix.ba.
Kako su istakli saradnici predsjednika SAD-a Donalda Trampa, prva runda, održana prethodne sedmice u Omanu dala je dobre rezultate, te su pregovori prešli iz indirektnih u direktne.
Mada to Iran nije potvrdio, Amerikanci tvrde da su izaslanik SAD-a za Bliski istok Stiv Vitkof i iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči održali razgovor dug 45 minuta.
Na američki zahtjev, razgovori su iz Omana prebačeni u Rim, gdje će sljedeće subote biti novi sastanak ove dvije delegacije.
"Axios" takođe otkriva da su obje strane počele razgovore s "mnogo nepovjerenja", gdje su Iranci spominjali da se Tramp povukao iz originalnog sporazuma o nuklearnom programu, dok su članovi delegacije SAD-a iznijeli tvrdnju da Iran ne razvija nuklearni program iz "mirnih razloga."
Ipak, uspjeli su se dogovoriti da nastave s razgovorima, rekavši kako "vide put ka dogovoru" tokom ovih pregovora.
Iranski cilj, kako je rekao i Arakči, je ukidanje sankcija koje su aktivne nekoliko decenija, dok Amerika traži smanjenje kapaciteta nuklearnog programa ove zemlje.
Podsjetimo, Iran i SAD su, zajedno s još nekoliko zemalja, potpisale nuklearni sporazum 2015. godine, ali se iz njega povukao Tramp 2018. godine.

U Rimu zakazana nova runda pregovora Irana i SAD-a o nuklearnom programu

U drugom krugu predsjedničkih izbora u Ekvadoru najviše glasova osvojio je Danijel Noboa, saopštilo je Nacionalno izborno vijeće te zemlje.&nbsp;
- Pobjeda je ubjedljiva i istorijska - poručio je Noboa, dok je njegova protivkandidatkinja Luisa Gonzales izjavila da će tražiti ponovno brojanje glasova.&nbsp;
Nobou, nakon izborne pobjede, predstoji borba protiv narko-kartela.
Birači u Ekvadoru izabrali su 37-godišnjeg Danijela Nobou za predsjednika u drugom krugu izbora. Na vlasti je od novembra 2023. godine, kada je pobijedio na vanrednim izborima raspisanim nakon opoziva njegovog prethodnika Giljerma Lasa i raspuštanja parlamenta.
Noboa je pobijedio ljevičarku Gonzales sa oko 56 odsto osvojenih glasova, a svoju pobjedu opisao je kao istorijsku, jer je osvojio približno 10 odsto više glasova od rivalke.
Iako je u prvom krugu, održanom u februaru, imao 16.746 glasova više od Gonzales, istraživanja javnog mnjenja uoči drugog kruga ukazivala su na to da oba kandidata imaju podjednake šanse za pobjedu.
Gonzales je poručila svojim simpatizerima da ne prihvata rezultate izbora i da će zahtijevati ponovno brojanje glasova, nazvavši ih &nbsp;"najgorom i najgrotesknijom izbornom prevarom u istoriji Ekvadora".
Uoči izbora, Vlada Ekvadora proglasila je vanredno stanje u trajanju od 60 dana u sedam od ukupno 24 provincije, kao i u prijestonici Kitu i zatvorima širom zemlje, kako bi suzbila nasilje povezano s trgovinom drogom.
Ubistva, krijumčarenje oružja, krađe goriva, iznude i drugi zločini koje izvode lokalne kriminalne grupe u naglom su porastu u posljednjih pet godina.
Ekonomija Ekvadora se istovremeno još oporavlja od posljedica pandemije kovida-19, dok nezaposlenost nastavlja da raste.

Danijel Noboa ponovo izabran za predsjednika Ekvadora

Ljekar Donalda Trampa kaže da je najstariji čovjek koji je izabran za predsjednika Sjedinjenih Država "potpuno sposoban" da služi kao vrhovni komandant, pošto je Bijela kuća objavila rezultate fizičkog pregleda koji je Tramp imao u petak.
Sedamdesetosmogodišnji Tramp je desetak kilograma lakši od kada je njegov posljednji pregled na poziciji predsjednika 2020. pokazao da graniči sa gojaznošću.
Njegov ljekar, mornarički kapetan Šon Barbabela, naveo je "aktivan način života" koji "i dalje značajno doprinosi" dobrobiti republikanskog predsjednika. Tramp puni 79 godina 14. juna.
U rezimeu sveobuhvatnog pregleda na tri stranice, doktor je rekao da je Tramp "potpuno sposoban da obavlja dužnosti vrhovnog komandanta i šefa države". Tramp je na pregledu imao 102 kilograma, u odnosu na 111 prije više od četiri godine.
U sažetku se navodi da je Tramp ranije imao operaciju katarakte na oba oka, ali nije uključivao datum ili datume. To je uobičajena procedura među starijim ljudima, koja obično uključuje uklanjanje zamućenog očnog sočiva i zamjenu vještačkim sočivom kako bi se razjasnio vid.
U julu 2024. godine, prema izvještaju, tadašnji kandidat Tramp je imao kolonoskopiju koja je otkrila benigni polip i stanje zvano divertikuloza. To je uobičajeno stanje u kojem zidovi crijeva slabe sa godinama. Može dovesti do upale, iako većina ljudi sa njim nikada ne doživi nikakve probleme.
Tramp je ponovo prošao Montrealski test kognitivne procjene, kratki skrining test za procjenu različitih funkcija mozga, napisao je Barbabela. Test uključuje pamćenje liste izgovorenih riječi i slušanje liste nasumičnih brojeva i njihovo ponavljanje unazad, između ostalih pitanja.
Predsjednik je takođe u petak pregledan na simptome depresije i anksioznosti i imao je normalne rezultate na upitnicima za ta stanja, navodi se u izvještaju.
Tramp je možda najstarija osoba izabrana na najvišu funkciju u zemlji, ali zaostaje četiri godine za demokratom Džoom Bajdenom, koji je imao 82 godine kada mu je prestao predsjednički mandat u januaru.
Barbabela je naveo da je Tramp i dalje "odličnog zdravlja" sa "robusnim" srčanim, plućnim, neurološkim i opštim fizičkim funkcijama.
Doktor je rekao da Trampovi dani uključuju učešće na više sastanaka, javnih nastupa, dostupnost medijima i "česte pobjede u golf događajima". Tramp je strastveni igrač golfa koji je rekao da je nedavno osvojio turnire koji su se igrali u klubovima u njegovom vlasništvu na Floridi.
Trampov nivo holesterola se vremenom poboljšao i smanjio na normalan nivo, u čemu je pomogla terapija lijekovima.
Njegov krvni pritisak je bio blago povišen, 128 prema 74, a puls u mirovanju od 62 otkucaja u minuti, u skladu sa prethodnim testovima.
Tramp takođe uzima aspirin, koji može da smanji rizik od srčanog i moždanog udara.
Ispitivanje je otkrilo manje oštećenje kože od sunca na Trampovoj koži i nekoliko benignih lezija, ali ništa zabrinjavajuće. Takođe je potvrđen ožiljak na Trampovom desnom uhu od prostrijelne rane tokom pokušaja atentata na predizbornom skupu u Batleru u Pensilvaniji u julu 2024.
Isti doktor je obavio i nadgledao Trampov ljekarski pregled i rekao da uključuje dijagnostičko i laboratorijsko testiranje pored konsultacija sa 14 specijalista.
Barbabela je odlikovani mornarički ljekar koji je specijalizovan za hitnu i taktičku medicinu i služio je nekoliko puta na dužnosti u Iraku i Avganistanu. Ima nagradu Purpurno srce i Legiju časti, koje su među najvišim vojnim počastima.
Barbabela je takođe treći uzastopni ljekar specijalista osteopatije na poziciji predsjedničkog ljekara, poslije Bajdenovog ljekara i jednog od ljekara koji je brinuo o Trampu u njegovom prvom mandatu.
On je vodio zdravstvenu kliniku za članove mornarice u Haveloku u Sjevernoj Karolini, prije nego što ga je Tramp pozvao na taj posao.

Tramp zdravstveno "potpuno sposoban" da obavlja funkciju predsjednika

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: antonio-tajani