Na današnji dan, sa pijetetom i ponosom prisjećamo se antifašističke borbe naših predaka - heroja i rodoljuba i istrajno čuvamo tekovine mira, pravde i zajedništva koje su nam u amanet ostavili - poručio je predsjednik Opštinskog odbora Demokratske partije socijalista (DPS) u Baru Mladen Đuričić čestitajući Dan oslobođenja tog grada.
Njihova žrtva, hrabrost i nepokolebljiv duh ostaju, dodaje Đuričić, duboko ukorijenjeni u temeljima Bara.
- Baš zato, Bar je kroz svoju istoriju bio svetionik skladnog suživota različitih kultura, vjera i naroda, uporište tolerancije i jedinstva - podvukao je on.
Demokratska partija socijalista oduvijek je, ističe on, bila posvećena viziji razvoja Bara kao modernog, prosperitetnog i otvorenog grada, u kakvom danas živimo.
- Na temeljima odgovornog i predanog rada lokalne uprave, nastavićemo da valorizujemo sve raspoložive resurse, unapređujemo privredni ambijent, jačamo socijalni i kulturni karakter, razvijamo infrastrukturu i time doprinosimo društvenom napretku i poboljšanju kvaliteta života u našem gradu. Neka nas ovaj dan nadahne da se sa još više energije i posvećenosti, zajednički zalažemo za budućnost našeg grada i svakog pojedinca koji u njemu živi - zaključio je Đuričić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Đuričić: Antifašistička borba naših predaka duboko je ukorijenjena u temeljima Bara

&nbsp;Esbjerg je izuzetna ekipa, koja ima kvalitet za fajnl-for Lige šampiona, kazala je rukometašica OTP Group Budućnost Jelena Radivojević.
Budućnost će u nedjelju biti gost Esbjerga, u sedmom kolu A grupe.
Podgorički tim bez bodova je u dosadašnjem dijelu takmičenja, dok Esbjerg ima polovičan učinak - po tri pobjede i poraza.
- Esbjerg je jedna izuzetna ekipa, spremna i za fajnl-for Lige šampiona, a i kandidat za osvajanje. Važna utakmica, biće teško, ali daćemo sve od sebe i nadam se zadržati nivo iz prethodnog meča - kazala je Radivojević.
Ona očekuje da Budućnost sa pozitivnom energijom putuje u Dansku.&nbsp;
- Nadamo se da možemo i na individualni, ali i na timski kvalitet da dođemo do još jedne dobre utakmice. Da pokušamo da zaustavimo njihov kontranapad, da primimo što manje golova i da naša odbrana bude na nivou - rekla je Radivojević.
Nedjeljni duel počeće u 14 sati.

Radivojević: Esbjerg ima kvalitet za fajnl-for Lige šampiona

Proširenje Evropske unije (EU) je geopolitička i geoekonomska potreba, ali i ključni instrument transformacije evropskog kontinenta, kazao je glavni pregovarač Crne Gore sa Unijom Predrag Zenović.
&nbsp;On je, na Delfi ekonomskom forumu u Briselu, istakao da Crna Gora ulazi u završnu fazu procesa pristupanja sa jasnim ciljem da do 2028. godine bude spremna za članstvo.
Kako je kazao Zenović, za Crnu Goru pristupanje nije samo tehnički process, već državni projekat koji spaja ambiciju sa kredibilitetom, brzinu sa standardima i politiku sa vladavinom prava.
&nbsp;- Proširenje nije izbor između stabilnosti i integracije, već put ka stabilnosti kroz integraciju - poručio je Zenović na sesiji „Enlarging the Union: Regaining Momentum“.
On je poručio da je proširenje ključno za jačanje geopolitičke i geoekonomske pozicije EU, jer doprinosi kolektivnoj bezbjednosti, stabilnosti i otpornosti kontinenta.
Zenović je naglasio da proširenje zasnovano na zaslugama ostaje najbolji način da evropski poredak mira, napretka i vladavine prava transformiše zemlje kandidate i učvrsti povjerenje u proces koji nagrađuje rezultate i kredibilne reforme.
On je dodao da je Crna Gora odlučna da završi pregovore i spremi se za članstvo do 2028. godine.
&nbsp;Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je ovogodišnji forum okupio vodeće evropske i međunarodne donosioce odluka i stručnjake koji su raspravljali o ključnim izazovima evropske politike, spoljne i bezbjednosne strategije, energetske tranzicije, ekonomskog rasta i industrijske otpornosti.
&nbsp;Kako su naveli, u okviru programa razmatrane su teme poput evropske spoljne politike u uslovima globalnih sukoba, energetske bezbjednosti, trgovinskih i demografskih izazova te nove dinamike procesa proširenja EU.
&nbsp;- Učešće glavnog pregovarača na forumu dodatno potvrđuje aktivnu i prepoznatljivu ulogu naše zemlje u evropskim debatama o budućnosti Unije, kao i posvećenost Vlade Crne Gore da državu uvede u završnu fazu evropskih integracija i učini je spremnom za članstvo do 2028. godine - navodi se u saopštenju.

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv dugogdišnjeg tajnog agenta Duška Golubovića, Tuzanina Sandera Stanaja i još 13 osoba zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije koja je krijumčarila cigarete.
To je saopšteno iz SDT-a.
SDT navodi da su članovi te kriminalne organizacije od osnivanja i tokom djelovanja postali Nuo Stanaj, Abedin Pepić, Andrija Petanović, Vukota Vujošević, Đoko Lješković, Mileta Simanić, Adnan Suković, Ivan Turčinović, Predrag Madžgalj, Veton Berišaj, Prokopije Perić, Dejan Milić, Radoje Dakić, i druge za sada neidentifikovane osobe.
- Specijalno državno tužilaštvo je, Specijalnom odjeljenju Višeg suda u Podgorici, nakon završene istrage, danas predalo optužnicu protiv 15 okrivljenih: D.G., S.S., N.S., A.P., A.P., V.V., Đ.Lj, M.S., A.S., V.B., P.P., P.M., D.M., R.D. i I.T., zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i više produženih krivičnih djela krijumčarenje, učinjenih u saizvršilaštvu - piše u saopštenju SDT-a.
Oni navode da je predmet optužnice "osnovana sumnja da su okrivljeni D.G. i S.S. organizovali kriminalnu organizaciju, čiji pripadnici su postali ostali okrivljeni i druga nepoznata lica, sa ciljem da se, tokom 2020. i 2021.godine, bavi prenošenjem preko carinske linije, uz izbjegavanje mjera carinskog nadzora, neocarinjenih cigareta iz slobodne carinske zone Luke Bar i njihovom prodajom, prikrivanjem i rasturanjem u Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji i Italiji, pa su neplaćanjem carina, akciza i poreza za krijumčarene cigarete, pribavili kriminalnoj organizaciji nezakonitu dobit, a oštećenoj Crnoj Gori nanijeli štetu".
- Protiv okrivljenih i sa njima povezanim osobama je pokrenuta finasijska istraga čiji je predmet sva pokretna i nepokretna imovina za koju postoji osnovana sumnja da su je okrivljeni stekli izvršenjem krivičnih djela, u cilju njenog trajnog oduzimanja - navode u SDT-u.
Golubović je uhapšen 9. maja, a Sander Stanaj je u bjekstvu.

Podignuta optužnica protiv Golubovića, Stanaja i još 13 osoba

Crnu Goru vidimo kao ozbiljnu državu i partnera koji pruža velike mogućnosti za investiranje - poručio je predsjednik Odbora direktora i izvršni direktor kompanije „Faminas Investment Group“ i "Exim Finance Dubai" Salah Al Naser na sastanku sa ministrom pomorstva Filipom Radulovićem u Dubajiu.
Oni su, kako je saopšteno iz resora pomorstva, razgovarali o mogućim investicijama u pomorski sektor Crne Gore, sa posebnim fokusom na saradnju u vezi AD Barska plovidba.
- Današnji sastanak jasno potvrđuje da je pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore - rekao je Radulović.
Planirano je, kako su naveli u saopštenju, da Vlada, odnosno resorno Ministarstvo, potpiše Memorandum o razumijevanju sa „Faminas Investment Group“ do kraja godine čim se za to stvore formalno-pravne pretpostavke.
- Ovaj korak predstavlja značajan podsticaj za unapređenje pomorskog sektora i jačanje ekonomskih veza između Crne Gore i UAE i u potpunosti je u skladu sa potpisanim međudržavnim sporazumima - naveli su u Minstarstvu pomorstva.
Investitor iz Dubajia pokazao je, prema njihovim riječima, interesovanje i za investicije u drugim sektorima o čemu će biti više razgovora tokom njegove posjete Crnoj Gori.

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

Goran Jokić nije više načelnik Regionalnog centra bezbjednosti „Centar“.
To je informacija koju su porodice žrtava dva masakra na Cetinju, koje skoro deset mjeseci organizuju blokade na Kruševom ždrijelu, dobili iz kabineta predsjednika Vlade Milojka Spajića i Uprave policije.
Iako je Jokićeva smjena bila jedan od njihovih zahtjeva nijesu, kažu, zadovoljni, jer im nije rečeno što će biti s njim.
Vesna Pejović, majka i baka ubijenih u masakru na Medovini podvukla je da nijesu zadovoljni jer su imali više zahtjeva.
- Rekli su mi da je Zakon o oružju još u Briselu na razmatranju i da će doći u Skupštinu. Međutim, vidim kako u u Skupštinu ulijeću zakoni, to je strašno. Evo brzo će Zakon za emigrante, ali Markov i Mašanov Zakon stoji na jednom mjestu. Najvjerovatnije da ne odgovara. Nisam zadovoljna, jer smo deset mjeseci ovdje bitisali po najvećem nevremenu da dobijemo polovičan odgovor - jasna je Pejović.
Ona je pozvala novinare da traže odgovor jer oni precizan nijesu dobili.
- Gdje je, što je, samo da je Jokić smijenjen. Ne vjerujem nikome. Nikome. Kažem vam što mi je v.d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović rekao da je on (Jokić) smijenjen, da je predao za penziju, ali gdje je i kako je… Rekao mi je (Šćepanović) da se neće javno oglašavati. Zašto? Ne znam. Ne znam što je ta misterija da se taj Jokić ne pomene. Vjerujte mi, ništa mi nije jasno - poručila je Pejović.
Građani Cetinja i večeras su blokirali put na Kruševom ždrijelu, tražeći pravdu za žrtve dva masakra u kojima je ubijeno 23 ljudi. Da li će nakon Jokićeve smjene nastaviti s blokadama odlučiće naknadno i o tome obavijestiti javnost.

Goran Jokić više nije načelnik RCB „Centar“

"Ovaj Čađenović je lud kad se nakači, ali padaće i njemu optužnice. Meni ovaj Čađenović poklopio sve ove moje. Bolesnik. Od Čađa me ništa ne može iznenaditi, kad vidim kako sastavlja optužnice i što piše". Ma, tamo niko ne može uticati kad Čađo upre. Ludak. On nam sve pakuje. Katnića i Čađa neka zapale, a ostalo sve treba da bude kao do sada... Ovo je samo dio poruka koje su razmjenjivali visokorangirani članovi kavačkog klana i njihove vođe Radoj Zvicer i Slobodan Kašćelan za čiji interes sam, prema stavu kreatora optužnice, navodno radio - kazao je danas u Višem sudu suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Njega je Tužilaštvo označilo da je svoj službeni položaj podredio kavačkom mafijaškom klanu a osim njega na optužnici je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i nekadašnji glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Čađenović je završio iznošenje odbrane i predočio sudskom vijeću skaj poruke koje se nijesu našle u optužnici,a koje najbolje svjedoče kako su njega i njegovog pretpostavljenog doživljavale osobe iz kavačke kriminalne grupe.
- Niti sam pakovao kome, niti sam pomagao. Samo sam radio svoj posao u skladu sa zakonom. U skaj porukama ne pominju me samo osobe iz kavačkog klana nego i škaljarci. I jednoj i drugoj grupi je zajedničko da na mene ne mogu uticati, niti direktno, ni indirektno - istakao je Čađenović.
On je podvukao da upravo ove skrivene poruke razotkrivaju " koliki su uticaj imale kod njega osobe iz kavačkog klana".
Smatra da neko ima problem sa logikom jer ako je on član kavačke kriminalne grupe, a kako to tvrde kreatori optužnice onda bi trebalo da postupa po njihovim nalozima.
- Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kad kažu da nas treba zapaliti. Ove poruke jasno govore o mom odnosu prema kavčanima, ali i njihovom odnosu prema meni. Nijesmo drugovi, prijatelji ako kažu da će nekog da zapale. Mislim da se to govori za najveće neprijatelje, tako je uvijek bilo - naglasio je Čađenović.
Sve ove poruke koje je predočim sudskom vijeću su iz perioda kada je on, prema stavu tužioca Miloša Šoškić, radio u interesu kavačke kriminalne grupe.
- Iz svih komunikacija se vidi da me ti ljudi mrze, vrijeđaju i pokušavaju da me prevare. Ja sam jedini tužilac kojeg su se plašili i koji im je pravio najviše problema. To su činjenice – rekao je Čađenović.
On je predočio sudu da mu je Specijalno tužilaštvo spajanjem i razdvajanjem optužnica povrijedilo njegovo pravo na odbranu.
- Izgleda mi kao da sam rezervni igrač. Spojen sam sa predmetom protiv (Slobodana) Kašćelana a nakon toga sam prebačen u ovu optužnicu protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića. Nije mi jasno da li se meni ovom optužnicom nešto stavlja na teret ili ne – naveo je Čađenović.
On je dodao da je optužnicu na kojoj je sa Katnićem i Lazoviće prvi put vidio prije početka suđenja.
- Nikada se nijesam izjasnio o navodima. Nijesam imao priliku da se branim. Kod krivičnih djela sa zaprijećenom kaznom većom od pet godina, optuženi mora da se izjasni. Pitam sud: Da li je moje pravo na odbranu ugroženo kada me Specijalno državno tužilaštvo iz jedne kriminalne organizacije prebacuje u drugu? – upitao je &nbsp;Čađenović.
Nakon njegovog pitanja sudija Veljko Radovanović &nbsp;je kazao da „ne može postavljati pitanja sudu".
Čađenović je rekao da sa Zoranom Lazovićem nije imao ni privatnu niti poslovnu komunikaciju.
- Sreo sam ga svega dva-tri puta. Prvi put kada je osnovan Sektor za borbu protiv organizovanog kriminala, drugi put na konferenciji za štampu u Medija centru, i treći put u hodniku SPBOK-a u City Molu. Nikada sa njim nisam razgovarao ni o jednom predmetu. Sve predmete organizovanog kriminala radio sam sa Miloradom Žižićem. Sastancima na kojima sam radio konsultacije, Lazović nikada nije prisustvovao – kazao je Čađenović.
On je dodao i da sa Petrom Lazovićem nije radio nikada nijedan predmet, niti mu je davao upustva.
On se u odbrani osvrnuo i da je tadašnji glavnim specijalnim tužiocem Katnićem imao svakodnevnu komunikaciju.
- Donosili smo odluke &nbsp;u skladu sa zakonom i praksom. Rezultati su bili izuzetno dobri, naročito u borbi protiv organizovanog kriminala - kazao je Čađenović.
Ocijenio je apsurdnim tvrdnje Tužilaštva da su bilo kome pomogli.
Suđenje se nastavlja 25. novembra saslušanjem svjedoka.

Čađenović: Mora da Katnić i ja nijesmo dobro slušali Zvicera kada kavčani govore da nas treba zapaliti

Skupština Crne Gore danas je trajala nepunih sedam minuta, koliko je bilo potrebno da se usvoji dnevni red sa prihvaćenim dopunama.
U to kratko vrijeme predsjednik parlamenta Andrija Mandić stigao je da "potkači" prethodnika Ranka Krivokapića, aludirajući na njegovu upotrebu crnogorskog jezika.
- &nbsp;Stavljan na glasanje prijedlog dnevnog reda u cjelini, što bi rekao moj prethodnik, gospodin Krivokapić "u ćelini" - kazao je Mandić.
Ovo je izazvalo negodovanje kod pojedinih poslanika opozicije, na šta je Mandić kazao: "Nisam ništa ružno rekao, samo sam citirao".
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša mu je odgovorio da izraz nije bio dobar.
Mandićev saborac iz Koalicije "Za budućnost Crne Gore" Milan Knežević stao mu je u odbranu.
- Pa valjda treba pričati istinu - kazao je Knežević.
Nakon što je usvojen dnevni red, Mandić je prekinuo današnje zasijedanje, dodajući da će o nastavku javnost biti obaviještena u skladu sa dogovorom na Kolegijumu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DVLLLXjKpxt4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Mandić „citirao“ Krivokapića: „U ćelini“ izazvalo reakcije u Skupštini

U efikasnost crnogorske policije vjeruju još samo – Demokrate. Realno gledano bilo bi i glupo da nije tako, jer su partijski vojnici Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića zaduženi za kontrolu policije. Pa da ne vjeruju u policiju, ispalo bi da ne znaju da je kontrolišu. Mada i Šaranović i Šćepanović, kao čelnici, dobro znaju koliko su efikasni, samo se prave da ne vide probleme u svom dvorištu.
Mada, ako ćemo iskreno – uprkos tiradama malog Berije Bogdanovića i zaklinjanjima njegovog predsjednika Alekse Bečića - u efikasnost policije iskreno vjeruje još jedino nesrećni Momčilo Leković, koji se prije neki dan oglasio “svojim” saopštenjem kojim je samo prepričao saopštenje Uprave policije koje je, opet, bilo neuspjelo opravdanje vlastitih pogrešaka.
Tako je Momo, od milošte zvani Barski neđeljnik, svojim neđeljnim saopštenjem samo srozao jedno, samo po sebi, nebulozno štivo. Za razliku od Lekovića, neke druge Demokrate, promoteri Šaranovićevih šarenih dostignuća, negdje u najdubljoj intimi, dobro znaju da policijski šefovi baš ne znaju šta rade. Ali lični, odnosno politički interesi obraza nemaju: zato su pokušali i da opravdaju ono što je nemoguće opravdati - hapšenje pogrešnih ljudi zbog tuče na Zabjelu i izazivanja haosa antiturske histerije i fašističkih divljanja i uništavanja lokala koje drže turski državljani.
Elem, samo ovlaš napravljena analiza poteza sektora kojim rukovode Šaranović i Šćepanović govori da je rasulo blaga riječ za situaciju u kojoj se nalazi crnogorska bezbjednost.
Recimo: nakon brutalnog napada na srpsku državljanku u Beranama, toj „efikasnoj“ Šaranović-Šćepanović policiji trebalo je, pazite sad, punih osam dana da identifikuje i privede počinioca. I to nakon što je žrtva u dva navrata, kako je sama ispričala, locirala i prijavila napadača. I koji je dolazio na njena vrata. I to nakon što je snimak napada poslao viralan. Pa je tek onda reagovala Šaranovićeva policija, pardon, beranski oficirski kadar ali poslije intervencije Sigurne ženske kuće.
Da se preduprijedi potencijalna politička šteta, zli jezici kažu da se Zdenka Petrol uključila kvalifikujući sa skupštinske govornice događaj kao pokušaj ubistva jer tada još nije znala da je počinilac „brat Srbin“. No, da ne ulazimo u sferu licemjerja - dakle, policija je za osam dana riješila slučaj u kome je sve jasno bilo u nekih osam minuta od kada se desio.
Ajmo dalje. Zabjelo. O tome je ono zborio mučenik Momčilo, ono kad su efikasnom akcijom efikasno uhapšeni - pogrešni ljudi. I to vele: na osnovu prepoznavanja i na osnovu svjedočenja policijskog sina kome, kako reče direktor policije Šćepanović, treba vjerovati.
Toliko je policija vjerovala - da nijesu ni htjeli da gledaju snimke koji ukazuju da dvojica uhapšenih nijesu ni izlazili iz kolektivnog smještaja. I toliko su bili ubijeđeni u istinitost prepoznavanja policijskog sina koji je učestvovao u tuči da su Šaranovićevi policajci djelo kvalifikovali - kao pokušaj ubistva. Teško da policijska doktrina poznaje slično postupanje.
I, šta se ispostavilo? Prije nego što je vuk pojeo magarca, što-šta što je trebalo nije se desilo. Recimo – nijesu identifikovani svi akteri tuče ispred Komanke, što je policija bila dužna da uradi. Nijesu analizirani video zapisi, pa je čim su postali dostupni, sve palo u vodu.
Nijesu saslušani ljekari koji su zbrinuli povrijeđenog Podgoričanina i prema pravilima službe odmah prijavili povrede nastale u tuči. I da se reagovalo tada, efikasno i brzo, sve bi bilo drugačije. Da ne govorimo da je od pet ili šest paljevina imovine turskih državljana riješena samo jedna.
Dakle, po Šaranoviću, bolje moglo nije. Po nama, teško da je policija mogla gore: uzbunila je strasti i dovela pogrešnim potezima Crnu Goru na korak od vanrednog stanja. Ili, što bi rekao Šaranović – bolje nije moglo?!
Nažalost, nije to sve od naše policije. Sjećate se spektakularnog pronalaska plantaže marihuane u Trnovu krajem ljeta? U zvaničnom saopštenju policije kaže se da je pronalazak konoplje, kanabis-stative, kako je pogrešno imenuje direktor policije Šćepanović, rezultat združene akcije kriminalističke, granične i ine policije.
Nezvanična ali potvrđena informacija govori da je plantaža pronađena slučajno, dok su vatrogasci dronovima posmatrali teren u potrazi za novim žarištima požara koji su bješnjeli tih dana. Epilog – dva uhapšena zalivača marihuane i prije neki dan, stidljivo sapoštenje da je uhapšena još jedna osoba povezana sa tim. Od organizovane i „još malo pa sad će“ razotkrivene i pohapšene međunarodne kriminalne grupe, ni traga ni glasa. Efikasno, nema priče.
Mada, vrhunac policijske – što bi rekao Bečić – efikasnosti je famozno hvatanje odbjeglog spomenika četničkog koljača Pavla Đurišića. Tačnije: efikasna akcija izbjegavanja hapšenja bronzanog kipa. Istovremeno su efikasno i dostojanstveno beranski policajci istrpjeli salve uvreda popa Trpčevskog dok su opservirali manastir u koji je četnički idolopoklonik, mitropolit Metodije, sakrio svoga idola Đurišića. I da se razumijemo, nije sramota na njima, običnim, poštenim policajcima koji teško zarađuju svoje mizerne plate.
Bruka je na njihovim starješinama koji, protivno zakonu, nijesu izdali naređenje da bjelosvjetskom nevaspitaniku u mantiji ne dozvole vrijeđanje časne uniforme i države Crne Gore. A to su isti starješine čije su jedinice iz Zaostra u gluvo doba vraćali popovi i koje je u vršenju službene dužnosti uspio da spriječi neki tamo Dajković.
Treba li komentarisati? Ili je najbolji komentar, nehotice, juče dala ministarka kulture i medija Tamara Vujović kada je konstatovala da je spomenik koljaču Đurišiću - dekomponovan i da njega nema u kulturnom dobru. Da li gospođa ministarka zaista zna iz prve ruke da kip Pavla Đurišića nije u Manastiru Đurđevi stupovi ili možda Vujović ne doživljava Manastir kulturnim dobrom, ostala je misterija.
Nije jedina. Najveća i najgora je ona policijska misterija dva masakra na Cetinju. To da do danas ne znamo ni jedan odgovor koji bi bar djelimično osvijetlio dešavanja u prijestonici prvog januara. Kuda se kretao ubica, odakle mu oružje, sa kim je kontaktirao prije i za vrijeme krvavog pira?
Na sve to je policija trebalo da da odgovore. Jesmo li dobili ijedan? Ne, zvaničnog odgovora nema. Kao što nema ni preuzimanja odgovornosti, one objektivne, one duboko ljudske. Mnogo je pitanja na koje Demokrate, posebno ekipa koja vodi bezbjednosni sektor, nijesu dale odgovore. Niti će ih ikada dati. Jer njihov modus operandi je jasan - pritiješnjeni činjenicama ćute, a kada govore - lažu.

Tag: antifasisticka-borba

Đuričić: Antifašistička borba naših predaka duboko je ukorijenjena u temeljima Bara

Radivojević: Esbjerg ima kvalitet za fajnl-for Lige šampiona

Zenović: Proširenje EU kao geopolitička nužnost

Podignuta optužnica protiv Golubovića, Stanaja i još 13 osoba

Radulović u Dubaiju: Pomorski sektor Crne Gore privlačan za ozbiljne investitore

PRATITE TVe UŽIVO