Antifašisti Kotora, Tivta, Budve i Herceg Novog obilježili su danas godišnjicu pogibije revolucionara Boke Kotorske, heroja Nikole Đurkovića i njegovih saboraca. Prvo su položili cvijeće na mjestu njihove pogibije na spomen kompleksu Savina, a onda na Trgu Nikole Đurkovića, gdje se odigralo zločinačko „krvavo kolo“. Ove godine domaćin obilježavanja godišnjice bio je UBNOR Kotor. Antifašisti/kinje i ove godine zatekli su spomenik oskrnavljen grafitima. - Ne smijemo postiđeti ove sinove i šćeri. Njihov primjer će vječno opominjati na to kolika je cijena slobode i nadahnjivati naš narod voljom da je čuva kao zenicu oka – poručio je predsjednik UBNOR-a Kotor Jovo M. Bećir. Veličanstvena je, istakao je on, borba naroda ovog kraja, njegova patriotska svijest, veliki broj žrtava i doprinos ukupnoj borbi svih jugoslovenskih naroda za oslobođenje od okupatora i stvaranje ljepšeg i pravednijeg društvenog sistema.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121140124_ea2187b586ae2fb601b79c1dbc327d38750873c0709c34a72daaaec182f4f864.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250121140124_ea2187b586ae2fb601b79c1dbc327d38750873c0709c34a72daaaec182f4f864" data-rendition-name="original" width="720" height="1600" loading="lazy" alt="Spomenik na Savini"> <figcaption>OPET NA METI HULIGANA: Spomenik na Savini</figcaption> </figure>  - Crna Gora je kao učesnik u Drugom svjetskom bila dio koalicije koja je izvojevala pobjedu nad fašizmom i ostala antifašistitička zemlja. Antifašizam je njena vodilja ka evroatlantskim integracijama, po čemu je poznata i priznata u svijetu. Nikola, Savo, Dašo, Stijepo i mnogi drugi poginuli ugradili su svoje svoje živote u temelje Crne Gore. Oni su u njihovo vrijeme znali kamo danas i kamo sjutra – poručio je Bećir. Današnjoj Crnoj Gori, ocijenio je on, narušen je ugled na unutrašnjem i spoljašnjem planu što je posljedica urušenog sistema, nepromišljenog, neodgovornog i nestručnog djelovanja vlasti. - Ko je na vlasti odgovoran je da brine o državi, narodu, miru i slobodi i tek kasnije o sebi. U Crnoj Gori očito je drugačije. Istaknuti pojedinci i institucije brinu prvo o svojim ličnim i partijskim interesima po dubini i širini, o državi narodu sve manje i manje – naglasio je Bećir. Poručio je da SUBNORA Crne Gore traži od političara koji su na čelu države i institucija, da hitno ispune zahtjeve studenata, da partijske i lične interese ostave po strani, da prihvate odgovornost za zločine na Cetinju, podnesu ostavke i stvore uslove za povratak građanskog mira i sigurnosti kako na Cetinju, tako u čitavoj Crnoj Gori. - Jer mi nemamo kamo odavde danas, a kamo li sjutra – poručio je Bećir.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121140124_00acb0a5739ac6774b9cc9e26421a711d613de36ec22db866c973063f4b4800e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250121140124_00acb0a5739ac6774b9cc9e26421a711d613de36ec22db866c973063f4b4800e" data-rendition-name="original" width="830" height="553" loading="lazy" alt="Krvavo kolo"> <figcaption>Morbidno „krvavo kolo“ dželata bokokotorskih heroja</figcaption> </figure>  Antifašisti/kinje Boke Kotorske okupili su se juče da odaju poštu i obilježe 82. godišnjicu pogibije neustrašivih proletera, rukovodilaca Orjenskog partizanskog bataljona, narodnih heroja Nikole Đurkovića i Sava Ilića i prvoboraca Daša Pavičića i Stjepana Šarenca. Bećir je podsjetio da je početkom januara 1943. na Podima zakazan sastanak Mjesnog komiteta Herceg Novi na koji su 18. januara iz Risna stigli Nikola Đurković, Stojan Soldatović, Savo Ilić i Dušan Malešević. Oni su se 19. januara uveče sastali sa Dašom Pavičićem, Stjepanom Šarencom, Lukom Matkovićem i Ilijom Kišićem u zaseoku Čela. - Sljedećeg dana su ostali na Podima, a naveče su se razdvojili. Članovi Mjesnog komiteta ostali su na Podima do sjutradan da bi održali sastanak, razmotrili osnovne probleme i postavili zadatke za budući rad, a drugi su otišli u Sušćepan i neke druge zaseoke. No, sjutradan ujutro oko devet sati članovi MK su opkoljeni od okupatorskih vojnika i domaćih izdajnika na osnovu podataka obavještajne službe ili jasnije rečeno na osnovu izvještaja domaćih špijuna – podsjetio je Bećir. Dok su opkoljavani, kako je ispričao Bećir, jedan od članova Mjesnog komiteta ranio je jednog četnika u rame. - Iskoristvši zabunu koja je nastala tom prilikom Pavičić, Šarenac i Ilić su iskočili iz kuće i počeli odstupati u pravcu jednog brežuljka, ali su dočekani vatrom sa svih strana i tu je poginuo Danilo - Dašo Pavičić. Savo Ilić se vratio u kuću gdje se nalazio Nikola Đurković pružajući i dalje otpor. Stjepan Šarenac je pokušao da odstupi u pravcu Igala, ranjen je u ruku, ali kad je došao kod Lombardića jedna patrola ga je ubila – ispričao je Bećir.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250121150112_ead6731c9a8c1fb1069cc2408d8760be4bb887d07342100998261e8d10e9825b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250121150112_ead6731c9a8c1fb1069cc2408d8760be4bb887d07342100998261e8d10e9825b" data-rendition-name="original" width="1080" height="810" loading="lazy" alt="SJEĆANJE NA „KRVAVO KOLO“: Antifašisti na Trgu Nikole Đurkovića"> <figcaption>SJEĆANJE NA „KRVAVO KOLO“: Antifašisti na Trgu Nikole Đurkovića</figcaption> </figure>  Podsjetio je da su Italijani, da bi savladali Ilića i Đurkovića, sa tvrđave Španjole ispalili nekoliko topvskih granata od kojih je jedna pogodila kuću u kojoj su se oni nalazili. - Savo Ilić bio je ranjen i da ne bi pao u ruke neprijatelja raznio je sebe bombom. Tu pogibe i Nikola Đurković, pri pokušaju povlačenja, ali prije pogibije uništili su sva dokumenta. Orjen i Nikola, Savo, Dašo i Stijepo ostali su zauvijek zajedno. Pogiboše ovdje hrabrom smrću, nošeni plamenom ljubavi za slobodu i čast domovine, u borbi protiv stotinjak okupatorskih vojnika, 50-ak četnika Grahovskog bataljona i 150-ak nacionalista Antikomunističkog bataljona Orjen i svojom herojskom smrću ispsaše najsvetije stranice naše istorije – istakao je Bećir. Njihovom pogibijom, kazao je on, partiji je zadan težak udarac. - Okupator je likovao, jer je bio ubijeđen da je likvidirao i posljednju tvrđavu narodnooslobodilačkog pokreta u Boki. To je bio dragocjen trenutak za okupatore i njihove sluge, jer im je poslije obrta na ostalim frontovima bilo ponestalo snage i zamaha, a naročito im je bio dragocjen radi samog naroda Boke, koji se brzo opravljao od krize ustanka i sve više vjerovao u vlastite snage i antihitlrovsku koaliciju – ispričao je Bećir. Poslije ove akcije, podsjetio je on, okupator sa domaćim pomagačima počeo je nova hapšenja, suđenja, strijeljanja, likvidaciju preostalih komunista, radili su pretrese, postavljali zasjede, organizovali kaznene ekspedicije. - No, sve ove preduzete mjere ostale su bezuspješne na terenu Herceg Novog i Boke. Narod je čuvao svoje ilegalce i s obzirom na povoljniju političku i vojnu situaciju, moral naroda je postojao sve veći i spoznaja da se jedino borbom i žrtvama može doći do slobode i lijepe budućnosti – zaključio je Bećir i poručio: „Da je vječna Crna Gora“. Surovost dželata bokokotorskih heroja i njihovu mržnju pokazuje i iživljavanje poznato kao „krvavo kolo“ koje su igrali na hercegnovskom trgu gdje su donijeli tijela pobijenih, položili ih na pločnik, skinauli im krvavu odjeću i zaigrali kolo. „Krvavo kolo“ fotografisao je gradski fotograf Luka Cirigović, krišom, sa svoga prozora.

Kaćuša Krsmanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bećir: Ne smijemo postiđeti ove sinove i šćeri

Sedamdeset antifašista Boke Kotorske danas su obišli plavu grobnicu u Medovi i položili cvijeće u more, a tom prilikom obratio se predsjednik UBNOR-a i antifašista Herceg Novog Svetozar Baković. Njegov govor prenosimo integralno: Samo se čestiti sjećaju svojih najboljih, tim povodom smo i danas ovđe u Medovskom zalivu da osmotrimo morsku dubinu koja u tren proguta preko 380 naših hrabrih, državi odanih vitezova, koji hitajući u pomoć svojoj domovini u ove plave dubine u vječnost zaroniše i do otadžbine živi nedospješe. Prisjetimo se najkrvavijeg Božića crnogorskog kada kao po usudu sa svih strana na nju nagrnu najmoćnija svjetska vojna sila i uz lovćenske litice i na Mojkovcu krvavome i ovđe u ovoj najvećoj pomorskoj nesreći u Crnoj Gori do sada, ako se u ratu uopšte o nesrećama može i zboriti. Omanji italijanski poštanski brod "Brindizi", dugačak oko 60, a širok nešto preko 8 metara, nevelike nosivosti, doplovi do samih obala Albanije sa sobom noseći preko 500 ratnih dobrovoljaca iz daleke Amerike. Tadašnji kralj ozbiljne države Crne Gore objavi proglas o opštoj mobilizaciji i pozva sve vojno sposobne muškarce iz zemlje i inostranstva, za pušku dorasle, da se odazovu i priključe vojnim jedinicama za odbranu zemlje, u suprotnom bi im bio zabranjen povratak u otadžbinu. Neki i zbog toga, a većina iz patriotizma pohrlise i vratiše se da brane Crnu Goru. Naši iseljenici u Americi se preko svojih udruženja organizovaše, prikupiše nešto novčanih sredstava, oružja i municije, te prekookeanskim brodom doploviše do Italije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241117131152_fc23b356425b2ddec3a721c97ad8fd56653ec71b0d906975c246d739a74bdf8d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241117131152_fc23b356425b2ddec3a721c97ad8fd56653ec71b0d906975c246d739a74bdf8d" data-rendition-name="original" width="1600" height="720" loading="lazy" alt="Atifašisti Boke Kotorske"></figure>  Pošto su italijanski brodovi dolazili u Skadar da prevoze srpsku vojsku na Grčka ostrva, družina od oko 500 dobrovoljaca se ukrca na brod “Brindizi” i krenu prema Albaniji. Na Badnji dan 6. januara 1916. godine oko 8 sati ujutro priđoše obali Medovskog rukavca, đe su ih čekale postavljene podvodne mine koje su saveznici postavili zbog prilaska austrijskih podmornica. Iako je italijanska mornarica postavljala mine, neshvatljivo je zašto nijesu posadi “Brindizija” dali mape kako bi izbjegli iste. Kada je brod prišao na par stotina metara od obale svi putnici su izašli na palubu mahajuci onima na obali, a crnogorska vojska sa obale je pjevala njima u čast, dozivali se i pozdravljali. Jaka eksplozija koja je napravila veliku rupu na pramcu broda je prekinula opštu radost i svi su pohitali da nađu način za spašavanje. Italijanska posada je spustila samo jedan čamac za spašavanje i u njemu se dohvatila obale ostavljajući putnike da se snalaze, dobri plivači su zaplivali ledenim morem prema obali, a ostali su se držali za predmete koji su plutali. Pošto je dubina mora u tom dijelu bila petnaestak metara, dio dimnjaka i jarbol su ostali da vire na površini kada je brod dohvatio pješčano dno. Većina se uhvatila za jarbol i dimnjak, a onda jedni za druge čekajući pomoć sa obale ili obližnjih ribarskih brodica. Još jedna snažna eksplozija se prolomila medovskim zalivom, koja je u smrt ponijela najveći dio dobrovoljaca. Kada je slana voda dospjela do užarenog kotla došlo je do hidro udara i snažne eksplozije, pretpostavlja se da je to razlog velikog broja mrtvih na potonulom brodu, relativno blizu obale. Pošto su prikupljeni prilozi i donacije u Americi, družina od oko 500 ljudi, sastavljena u najvećem broju od crnogoraca, ali bilo je malo i hercegovaca, srba kao i američka medicinska ekipa i posmatračka delegacija, kao i nekoliko ruskih i američkih dobrovoljaca ukrcala se na brod. Za komandanta je određen dr Đuro Guč, iz tada austrijske Vojvodine, koji je i unio ne mala novčana sredstva na brod, za koja se ne zna pouzdano jesu li ostala kod doktora ili su pohranjena u brodskom trezoru. Po nekima neobjašnjivo bježanje italijanske posade je moguće i bilo upravo zbog tih para, ali to nikada nije dokazano. Za barjaktara je određen ruski dobrovoljac Nikolaj, pa je malo čudno da rukovodstvo pored crnogoraca, uvijek željnih komandovanja bude dodijeljeno jednom Vojvođaninu i jednom Rusu. Nešto više od stotinu ljudi, od ukupno 500 se spasilo, a jedan od njih bijaše i onaj Rus Nikolaj koji je bio barjaktar nesretne družine. Pošto je Švaba zauzela Cetinje, Mojkovac krvario, stari kralj je svoju rezidenciju preselio na Kruševac u Podgorici. Ozlojađeni kralj je izrazio želju da primi preživjele u svoju rezidenciju, prilikom razgovora onaj Rus barjaktar iz njedara izvadi crnogorsku zastavu pod kojom su se okupili u Americi i pokloni je starom kralju, objašnjavajući da je pri potapanju broda skinuo zastavu sa jarbola, stavio u njedra i sa njom preplivao do obale. Vidno potrešeni kralj je tada prolio suze, što mu se skoro nikada dešavalo nije. Vjerovatno svjestan činjenice da gubi vojsku i državu, a jedan stranac mu spašava i daruje zastavu koja će ubrzo biti i definitivno poništena od strane sopstvenog unuka. Možda je baš tada sa brda dalje vidio od onih pod brdom, što mu mudri stric govoraše. Danas smo ovđe da odamo počast hrabrim precima, ali i da poručimo nekima danas koji bi poput unuka Palikuće sve crnogorsko spržili i poništili, kako bi vijek kasnije ponovo uspostavili bjelaške vrijednosti, sa ovog za ponos mjesta, kao i iz prkosne Štitrice, da će se crveni barjak još dugo vijoriti, a crnogorci ga podizati baš kao barjaktar Nikolaj i Štitaričani.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Baković: Crveni barjak još dugo će se vijoriti

Ročište po tužbi biznismena Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića protiv bivšeg premijera Dritana Abazovića održano je u ulcinjskom Osnovnom sudu. Branjenik Ubovića i Mijajlovića, advokat Zoran Piperović poručio je da niko, pa ni premijer, ne može bez dokaza da etiketira ljude i optužuje ih za teška krivična djela.&nbsp;
“On tvrdi da mu je sve već dosadilo i da je jasno. I ja kažem da je jasno, ali ne iz narativa koji on gura, već iz narativa koji smo u tužbi postavili. On se brani, izjašnjava na navode tužbe tako, što kaže da su sva lica koja su ga tužila završila u zatvoru. Za ovu vrstu parnice to nije ništa što je značajno. Kaže da je SDT potvrdio njegove navode. Ništa SDT ne može da potvrdi, SDT je stranka u postupku kao i svi okrivljeni. Samo sud može da potvrdi neke navode, a nije ničije da utvrđuje prije suda. Živimo u vremenu kakvom živimo, danas je vrlo simpatično jurnuti na jednu firmu i na neka lica, vrlo profesionalno i ako ćeš da napreduješ u karijeri startuj ta lica. Tako se pravda ne vrši. Ali tu smo, sačekaćemo da se sve završi”, rekao je Piperović.
“Abazović bio zatečen pitanjima”
Podsjećamo, Abazović je dok je bio premijer Crne Gore optužio Ubovića, Mijajlovića i nekadašnjeg viskog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, da su na čelu kriminalne piramide, pa čak i da priželjkuju njegovu likvidaciju. Međutim, danas pred sudijom Perom Lukićem ogradio se od likvadicije, te rekao da ne zna ko je priželjkuje, ali je naglasio da je zbog toga i danas jedina štićena ličnost iz prethodne Vlade.
“Danas je izbjegao u govoru da kaže da je spominjao da su šverceri cigareta i kokaina… On je sav svoj politički narativ vezao za Mijajlovića, Ubovića i Lazovića. Bez tih lica njemu bavljenje politikom ne bi imalo smisla. Ja sam ga vrlo namjerno pitao da li znate ko želi da vas liši života kako ste izjavili, pa su zakasnili. Prvo je rekao da su mu to javile službe, a na moje pitanje da li su vam službe naznačile koja su to lica, rekao je da nisu. Onda sam ga pitao kako znate da su oni, a on je rekao nijesam mislio na njih. Naravno da je mislio na njih, bio je zatečen mojim pitanjima i naravno da mu je sva istina takva”, naglašava advokat.
Dok je Piperović ubijeđen da će sudskom odlukom Abazović platiti naknadu štete za sve izgovoreno, ako ne po odluci Osnovnog, onda Višeg suda, advokat Gzim Hadžibeti stava je da njegov branjenik nema za šta da odgovara.
“Suština ovog spora se svela na to, da li je Abazović vođen nekim svojim ličnim i političkim motivima targetirao ta lica bez da je o tim tvrdnjama imao pouzdane informacije. Svi dokazi koji su do sada izvedeni jasno i nedvosmisleno dokazuju da je Abazović postupao isključivo sa pozicije i funkcije koje je obavljao u to vrijeme”, rekao je Hadžibeti.
Piperović je u sudnici više puta ponovio da postupci koji se vode pred nekim drugim sudom, nemaju veze sa ovim, te da Abazović ima nešto lično protiv njegovih branjenika. Kazao je da ima i pouzdane informacije da Abazović plače od kako je Ubović na slobodi, što je on negirao i poručio da su neki procesi tek načeti.
“U pojedinim detaljima Abazović je bio i zlonamjeran najavljujući nove akcije SDT-a. Odakle on to zna, možemo da gatamo, da pretpostavljamo, ali vidjeli smo narativ se ne mijenja, nastavlja se. Čak je izjavio - ovo je tek 15 posto od onog što ih čeka u budućnosti. Tako se ne razgovara. Sada nije premijer, nije član nekog bezbjedonosnog odbora da bi te informacije on znao. Ali očigledno to njemu neko javlja ili on priželjkuje, svejedno”, poručio je advokat.
Advokat najavio da će dostaviti dokaze o padu prometa kompanije zbog toga što je Abazović pričao&nbsp;
U ulcinjskom Osnovnom sudu nastavljeno je suđenje Abazoviću po tužbi komapnije Bemax za naknadu nematerijalne štete a naredno ričište zakazano je za 12. februar.&nbsp;
Piperović je najavio da će na narednom ročištu dostaviti sudiji dokaze o padu prometa kompanije Bemax, do kojih je došlo, kako tvrdi, zbog svega što je Abazović pričao u protekle tri godine.
Nastavak suđenja po tužbi Ubovića i Mijajlovića zakazan je za 18. februar.

Piperović: Abazović bio zatečen pitanjima, niko pa ni premijer ne može da etiketira ljude bez dokaza

Ahmed al Ahmed, prolaznik koji je juče herojski savladao i razoružao jednog od napadača u Bondiju, poručio je da bi, uprkos teškim povredama i velikim bolovima, sve ponovo učinio, piše melburnški The Age. Njegov advokat za migraciona pitanja, Sam Issa, posjetio ga je večeras i potvrdio da Ahmed ne žali zbog svog čina.
- Ne žali zbog onoga što je uradio. Rekao je da bi to ponovo učinio. Međutim, bol je počela da uzima danak- &nbsp;izjavio je Issa, dodajući da se Ahmedovo zdravstveno stanje pogoršalo. -Uopšte mu nije dobro. Izrešetan je mecima. Naš heroj se trenutno bori- rekao je.ž
Ahmed se oporavlja u bolnici Sent Džordž u Kogarahu, nakon prve operacije, a postoji bojazan da bi mogao izgubiti lijevu ruku.
Zadobio je pet prostrelnih rana na ruci, dok jedan metak, koji se zabio u zadnji dio lijeve lopatice, još uvijek nije izvađen.&nbsp;
- Mnogo je gore nego što se očekivalo. Kada pomislite na metak u ruci, ne mislite na ozbiljne povrede, ali izgubio je mnogo krvi- rekao je Issa.
<h3>Majka: Plakala sam od ponosa</h3>
Nakon što je 2022. godine dobio australijsko državljanstvo, Ahmed se osjeća „dužnim“ zajednici koja ga je prihvatila.&nbsp;
- Ahmed je skroman čovjek, ne zanima ga medijska pažnja. Samo je učinio ono što je osjećao da mora učiniti kao ljudsko biće tog dana- objasnio je njegov advokat.
Ovo je njegov način da izrazi zahvalnost za boravak u Australiji i za dodijeljeno državljanstvo. On zaista cijeni ovu zajednicu i osjećao je da, kao njen član, mora da reaguje na taj način i da doprinese- rekao je Issa.&nbsp;
Ranije danas, Ahmedovi roditelji, Fateh i Malaka, izjavili su da je njihov sin „dobrog raspoloženja“.
- Rekao je da zahvaljuje Bogu što je mogao to da učini – da pomogne nevinim ljudima i spasi ih od ovih čudovišta, ovih ubica- kazao je njegov otac. Majka je dodala da nije mogla da prestane da plače od ponosa kada je čula da je njen sin spasio živote.

Junak Ahmed iz Sidneja oporavlja se u bolnici: Sve bih ponovio

U Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, što predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije, koja se mora sprovoditi uz punu transparentnost i odgovornost institucija, jedinstvenu evidenciju amnestiranih i snažn, &nbsp;poručio predsjednik UO CEMI-ja Zlatko Vujović na konferenciji „Od masovnih oprosta do ciljanih intervencija – amnestija i pomilovanje u Crnoj Gori“, koju je organizovala ta organizacija.
Govoreći o nalazima istraživanja o amnestiji i pomilovanju, Vujović je ukazao na ozbiljne izazove sa kojima se CeMI suočio tokom prikupljanja podataka, naglašavajući da nedostupnost i neujednačenost statističkih informacija u pravosuđu predstavlja sistemski problem, a ne izuzetak.
- Bez pouzdanih i uporedivih podataka nije moguće voditi utemeljenu javnu raspravu, donositi kvalitetne javne politike niti objektivno procjenjivati efekte zakonskih rješenja. Ovaj izvještaj ne govori samo o amnestiji i pomilovanju, već jasno ukazuje na stanje upravljanja podacima u pravosudnom sistemu. Bez sistemskih rješenja u oblasti evidencija, statistike i otvorenosti institucija, reforme pravosuđa ostaju fragmentarne i teško mjerljive- poručio je Vujović.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Nikola Rakočević rekao je da institut amnestije mora biti pažljivo normiran i lišen dnevno-političkih interesa.
- Instituti amnestije i pomilovanja ne predstavljaju odstupanje od vladavine prava, već njen korektiv koji se primjenjuje isključivo u jasno definisanim i izuzetnim okolnostima- rekao je je Rakočević, naglašavajući da se o ovim pitanjima mora odlučivati odgovorno, transparentno i u skladu sa evropskim standardima.
Prema njegovim riječima, amnestija se nalazi na presjeku prava, politike i društvene odgovornosti, zbog čega njen pravni tretman, kako smatra, mora biti lišen dnevno-političkih kalkulacija i parcijalnih interesa.
- Parlament ima ključnu ulogu ne samo kao formalni donosilac zakona o amnestiji, već i kao institucija koja mora da garantuje legitimitet, pravičnost i dosljednost ovog instituta- jasan je Rakočević.
Ukazujući na činjenicu da je posljednji zakon o amnestiji u Crnoj Gori donesen u junu 2020. godine, Rakočević je naveo da se država trenutno nalazi u najdužem periodu od obnove nezavisnosti bez ovog zakonskog rješenja, uprkos objektivnim pokazateljima koji ukazuju na ozbiljno opterećenje sistema.
- Prijedlozi zakona o amnestiji pojavljuju se bez prethodne javne rasprave, bez kvalitetne debate u Skupštini i bez razmatranja u nadležnim parlamentarnim tijelima, što otvara prostor za &nbsp;potencijalno selektivna rješenja- rekao je Rakočević.
Ocijenio je da, ukoliko zakon o amnestiji ne prati dugoročan i sistemski pristup, zasnovan na relevantnim podacima i evropskim standardima, „takva rješenja mogu ugroziti vladavinu prava i jasno definisanu kaznenu politiku“.
Rakočević je zaključio da je neophodno jasno normirati institut amnestije, obezbijediti punu transparentnost u postupku donošenja odluka i otkloniti svaku sumnju u selektivnost, uz aktivnu i odgovornu ulogu poslanika u Skupštini Crne Gore.
Tokom predstavljanja nalaza istraživanja o amnestiji i pomilovanju, dr Gordana Mitrović iz CeMI-ja ukazala da u Crnoj Gori ne postoji jedinstvena evidencija amnestiranih lica, navodeći da to predstavlja ozbiljan izazov za transparentnost i odgovornu primjenu instituta amnestije.
Ona je istakla da bi upravo novi zakon o amnestiji trebalo da predvidi obavezno vođenje i redovno ažuriranje evidencija o donijetim rješenjima, pojašnjavajući da bi se time obezbijedila veća institucionalna odgovornost i omogućila utemeljena analiza efekata ovog pravnog instrumenta.
Mitrović je podsjetila da je osnov za amnestiju definisan Ustavom Crne Gore, "kojim je propisana nadležnost Skupštine, dok se dodatna konkretizacija nalazi u Poslovniku Skupštine, Krivičnom zakoniku i Zakoniku o krivičnom postupku".
Podsjetila je da je Crna Gora od obnove nezavisnosti 2006. godine imala šest zakona o amnestiji, koji su se međusobno razlikovali po procentu oslobađanja od kazne i po krivičnim djelima isključenim iz amnestije, „čiji se broj vremenom povećavao, uključujući i djela protiv braka i porodice, kriminalno udruživanje, kao i nedozvoljenu proizvodnju i distribuciju opojnih droga“.
- Analiza pokazuje da je broj donijetih rješenja o amnestiji po sudovima približno srazmjeran njihovoj ukupnoj opterećenosti. Sudovi sa najvećim brojem predmeta &nbsp;poput osnovnih sudova u Podgorici, Nikšiću, Baru i Kotoru, &nbsp;bilježe i najveći broj odluka o amnestiji- navela je Mitrović.
Prema njenim riječima, najveći broj amnestija primijenjen je na kazne zatvora do šest mjeseci, zatim na kazne od jedne do tri godine, dok je najmanje amnestija zabilježeno kod kazni zatvora od tri do pet godina i preko pet godina. Broj rješenja kojima se amnestija primjenjuje na kazne zatvora u trajanju od šest mjeseci do jedne godine po učestalosti dolaze rješenja o amnestiji na kazne od jedne do tri godine.
- Istovremeno, struktura po procentu oslobađanja od kazne i udio uslovnih osuda nijesu pokazali jasnu i uočljivu zakonitost- rekla je Mitrović.
Istraživanje je, kako je dodala, pokazalo i da, iako zakonski okvir omogućava amnestiju i za mjere bezbjednosti, prilikom istraživanja nije zabilježeno nijedno rješenje kojim je lice oslobođeno izvršenja takvih mjera.
- U budućnosti je neophodno da se, prilikom razmatranja novih zakona o amnestiji, uzme u obzir i njihov uticaj na rasterećenje smještajnih kapaciteta Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS), kao i da se izbjegava donošenje ovih zakona u izbornim godinama, kako bi se umanjio rizik njihove političke zloupotrebe- poručila je Mitrović.
Damir Suljević, šef pravnog odeljenja u CEMI-ju, rekao je da primjena instituta pomilovanja u Crnoj Gori bilježi jasan trend restriktivnijeg pristupa, naročito nakon donošenja Zakona o pomilovanju iz 2012. godine.
- Važeći Zakon o pomilovanju donio je značajne promjene u odnosu na prethodno rješenje iz 1995. godine, prije svega ukidanjem određenih ograničenja u pogledu krivičnih djela za koja predsjednik države može dati pomilovanje, kao i izmjenom same procedure, kojom je postupak pomilovanja izuzet iz nadležnosti sudova i povjeren Ministarstvu pravde- rekao je Suljević.
Prema njegovim riječima, ta promjena dovela je do "dejudicijalizacije postupka pomilovanja, pri čemu se molbe danas upućuju direktno Ministarstvu pravde, koje prikuplja relevantne informacije prije nego što ih dostavi kabinetu predsjednika Crne Gore."
Suljević je naveo da je broj molbi za pomilovanje dostigao vrhunac 2013. godine, kada je zabilježeno ukupno 337 zahtjeva, nakon čega slijedi kontinuirani pad.
U periodu nakon 2013. godine, broj molbi se, kako je istakao, kretao od 213 u 2016. godini, do svega 29 u 2020. godini.
- Podaci jasno pokazuju da, iako se institut pomilovanja primjenjuje kontinuirano, broj odobrenih pomilovanja ostaje relativno nizak, naročito nakon 2014. godine, što ukazuje na promjenu u razumijevanju njegove svrhe- naveo je Suljević.
Analiza je pokazala da je u periodu od 2006. do 2025. godine podnijeto ukupno 2.534 molbi za pomilovanje, od kojih je uvaženo 533, odnosno 21 odsto.
Suljević je rekao da je "predsjednik Filip Vujanović u toku svog mandata uvažio najveći broj molbi za pomilovanje".
- Pomilovanje se danas sve rjeđe posmatra kao instrument šire korekcije kaznene politike, a sve više kao izuzetak namijenjen jasno ograničenim i specifičnim situacijama- zaključio je Suljević.
Konferencija je dio projekta „Podrška EU integracijama Crne Gore – za nezavisno i profesionalno pravosuđe kao ključni preduslov!“ koji sprovodi Centar za monitoring i istraživanje (CeMI), u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN- CG) i Centrom za građanske slobode (CEGAS) a finansiran je od strane Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Vujović: Amnestija i pomilovanje zahtijevaju jasna pravila i potpunu institucionalnu transparentnost

Australija se obavezala na strožije zakone o oružju u ponedjeljak, dok je zemlja u žalosti zbog žrtava najtežeg masovnog napada vatrenim oružjem u posljednjih 30 godina.
Policija je saopštila da su otac i sin izveli napad u kojem je ubijeno 15 osoba na jevrejskoj proslavi na poznatoj plaži Bondi u Sidneju.
Incident je otvorio pitanje da li zakoni o oružju u Australiji, koji su među najstrožim na svijetu, zahtijevaju reviziju. Policija je navela da je stariji osumnjičeni imao dozvolu za nošenje oružja od 2015. godine, i to za šest različitih tipova.
Australijski premijer Entoni Albanese izjavio je da se njegov kabinet složio da pooštri zakone o oružju i radi na uspostavljanju nacionalnog registra vatrenog oružja kako bi se riješila pitanja poput broja oružja za koje se može izdati dozvola i izmjene perioda važenja dozvole.
- Okolnosti ljudi mogu se promijeniti. Ljudi se mogu radikalizovati u određenom vremenskom periodu. Dozvole ne smiju biti trajne- rekao je novinarima prije sjednice kabineta.
Od dvojice napadača, 50-godišnjak je ubijen na mjestu napada, dok je njegov 24-godišnji sin u kritičnom stanju u bolnici, saopštila je policija na konferenciji za medije.
Najmanje 40 osoba je prebačeno u bolnicu nakon napada, uključujući dva policijska službenika koji su u teškom stanju. Starost žrtava kreće se od 10 do 87 godina.
Policija je navela da je jedan od osumnjičenih bio poznat vlastima, ali nije smatran velikom prijetnjom.
Državni emiter ABC i druge medijske kuće identifikovali su muškarce kao Sajid Akram i Naveed Akram. Ministar unutrašnjih poslova Tony Burke rekao je da je otac stigao u Australiju 1998. godine s studentskom vizom, dok je njegov sin rođen kao australijski državljanin.
Prema navodima ABC-a, u automobilu napadača pronađena su dvije zastave ekstremističke grupe Islamska država.

Australija planira strožije zakone o oružju nakon terorističkog napada u Sidneju

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.