Italijanska policija je danas upotrebila vodene topove kako bi spriječila učesnike antifašističkog marša da priđu skupu aktivista krajnje desnice u gradu Kaljari, a tri demonstranta su uhapšena.
Antifašistički miting organizovan je pozivima preko društvenih mreža, nakon što su se raširile informacije o dolasku desničara iz &nbsp;južne Italije u taj grad, objavila je televitzija RAI.
Učesnici antifašističkog marša su iz centra Kaljarija krenuli u pravcu policije, u namjeri da dođu do pripadnika krajnje desnice.
Oni su probili policijski kordon i u tom trenutku, policija je upotrebila vodene topove kako bi ih zaustavila, a trojica demonstranata su privedena.
- Kaljari je naš i pripada nama - vikali su mladići koji su mahali crnim zastavama, prenosi RAI.
Grupa od oko 150 pripadnika ekstremne desnice, okružena policajcima, nosila je transparent "Moja kuća nije tvoja kuća". "Evropa će biti slobodna".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Haos u Italiji: Policija vodenim topovima zaustavila sukob antifašista i desnice

Na dan kada je Crna Gora još jednom iznevjerena od strane onih koji bi morali prvi braniti njenu istorijsku vertikalu, Grahovo je govorilo u ime svih onih koji pamte, koji osjećaju i koji ne pristaju na zaborav. Kod Spomen-kompleksa na Grahovu, juče je održano antifašističko okupljanje, koje su organizovali građani – bez pompe, bez logistike, ali sa srcem koje se ne da potkupiti. Među okupljenima bili su predstavnici partija koje baštine vrijednosti antifašizma, brojni građani iz Nikšića, Herceg Novog i Podgorice, gosti iz regiona, ali ono što je najviše ohrabrilo – mnogo omladine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804120812_4c5b9a7eed859af7c314b0333d38640b74f8f4c0c83192de889ecc978e9bda21.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250804120812_4c5b9a7eed859af7c314b0333d38640b74f8f4c0c83192de889ecc978e9bda21" data-rendition-name="original" width="1600" height="875" loading="lazy" alt="Grahovo"></figure>  U vremenu kada vladajuća većina sve otvorenije pokušava da relativizuje i revidira antifašističku borbu, kada se heroji i zločinci dovode u istu rečenicu, mladi ljudi na Grahovu su pokazali da ne pristaju na istorijsku amneziju. Njihovo prisustvo, pažnja, emocija i poruke – bile su najjasnija potvrda da ideje Trinaestog jula nisu prošlost, već obaveza. Skup je počeo intoniranjem crnogorske himne i polaganjem vijenca delegacije SUBNOR-a. Uslijedila su obraćanja koja su bila i podsjećanje i opomena – da Crna Gora nema pravo na zaborav. Istoričar i bivši poslanik Dragutin Papović podsjetio je prisutne da je Trinaestojulski ustanak 1941. godine bio nastavak vjekovne borbe Crnogoraca za slobodu – od Grahovačke bitke, preko ratova za nezavisnost, do ustanka protiv fašizma. Citirajući govor Veselina Đuranovića iz 1978. godine, sa otvaranja Spomen-kompleksa, podsjetio je da je Crna Gora svoju slobodu izborila krvlju svojih najboljih sinova i kćeri. -Otvaramo ovaj spomenik na 13. jul, na veliki praznik kada se crnogorski narod na poziv KPJ podigao u oružanu borbu protiv italijanskih fašističkih okupatora i zajedno sa ostalim narodima naše zemlje nakon četiri godine krvavih borbi, velikih stradanja i golemih žrtava izvojevao konačnu pobjedu, izborio slobodu i na ruševinama starog društva otvorio novo poglavlje istorije. Ovaj veličanstveni spomenik otkrivamo na 120 godišnjicu čuvene Grahovačke bitke 1858. i isto tako stogodišnjicu završetka oslobodilačkih ratova Crne Gore protiv turskih zavojevača 1878. kada su Crnogorci nakon velikih oslobodilačkih borbi i ogromnih žrtava, objektivno govoreći, prisilili velike evropske sile da priznaju nezavisnost, samostalnost i suverenitet Crne Gore. Istorijska činjenica je da je oružana borba crnogorskog naroda protiv fašističkog okupatora 1941. počela svenarodnim oružanim ustankom, ne bi mogla potpuno i do kraja da se objasni ako se ne bi imalo u vidu vjekovna borba Crngoraca za slobodu, ako se ne bi imalo u vidu sve ono što je decenijama prethodilo sudbonosnim i slavnim zbivanjima jula 1941. Samo u kontinuitetu istorijskog razvitka možemo do kraja i potpuno istinito sagledati kako smo došlo do slobode i nezavisnosti koju danas imamo, kako smo postali svoji na svome sopstvenim snagama, zalivajući svaku stopu naše zemlje krvlju njenih sinova i kćeri, podnoseći ogromnu žrtvu i nečuvene patnje i stradanja - poručio je tada Đuranović – a Papović prenio danas, sa punim značenjem i potrebom da se to ponavlja, pogotovo mladima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250804120812_ed362cae6ed6285b292ed184ee1ede056204a5f80f2f2091dc6c3dddb1774b0b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250804120812_ed362cae6ed6285b292ed184ee1ede056204a5f80f2f2091dc6c3dddb1774b0b" data-rendition-name="original" width="1600" height="706" loading="lazy" alt="Grahovo"></figure>  U istom tonu, Papović je citirao i Ivana Milutinovića, koji je još 1943. godine upozoravao da među Crnogorcima ima izdajnika i da se nikada više ne smije dozvoliti da nas podijele kao 1918. godine. Te riječi danas odzvanjaju kao zlokobna opomena. - U bivšoj Jugoslaviji vi nijeste imali da kažete što ste htjeli a vaši najbolji sinovi držani su po logorima i tamnicama. To je došlo zato što Crnogorci nijesu bili složni i danas se nalazimo u takvoj situaciji da ponovo konstatujemo da ima izdajnika u Crnoj Gori. oni će učiniti sve što mogu ali ja mislim da smo se dovoljno pročistli i da se dovoljno znamo. Te ne smijemo dozvoliti da nas prevare. Ne dozvolite da se ponovi 1918. godina - kazao je tada Milutinović. Okupljeni su snažno negodovali na pomen predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, jasno pokazujući da neće ćutke gledati pokušaje relativizacije četništva i negiranja tekovina Narodnooslobodilačke borbe. Iako bez državne podrške, bez ministara, bez govora sa govornica „u ime svih“, Grahovo je juče bilo institucija. Omladina koja je nosila cvijeće, koja je slušala pažljivo istorijske poruke, bila je najvažniji činilac skupa. Njihova poruka je bila jasna: „Branićemo našu zemlju od zaborava, od istorijskog nasilja i od pokušaja da se fašizam opere, a antifašizam ospori.“ U vremenu kada se državne institucije sve više udaljavaju od antifašističkog nasljeđa, kada se Trinaestojulski ustanak u zvaničnim programima prećutkuje, Grahovo i slični prostori postaju svetilišta otpora – ne samo fašizmu, već i političkom licemjerstvu. Zato je jučerašnje okupljanje bilo više od komemoracije. Bilo je to svjedočanstvo da postoji druga Crna Gora – ona koja zna ko su joj bili đedovi, ko su joj bili neprijatelji, i zašto je sloboda najskuplja riječ u njenom jeziku. Ako vlasti već zaboravljaju – narod neće. I dok vlast piše novo tumačenje istorije, na terenu u Grahovu mladi grade memoriju koja se ne može izbrisati. Jer sloboda nije dobijena, nego izborena. I zato ne smije biti prepuštena ni zaboravu ni oportunizmu.

Danijela Jovanović

1250x600

Grahovo nije zaboravilo: Odbrana časti antifašističke Crne Gore

Neformalna građanska asocijacija „Strategija za evropsku u građansku Crnu Goru“ (STEGA) saopštila je da će odati počast za 52 ubijena mlada života koji su pokopani na spomen obilježju na Lazinama u Danilovgradu, a koje su 22. jula 1944. godine zvjerski ubili i strijeljali kvinslizi - odnosno četnici pod vođstvom „komandanta“ Jakova N. Jovovića.
U ovoj asocijaciji su naglasili da su se obavezali da će svoje težište postaviti na izgradnji nove državotvorne i društvene paradigme, koja počiva na izvornim i autentičnim evropskim vijednostima, koje su danas ugrožene, devastirane ili nedovoljno društveno podržane.
Stoga, kažu, imaju obavezu da nastave sa svojom misijom, a prvi naredni korak je odavanje počasti mladim partizanima i antifašistima.
- Podsjetimo da je, u cilju što bolje saradnje sa nacističkim okupacionim trupama u Bjelopavliće, u selo Kosovi lug početkom 1944. godine, došao i Pavle Đurišić koji je bio pretpostavljeni za vršenje operacija čišćenja terena „komandantu“ Jakovu N. Jovoviću. Danas 81 godinu kasnije, ideologija revizionizma, negacije i izjednačavanja žrtve i zlikovca dobija karakter zvanične državne politike u Crnoj Gori, dok insitucije, CANU, Univerzitet ostaju „nijemi posmatrači“ – upozorili su u STEGA.
Zato, podvlače, svjesni opasnosti i otvorene namjere da „nova (kvazi) ideologija“ zamjeni uloge žrtve i zločinca crnogorski građani i izvorni antifašiti se samoorganizuju i pružaju otpor.
- STEGA, kao koalicija slobodnih pojedinaca, učiniti će napor da se demokratskim, akadamskim i građanskim metodama, izbori za antifašističku, prosperitetnu i sekularnu Crnu Goru, vraćanju državnih institucija u njihov puni ustavni kapacitet, sve sa cilje izgradnje bolje i pravednije Crne Gore – poručili su oni.
Inače, STEGA, koja u svom nazivu, simbolički povezuje težnju današnje Crne Gore da postane EU država sa izgrađenom vladavinom prava sa „Stega-om“ - prvim crnogorskim zakonodavnim aktom iz 1796 godine, u svojoj Programskoj Deklaracije upisala je pet temeljnih principa – među kojima je i antifašizam.
- Antifašizam nije samo poklič, jedan praznik koji se obilježava ili načelna proklamacija. Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati, ne u jednom danu ili vezano za jedan događaj, već kao odrednica koja definiše karakter jedne društvne zajednice – jasni su u STEGA.
Desni populizam, klerikalizam, dogmatizam, istorijski revizionizam, etno-federalizam su, ističu oni, stvarnost današnje Crne Gore, koja sve više, uljed raspada vrijednosti dirigovanog unutrašnjim, ali i snažnim i spoljno političkim uticajem postaje sve više – zapušteno društvo, preušteno talasu „novog primitivizma“, koji je po istoj matrici devedesetih godina prošlog vijeka donio tragedije i razaranja na prostoru bivše Jugoslavije.&nbsp;
- Na ove vrlo, opasne deformacije crngorskog društva već duže upozoravaju i Evropska komisija, Evropski parlament u svojim rezolucijama i nedavno i gospodin šef Delegacije EU u Podorici, g. Satler u javnom obraćanju crnogorskoj javnosti – naglasili su u STEGA.

STEGA obilježava 81 godinu od stradanja partizana i antifašista na Lazinama: Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati

Ruske snage pogodile su infrastrukturni objekat u ukrajinskom gradu Brodi, u Lavovskoj oblasti, koji je povezan s naftovodom Družba, preko kojeg se Mađarska i Slovačka snabdijevaju naftom.
Prema ranijim izvještajima, nakon ruskog napada u Brodiju su se zapalili naftni derivati, što je izazvalo gust dim.
Gradsko vijeće Brodija prijavilo je požar. Nakon napada, škole u gradu su obustavile nastavu, a stanovnici su pozvani da ostanu u svojim domovima i, ukoliko je moguće, da ne izlaze napolje. Vrtići rade uz strogo zatvorene prozore i vrata.
Slične preporuke, da prozore i vrata drže zatvorenim, upućene su i ostalim stanovnicima grada.
Agencija Enkorr izvijestila je da je ta lokacija povezana s naftovodom Družba. Naftovod je i dalje u funkciji i koristi se za transport ruske nafte prema Mađarskoj i Slovačkoj.
Važno je istaći da ranije nijesu zabilježeni napadi na infrastrukturu naftovoda Družba na teritoriji Ukrajine.
Ovaj napad je posebno značajan zbog činjenice da su lideri Mađarske i Slovačke, premijeri Viktor Orban i Robert Fico, zauzimali proruski stav u sukobu protiv Ukrajine, upravo zbog toga što energente dobijaju iz Rusije.

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

Košarkaši Budućnost Volija pobijedili su večeras u Podgorici njemački Kemnic 97:81, u utakmici 16. kola B grupe Eurokupa.
Podgorički tim, koji je dobio i prvi međusobni duel (84:71), upisao je deseti trijumf i ostao u trci za treće mjesto.
Budućnost je pitanje pobjednika riješila već u drugoj četvrtini, nakon serije od 17:0 za vođstvo od 51:35 u 18. minutu.
Razlika je u trećoj četvrtini iznosila 22 poena (68:46, 75:53), koliko je bilo i u 34. minutu (93:71).
Najefikasniji u pobjedničkom timu bio je Skajler Mejs sa 22, Džeri Butsijel i Džuan Morgan ubacili su po 17, dok je Raši Sulajmon meč završio sa 15 poena.
U njemačkom sastavi bolji od ostalih bio je Kostja Mušidi sa 19 koševa.
Budućnost će u narednom kolu, 3. februara, biti gost Ulma.

Budućnost ubjedljiva protiv Kemnica

Da je u Crnoj Gori na vlasti krilo Momira Bulatovića, možda bi najslikovitije dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva, kazao je funckioner Evropskog saveza i Socijaldemokrata (SD) Miloš Đuričković, komentarišući apel Ministarstva energetike i rudarstva građanima da ne kupuju prekomjerne količine goriva, kao i da je, zbog trenutne blokade teretnog saobraćaja, na zalihama ostalo goriva za još svega par dana.
Sve ostalo je, kako je rekao, već isporučeno iz arsenala devedesetih, "iz vremena kada smo bili pod šapom njihovog političkog oca Slobodana Miloševića".
- Polusvijet sa lažnim diplomama, rehabilitaciju četništva kroz pomene i spomenike, sistematsko ponižavanje Crnogoraca, jezika, zastave i države, te permanentne sukobe sa gotovo svim susjedima - kazao je Đuričković.
Sreća u nesreći je, kako je rekao, što u Briselu uče na greškama, pa su, ističe on, odlučili da uspjeh evropskih integracija više ne zavisi od naše pameti, odgovornosti i političke volje.
- „Dobro je: pošte rade, nema rata…I ništa više." P.S. Što bi rekao vojvoda Mandić: sve je isto, samo su metode drugačije (lukavije) - zaključio je Đuričković.

Đuričković: Da je na vlasti krilo Momira Bulatović najslikovitije bi dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva

Predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović ocijenila je da je odgovornost za dalji napredak Crne Gore na evropskom putu trenutno na Skupštini, ističući da je u parlamentu ostao veliki broj neispunjenih obaveza.
Gostujući u centralnoj informativnoj emisiji "24 sata" na Televiziji E, Đurović je podsjetila da je u decembru ostalo mnogo nedovršenih poslova, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, iako brojni zakoni i propisi čekaju na usvajanje.
- Mnogo je nedovršenih zadataka ostalo u decembru, dok u januaru uopšte nije bilo zasijedanja parlamenta, a mnogi zakoni i propisi čekaju na usvajanje, među njima i izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, tu parlament ne bi smio biti kočnica - rekla je Đurović.
Govoreći o jučerašnjem zatvaranju Poglavlja 32, Đurović je istakla da je riječ o važnom dijelu klastera 1 – osnove, koji se odnosi na racionalno korišćenje i kontrolu trošenja sredstava, ne samo iz državnog budžeta, već i iz fondova Evropske unije.
- Sredstva Evropske unije su vrlo prisutna jer je ona najveći donator i istovremeno preko zapadnobalkanskog investicionog okvira i evropskih banaka davalac kredita za važne infrastrukturne projekte. Poglavlje 32 je u tom smislu važno, a prva poruka je da proces ide jednom dobrom dinamikom dalje, da su za Crnu Goru vrata prilično otvorena… - kazala je Đurović.
Dodala je da poruke Evropske komisije i Evropskog parlamenta ukazuju da Crna Gora ostaje predvodnik procesa u regionu.
- Poruka iz Evropske komisije još uvijek je "da je ambiciozna agenda i da je danas već kraj januara, ali možete vi do kraja ove godine možda i sva pregovaračka poglavlja da zatvorite, da držite tu agendu 2026"… Crna Gora je predvodnik procesa u regiji, najviše odmakla, a vidimo na primjeru Albanije da je zatvaranje mnogo komplikovanije nego otvaranje, IBAR nije lako dobiti, treba se mnogo toga postići, ali Crna Gora jeste - rekla je Đurović.
Prema njenim riječima, zajednička pregovaračka pozicija sa Evropskom komisijom je afirmativna, što potvrđuju usvojene izmjene i dopune Zakona o internoj reviziji, Zakona o budžetskoj kontroli i formiranje Direkcije za budžetske inspekcije, uz potrebu dodatnog zapošljavanja inspektora.
- To je način da o tome budu obaviješteni i građani i to je način da se kontroliše i moguće krivično goni svaka vrsta odgovornosti ukoliko dolazi do zloupotrebe javnih resursa, a posebno do zloupotrebe resursa pretpristupnih sredstava i sjutra sredstava iz budžeta Evropske unije - istakla je Đurović.
Đurović smatra da je Agenda 2026 realna ukoliko se do polovine naredne godine zatvori deset pregovaračkih poglavlja i započne izrada Ugovora o pristupanju.
- Sve to podrazumijeva ono što piše u Nacrtu programa pristupanja, a to je da najveći broj propisa treba usvojiti u prvoj polovini godine, što znači da je sada loptica u parlamentu - poručila je Đurović.
Naglasila je i da se svako zatvoreno poglavlje pažljivo prati, te da termin „uslovno zatvaranje“ ne znači da su obaveze u potpunosti ispunjene.
- Cijenim da je loptica sada u dvorištu parlamenta… Ne treba da se odlaže usvajanje propisa, posebno ne onih koji su regularno pripremljeni… Te zakone Skupština Crne Gore treba da usvoji - kazala je Đurović.
Ona je dodala da Vlada mora nastaviti da radi na ispunjavanju mjerila u okviru svoje nadležnosti, dok bi, kako je ocijenila, europeizacija rada parlamenta učinila realnim zatvaranje svih 33 poglavlja do 2026. godine.
- Svaka grana vlasti ima svoj dio posla, ali dobro bi bilo vidjeti što prije u parlamentu da se usvoje izmjene i dopune Zakona o Ustavnom sudu, kojim se omogućava produžetak rada sudija do postavljenja novih čime se uvodi, po preporuci Venecijanske komisije, deblokirajući mehanizam trgovine i ucjena izbora i imenovanja čuvenih sudija Ustavnog suda, s tim smo počeli i priču oko IBAR-a a sad smo opet cijeli krug napravili- naglasila je Đurović.
Vjeruje da država ima adekvatne institucije i političke partije iz vlasti i opozicije koje imaju srodne poglede ka evropskom putu, pa će prepoznati i iskoristiti, kako kaže, važnost momenta.
Đurović smatra da će biti problema u završnoj fazi pregovora, ali i da će se svi oni prevazići. Ističe da je ključno dobiti jednoglasnu odluku svih država članica o pisanju ugovora o pristupanju.
- Ja mislim da će naše najjače oružje biti da se ujedinimo, da malo smanjimo razlike i da prepoznamo ko zaista jeste za to da Crna Gora završi pregovore i da više nema nijednu izgubljenu godinu po pitanju kohezijskih fondova i punopravnog članstva. Oni koji budu slali poruke da treba da čekamo komšiluk ne misle dobro svojoj državi, jer se odriču razvoja i odriču se prednosti punopravnog članstva, odriču se onoga što su građani od njih tražili kad su birali da ih predstavljaju u različitim granama vlasti - zaključila je Đurović.

Tag: antifasisti

Haos u Italiji: Policija vodenim topovima zaustavila sukob antifašista i desnice

Grahovo nije zaboravilo: Odbrana časti antifašističke Crne Gore

STEGA obilježava 81 godinu od stradanja partizana i antifašista na Lazinama: Antifašizam je vrijednost koja se mora čuvati

Rusija gađala naftovod koji snabdijeva Mađarsku i Slovačku

Budućnost ubjedljiva protiv Kemnica

Đuričković: Da je na vlasti krilo Momira Bulatović najslikovitije bi dočaralo da se na ulicama pojave bidoni i preprodavci goriva

Đurović o napretku Crne Gore na EU putu: Loptica je sada u dvorištu Skupštine

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO