Crnogorski naučnici sa Instituta za biologiju mora, &nbsp;Vesna Mačić i Aleksandar Joksimović su, u okviru 34. Bugarske antarktičke ekspedicije stigli na ostrvo Livingston, gdje se nalazi bugarska istraživačka baza „Sv. Kliment Ohridski“.
Po dolasku je započet složen logistički proces istovara opreme i materijala sa broda do baze, koji se odvija prema precizno definisanim procedurama i uz korišćenje odgovarajuće zaštitne opreme, saopštio je Institut za biologiju mora.
- Nakon dugog putovanja iz Kotora u čileanskoj luci Punta Arenas kolege su ukrcane na bugarski istraživački brod „Sv. sv. Kiril i Metodij" (RSV-421) 20. decembra odakle je ekspedicija plovila Magelanovim prolazom, zatim Tihim okeanom i fjordovima Južne Amerike, pa Drejkovim prolazom ka Antarktiku, gdje su 25. decembra stigli na ostrvo Livingston - pojašnjavaju iz IBM.
Prema planu aktivnosti, ovih dana započeta su terenska istraživanja na ostrvima Livingston i Deception (Ostrvo prevare).
- Istraživački rad usmjeren je na ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima, kao i na proučavanje živog svijeta morskog dna - ističe Institut za biologiju mora.
U ekspediciji, pored naučnika iz Crne Gore i Bugarske, sada učestvuju i istraživači iz Rumunije, Saudijske Arabije, Portugalije i SAD a očekuje se i dolazak još nekih istraživača.
Misija traje do kraja februara i realizuje se u okviru međunarodne saradnje Instituta za biologiju mora Univerzitet Crne Gore i Bugarskog antarktičkog instituta, uz podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore, dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović, učestvuju u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku, usmjerenoj na ispitivanje prisustva mikroplastike i stanja morskih ekosistema.
Dr Vesna Mačić i dr Aleksandar Joksimović stigli su na Antarktik, u stanicu Bugarskog instituta za polarna istraživanja, gdje će, zajedno sa još 33 kolege iz inostranstva, boraviti do 20. februara 2026. godine. Istraživanja počinju naredne sedmice.
Naučnici iz Crne Gore će zajedno sa kolegama iz Bugarske, Grčke, Japana i Saudijske Arabije, boraviti na naučno-istraživačkom brodu RSV421. Njihov istraživački fokus usmjeren na proučavanje mora, dok će dio međunarodnog tima biti smješten u kopnenoj istraživačkoj stanici.
Nakon desetodnevne plovidbe bugarskim naučno-istraživačkim brodom „Sveti Kirilo i Metodije“ dr Aleksandar Joksimović za TVCG je kazao da su u toku pripreme, te da istraživanja počinju naredne sedmice.
- Nadamo se da 2. januara krenemo sa našim istraživanjima, uzorkovanjem mikroplastike, sedimenta, vode, nekih organizama, prilepaka sa obale. U ovoj ekspediciji učestvujemo dr Vesna Mačić i ja, zajedno sa još 33 naučnika iz Bugarske, Saudijske Arabije, Grčke i Japana. Većina njih će se iskrcati u baznoj stanici, dok ćemo mi ostati na brodu i sve vrijeme boraviti na njemu, a gumenjakom odlaziti do obale radi uzorkovanja potrebnog materijala, nakon čega ćemo se uvijek vraćati na brod - kazao je Joksimović.
Na povratku sa Antarktika planirano je da brod 8. i 9. aprila boravi u Kotoru, kada će biti organizovana konferencija za medije i predstavljeni rezultati zajedničkih istraživanja.
Ekspedicija se realizuje u okviru međunarodne saradnje sa Institutom za antarktička istraživanja Bugarske (Bulgarian Antarctic Institute), čija se istraživačka stanica „Sv. Kliment Ohridski“ nalazi na ostrvu Livingston, u sastavu Južnih Šetlandskih ostrva. Institut za biologiju mora UCG i Institut za antarktička istraživanja Bugarske potpisali su Sporazum o saradnji ovog proljeća, a učešće i put crnogorskih naučnika finansira Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore.
Antarktik, kao nenaseljeni kontinent, isključivo je namijenjen naučnim istraživanjima i tokom ljetnje sezone na njemu boravi oko 4.000 naučnika u okviru približno 80 istraživačkih stanica, a sve veći je i broj turista koji ga posjećuju.
- Istraživačke aktivnosti obuhvatiće ispitivanje prisustva mikroplastike u vodenom stubu i morskim organizmima s akcentom na zagađenje obalnih područja, gdje je već ranije zabilježeno prisustvo čvrstog otpada, naročito plastike, čak i u ovom udaljenom i osjetljivom ekosistemu. Učešće u antarktičkim ekspedicijama nastalo je u okviru saradnje predsjednika balkanskih zemalja a planirano je i u narednom periodu, sa ciljem obezbjeđivanja kontinuiteta naučnih istraživanja, jačanja saradnje i afirmacije Unicerziteta Crne Gore i države Crne Gore u oblasti polarnih istraživanja - naveli su iz Instituta za biologiju mora.

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i Institut za biologiju mora Univerziteta Crne Gore potpisali su sporazum na osnovu međusobnog interesa za unapređenje naučnih istraživanja i međunarodne saradnje, a čiji je poseban fokus uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku.
Sporazum su potpisali resorna ministarka Anđela Jakšić Stojanović i direktor Instituta Mirko Đurović.
&nbsp;- Osnovni cilj ovog sporazuma je razvoj i unapređenje saradnje u oblasti nauke i istraživanja, sa posebnim fokusom na uključivanje crnogorskih naučnika i istraživača u međunarodne ekspedicije na Antarktiku - naglasili su u MPNI.
Potpisivanjem ovog sporazuma Crna Gora, prema njihovim riječima, otvara novo poglavlje u međunarodnoj saradnji i naučnom istraživanju, obezbjeđujući učešće svojih istraživača na jednom od najizazovnijih i najznačajnijih istraživačkih poduhvata današnjice - ekspedicijama na Antarktiku.

1250x600

1084x550

Potpisan sporazum MPNI i Instituta za biologiju mora: Poseban fokus na uključivanje naših naučnika i istraživača u ekspedicije na Antarktiku

Očekivani životni vijek u Crnoj Gori je ispod prosjeka EU, u Budilniku na Televiziji E pitamo šta govore ti podaci i koje mjere su neophodne?
Analiziramo da li će u Podgorici uslijediti političke promjene nakon što je Evropski savez tražio raspuštanje Skupštine Glavnog grada? Provjeravamo šta primjena besplatnog javnog WiFi-ja u 24 crnogorske opštine znači za digitalni razvoj gradova ?&nbsp;
Govorimo i o promjenama koje donosi &nbsp;Predlog zakona o slatkovodnom ribarstvu i zašto je važan u procesu evropskih integracija?

"Budilnik": Da li će u Podgorici uslijediti političke promjene nakon što je Evropski savez tražio raspuštanje Skupštine Glavnog grada?

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić saopštio je da će 2026. godina biti izuzetno zahtjevna za oblast zaštite životne sredine, zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata, jačanja infrastrukturnih projekata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima.
Ćulafić je, kako je saopšteno iz njegovog resora, govorio na Drugoj sjednici Zelene poslaničke grupe Skupštine Crne Gore na temu "Efekti primjene zakonodavnog okvira na upotrebu plastičnih kesa i njihovog uticaja na životnu sredinu", što je jedna od aktivnosti projekta "Plastični trag" kofinansiranog od strane Fonda za zaštitu životne sredine.
On je na početku izlaganja kazao da je ova tema značajna u mnogo širem kontekstu.
- Smatram da će 2026. godina da bude veoma zahtjevna u ovoj oblasti, zato što je potrebno donijeti zaista veliki broj zakonskih i podzakonskih akata, usvojiti veliki broj strategija i nastaviti sa ulaganjima u infrastrukturne projekte bez kojih svaki strateški ili zakonodavni okvir nema previše smisla ukoliko se ono što propišemo ne projektuje u realnom svijetu - naveo je ministar.
Istakao je da je sasvim siguran da će Crna Gora, u onim rokovima koje je Brisel propisao, ispuniti ono što su njene obaveze, "i u tom dijelu želim da odam i priznanje i zahvalnost crnogorskom parlamentu na podršci koju je do sada pružao."
Podsjetio je da je Ministarstvo krajem 2024. propisalo zabranu upotrebe plastičnih kesa debljine između 15 i 50 mikrona, kao i da je uvedena naknadu za kese koje su deblje od 50 mikrona.
Tada je, kako je rekao, naknada bila 0,03 eura, pri čemu je propisima obavezana Tržišna inspekcija da vrši kontrolu poštovanja ove uredbe.
- Po njihovim podacima, oni su izvršili oko 1.040 inspekcijskih kontrola, izdali devet prekršajnih naloga, podnijeli jedan zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka, kod 22 subjekta ukazali da se lagane plastične kese debljine zida do 15 mikrona mogu upotrebljavati isključivo na mjestu za pakovanje robe i samo jedno ukazivanje na zabranu upotrebe plastičnih slamki - naveo je ministar.
Prema njegovim riječima, uporedni podatak koji smo dobili, da je ranije u Crnoj Gori korišćeno 100 plastičnih kesa po stanovniku, a da se sada upotrebljava 65, indikator je da se rezultati ipak postižu.
Ocijenio je da postoji ogroman prostor za saradnju sa stanovništvom, i u tom smislu i svrha naknada koje prikuplja Eko-fond jeste da se taj novac troši za kampanje koje će podizati nivo svijesti građana.
Ta sredstva, kako je predočio, treba da se ulažu u one projekte koji će dati rezultat na mikro planu.
- Sa Delegacijom Evropske unije učestvujemo u velikoj zajedničkoj kampanji "Čuvaj da te čuva", a već smo u proceduri osmišljavanja novih kampanja - istakao je ministar.
Naglasio je da MERS, zajedno sa Eko-fondom, Gradskom deponijom, civilnim sektorom i najširim činiocima društvenog i političkog života u Crnoj Gori radi na podizanju nivoa svijesti kod građana.
&nbsp;- Veoma je značajno da se fokus stavi na monitoring, odnosno inspekcijski nadzor svih onih mjera koje treba sprovoditi. Ekološka inspekcija, koja funkcioniše u okviru MERS-a, je samo u 2025. godini izvršila 2.311 inspekcijskih nadzora, iako imaju svega osam ekoloških inspektora, podnijeli su 53 krivične prijave i 86 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka - ukazao je ministar.
Kazao je da Ministarstvo svoj dio posla radi savjesno, pri čemu smo u pogledu zabrane upotrebe plastičnih kesa tokom 2025. godine predali jednu izmjenu, pa smo naknadu povećali sa tri na pet centi.
- Jedna od naših ideja je da potpuno zabranimo upotrebu plastičnih kesa do 50 mikrona, da taksa za kupljenu plastičnu kesu bude znatno veća - istakao je ministar.
Na kraju je kazao da vjeruje da će ovakvih sjednica ubuduće biti mnogo više, "jer je to prilika da čujemo korisne savjete, s obzirom na to da Poglavlje 27 obuhvata obaveze koje treba da ispuni 25 institucija".

Ćulafić: Ova godina zahtjeva zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima

Komandant Vojske Norveške, pješački general Eirik Kristofersen izjavio je za britanski list Gardijan da se ne može isključiti mogućnost da bi Rusija mogla da napadne Norvešku da bi zaštitila svoja nuklearna sredstva stacionirana na ruskom krajnjem sjeveru.
Ta sredstva koja su jedino što je Moskvi preostalo kao prijetnja Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je on.
General je rekao da veliki dio nuklearnog arsenala Kremlja nalazi se na poluostrvu Kola, na krajnjem sjeveru Rusije, nedaleko od norveške granice: nuklearne podmornice, rakete, avioni sposobni za nošenje nuklearnog oružja – sve što bi bilo ključno ako bi Rusija došla u sukob sa NATO-om negdje drugo.
Najbolje je pripremiti se za najgore, rekao je general i dodao da Norveška "ne isključuje mogućnost ruskog pokušaja preuzimanja" dijela norveške teritorije.
Ruska invazija je "na neki način scenario za koji se spremamo na dalekom sjeveru", objasnio je Kristofersen i dodao da su ruske aktivnosti u tom regionu zasad manje agresivne nego u Baltičkom moru.
General je rekao da Norveška ostaje budna, da se priprema za najgore, poput invazije, da bude u stanju da se suprotstavi sabotaži i hibridnijim prijetnjama, ali je ukazao da budnost ne isključuje dijalog.
Kristofersen je rekao da se održava direktan kontakt s Rusijom, posebno u okviru misija potrage i spašavanja u Barencovom moru, koje dijele obje zemlje.
General je preporučio uspostavljanje direktne vojne telefonske linije između Osla i Moskve što bi pomoglo sprječavanju nesporazuma i zaoštravanja.

Komandant Vojske Norveške: Ne može se isključiti invazija Rusije na dio Norveške

,,Samim činom podnošenja ostavke bilo koga - ne bi imali nikakvu korist”. Tako je, dobro raspoložen, ministar pravde Bojan Božović otklonio sve dileme – za bijeg Miloša Medenice, niko od čelnika bezbjednosnog sektora ne snosi odgovornost. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260211190228_59f1633b2e11fb3d191e62b0966ad3902f3645d505af6abac0e8f9ad3579c325" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde "> <figcaption>MIR, MIR, MIR - NIKO NIJE KRIV: Bojan Božović, ministar pravde(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ODGOVORNOST ,,NA DRUGOM MJESTU” &nbsp; Nakon sastanka u poneđeljak, u kabinetu premijera Milojka Spajića, posvećenog raspravi o skandaloznom bijegu Medenice, odahnula su dva čovjeka: ministar Danilo Šaranović i direktor Uprave policije Lazar Šćepanović – sigurni su u svojim foteljama.&nbsp; Očito u cilju očuvanja mira u koalicionoj vlasti, premijer Spajić i ekipa iz PES-a odustali su da traže ostavke čelnika bezbjednosnog sektora, iako su tako nešto gromoglasno najavljivali dan nakon bjekstva Medenice. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260211190232_ee767cd843a202da29c5e689dc26a61248fdc983ab86096cc89e38b46f9d4f01" data-rendition-name="original" width="1920" height="1279" loading="lazy" alt="NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović"> <figcaption>NEMA OSTAVKI: Ministar unutrašnjih poslova Šaranović i direktor Uprave policije Šćepanović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To, međutim, ne znači da neko neće platiti ceh. Sada se, prema informacijama Televizije E, upire prstom u potražnu službu Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koja je bila zadužena za praćenje i lociranje lica u bjekstvu, a u ovom slučaju za fizičku kontrolu i obilaske adrese stana Medenice. &nbsp; Zvanično, ta se jedinica naziva Stanica kriminalističke policije za potražnu djelatnost i zamolnice, zadužena je za traganje za nestalim osobama, bjeguncima i realizaciju potjernica na teritoriji Glavnog grada. Na čelu te stanice (jedinice) je Željko Fatić, a izvori naše medijske kuće ističu da bi se od njega mogla tražiti ostavka, kako bi se umirila javnost. &nbsp; NADZOR BEZ PLANA I PROGRAMA Ekan Jasavić, penzionisani policijski funkcioner u razgovoru za našu medijsku kuću kaže da je Uprava policije bila dužna da, u skladu sa procjenama rizika, izradi plan i šemu programa kontrole Miloša Medenice. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260211190232_a8ad0ca4932894bce93c68d6b0244d0b8d8ff91b7f45095d499a3b5029a6ec9b" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić"> <figcaption>ODGOVORNOST ZA SVE U HIJERARHIJI: Ekan Jasavić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  U skladu sa tim planom sprovode se operativne i terenske aktivnosti. &nbsp; &nbsp;-Odgovornost pada na sistem Uprave policije, i to hijerarhijski rukovodno - ta odgovornost mora da bude od vrha pa prema dolje. Svi su bili dužni i odgovorni sa urade plan i program, a potom da prate izvršenje plana i programa. I da se vode tim sistemom odgovornosti-kazao je za ETV Jasavić. &nbsp;&nbsp; Upućeni u rad policije ističu da, sve i da se utvrdi pojedinačna odgovornost inspektora podgoričke potražne službe, činjenica je da se fizičkim i povremenim obilascima adrese stana nije moglo ni spriječiti bjeksvo Medenice. &nbsp; ODGOVORNOST, ŠTO TO BIJAŠE? &nbsp; Izostao je analitički pristup policijskog vrha, a nijesu preduzete bitne radnje koje bi spriječile da dođe do bjekstva osuđenog šefa kriminalne organizacije. Izvor ETV iz Uprave policije taksativno nabraja što sve policija nije odradila po standardima: &nbsp;&nbsp; - nije urađena precizna bezbjednosna procjena rizika od opasnosti kršenja mjera i bjekstva usled iščekivanja visoke kazne zatvora, a nije bilo prikupljanja ni operativnih podataka sa terena; - nije bilo sprovođenja mjera tajnog nadzora prema Medenici i licima iz njegovog okruženja za koje postoje saznanja ili procjena da bi mogli biti logistika za bjekstvo...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260211190232_2dfc5db4b1c1438a384dd3d4f9c438509a4beb845e8fffaa819b1e5a34f581d1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa"> <figcaption>SPRDANJE SA BEZBJEDNOSNIM SEKTOROM: Lik Miloša Medenice sa video zapisa(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Prema policijskim standardima, u slučaju povećanog stepena opasnosti od bjekstva, Uprava policije treba da organizuje 24-satno fizičko obezbjedenje objekta kako bi obezbjedila osoba i spriječilo eventualno bjekstvo. &nbsp; Ništa od toga Uprava policije nije uradila u slučaju Miloša Medenice. Upravo zato Ekan Jasavić smatra da odgovornost ne treba da padne na jednog čovjeka. &nbsp; &nbsp;-U ovom slučaju odgovorni su u hijerrahiji svi, a ne samo Jedinica za potražnu djelatnost koja funkcioniše u sklopu Uprave policije I odjelenjima bezbjednosti. Odgovornst moraju podnijeti svi - decidan je Jasavić. &nbsp; Za sada je izvjesno da ni ministar unutrašnjih poslova Šaranović, ni direktor Uprave policije Šćepanović ne osjećaju ikakvu odgovornost. &nbsp; Od ljudi koji nijesu ni pomsilili da podnesu ostavke, kao moralan čin, u slučaju masovnog ubistva januara prošle godine, teško je očekivati da će I pomisliti na napuštanje funkcija nakon bjekstva Miloša Medenice. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: antarktik

Crnogorski naučnici stiglu u istraživačku bazu kod Antarktika

Naučnici iz Crne Gore u međunarodnoj naučnoistraživačkoj ekspediciji na Antarktiku

Potpisan sporazum MPNI i Instituta za biologiju mora: Poseban fokus na uključivanje naših naučnika i istraživača u ekspedicije na Antarktiku

"Budilnik": Da li će u Podgorici uslijediti političke promjene nakon što je Evropski savez tražio raspuštanje Skupštine Glavnog grada?

Ćulafić: Ova godina zahtjeva zbog donošenja velikog broja zakonskih i podzakonskih akata i daljeg usklađivanja sa evropskim standardima

Komandant Vojske Norveške: Ne može se isključiti invazija Rusije na dio Norveške

Umjesto odgovornosti Šaranovića i Šćepanovića, sad se krivac traži u Jedinici za potrage CB Podgorica?!

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO