Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović &nbsp;upozorio je, na Antalijskom diplomatskom forumu, da neriješena pitanja među državama regiona, kao i nedostatak političke volje, mogu usporiti integracione procese.
To je saopšteno iz njegovog resora uz napomenu da je naglasio i da saradnja u okviru regionalnih organizacija ima potencijal da unaprijedi bilateralne kontakte i razumijevanje - ukoliko se koristi na pravi način.
- Dobra infrastruktura je neophodna za jače regionalne veze i saradnju. Može dodatno privući investicije i osnažiti ekonomiju, ali sve to mora biti zasnovano na međusobnom poštovanju, miru, povjerenju i sigurnosti - &nbsp;ocijenio je Ibrahimović.
On je govorio na panel diskusiji posvećenoj značaju regionalne saradnje za prosperitet Balkana. U uvodnom obraćanju je kazao da je očuvanje i jačanje dobrih odnosa sa susjedima jedan od ključnih prioriteta vanjske politike Crne Gore, te da regionalna saradnja doprinosi razvoju svake od država i ubrzanju puta ka članstvu u Evropskoj uniji.
- Od sticanja nezavisnosti, uložili smo značajne napore da kroz regionalne inicijative ostvarimo konkretne koristi za naše građane. Proces saradnje u Jugoistočnoj Evropi, Regionalni savjet za saradnju, Berlinski proces, ali i ostale inicijative, pomažu nam da dostignemo evropske standarde u mnogim oblastima - naveo je Ibrahimović.
Poručio je i da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena evropskoj integraciji i da će "kroz regionalna partnerstva nastaviti da gradi povezaniji i prosperitetniji region Jugoistočne Evrope".
Na panelu su govorili i šefovi diplomatija Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković, Sjeverne Makedonije Timčo Mucunski i Srbije Marko Đurić, kao i zamjenik ministra vanjskih poslova Turske Mehmet Kemal Bozaj, te generalni sekretar RCC-a Amer Kapetanović.
<h2>OEBS će nastaviti podršku procesima za izgradnju mira i jačanje bezbjednosti</h2>
Ibrahimović se u Antaliji, kako su napomenuli u njegovom kabinetu, sastao sa generalnim sekretarom Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) Feridunom Sinirlioluom.&nbsp;
Razgovarali su o ključnim globalnim bezbjednosnim izazovima i budućnosti Organizacije, a obostrano je ukazano na važnost bliske saradnje s ciljem jačanja regionalne i međunarodne bezbjednosti. Posebno su naglasili važnost očuvanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine u kontekstu ruske agresije.
Ministar je istakao da Crna Gora aktivno učestvuje u aktvnostima na multilateralnom planu, ukjučujući i u okviru OEBS-a, koji, u narednom periodu, može odigrati ključnu ulogu u izgradnji nove bezbjednosne arhitekture u Evropi.&nbsp;
Sinirliolu je kazao da je Crna Gora važan partner, te da će OEBS nastaviti da podržava procese koji za cij imaju izgradnju mira i jačanje bezbjednosti i vladavine prava.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ibrahimović na Antalijskom diplomatskom forumu: Neriješena pitanja mogu usporiti integracione procese

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom učešća na Antalijskom diplomatskom forumu je komentarisao je Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina koji je Vlada Crne Gore potpisala sa Vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata, &nbsp;te istakao da očekuje da se o ovome EU jasno odredi. On je dodao i opasku da ne vjeruje da je slučajnost što je premijer Sporazum sa opozicijom potpisao odmah po povrtaku iz Emirata.
- Mislim da je to prirodno. Znate da se Evropska unija jasno izjašnjava u odnosu na svaki zakon koji dolazi u crnogorsku skupštinu. Ovaj sporazum će u narednim danima ili sedmicama doći u Skupštinu Crne Gore u vidu zakona, jednog lex specialisa. Ja sam tu imao vrlo jasan stav, mislim da ga ne treba ponavljati, ali imam jasno očekivanje da Evropska unija vrlo jasno kaže – da li je sporazum, sada u formi zakona, u skladu sa pravnom tekovinom EU. I mislim da je to fer i neophodno, u kontekstu našeg strateškog opredjeljenja – a to je Crna Gora kao punopravna članica Evropske unije- kazao je Milatović. 
 
 Milatović je istakao i da je odgovornost prije svega na svim članovima vlade, a sada i na poslanicima u skupštini. 
 
 - Moram da primijetim da iz ove perspektive možda nije slučajan redosljed događaja – da, nakon povratka sa jednog putovanja u Dubai, premijer sa predstavnicima Demokratske partije socijalista potpisuje sporazum o njihovom povratku u Skupštinu Crne Gore. Moguće je da je to sve povezano sa ovim sporazumom sa Emiratima, a ne sa našim evropskim integracijama. Ja ne bih volio da je to tako, ali znate kako – ne vjerujem više u slučajnosti- zaključio je Milatović.
&nbsp;

Milatović: Ne vjerujem da je slučajno što je premijer po povratku iz UAE potpisao sporazum sa DPS-om o povratku u Skupštinu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović govorio je na liderskom panelu pod nazivom „Potraga za partnerstvom u eri multipolarizacije“, održanom u okviru Antalijskog diplomatskog foruma, tokom kojeg je istakao važnost diplomatskih aktivnosti u prevazilaženju aktuelnih izazova u geopolitici, saopšteno je iz Kabineta Predsjednika.
Milatović je ovom forumu učestvuje na poziv predsjednika Republike Turske Redžepa Tajipa Erdogana.
&nbsp;Predsjednik Milatović je istakao da je ovaj događaj prilika da se razgovara o diplomatskim aktivnostima koje povezuju Balkan i Tursku, na način koji dodatno učvršćuje naše veze.
&nbsp;Naglasio je da u izazovnim vremenima diplomatija postaje sve važnija, i da je zato u nastojanjima da se pristupi rješavanju aktuelnih problema, ključno da se sagledaju stvari iz pozicije druge strane, kako bi se u potpunosti razumjele sve okolnosti i odluke koje se donose.
&nbsp;Poručio je da Crna Gora kao najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji ima realan cilj da do 2028. godine postane naredna članica, te da članstvo naše zemlje, može biti primjer uspješne priče i podstrek ostalim zemljama kanditadima.&nbsp;
Milatović je naveo i da je u EU postalo jasno koliko je važno nastaviti sa procesom proširenja, posebno u kontekstu jačanja bezbjednosti evropskog kontinenta.&nbsp;
&nbsp;Podsjetio je da je regionalna saradnja jedan od prioritetnih ciljeva naše zemlje i da je ključna za uspostavljanje regionalne stabilnosti. U tom kontekstu, istakao je da je Crna Gora prepoznata kao zemlja koja ima odlične odnose sa svojim susjedima.
&nbsp;Govoreći o vanjskopolitičkim prioritetima naše zemlje, predsjednik Milatović je istakao da je Crna Gora kredibilna članica NATO saveza, što je posebno važno u trenutnim geopolitičkim okolnostima.
&nbsp;Učesnici panela su pohvalili ostvarenja Crne Gore kada je riječ o jačanju dobrosusjedskih odnosa, unapređenju regionalne saradnje i snaženju partnerskih veza sa važnim međunarodnim akterima.
&nbsp;Forum u Antaliji okupio je brojne svjetske lidere kako bi razmijenili mišljenja o mogućnostima na koji način diplomatija može promijeniti tok događaja, s naglaskom na rješenja za okončanje konflikata, strategije medijacije i mehanizme regionalne saradnje.

Milatović: Diplomatija sve važnija u prevazilaženju aktuelnih geopolitičkih izazova

Informativnu emisiju „24 sata“ večeras vodi Amra Tahirović, a gost u studiju je Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori.
Centralna tema emisije biće „Kočnice na EU putu“, uz fokus na odluku Francuske da blokira zatvaranje dva pregovaračka poglavlja u pristupnom procesu Crne Gore. Ukoliko Pariz ne promijeni svoj stav, Crna Gora će na međuvladinoj konferenciji zakazanoj za utorak zatvoriti samo tri od planiranih pet poglavlja. Ministar poljoprivrede Vladimir Joković ocijenio je da je zatečen ovom odlukom, dok brojni analitičari smatraju da je riječ o jasnoj političkoj poruci.
U emisiji će biti riječi i o drugim aktuelnim temama. Građani Zete uputili su kritike gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću zbog njegovog nastupa na konferenciji za medije sa ministrom ekologije Damjanom Ćulafićem, navodeći da se javnost obmanjuje i da se umanjuju potencijalni rizici planirane spalionice u okviru postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Gledaoci će moći da vide i prilog o umjetniku Iliji Šoškiću, koji je bio gost festivala „Ubrzaj“, gdje su njegov performans, izložene fotografije i dokumentarni film izazvali snažne reakcije i oduševljenje publike.
Emisija donosi i izvještaj iz regiona – novosadski studenti organizovali su protestnu šetnju pod nazivom „Jer je odgovornost put do pravde“, povodom, kako navode, policijske brutalnosti i neadekvatnog postupanja tokom prethodnih protesta širom Srbije. Protestna šetnja završena je kod Željezničke stanice u Novom Sadu.
Emisija „24 sata“ na programu je večeras na Televiziji E.

Informativna emisija „24 sata“: Gost Johan Satler, ambasador Evropske unije u Crnoj Gori

Odluka Francuske da zadrži rezervu prema privremenom zatvaranju pregovaračkih poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo) u procesu pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji ne predstavlja iznenadan politički potez niti poruku usmjerenu protiv Crne Gore, ocijenili su iz STEGA-e.
Kako navode u saopštenju, riječ je o očekivanom ishodu procesa u kojem Evropska unija sve manje vrednuje formalno ispunjavanje kriterijuma, a sve više insistira na dokazima da sistemi u praksi funkcionišu i da su institucije sposobne da preuzmu obaveze koje proizilaze iz članstva.
STEGA upozorava da veći problem od same rezerve jedne države članice predstavlja pogrešno razumijevanje prirode političke podrške Evropske unije u dijelu domaćih institucija.
– U prethodnom periodu stvoren je utisak da je evropska podrška Crnoj Gori gotovo bezuslovna i da je ulazak u EU oko 2028. godine politički izvjestan. Umjesto toga, ta podrška mora se shvatiti kao prilika i odgovornost da se ispune svi kriterijumi i sprovedu dubinske reforme – navodi se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da oslanjanje na povoljan geopolitički trenutak nosi ozbiljne rizike, jer se političke okolnosti unutar Evropske unije i njenih država članica mogu promijeniti, a tada očekivanja ostaju bez oslonca ukoliko nijesu potkrijepljena konkretnim rezultatima.
Posebno zabrinjava, kako ističu, insistiranje Vlade na narativu da je Crna Gora „interno spremna“, zasnovanom na sopstvenim procjenama, uz istovremeno zanemarivanje jasnih poruka koje dolaze iz Evropske unije.
– Stanje u poglavljima 11 i 13 daleko je od idealnog. Riječ je o oblastima koje podrazumijevaju značajne finansijske tokove, upravljanje prirodnim resursima i visok stepen kontrole, zbog čega Unija insistira na funkcionalnim, a ne samo formalno uspostavljenim sistemima – navode iz STEGA-e.
Dodaju da je Crna Gora imala dovoljno signala da je ovakav scenario moguć, te da izostanak pravovremene i jasne komunikacije o potencijalnim rezervama, uz istovremeno podizanje očekivanja u javnosti, ukazuje na nedostatak ozbiljnog pristupa upravljanju evropskim procesom i rizicima koje on nosi.
STEGA podsjeća da se evropske integracije ne mogu svesti na usvajanje zakona i strategija u zadatim rokovima, već da je ključno pitanje da li država ima kapacitete da te propise dosljedno primjenjuje, obezbijedi efikasan nadzor, funkcionalne institucije i stručne kadrove.
– Bez toga, svaka država članica ima legitiman osnov da zatraži odlaganje zatvaranja poglavlja, naročito u osjetljivim oblastima poput poljoprivrede i ribarstva – ističu iz STEGA-e.
U saopštenju se ukazuje i da se Crna Gora nalazi na kraju 2025. godine u kojoj je izvjesno zatvaranje samo četiri pregovaračka poglavlja, dok za 2026. ostaje čak 23 poglavlja, među kojima su i ona najzahtjevnija u cjelokupnom pregovaračkom procesu.
STEGA upozorava da traženje izgovora u navodnim bilateralnim odnosima ili unutrašnjim političkim prilikama država članica ne može zamijeniti preuzimanje odgovornosti za ispunjenje evropskih obaveza.
– Umjesto relativizacije i spinovanja, neophodna je ozbiljna i transparentna analiza stvarnog stanja u pregovaračkim poglavljima, jasna podjela odgovornosti i ubrzanje reformi koje će pokazati da je Crna Gora spremna ne samo da zatvori poglavlja, već i da kao buduća članica dosljedno primjenjuje pravila i standarde Evropske unije – zaključuje se u saopštenju.
Iz STEGA-e poručuju da evropski put Crne Gore ostaje njen najvažniji strateški interes, ali da taj put ne vodi kroz pretpostavljenu političku naklonost, već kroz ispunjene kriterijume, funkcionalne institucije i vjerodostojnu posvećenost reformama.

STEGA: Rezerva Francuske upozorenje da EU traži funkcionalne, a ne formalne reforme

Mjesne zajednice nijesu tehničko pitanje, već prva linija demokratije, saopštio je odbornik Preokreta u Skupštini Glavnog grada Mirza Krnić, povodom izbora predsjednika mjesnih zajednica u v.d. stanju.
“Upravo zato način na koji vlast postupa prema njima razotkriva njen stvarni odnos prema zajednici. Umjesto da organizuje izbore u mjesnim zajednicama, na šta se sama obavezala, vlast je krenula putem partijskog zauzimanja prostora koji bi morao pripadati građanima. Imenovani su vršioci dužnosti predsjednika savjeta mjesnih zajednica, bez elementarno adekvatne konsultacija sa zajednicom i uprkos jasno iskazanoj većinskoj volji u pojedinim mjesnim zajednicama”, izričit je Krnić.
Sve ovo je, kaže, formalno moguće jer je vlast izmjenama Odluke o mjesnim zajednicama omogućila da se predsjednici savjeta mjesnih zajednica biraju u v.d. mandatu od strane skupštinskog odbora, na predlog predsjednice Skupštine, bez rasprave na plenumu.
“Time je građanima oduzeto pravo da biraju, a Skupštini dato pravo da odlučuje punim legitimitetom. Simbolične nadoknade za predsjednike savjeta mjesnih zajednica dodatno poručuju da se ne želi snažna, odgovorna lokalna samouprava, već struktura koju vlast može podrediti svojoj političkoj volji. To radi ista ona vlast koja je glasala protiv i da predsjednici mjesnih zajednici budu pozivani na sjednice Skupštine Glavnog grada”, naveo je Krnić.
Ovime, kako kaže, aktuelna podgorička vlast potvrđuje tezu, bježeći od izbora, da namjerava da mjesne zajednice pretvori u partijsku ispostavu.
“Time nije samo prekršeno obećanje, već je unaprijed u značajnoj mjeri obesmišljen i svaki budući izborni proces za predsjednike savjeta mjesnih zajednica. Čak i ako bi se izbori naknadno organizovali, a trebalo ih je sprovesti u četrdeset mjesnih zajednica do maja naredne godine, stvorena je očigledna “institucionalna prednost” za one koji su već postavljeni u v.d. statusu”, navodi Krnić.
Posmatrajući ovaj šablon komunikacije, kaže on, ne čudi što se od problema do problema građani postavlaju sa velikim nepovjerenjem prema aktulenoj vlasti.
“Rješenje je upravo u organizovanju direktnih izbora u mjesnim zajednicama bez v.d. demokratije, već sa glasovima građana. Upravo iz ovog razloga Preokret je već podnio inicijativu za ocjenu ustavnosti amandmana koji ovoj vlasti omogućava da određuje predsjednika savjeta MZ bez neposrednih izbora”, zaključio je Krnić.

Krnić: Građanima oduzeto pravo da biraju predsjednike MZ

Specijalno državno tužilaštvo formiralo je krivični predmet nakon što im je Agencija za sprkečavanje korupcije dostavila dokumentaciju povodom, navodno, neprijavljenih ručnih satova bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.
- Na osnovu tih spisa je formiran krivični predmet - &nbsp;pojasnio je tužilac Vukas Radonjić za Adriju.
Podsjetimo, ASK je nedavno utvrdila kako Đukanović navodno nije prijavio sedam satova čija je vrijednost nešto veća od 200.000 eura.
Vrijednost su utvrdili vještačenjem fotografija iz medija, no Đukanović je poručio kako ASK falsifikuje nalaze vještaka. On je optužio ASK da djeluje zlonamjerno.

SDT: Formiran predmet povodom Đukanovićevih satova

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: antalijski-diplomatski-forum