Njemačko-poljski državljanin uhapšen je u Njemačkoj zbog planiranja napada na njemačke političke ličnosti, saopštilo je danas njemačko savezno tužilaštvo.
Prema izvoru bliskom istrazi, muškarac je navodno ciljao bivše kancelare Olafa Šolca i Angelu Merkel. Vjeruje se da je osoba, identifikovana kao Martin S, pripadala mreži "Reichsbuerger" (Građani Rajha), dodali su isti izvori.
Taj zavjerenički pokret, uglavnom ekstremno desničarski, poriče legitimitet Savezne Republike Njemačke i umiješan je u nekoliko slučajeva zavjera za atentate i državne udare. Izvori bliski tom slučaju rekli su da počinilac izgleda kao "usamljena osoba" čije su glavne mete bili "bivši kancelari Olaf Šolc i Angela Merkel", prenose agencije.
Martin S. je uhapšen u ponedjeljak u Dortmundu, u zapadnom dijelu Njemačke, a u danas mu je sudija odredio pritvor, saopštilo je tužilaštvo. Prema istom izvoru, osoba je koristila dark veb od juna 2025. godine da bi pozivala na napade na političare, javne zvaničnike i istaknute ličnosti u njemačkom javnom životu. U tu svrhu je objavljivao imena potencijalnih meta, izricao "smrtne kazne" i širio uputstva za proizvodnju eksplozivnih naprava.
Takođe je tražio doprinose u kriptovalutama kako bi isplatio "nagradu" u slučaju obavljenog atentata. Tužilaštvo nije preciziralo da li je posjedovao oružje ili eksploziv da bi sproveo svoje prijetnje. Posljednjih godina, Njemačka je razbila nekoliko mreža teorija zavjere i krajnje desničarskih mreža, osumnjičenih za kovanje zavjere protiv institucija i lidera zemlje. Najizazovniji slučaj bio je razbijanje grupe optužene za planiranje puča i pripadnost mreži "Rajhsburger" u decembru 2022. godine.
Tri odvojena suđenja počela su u proleće 2024. godine, uključujući i suđenje vođi grupe, njemačkom aristokrati poznatom kao Henri XIII, princu Rojsu i bivšim elitnim vojnicima. U maju je vlada kancelara Fridriha Merca &nbsp;raspustila organizaciju "Kraljevina Njemačka", kolektiv "Rajhsburgera" koji su živeli van institucionalnih okvira i bili označeni kao "opasni ekstremisti".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Njemačka: Uhapšen muškarac zbog planiranja napada na Šolca i Angelu Merkel

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel tokom nedavne posjete Mađarskoj radi promocije svojih memoara „Sloboda“, sugerisala je da se rat u Ukrajini 2022. godine mogao izbjeći.
Da samo nije bilo pandemije Covida, rekla je, i da istočnoevropski lideri nisu jednom odbili razgovore s Vladimirom Putinom, ruski predsjednik možda ne bi naredio invaziju.
U vrijeme kada se Evropa bori s time kako se suprotstaviti Rusiji, Merkelini komentari ističu njenu spremnost da odbaci oštre kritike - posebno iz Istočne Evrope - o istorijskom neuspjehu Njemačke da shvati prijetnju koju predstavlja Moskva, ocjenjuje Politico, a prenose Nezavisne.
Lideri u zemljama koje su najviše izložene Moskvi optužuju je da je zatvarala oči pred Putinovim provokacijama u nastojanju da ostvari strategiju ekonomskog približavanja koja je propala 2022. godine kada su ruski tenkovi ponovo ušli u Ukrajinu.
Primjetno je da u Merkelinim komentarima nije bilo kritičke analize onoga što mnogi smatraju njenim vlastitim odlučujućim neuspjesima u odnosima Njemačke s Putinom tokom njene 16-godišnje vladavine. Umjesto toga, Merkel je sugerisala da bi se Putin mogao urazumiti da su Evropljani imali malo više sreće i odlučnosti.
- Bi li Putin izvršio invaziju na Ukrajinu da nije bilo Covida - upitala je Merkel tokom intervjua s mađarskim novinarom.
- Niko ne može sa sigurnošću reći. Ako se ne možete sastati licem u lice, ako ne možete riješiti razlike u mišljenjima licem u lice, onda ne možete pronaći nove kompromise - dodala je, ponavljajući argument koji takođe iznosi u svojoj knjizi.
<h2>Nespremnost na pregovore</h2>
Merkel je dalje sugerirala da je nespremnost istočnoevropskih zemalja - baltičkih država i Poljske - da pristanu na pregovore s Putinom 2021. godine, kada su Merkel i francuski predsjednik Emanuel Makron spomenuli mogućnost samita između evropskih lidera i ruskog predsjednika, možda takođe doprinijela ratu.
- Nije se ostvarilo, potom sam napustila funkciju, a onda je počela Putinova agresija - rekla je Merkel o prijedlogu samita.
Portal prenosi da su Merkelini komentari razbjesnili su ukrajinske i istočnoevropske lidere, koji su mnogo prije rata više puta upozoravali njemačke lidere na, Putinove agresivne namjere i imperijalne ambicije.
Jedan visokopozicionirani ukrajinski zvaničnik rekao je za Politico da su Merkelini komentari „neprihvatljivi i iskreno bolesni“.
- S druge strane, Putinovi mediji - koji obično nisu podržavali Merkel - bili su uglavnom oduševljeni. Komentari bivše kancelarke lijepo se uklapaju u narativ Kremlja da je Zapad pravi agresor - ističe portal.
„Merkel je priznala očigledno: Otkrila je ko je na Zapadu izazvao ukrajinski sukob“, glasio je jedan naslov u ruskom tabloidu.
<h2>Pad u nemilost</h2>
U analizi se ističe da Merkelina nevoljkost da se suoči sa oštrim kritikama istorijske politike njene zemlje prema Rusiji otkriva koliko su duboko ukorijenjeni neki stari njemački stavovi prema Moskvi.
Tokom Merkelinih 16 godina na vlasti, njemačka politika prema Rusiji definisana je sloganom „Wandel durch Handel“ ili „promjena kroz trgovinu“. Ekonomska međuzavisnost s Rusijom, smatralo se, pomogla bi u osiguravanju mira u Evropi, a istovremeno bi bila vrlo dobra za njemačko poslovanje.
Ključna manifestacija te politike bili su gasovodi Sjeverni tok, izgrađeni za direktan transport ruskog gasa u Njemačku preko Baltičkog mora. 2014. godine. Čak i nakon što je Rusija poslala "male zelene ljude" u dijelove Ukrajine i anektirala Krim, njemački zvaničnici podržali su plan za stvaranje drugog takvog gasovoda (prvi je završen 2011. godine). Učinili su to uprkos upozorenjima istočnoevropskih lidera da Njemačka slijedi politiku smirivanja suočena sa sve jasnijim ruskim imperijalizmom.
Nakon početka rata 2022. godine, mnogi njemački lideri priznali su da je njihov pristup Rusiji bio neuspjeh - i da je njihova kupovina jeftinog ruskog gasa, na kraju, mnogo doprinijela finansiranju Putinove ratne mašinerije.
- Držali smo se mostova u koje Rusija više nije vjerovala i na koje su nas naši partneri upozoravali - rekao je tada njemački predsjednik Frank-Valter Štajnmeier.
<h2>Sjeverni tok</h2>
Mnogi u istočnoj Evropi, posebno, smatraju sabotažu gasovoda Sjeverni tok, u prvoj godini rata, opravdanim pobijanjem Merkelinog pristupa Rusiji.
- Problem sa Sjevernim tokom 2 nije u tome što je dignut u vazduh. Problem je u tome što je izgrađen - rekao je poljski premijer Donald Tusk na Fejsbuku u utorak. 
Ali čini se da je za Merkel - nekada hvaljenu kao "kancelarka slobodnog svijeta" kada ju je časopis Time proglasio "Osobom godine" 2015. - previše teško prihvatiti da bi istorija mogla na kraju mnogo kritičnije suditi o njoj.
- Vjerujem da ovdje zaista imamo rastući problem s Merkelinim gubitkom kontakta sa stvarnošću, kako bih to ja opisao, i njenim pokušajem da utiče na vlastitu istoriju, na vlastitu ulogu u istoriji. Po mom mišljenju, to je čini nepouzdanom. Ona diskredituje samu sebe - rekao je Štefan Majster iz Njemačkog savjeta za spoljne odnose.
Dok se sadašnji kancelar Fridrih Merc odmaknuo od prošlih politika svoje zemlje i predvodio veliki dio evropskih napora da se pomogne Ukrajini, Merkelina nespremnost da se suoči s njemačkim greškama pomogla je u sprječavanju šire nacionalne ponovne procjene uloge zemlje u periodu koji je prethodio ratu, prema Majsteru.
Unutar Njemačke - a posebno u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, gdje je Merkel odrasla - i dalje postoji znatna simpatija za Putina. Stranke poput krajnje desničarske Alternative za Njemačku, koja trenutno vodi u mnogim anketama, i populističko-ljevičarske Alijanse Sahra Wagenknecht zauzimaju mnogo pomirljiviji pristup prema Moskvi. Neke snage u Njemačkoj, koje su naklonjene Rusiji, koriste Merkelin intervju kako bi okrivile NATO za sabotiranje mirovnih napora.
Ali čak i u Rusiji, neki su ismijavali Merkelinu tvrdnju da bi daljnji razgovori, do 2021. godine, mogli promijeniti Putinove planove.
- Svako ko je razumno informisan odavno zna da su neslaganja između Rusije i Zapada u tom trenutku već bila previše duboka - napisao je Aleksej Česnakov, bivši savjetnik Kremlja, u online objavi.

1250x600

Angela Merkel izazvala buru svojim izjavama, Ukrajinci bijesni: "To je neprihvatljivo i bolesno"

Knjiga "Sloboda" bivše njemačke kancelarke Angele Merkel u prvoj sedmici prodaje već je zabilježila rezultate koji s pravom potvrđuju status jedne od najtraženijih knjiga u protekloj godini.
Prema informacijama kompanije Media Control, koja se bavi analizom prodaje knjiga u Njemačkoj, knjiga Angele Merkel u prvoj sedmici prodaje prodana je više od 200.000 primjeraka, što ju je svrstalo među najuspješnije knjige 2024. godine.
- Nijedna druga knjiga nije imala tako briljantan početak ove godine. Samo nekoliko dana nakon objavljivanja, Merkelina knjiga, koju je napisala u saradnji sa svojom savjetnicom Bete Bauman, poharala je liste bestselera 2024. godine - naveli su iz kompanije.
U knjizi "Sloboda. Sjećanja 1954 - 2021", bivša njemačka kancelarka se osvrće na svoj život, ali i na brojne detalje svoje bogate i višedecenijske političke karijere.
Memoari Angele Merkel privukli su naročito pažnju zbog djelova u kojima opisuje susrete i saradnju s brojnim političarima, a naročito je zanimljivo opisala svoje susrete s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Naročito se osvrnula na sastanak 2007. godine te je optužila Putina da je u salu doveo psa kako bi pokazao moć, s obzirom na to da je Angela Merkel ranije govorila kako se plaši pasa.
Ipak, s druge strane, Putin je rekao kako nije znao za taj podatak te se izvinio Merkel.
- Još jednom joj se obraćam putem medija i kažem: "Angela, oprosti mi, nisam želio da ti nanesem bol". Naprotiv, želio sam da stvorim povoljnu atmosferu za naš razgovor - dodao je Putin.

Bivša kancelarka dominira i nakon političke karijere: Memoari Angele Merkel oborili sve rekorde prodaje

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel napisala je autobiografiju u kojoj je ponovo potvrdila svoju odluku da odbije da se Ukrajini ponudi buduće članstvo u NATO na samitu 2008. uprkos kritikama da je takav potez možda spriječio Rusiju da napadne Ukrajinu.
U knjizi Merkel razmišlja o tome kako su se ta i druge odluke tokom njenih 16 godina na funkciji ponašale tokom vremena i podsjeća na svoje odnose s novoizabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Sloboda: Memoari 1954-2021 predstavljena je u Berlinu 26. novembra skoro tri godine nakon što je napustila funkciju i uoči promotivne turneje po većim evropskim gradovima i Sjedinjenim Državama.
Merkel (70), poznata po svom mirnom i stabilnom vodstvu, u knjizi ne prihvata krivicu za bilo koju od trenutnih tenzija u odnosima Zapada sa Rusijom.
Što se tiče samita NATO-a u Bukureštu 2008. godine, Merkel je napomenula da je obećanje da će se Ukrajina i Gruzija na kraju pridružiti zapadnom vojnom savezu predstavljalo "borbeni poklič" za ruskog lidera, dodajući da joj je kasnije rekao: "Nećete biti kancelarka zauvijek. I onda će oni postati članice NATO-a, a ja to želim da spriječim".
Šest godina kasnije Putin je pokrenuo rusku okupaciju i aneksiju ukrajinskog Krimskog poluostrva, a nakon toga uslijedila je invazija punog opsega na Ukrajinu u februaru 2022., koju je ruski predsjednik djelimično opravdao navodeći želje Kijeva za članstvom u NATO-u.
<h2>Rusija je "neizostavan geopolitički faktor"</h2>
Putin je uvijek bio na oprezu da se prema njemu ne postupa loše i učestvovao je u igrama moći, navodi se u knjizi.
Merkel je pisala o njegovoj sklonosti da tjera druge da čekaju i prisjeća se kako je, uprkos njenom strahu od pasa, dopustio svom crnom labradoru da bude u sobi tokom sastanka 2007. u Sočiju.
- Mogli biste sve ovo smatrati djetinjastim, vrijednim osude, mogli biste odmahivati glavom na to, ali to nije učinilo da Rusija nestane s karte. Rusija sa svojim nuklearnim arsenalom postoji i ostaje nezaobilazan geopolitički faktor - napisala je Merkel.
Opisuje i svoje iskustvo s Trampom tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata, rekavši da je on "o svemu prosuđivao iz perspektive investitora koji je bio prije nego što je ušao u politiku".
Ona piše da su "razgovarali na dva različita nivoa" na sastanku u Bijeloj kući u martu 2017. 
- Tramp na emotivnom nivou, ja na činjeničnom nivou - navela je Merkel.
<h2>Tramp "zaokupljen diktatorskim tendencijama"</h2>
Ona je dodala da Tramp, koji je 5. novembra osvojio drugi, ali neuzastopni mandat, nije dijelio njeno uverenje da bi saradnja mogla da koristi svima, već vjeruje da su sve zemlje jedna drugoj konkurencija.
- Nije vjerovao da se prosperitet svih može povećati kroz saradnju - piše ona o novoizabranom američkom predsjedniku, koji je "bio očaran političarima s autokratskim i diktatorskim tendencijama".

Merkel opravdava svoj stav o Ukrajini na samitu NATO-a 2008.

Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel predstaviće krajem novembra u Berlinu svoje memoare pod nazivom "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021.".
Bivša čelnica njemačke konzervativne Hrišćansko-demokratske unije (CDU) knjigu će predstaviti u Deutsches Theatreu 26. novembra, na dan izlaska knjige, saopšteno je iz pozorišta.
Događaj će biti otvoren za javnost, a moderiraće ga novinarka Ana Vil. 
Merkel je svoje političke memoare napisala zajedno s dugogodišnjom političkom savjetnicom Bete Bauman. Prema izdavaču Kiepenheuer &amp; Witsch, knjiga ima oko 700 stranica i biće objavljena u više od 30 zemalja.
Merkel, koja sada ima 70 godina, nije se kandidovala na saveznim izborima 2021. nakon što je 16 godina bila njemačka kancelarka. Rođena u sjevernonjemačkom gradu Hamburgu, odrasla je u bivšoj Istočnoj Njemačkoj, studirala fiziku i postala politički aktivna tokom razdoblja političkih previranja nakon pada Berlinskog zida.
Izabrana je u njemački Bundestag 1990. i bila je ministarka za žene i omladinu, a kasnije i ministarka za životnu sredinu. Od 2000. do 2018. vodila je CDU, a to ju je mjesto dovelo do položaja kancelarke 2015.

Angela Merkel predstavlja političke memoare "Sloboda. Sjećanja 1954. - 2021."

Cijene nafte porasle su u utorak na međunarodnim tržištima prema 67 dolara, uz nagađanja ulagača da bi indijska obustava uvoza mogla rezultirati smanjenom ruskom proizvodnjom, uz zaoštrenu konkurenciju za isporuke drugih dobavljača.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi višoj cijeni od 66,75 dolara, dok je na američkom bio skuplji 56 centi i koštao je 62,7 dolara, prenosi Hrportfolio.
Tržišta je u utorak zatekla vijest da su SAD i Indija postigli sporazum o trgovini.
New Delhi je pristao da obustavi kupovinu ruske nafte, u zamjenu za snižene američke carine, objavio je američki predsjednik Donald Tramp. Trenutna obustava kupovine izazvala bi veliki poremećaj na svjetskim tržištima nafte, upozorila je u utorak agencija za kreditne rejtinge Moody′s.
- Indija je u proteklim mjesecima kupovala manje ruske nafte, ali vjerovatno neće odmah potpuno obustaviti kupovinu jer bi to poremetilo rast indijske ekonomije - procjenjuju u Moody′su.
Ruske barele trebalo bi da zamijene oni iz SAD-a, naveo je Tramp, ali i iz Venecuele, a možda i iz Irana.
Rusija je do novembra i američkih sankcija Rosneftu i Lukoilu bila glavni dobavljač nafte za Indiju.
U januaru je Indija prema nekim procjenama uvezla 1,1 milion do 1,2 miliona barela ruske nafte dnevno, navode analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey. Još u novembru su uvezli oko 1,8 miliona barela dnevno.
U februaru indijski uvoz nafte i kondenzata trebalo bi da dostigne novi rekord, od ukupno 5,2 miliona barela dnevno, budući da ih rafinerije ubrzanim tempom kupuju od drugih dobavljača kako bi nadomjestile snabdijevanje nagriženo sankcijama, procijenila je specijalizovana kompanija za praćenje naftne trgovine Vortexa.&nbsp;
Rusija bi mogla imati problema s pronalaženjem drugih i mogla bi biti prisiljena da smanji proizvodnju, što bi značilo i manju ponudu, napominju analitičari IG-a.
Odvojeni proačuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji 1,97 dolara i koštao 64,94 dolara.

Spekulacije o snabdijevanju podigle cijene nafte prema 67 dolara

&nbsp;U Crnoj Gori jutros se saobraća po mokrim putevima, saopštili su iz Auto moto saveza (AMSCG) i upozorili na sitnije odrone duž klisura i usjeka. Oni su vozačima savjetovali maksimalno opreznu vožnju i poštovanje pravila saobraćaja.
Iz AMSCG su podsjetili da je, od 15. novembra do 1. aprila, obavezna upotreba zimskih guma za sva vozila na putevima gdje je to naznačeno signalizacijom bez obzira na to da li postoje zimski uslovi.
Kada na ostalim djelovima i dionicama puta koji nijesu obuhvaćeni Naredbom postoje zimski uslovi (snijeg, led ili poledica) na vozilu moraju biti &nbsp;zimske gume na svim točkovima. Minimalna dubina šare na gazećoj površini guma je četiri milimetra.
Za vrijeme sniježnih padavina zabranjen je saobraćaj za kamione sa prikolicom i šlepere na dionicama preko planinskih prevoja u skladu sa postavljenom saobraćajnom signalizacijom.
Na regionalnom putu R-10 Đurđevića Tara – Mojkovac, u mjestu Sokolovina, saobraćaj je obustavljen zbog odrona.
Saobraćaj na regionalnom putu R-30 dionica Petnjica -Bioča, potez Bioča-Lješnica, obustavljen je od osam do 12 i od 13 do 17 sati.
Zbog rekonstrukcije regionalnog puta R-29 Bar - Kamenički most - Krute, saobraćaj će biti obustavljen od osam do 11 i od 13 do 16 sati.
Saobraćaj na regionalnom putu R-17, na dionici Čevo - Riđani, zbog adaptacije je obustavljen od osam do 14 sati.
Na magistralnom putu M-3 Plužine - Jasenovo polje, na dionici Zaborje – Jasenovo polje, saobraća se jednom trakom naizmjenično na mjestima radova, a saobraćaj je regulisan svjetlosnom saobraćajnom signalizacijom.
Zbog rekonstrukcije saobraćajnice Petnjica-Bioča promijenjen je režima saobraćaja sa dvosmjernog na naizmjenični, a odobrena je i povremena obustava saobraćaja ne duža od 60 minuta.&nbsp;
Saobraćaj neće biti obustavljan radnim danima od sedam do devet i od 12 do 14 sati.
Iz AMSCG su kazali da će biti promijenjen saobraćaj sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije prilaznih saobraćajnica mostu Đurđevića Tara.
Režim saobraćaja na putu M-6, na dionici Žabljak-Pljevlja, promijenjen je sa dvosmjernog na naizmjenični zbog rekonstrukcije mosta Đurđevića Tara.
U tunelu Sozina, zbog sanacije pukotina, od 22 sata do šest sati ujutro vozila saobraćaju naizmjenično, a moguća je i potpuna obustava u kraćim terminima.
Zbog sanacije kosina na dionici puta između raskrsnice Sutomore (Bar)-Petrovac i južnog portala tunela Sozina vozila saobraćaju nazimjenično uz &nbsp;privremenu signalizaciju, a moguće su i povremene kratkotrajne obustave saobraćaja.
Saobraćaj u ulici Vojisavljevića u Podgorici obustavljen je zbog izgradnje bulevara i vozila će saobraćati alternativnim putevima.

Putevi mokri, oprezno zbog odrona

Izvršni direktor Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović ocijenio je da se politički sistem u Srbiji nalazi u ozbiljnoj krizi, ističući da je riječ o procesu konsolidacije vlasti koji ima obilježja autoritarnosti.
- U pitanju je jedna vrsta konsolidacije vlasti, jedno zatezanje koruptivnog i autoritarnog sistema koji je, već prešao tu liniju tokom posljednjih godinu dana ka diktaturi i to je ono što je na neki način slika i prilika, sistem u Srbiji se raspada na štetu naravno građana - rekao je Božović u emisiji Na kraju dana na Televiziji E.
Komentarišući obustavu rada sudija u Kragujevcu, Čačku i Lazarevcu, koji nijesu održali suđenja u znak protesta zbog ugrožavanja nezavisnosti sudske vlasti, Božović smatra da je takav potez u postojećim okolnostima u potpunosti opravdan.
Podsjetio je da su sudije, tužioci i advokati u više navrata izražavali ozbiljno nezadovoljstvo zbog miješanja izvršne vlasti i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u rad pravosuđa.
- Činjenica je da se u posljednjih godinu dana Evropska komisija mnogo više zainteresirala nego što je to bio slučaj do sada i da je to na svaki mogući način povećalo nervozu kod režima, ali vidimo da on ipak ne odustaje od svojih zacrtanih ciljeva. U pitanju je jedna vrsta konsolidacije vlasti, jedno zatezanje koruptivnog i autoritarnog sistema koji je, čini mi se, već prešao tu liniju tokom posljednjih godinu dana ka diktaturi i to je ono što je na neki način slika i prilika, sistem u Srbiji se raspada na štetu naravno građana i ta nesigurnost nije zbog protesta sudija, već iz prostog razloga što Aleksandar Vučić na svaki mogući način potpuno objedinjuje sve grane vlasti i stavlja ih na svoj radni sto - naveo je Božović.
Vučić je, kaže, danas taj koji potpuno upravlja sistemom u Srbiji.
- Ugušio je pravosuđe i onu nekolicinu tužilaca i sudija koji su zaista časno i pošteno radili svoj posao. Ništa drugačije se ne dešava u vojsci, u policiji i drugim sistemima u državi, sve je u posljednjih nekoliko mjeseci krenulo u potpunu promjenu kadrova, traži se samo jedno - besprekorna poslušnost Aleksandru Vučiću i to se dešava u trenutku kada legitimitet vlasti trenutno slabi - istakao je Božović.
On je ukazao i na posebno težak položaj Tužilaštva za organizovani kriminal, koje je, kako kaže, pod najvećim pritiscima izvršne vlasti.
- Ukazuje da je Tužilaštvo za organizovani kriminal pod najvećom ‘paljbom’ režima i pod najvećim pritiscima izvršne vlasti, zbog činjenice da je dio tužilaca bio spreman da svoj posao radi u skladu sa zakonom, što Aleksandar Vučić, kako kaže, nikad nije oprostio - naveo je on.
Govoreći o nedavnim događajima, Božović je podsjetio na hapšenja ministara nakon pada nadstrešnice i otkrivanje, kako tvrdi, duboko ukorijenjene korupcije u državnom vrhu.
- Nekolicina ministara je nakon pada nadstrešnice završila u zatvoru, ogoljena je potpuno koruptivna mreža u Vladi Republike Srbije i u samoj vlasti i to je ono zbog čega se danas Aleksandar Vučić lično sveti - zaključio je Božović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na YouTube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dcr1OtxnRxUA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Božović: U Srbiji se krenulo u totalnu promjenu kadrova, traži se samo besprekorna poslušnost Aleksandru Vučiću

Predsjednik Nove srpske demokratije Andrija Mandić sazvao je za petak, 6. februar, hitnu i proširenu sjednicu svih stranačkih organa i funkcionera na kojoj će se odlučivati o daljim koracima i opstanku koalicije Za budućnost Crne Gore,<a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/mandic-pozvao-sve-partijske-funkcionere-da-se-dogovore-o-buducnosti-koalicije-zbcg-5335854"> javlja Dan</a>.
Poziv, koji je upućen na osnovu člana 29. Statuta NSD, predstavlja svojevrsnu opštu mobilizaciju stranke. Mandić je na četrdesetosmu zajedničku sjednicu pozvao Glavni odbor, Predsjedništvo stranke, Izvršni odbor, Politički savjet, Klub poslanika, članove vlade, šefove odborničkih klubova, predsjednike opštinskih odbora, predsjednike opština i predsjednike skupština opština, predsjednike bordova javnih preduzeća i javnih ustanova, direktore javnih preduzeća i javnih ustanova.
Sastanak će se održati u Podgorici, u Srpskoj kući (Plava sala), sa početkom u 12.00 časova, uz jasnu poruku da je prisustvo sjednici obavezno.
Ovaj potez Andrije Mandića dolazi u jeku najdublje krize unutar koalicije ZBCG od njenog formiranja. Iako će se dnevni red formalno utvrditi na samoj sjednici, jasno je da je ključna tema opstanak saveza sa Demokratskom narodnom partijom (DNP) i stabilnost vlasti na svim nivoima. Političku scenu uzdrmala je odluka Milana Kneževića i njegove partije da napusti Vladu Crne Gore, čime je direktno dovedena u pitanje stabilnost parlamentarne većine.
Pored izlaska iz izvršne vlasti na državnom nivou, sukob je eskalirao i u glavnom gradu. Demokratska narodna partija, kao dosadašnji dio koalicije Za budućnost Crne Gore, ne samo da je napustila Vladu, već otvoreno želi da sruši vlast u Podgorici. Ovakav scenario otvorio bi put za vanredne lokalne izbore ili prekompoziciju snaga koja bi mogla iz temelja promijeniti političku mapu Crne Gore i ugroziti dosadašnje pozicije pobjednika avgustovskih izbora.
Činjenica da su na sjednicu pozvani apsolutno svi nosioci funkcija – od vrha stranke, poslanika i ministara, pa sve do predsjednika opština, šefova lokalnih odbora i direktora javnih preduzeća i ustanova – govori o namjeri Mandića da osigura potpuno jedinstvo prije povlačenja ključnih poteza. U trenutku kada dojučerašnji partneri iz DNP-a povlače radikalne poteze, Nova srpska demokratija će očigledno morati da donese konačnu odluku: da li postoji prostor za spas koalicije ili je vrijeme za potpuni politički razlaz i odbranu pozicija.
Sjednica u Srpskoj kući biće ključna za definisanje strategije NSD-a u susret turbulentnom političkom periodu koji očekuje Crnu Goru, a odluke donesene u petak direktno će odrediti sudbinu aktuelne vlasti.

Tag: angela-merkel