Crna Gora je zabrinuta kada je u pitanju eskalacija sukoba između Izraela i Irana. Nadamo se da će posljednje uključivanje Sjedinjenih Američkih Država (SAD) u ovaj sukob da dovede do deeskalacije - rekao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović odgovarajući na novinarska pitanja na pres konferenciji sa poljskim kolegom Andžejom Dudom koji je danas kod nas u zvaničnoj posjeti.
Imamo, kaže on, jasan stav da bi nakon svega sada najbolje bilo sjesti i razgovarati kako bi se diplomatskim putem došlo do rješenja tog sukoba.
Crna Gora, podvlači Milatović, ima vanjsku politiku koja je usklađena sa politikom EU.
- I tako je u prethodnih skoro deceniju i više. Nastavićemo sa potpunim usklađivanjem sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU. Tu je važno naglasiti da to radimo i prije nego smo postali punopravna članica i time pokazujemo posvećenost zajedničkim stavovima i kada je u pitanju Bliski Istok i rat u Ukrajini i vrlo izazovna bezbjednosna infrastruktura. Crna Gora je posvećena sigurnosti našeg evropskog kontinenta - naveo je on.
Duda je rekao da zabrinjava eskalacija ratne situacije na Istoku.
- To je opasno i kao što znamo, već decenijama je zapaljiva regija. Ako su se SAD uključile i intervenirale u odnosu na iranski nuklearni program, za mene je jasno da su ti strahovi da Iran stvarno želi imati nuklearno oružje, i da bi to bilo opasno za cijeli svijet. U tom američkom napadu se to povrđuje. Ja obraćam pažnju da nijesu samo Izraeli i SAD su govorile o toj opasnosti, nego i Međunarodna agencija za nuklearnu energiju je potvrdila da Iran vodi istraživanja izvan dogovorenog okvira. Reakcija je bila odlučna i pretpostavljam da je to bilo neophodno. Nadamo se sada da će to primorati strane da pregovaraju i da se konflikt završi. Razgovori su očekivani. Ne možemo zamisliti dalju eskalaciju konflikta. Vjerovatno ćemo razgovarati o tome na NATO samitu u Hagu - naveo je on.
SAD je, kaže, naš saveznik, te da se nada da će sve aktivnosti dovesti do završetka konflikta.
Na pitanje o pokušaju atentata na ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskog, rekao je da poljske službe obezbjeđuju sigurnost svojim gostima, pa tako i njemu.
Njegova bezbjednost je, kaže, bila osigurana.
U odnosu na pitanja o navodima da se Poljska priprema za eventualni napad Rusije, Duda je rekao da su to defanzivne vojne vježbe.
- Uzimajući u obzir ponašanje Rusije i povratak imperijalnih ambicija: imali smo vježbe uz učešće najviših organa. Smatramo da odgovorne vlasti treba da budu pripremljene za takvu proceduru usavrašavanja vještina i procedura u slučaju bilo kakve agresije. To se koristi za različite krize - dodao je on.
<h2>Moramo da napredujemo brže ka EU, zatvaranje poglavlja pet nije dovoljno</h2>
Milatović je poručio da ako želimo da do kraja 2026. zaokružimo pregovarački proces i uđemo u završnu fazu pristupanja, Crna Gora mora da napreduje brže. U tom kontekstu ga, kaže, raduje što će nakon završnice poljskog predsjedavanja Crna Gora na Međuvladinoj konfrenciji zatvoriti poglavlje pet.&nbsp;
- To je važan signal i podsticaj, ali moram jasno reći da to nije dovoljno - naveo je on.
Predanost tome, podvlači Milatović, mora biti opipljiva.
- Imamo ispruženu ruku EU i ja kao predsjednik preuzimam dio svoje odgovornosti i nastavljam da radim ono što je u mojoj moći: da obezbijedim podršku i ojačam povjerenje naših partnera - rekao je on.&nbsp;
Istakao je da je predsjednik Duda 11. predsjednik neke zemlje članice EU koji je podsjetio Crnu Goru od početka njegovog mandata. &nbsp;To, kaže Milatović, nije slučajno.
- Nego rezultat jasne politike i stavova i kontinuiranog rada na osnaživanju naše međunarodne podrške kada je u pitanju EU put - naglasio je on.
Čast mu je, kaže, i zadovoljstvo što ima priliku da iskažem iskreno prijateljstvo, zahvalnost i savezništvo koje veže naše dvije zemelje.&nbsp;
- Kao što znate, njegujemo dugogdišnje dobre i sadržajne odnose zasnovane na međusobnom povjerenju, zajedničkim vrijednostima. To prijateljstvo je primjer kako se partnerstvo može graditi i njegovati kroz saradnju u svim oblastima. Posebno cijenim i zahvalan sam na čvrstoj i dosljednoj podršci koju poljska pruža crnoj gori na našem putu ka EU. U vremenu globalne nesigurnosti i ozbiljnih rastućih bezbjednosnih izazova, politika proširenja EU mora ostati vjerodostojna i djelotvorna i upravo je Poljska jedna od zemalja koja to dosljedno i jasno demonstrira i riječju i djelo zato želim da iskažem zahvalnost i predsjedniku Dudi i Vladi Poljske na svemu što su uradili i što će nastaviti da rade kao podrška našem EU putu - rekao je on.
Kao saveznice u okviru NATO Crna Gora i Poljska dijele, dodaje on, snažnu posvećenost očuvanju demokratskih vrijednosti.
- Sjutra ćemo odletjeti za Hag i učestvovati na NATO samitu i donijeti važne odluke za našu bezbjednost. Zahvalni smo na podrški Poljske koju nam pruža od članstva u NATO i očuvanju evropske i evroatlanske bezbjednosne arhitekture - saopštio je Milatović.
<h2>Članstvo 2028.</h2>
Duda je rekao da je čestitao zatvaranje novih poglavlja i da vjeruje da ćemo 2028. godine ući u EU.&nbsp;
- Naglasio sam da je Crna Gora članica NATO i da je to bitno za primanje u EU jer se smatra da je bezbjedna i da ima zaštitne sisteme NATO pakta. To je bitno, recimo, za zaštitu informacijama. Govorili smo o predstojećem samitu u Hagu i odlukama koje će biti donijete , drago nam je da imamo konsenzus o izdacima za odbranu. Drago mi je lično jer sam ja želio da se ti izdaci povećaju. To je bilo prije godinu kada sam se sastao sa Džo Bajdenom - rekao je on.
<h2>Izbjegavanje ruskih opasnosti i rast izdataka za odbranu</h2>
Zahvalio je, kaže, što su naši vojnici prisutni u NATO kontingentima i jer imamo ulogu u stvaranju bezbjednosti.
- Svima nam je stalo da ne bude burno i svi trebalo da radimo na tome da pojačavamo naše veze i da bezbjednost bude garantovana i od strane armije SAD. Govorili smo o ekonomskim odnosima i turizmu i da treba graditi zajednički sistem izbjegavanja ruskih opasnosti i o hibridnom sistemu za dezinformacije - naveo je Duda.
To je, ističe, velik zadatak.
- I borba koju vodimo stalno. Moramo u tome učestvovati. Rast izdataka za bezbjednost i odbranu treba služiti tome da možemo efikasnije da realizujemo te zadatke - naveo je on.
Sve više Poljaka, kaže, dolazi u Crnu Goru što, cijeni on, znači da se smatra bezbjednom i prijateljskom zemljom.
- Nadam se da će ti odnosi u budućnosti još bolje da se razvijaju - rekao je on.
Dodao je da će uskoro imati novog predsjednika i da se nada da će on još jačati poljsko-crnogorske odnose.
Vrijedi reći, kaže, da bi Crna Gora bila spremna da primi lidere "Tri mora" i da budemo njihov domaćin.

Anja Ivanović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Milatović: Nadamo se da će uključivanje SAD da dovede do deeskalacije u sukobu Izraela i Irana

Na poziv predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, predsjednik Republike Poljske Andžej Duda boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.
Predsjednika Dudu dočekao je predsjednik Milatović u Vili „Gorica“, uz najviše državne i vojne počasti.
U okviru posjete, nakon upisivanja u Knjigu gostiju, održani su bilateralni razgovori predsjednika dvije države, kao i sastanci delegacija Crne Gore i Poljske. Nakon sastanaka, šefovi država će se obratiti javnosti i simbolično zasaditi „drvo prijateljstva“ u dvorištu Vile „Gorica“.
Predsjednik Duda će, u pratnji predsjednika Milatovića, položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.
Zvanična posjeta predsjednika Poljske predstavlja potvrdu snažnih prijateljskih odnosa između Crne Gore i Poljske, kao i jasan znak podrške Crnoj Gori na njenom evropskom putu, s ciljem punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DYWdMjSPMVDw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

1250x600

1084x550

Duda stigao u Crnu Goru

Predsjednik Poljske Andžej Duda boraviće sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, na poziv crnogorskog kolege Jakova Milatovića.
Iz Milatovićevog kabineta kazali su da zvanična posjeta Dude predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske.
Oni su dodali da je Dudina posjeta i snažan podsticaj Crnoj Gori na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine.
Kako je najavljeno, Milatović i Duda će posaditi drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica.
Duda će, u prisustvu Milatovića, položiti vijenac na spomenik Partizanu borcu na Gorici.

Duda sjutra u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori

Predsjednik Republike Poljske Andžej Duda boraviće u ponedjeljak, 23. juna, u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države Jakova Milatovića.
Duda, koji dolazi u Crnu Goru na poziv Milatovića, biće dočekan u Vili Gorica uz najviše državne i vojne počasti, nakon čega će uslijediti razgovor dva predsjednika.
- Nakon upisivanja u knjigu gostiju i sastanka delegacija, šefovi država će imati izjave za javnost - navodi se u saopštenju.
Milatović i Duda će, kako se najavljuje, posaditi i drvo prijateljstva u dvorištu Vile Gorica, nakon čega će poljski predsjednik uz crnogorskog kolegu položiti vijenac na Spomenik Partizanu borcu na brdu Gorica.
Milatović će, kako se dodaje, prirediti i svečanu večeru u čast predsjednika Dude.
- Predstojeća zvanična posjeta predsjednika Poljske predstavlja potvrdu odličnih i prijateljskih odnosa Crne Gore i Poljske i snažan je podsticaj našoj zemlji, na putu ka punopravnom članstvu u Evropskoj uniji do 2028. godine - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.

Predsjednik Poljske u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori u ponedjeljak

Predsjednik države Jakov Milatović učestvovaće danas i sjutra na X Samitu Inicijative Tri mora, koji se održava u Varšavi, gdje se očekuje da će Crna Gora dobiti status pridružene članice, što bi se promijenilo u punopravni status nakon ulaska Crne Gore u EU, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Taj prijedlog je, kako je saopšteno, Milatović uputio tokom prošlogodišnjeg Samita u Litvaniji, kada je naša zemlja prisustvovala prvi put sastanku u okviru ove Inicijative.
Dodaje se i da je uključivanje u Inicijativu Tri mora značajan diplomatski uspjeh i predstavlja dio postepene integracije Crne Gore u platforme povezane sa EU.&nbsp;
- Ovo je još jedan korak ka ostvarenju ključnog državnog cilja — punopravnog članstva u Evropskoj uniji do 2028. godine - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Inicijativa Tri mora okuplja 13 zemalja članica EU iz centralne i istočne Evrope, koje se u geografskom smislu nalaze između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, i uživa podršku najznačajnijih globalnih aktera, među kojima su Evropska komisija, Sjedinjene Američke Države, Njemačka i Japan.
Fokus Inicijative je, kako navode, jačanje infrastrukturne, energetske i digitalne povezanosti regiona.
- Učešćem na Samitu, Crna Gora potvrđuje svoju odlučnost da aktivno doprinosi regionalnoj saradnji, ubrzanom razvoju i evropskoj budućnosti - &nbsp;naglašava se u saopštenju.&nbsp;
Milatović boravi u na poziv predsjednika Poljske Andžeja Dude, koji je ujedno i domaćin Samita.
On će zajedno sa liderima iz Evrope prisustvovati plenarnoj sjednici i radnoj večeri.&nbsp;

Milatović danas i sjutra na X Samitu Inicijative Tri mora

Takođe, Francuski nuklearni arsenal mogao bi pomoći u zaštiti Poljske, rekao je poljski predsjednik Andžej Duda u izjavi objavljenoj u petak.
Duda, koji je pozvao Poljsku da na svom tlu smjesti dio nuklearnog oružja Sjedinjenih Američkih Država kako bi odvratila rusku agresiju, rekao je da bi francuske bojeve glave takođe mogle ojačati poljsku odbranu.
- Vjerujem da možemo prihvatiti oba rješenja. Ove dvije ideje nisu niti proturječne niti se međusobno isključuju - kazao je predsjednik Poljske.
<h2>Proširenje "nuklearnog kišobrana"</h2>
Francuski predsjednik Emanuel Makron predložio je proširenje takozvanog nuklearnog kišobrana Francuske na njene evropske saveznike, usred straha da bi agresivna Rusija jednog dana mogla okrenuti svoje poglede s Ukrajine, koju je napala 2014. i ponovno 2022., na istočno krilo Evropske unije.
S oko 300 nuklearnih bojevih glava, Francuska je jedina članica EU koja posjeduje takvo oružje i jedna od tri članice NATO-a uz SAD i Veliku Britaniju.
<h2>Ozbiljni razgovori</h2>
Poljska i Danska ranije su izrazile otvorenost prema ideji skloništa pod nuklearnu zaštitu Francuske. U martu je poljski premijer Donald Tusk, koji dolazi iz stranke suparničke Dudi, rekao da Poljska "ozbiljno razgovara" s Francuskom o toj mogućnosti, koja je dobila na snazi ​​nakon upozorenja iz SAD da Bijela kuća Donalda Trampa možda neće pružiti sigurnosne garancije Evropi u budućnosti.
Varšava je posljednjih godina dramatično povećala svoju konvencionalnu vojsku, sa svojim borbenim snagama od 200.000 sada najvećim u EU - i nada se da će u nadolazećim godinama izgraditi vojsku od pola miliona.

Evropa bi mogla dobiti još jednu državu sa nuklearnim naoružanjem: Zatraženo raspoređivanje francuskog arsenala oružja

Predsjednik Poljske Andžej Duda posavjetovao je danas ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se vrati pregovorima sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom i to onako kako razgovaraju dva poslovna čovjeka i izrazio nadu da će Tramp biti jednako oštar i sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom kao sa Zelenskim, jer mu je jedini cilj - mir.
- To je jako oštra igra. Vjerujem da je to element veoma oštre taktike kojom se ide prema tim pregovorima, jer imajmo na umu da smo u fazi da idemo ka pregovorima. Razgovarao sam sa Trampom prije nedjelju dana i mogu da kažem da on ima jedini cilj. Želi da okonča rat u Ukrajini, tu tragediju, to što gine toliko ljudi. Situacija je napeta. To što se desilo u Ovalnoj sobi to je stvar bez presedana - kazao je danas Duda poljskoj privatnoj televiziji TVN24.
Duda je rekao da je Zelenskom savetovao da se što prije vrati razgovorima sa Trampom.
- Rekao sam mu ‘poznaješ Trampa, imao si priliku da se srijećeš sa njim i znaš da je većinu života proveo u biznisu’. Rekao sam mu, ‘Vladimire, i ti si došao u politiku iz biznisa, porazgovaraj sa Trampom kao biznismen sa biznismenom i probajte da dogovorite uslove da za obje strane budu dobitak - rekao je Duda.
Poljski predsjednik je, na pitanje zašto Tramp pokušava da iznudi ustupke od Zelenskog a ne od Putina i zašto su u Kremlju zadovoljni da se politika SAD sa Trampom mijenja u skladu sa vizijom Rusije, odgovorio da niko ne zna kakvu igru Tramp igra sa Putinom, jer nema nikakvih informacija o sadržaju njihovih telefonskih razgovora.
- Molim vas, neka neko predstavi ideju kako da se završi rat u Ukrajini. Da se pobijedi Rusija? Lijepo, ali šta to znači? Prije svega dijelim jedan stav. Završetak rata je moguć samo ako strane počnu pregovore. Nadam se da će rezultat tih pregovora biti trajni mir, jer to je danas za Poljake najvažnije - kazao je Duda.
Poljski predsjednik odbio je bojazni da ni Poljska ne može više da računa na SAD, jer i ona može da bude žrtva Trampovih najava da treba smanjiti američko vojno prisustvo u Evropi.
- Za sada toga u slučaju Poljske nema. Trenutno nas naziva odgovornim saveznikom. Govori da on ima obaveze prema Poljskoj - kazao je poljski predsednik.
Andžej Duda odbio je da se miješa u kampanju pred poljske predsjedničke izbore 18. maja u kojoj kandidat opozicione konzervativne stranke Pravo i Pravda (iz koje je i Duda), Karol Navrocki, sada kada mu se tanje šanse da uđe u drugi krug, sve češće poseže za antiukrajinskom kartom i kritikuje Zelenskog.
- Na to ne možemo da gledamo samo iz današnje perspektive, već na osnovu posljednjih godina. Mi smo primili milione ukrajinskih izbjeglica, nosili im na svakom koraku pomoć. Mnogo Poljaka otkidalo je doslovno od usta da podijeli sa susjedima iz Ukrajine. Mislim da nažalost postoji izvjestan zamor u poljskom društvu, izvjesno razočaranje. Čujem da se ljudi žale da je Ukrajina nezahvalna - kazao je Duda.
Poljski predsjednik takođe je odbio tvrdnje da ga je Tramp nedavno ponizio, kada je umjesto sastanka od najmanje pola sata prvo ostavio sat i po Dudu da nervozno kruži po sobi, što je direktno prenijela poljska desničarska TV Republika, a onda ga je primio na svega sedam minuta.
- Jednostavno dešavaju se situacije da mora da se čeka lider moćne države - rekao je Duda da to ne osjeća kao poniženje.

Predsjednik Poljske se nada da će Tramp biti oštar i sa Putinom, a ne samo protiv Zelenskog

Predsjednik države Jakov Milatović pozvao je sve političke aktere u Crnoj Gori na otvoren dijalog i postizanje državnog jedinstva u odnosu na članstvo u Evropskoj uniji (EU), navodeći da je spreman na ulogu medijatora. 
 
On je to kazao na konferenciji za novinare u Varšavi, nakon sastanka sa predsjednikom Poljske Andžejem Dudom. 
 
Na pitanje novinara gdje vidi rješenje za političku situaciju u Crnoj Gori i blokadu parlamenta, Milatović je odgovorio da u državi postoje izazovi koju su dominantno političkog karaktera. 
 
- Pozivam sve političke aktere na otvoren dijalog i postizanje drzavnog jedinstva kada je u pitanju državni interes, odnosno članstvo u EU do 2028.godine - rekao je Milatović. 
 
Milatović je kazao da su njegova posjeta Poljskoj i razgovori sa zvaničnicima te države, ohrabrujući signal da je Crnoj Gori mjesto i EU i da je “naš san na dohvat ruke”. 
 
- Očekujem odgovornost svih aktera, poštovanje Ustava i zakona, ali i institucija na lokalnim nivou - poručio je Milatović. 
 
On je istakao da je, ukoliko sa pozicije predsjednika može da pomogne kao medijator, više nego spreman da to učini. 
 
Duda je kazao da Poljska podržava članstvo Crne Gore u EU, dodajući da je Crna Gora najnaprednija od svih država kandidata. 
 
- Crna Gora radi na zatvaranju poglavlja i ispunja svoje zadatke, a Poljska podržava aspiracije za članstvo u EU - rekao je Duda. 
 
On je dodao da Poljska podržava politiku otvorenih vrata EU, kao i da Crna Gora ja tom putu može računati na Poljsku. 
 
Milatović je u ponedjeljak prisustvovao obilježavanju 80. godišnjice oslobađanja logora Aušvic, a ranije danas razgovarao je i sa premijerom Poljske Donaldom Tuskom.

Milatović: Spreman sam da preuzmem ulogu medijatora

Predsjednik Poljske Andžej Duda ponovo je danas u Varšavi odbio zahtjev da njegova zemlja pošalje Ukrajini stare avione MIG 29 i istovremeno poručio da ne vjeruje da će budući američki predsjednik Donald Tramp dozvoliti da Rusija uništi Ukrajinu, jer misli da su SAD u nju uložile suviše para.
- Znamo da predsjednik Tramp kao čovjek uspjeha, rođeni fajter prije svega ne voli da bude poražen. Veoma poštuje novac američkih poreskih obveznika. Ako uzmemo u obzir koliko su SAD investirale u pomoć Ukrajini, koje su to ogromne sume ne mogu zamislim da bi predsjednik Tramp dozvolio da Rusija uništi Ukrajinu - kazao je Duda posle razgovora sa generalnim sekretarom NATO Markom Rute.
Poljski predsjednik naglasio je da ne smije da se dopusti da Rusija pobijedi u ratu sa Ukrajinom i da mora da bude zaustavljena, ali je ponovo odbio molbe iz Kijeva da Poljska pošalje Ukrajini svoje stare ruske avione MIG 29.
- Ako pošaljemo naše MIG-ove Ukrajini zemlje NATO morale bi da zaštite naš vazdušni prostor. To je glavno pitanje. Dok ne dobijemo takve garancije ne možemo da pošaljemo avione jer trebaju nama - kazao je Duda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute apelovao je u Varšavi na članice NATO da povećaju svoja izdvajanja za odbranu i odbrambenu industriju.
- Želimo dalje da jačamo našu sposobnost odvraćanja i odbranu. Povećavamo izdatke, ali moramo da učinimo još više. Povećanje izdvajanja za odbranu je snažan signal i za SAD - rekao je Rute.
Generalni sekretar NATO nije isključio da baza američkog antiraketnog štita stavljena na raspolaganje NATO, koja je danas svečano otvorena u Redjikovu na sjeveru Poljske, građena da presreće balističke rakete prije svega iz Irana može da zaštiti i evropske saveznike od raketnog napada iz Rusije.
- NATO mora da ima mogućnost da se suprotstavi prijetnjama iz raznih pravaca, radićemo na tome - kazao je Rute.
Mark Rute tokom prve posjete Poljskoj razgovarao je danas i sa poljskim premijerom Donaldom Tuskom i izrazio je razumevanje za bojazni Poljske i drugih saveznika na istočnom krilu NATO da mogu da budu meta napada Rusije. Podržao je ideju da saveznici pomognu Poljskoj da ojača istočnu granicu, jer je to istovremeno i istočna granica NATO i Evropske unije.

Duda: Tramp neće dozvoliti da Rusija uništi Ukrajinu

Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski izjavio je da je ta zemlja "Ukrajini dala više tenkova" od svih drugih zemalja, ali da prilikom obezbjeđivanja oružja Ukrajini mora prije svega misliti na svoju bezbjednost.
- Podržavamo naše saveznike i prijatelje. Poljska je Ukrajini dala više tenkova nego SAD, Njemačka, Francuska i Velika Britanija zajedno. Ali naši partneri takođe moraju da shvate da nam je naša bezbjednost, bezbjednost poljskih žena i muškaraca, najvažnija - rekao je Sikorski u objavi na mreži Iks.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je prije dva dana da je, uprkos sporazumu sa NATO, Poljska „našla razlog da ne prebaci svoje stare lovce MiG-29 u Kijev“.
Kako je prenio Unian, Zelenski je kazao i da je Ukrajina zatražila od Poljske da obara ruske rakete kako bi zaštitila skladište gasa u gradu Striju u Lavovskoj oblasti.
- Država zavisi od snabdijevanja gasom, naš život… Šta rade Poljaci? Da li obaraju? Ne. Poljaci su rekli da su spremni da ih obore ako ne budu sami u ovoj odluci, ako ih NATO podrži - rekao je Zelenski.
Predsjednik Poljske Andžej Duda izjavio je ranije da njegova zemlja nije u mogućnosti da prebaci lovce MiG-29 u Ukrajinu, kako je dogovoreno u julu.
- Dali smo šta smo mogli. I dali smo brzo i zaista smo dali kada je trebalo - istakao je Duda.

Sikorski: Dali smo Ukrajini više tenkova od svih drugih zemalja

Njemački kancelar Fridric Merc izjavio je u nedjelju da Berlin ne namjerava priznati nezavisnu palestinsku državu "u bliskoj budućnosti".
Merc je ovo izjavio dok je boravio u posjeti Izraelu.
- Sada je važno sprovođenje ovog mirovnog plana korak po korak, a niko od nas danas ne zna kakav će biti ishod. Zbog toga što je to slučaj, savezna vlada, za razliku od drugih evropskih država, suzdržala se od priznavanja palestinske države u ovoj ranoj fazi. Nećemo to učiniti ni u doglednoj budućnosti.. - rekao je Merc na brifingu za novinare s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu.
Dodao je da je mišljenja da priznavanje palestinske države treba doći na kraju, a ne na početku mirovnih pregovora.
- Rješenje o dvije države može se postići samo pregovorima - naveo je Merc.
Dodao je da rade "na cilju novog Bliskog istoka" u kojem bi i država Izrael bila priznata.
- Uvjereni smo da potencijalno uspostavljanje palestinske države uz Izrael vjerovatno nudi najbolje izglede za ovu budućnost - dodao je Merc.
Njemačka vlada suočila se sa sve većim javnim kritikama zbog svoje bezuslovne podrške Izraelu. U oktobru je skoro 200 intelektualaca, pravnih stručnjaka i stručnjaka za vanjsku politiku pozvalo vladu desnog centra da okonča svoju politiku "slijepe lojalnosti" Izraelu i represiju propalestinskih glasova u zemlji.

Merc: Njemačka neće priznati Palestinu, nećemo to učiniti ni u bliskoj budućnosti

Palestinski pokret Hamas je spreman da razgovara o „zamrzavanju ili skladištenju“ svog arsenala oružja kao dio prekida vatre sa Izraelom, izjavio je danas visoki zvaničnik tog pokreta, nudeći moguću formulu za rkešavanje jednog od najtrnovitijih pitanja u sporazumu postignutom uz posredovanje SAD.
Član Hamasovog političkog biroa za donošenje odluka Basem Naim govorio je dok se dvije strane pripremaju da pređu u drugu i komplikovaniju fazu sporazuma.
- Otvoreni smo za sveobuhvatan pristup kako bismo izbjegli dalje zaoštravanje ili bilo kakve dalje sukobe - rekao je Naim za Asošijejted pres u Dohi, gdje se nalazi veliki dio rukovodstva grupe.
Sporazum je zaustavio dvogodišnju izraelsku ofanzivu u Pojasu Gaze, pokrenutu kao odgovor na napad Hamasa 7. oktobra 2023. godine.
Na pitanje da li je taj napad bio greška, Naim je odgovorio da je to bio „čin odbrane“.
Od stupanja na snagu primirja u oktobru, Hamas i Izrael su izvršili niz razmjena izraelskih talaca za palestinske zatvorenike.
Nova faza ima za cilj da odredi budućnost za razoreni Pojas Gaze i obećava da će biti još teža – baveći se pitanjima kao što su raspoređivanje međunarodnih bezbjednosnih snaga, formiranje palestinskog komiteta u Gazi, povlačenje izraelskih snaga sa teritorije i razoružanje Hamasa.
Međunarodni odbor, na čelu sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom, trebalo bi da nadgleda sprovođenje sporazuma i obnovu Pojasa Gaze.
Izraelski zahtjev Hamasu da položi oružje obećava da će biti posebno težak. Izraelski zvaničnici smatraju da je to ključni zahtjev koji bi mogao da zaustavi napredak u drugim oblastima.
Ideologija Hamasa je duboko ukorijenjena u onome što naziva oružanim otporom protiv Izraela, a njegovi lideri su odbacili pozive na predaju uprkos više od dvije godine rata u kojem su veliki djelovi Gaze uništeni i ubijene desetine hiljada Palestinaca.
Naim je rekao da Hamas zadržava svoje „pravo na otpor“, ali je dodao da je grupa spremna da položi oružje kao dio procesa koji ima za cilj da dovede do uspostavljanja palestinske države. Dao je malo detalja kako bi to moglo da funkcioniše, ali je predložio dugoročno primirje od pet ili 10 godina za razgovore.
- To vrijeme mora da bude iskorišćeno ozbiljno i na sveobuhvatan način - rekao je Naim i dodao da je Hamas „veoma otvorenog uma“ šta da radi sa svojim oružjem.
Mogu, kako dodaje, razgovarati o zamrzavanju ili skladištenju ili polaganju, uz palestinske garancije, da ga uopšte ne koriste tokom ovog perioda prekida vatre ili primirja.
Nije jasno da li bi ponuda ispunila zahtjeve Izraela za potpunim razoružanjem.
Prekid vatre zasniva se na planu od 20 tačaka koji je Tramp predstavio međunarodnoj zajednici u oktobru.
Plan, koji je usvojio Savjet bezbjednosti UN, ponudio je opšti put naprijed. Međutim, nejasan je u pogledu detalja ili vremenskih rokova i zahtijevaće mukotrpne pregovore u kojima učestvuju SAD i posrednici, među kojima su Katar, Egipat i Turska.

Hamas spreman da razgovara o zamrzavanju ili skladištenju svog oružja

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Nije po zetski

Marko Parezanović, jedan od vodećih načelnika Bezbjednosno informativne agencije (BIA) Srbije smijenjen je sa te funkcije, a na njegovo mjesto postavljen je dosadašnji šef novosadskog centra BIA Nikola Vasiljević.
Kako saznaje Nova.rs, Parezanović je postavljen za savjetnika direktora BIA, što je mjesto sa mnogo manje ovlašćenja i uticaja na rad agencije.
Najavljene su još neke kadrovske promjene u BIA do nove godine.
Parezanović je, inače, poznat javnosti kao jedan od odanijih službenika BIA predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, a sa njegovim imenom povezuju se brojne kontroverze u vezi sa sumnjivim postupanjima, navodi portal.
On se pominjao u „Skaj“ porukama koje su razmjenjivala braća Šarić, u vezi sa izricanjem blaže presude uoči sjednice Apelacionog suda.
Tu se pominjao i sudija Apelacionog suda Milimir Lukić, na kog je, kako se navodilo u porukama, bilo nemoguće uticati, a do danas je ostalo nerazjašnjeno ko je "Oskar" koji se pominje u toj istoj prepisci.
Parezanović se pojavljivao i na tribinama koje su organizovale ultradesničarske organizacije.

Nova.rs: Smijenjen jedan od načelnika BIA Marko Parezanović

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Tag: andzej-duda