Policija je vrlo svjesna da broj nezadovoljnih ljudi nije 35, već da se mjeri hiljadama - i ako se budu bavili svakim pojedinačno, to kratko vrijeme koje im je ostalo biće još kraće – rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, reditelj Andro Martinović.
Donedavnu direktoricu Nacionalne biblioteke, Dragicu Lompar, Martinović poznaje kao ozbiljnu, odgovornu i posvećenu osobu koja je, kako kaže, čitav život posvetila biblioteci.
- Kada imate ljude takvog kova, sa njima je lako sarađivati i znate da je kuća u sigurnim rukama. U kulturi je teško uspostaviti i izgraditi sistem, a lako je sve rasturiti. Sjećam se kada je ona Vlada 2020. godine poslala, dok sam ja bio u Kinoteci, jednu osobu sa lažnom biografijom, bez ozbiljnog radnog iskustva, na pragu šezdesete godine. Nije vam bila potrebna nikakva moć predviđanja da biste znali kako će se to završiti, a završilo se krivičnim prijavama, sudskim presudama i rasturenom kućom koja se, nažalost, ni dan-danas nije od toga oporavila. Iz tog razloga postoji bojazan da se nešto slično ne desi i Nacionalnoj biblioteci. Tu mislim da je najveći oslonac na ljudima – profesionalcima u toj kući, koji moraju biti lojalni ne nijednom direktoru, već svojoj profesiji i instituciji - rekao je Martinović.
Smatra da Ministarstvo kulture mora biti pozvano na odgovornost, ali i svi oni koji se nalaze na nižim pozicijama u tom resoru, poput direktora direktorata, savjetnika i drugih.
- Sam sam više puta bio svjedok da su učestvovali u zataškavanju određenih skandala - istakao je Martinović.
Osvrnuo se i na procesuiranje 35 osoba koje su protestovale uoči dodjele Trinaestojulske nagrade, ističući da je policija vrlo svjesna da broj nezadovoljnih ljudi nije 35, već, kako kaže, da se mjeri hiljadama.
- Ukoliko se budu bavili pokušajima da utišaju svakog od tih hiljada građana, mislim da će i ovo vrijeme koje im stoji na raspolaganju, a za koje vjerujem da će biti kratko, biti još kraće. Jedino što bih mogao da im poručim jeste naslov jednog teksta nekadašnjeg njemačkog ministra Joške Fišera – Avanti diletanti - poručio je Martinović.
Komentarišući pozive na razgovor zbog transparenta „Ustaše i četnici – zajedno ste bježali“ i kvalifikovanje te poruke kao govora mržnje, Martinović smatra da je riječ prije svega o pitanju novog revizionizma.
- Iako se ne radi o novom pogledu na istoriju, jer do istog zaključka dolazite bez obzira sa koje tačke posmatrate određene događaje, riječ je o odnosu prema NOB-u, partizanima i četničkom pokretu. To je svakome ko želi da pogleda istini u oči jasno. Bez obzira na to što je, kao i u svakom ratu, zločina bilo na svim stranama, priroda tih pokreta je jasna. Jedan se borio za oslobođenje jugoslovenskih naroda, dok se drugi razvijao kao kolaboracionistički i zločinački pokret. Ono što je danas možda važnije jeste ideologija koju su ti pokreti zastupali. Partizanski pokret zagovarao je ideju zajedništva, dok je s druge strane postojao šovinistički i velikodržavni koncept. Oni koji danas zagovaraju tu istu ideologiju znaju da jedini put koji vodi u Evropu ide preko Zidanog mosta, a taj put nema srećan kraj - naglasio je Martinović.
Smatra da je na sceni pokušaj prevrednovanja činjenica kako bi se, prema njegovim riječima, dobile neke bitke u prošlosti, opravdale politike iz bliže istorije i trasirao put za slične projekte u budućnosti.
Govoreći o tome da će kroz volonterski rad SPC i njeni učenici ući u Državni arhiv Crne Gore, Martinović kaže da ga to raduje, jer pristup originalnim dokumentima kod svakog razumnog čovjeka može samo da vodi spoznaji i lakšem razlikovanju istine od falsifikata.
- To ukazuje i na jednu drugu stvar koju smo kao društvo propustili, a to je pitanje obrazovanja i kulture. To su temelji svakog društva i posljedice sa kojima se danas suočavamo trpimo upravo zbog toga što smo ta dva aspekta zapustili - rekao je Martinović.
Ističe da je kultura živa i da uvijek pronalazi načine da opstane, te da, kakva god bila, predstavlja bolji dio društva.
- Ako posmatrate raspad Jugoslavije, mnogo je teže bilo razbiti kulturu nego samu zajednicu. Mnogi najistaknutiji ljudi iz kulture pomogli su obnavljanju tih spona i, na neki način, rehabilitaciji društava. Nadam se da će tako biti i u Crnoj Gori, iako nam opšte okolnosti ne idu u prilog - zaključio je Martinović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Martinović: Policija ne može utišati hiljade nezadovoljnih građana; Jedino što mogu da im poručim je – avanti diletanti

Premijer Milojko Spajić ima plan da sve što je na listi svjetske kulturne baštine zaštiti. Poručuje da Kotor neće izgubiti prestižni UNESCO status, a smislio je da bude na čelu Komisije koja će se sa više od 20 članova narednih mjeseci time baviti. Iz kabineta predsjednika države kažu da se posvećenost vrijednostima UNESCA ne dokazuje kroz komisiju, već jasnom porukom da u Vladi nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu Crne Gore vide kao teret. Sagovornici Televizije E kažu da čitava situacija, umjesto neznanja i populizma, zahtjeva ozbiljnost.&nbsp;
<h2>UNESCO I MI</h2>
Reditelj Andro Martinović nije optimista kada je u pitanju rad Komisije na čijem čelu će biti Spajić.
- To dobro zvuči, kad preuzme premijer najodgovornije funkcija u državi u smislu državne vlasti, ali ovog premijera bih prije mogao zamisliti da bude na čelu neke grupe investitora koja gradi po Kotoru - kazao je on.
Borbu sa prijetnjama po kulturno – istorijsku baštinu Crne Gore čini se da bi premijer mogao početi od ljudi iz Vlade na čijem je čelu, budući da je ministar prostornog planiranja i urbanizma Slaven Radunović UNESCO prepoznao - kao „veliki poblem“. Oglasio se i kabinet predsjednika Jakova Milatovića, koji kao problem detektuje ministra Radunovića.
- Posvećenost vrijednostima UNESCA ne dokazuje se presjedavanjem Nacionalnom komisijom već spremnošću da se donese odluka da se u Vladi prve buduće članice nema mjesta za ministre koji prirodnu i kulturnu baštinu vide kao teret, umjesto da promovišu i štite izuzetnu univerzalnu vrijednost i javni interes svih građana Crne Gore - saopštila je savjetnica za kulturu predsjednika Crne Gore Milena Pejović-Eraković.
Neznanje i populizam – tako sagovornici Televizije E komentarišu prijedlog da građani na referendumu odluče o ostanku u UNESCO.&nbsp;
- Zašto je to ministar kazao, sigurno nije iz nekog promišljanja o tome. Ovim čime se bavi, ne zna ništa. Možda zna nešto o divljoj gradnji. Primitivni instinkt politički koji u sebi ima taj populistički karakter da oni donesu odluku i da svako gradi onako kako misli da je u njegovom interesu - rekao je Martinović.
Značaj prepoznavanja na listi svjetske baštine, Crnoj Gori donosi višestruku korist čije bi vrijednosti, prije svih trebali da budu svjesni vršioci najvažnijih funkcija, poruka je opozicije i civilnog sektora, koji upozoravaju da vremena u gubljenje nema.&nbsp;
- Turisti isključivo dolaze u Kotor jer ga pronađu na UNESCO listi i što vrijedi vidjeti taj grad. Ljudi sa drugih kontinenata odlučuju se za Crnu Goru, samo zbog Kotora. Kad se nešto takvo predloži, možete pomisliti kakva je ta Vlada - rekla je poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković-Kuč.
<h2>FOKUS NA ZAHTJEVE</h2>
Azra Vuković iz nevladine organizacije Green Home kaže da fokus treba da bude na ispunjavanju zahtjeva UNESCO.
- Raspravljamo da li je to dobro ili ne, umjesto da energiju, vrijeme i resurse ljudske, kojih je jako malo u ovoj državi, usmjerimo u pravcu ispunjavanja onoga što su zahtjevi tog istog UNESCA - poručila je ona.
Dok se čekaju rezultati premijera Spajića, ministarke kulture i medija Tamare Vujović i dvadeset šest članova Nacionalne komisije, sagovornici Televizije E nadaju se da će ovo tijelo biti efikasnije od &nbsp;Koordinacionog tijela formiranog za projekat Velje brdo.&nbsp;
Do sada je članovima te ekipe isplaćno 27.000 eura naknada, iako javnosti nijesu poznati rezultati rada. &nbsp;Ipak, građanski aktivisti vjeruju da će ujedinjenošću akademske zajednice, civilnog sektora i cjelokupne javnosti, zidine Kotora „preživjeti“ aktuelnu generaciju crnogorskih političara.

Martinović: Spajića bih prije mogao zamisliti na čelu grupe investitora koja gradi po Kotoru; Vuković: Fokusirati se na UNESCO zahtjeve

U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija <a href="https://www.youtube.com/watch?v=Z2VUCk31X2s" target="_blank">Građanskog ugla </a>Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore.&nbsp;
Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.
- Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - pojasnio je on.
Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno.
- Nijesam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on.
Jasna Tatar Anđelić je ukazala da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.
- To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Jasna Tatar Anđelić.&nbsp;
To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu.
&nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.
Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.
- Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.
- Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv.&nbsp;
Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70 odsto građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65 odsto posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe.
- Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65 odsto ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.
Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.
- Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona.
Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.
- Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima - oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.
U tom kontekstu je podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.
- Naše države nijesu funkcionalne - ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulacije - zaključio je on.&nbsp;
Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja.&nbsp;
- Kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti - kazao je on.&nbsp;
Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.
- Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.
On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije - za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.
- Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić.
Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.
- Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp;
Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je &nbsp;i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Goru.
- Ovdje se &nbsp;promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure - da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović.
Tatar Anđelić je stava da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori.&nbsp;
- Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani - rekla je ona.
&nbsp;Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp;
- U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je.
Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.
- Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana? - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac.
Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski - partikularizam.
Govoreći o ulaganju u kulturu i 2.5 odsto koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp;
- Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović.
Cijela emisija je dostupna na linku ispod:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Građanski ugao na TV E: Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

U vremenu kada su identitetska pitanja sve češće oruđe političke manipulacije, nova emisija Građanskog ugla Centra za građansko obrazovanje (CGO) na TV E otvara važnu debatu: da li kultura i identitet mogu biti most, a ne zid između ljudi na Zapadnom Balkanu? Zvezdana Kovač, direktorka za strategiju i komunikacije u CGO-u, razgovarala je o ovoj temi sa Sašom Ordanoskim, političkim analitičarom iz Skoplja, Dževdetom Tuzlićem, novinarom iz Sarajeva, Androm Martinovićem, rediteljem i Jasnom Tatar Anđelić, profesoricom francuskoj jezika i književnosti iz Crne Gore. Na pitanje da li se kulturne razlike među narodima u regionu namjerno zloupotrebljavaju i u koje svrhe, Sašo Ordanoski je istakao da kultura nije ni inherentno pozitivna ni negativna, već da zavisi od konteksta.&nbsp; - Kultura je konglomerat vrijednosti, tradicija i istorije koji gradi identitet zajednice, ali ona sama po sebi nije bolja ni gora od neke druge - &nbsp;pojasnio je on.&nbsp; Dodao je da se kultura često koristi kao sredstvo u političkim obračunima, te izrazio zabrinutost zbog sve većeg povratka nacionalističkim narativima, ne samo u regionu, već i globalno. - Nisam optimista. Vraćamo se na stare modele koji koriste identitet za podjele - naveo je on. Tatar Anđelić kaže da identitet polazi od pojedinca, dok se u političkom govoru na Balkanu gotovo isključivo koristi kao kolektivna oznaka.&nbsp; - To je zloupotreba. Identitet nije samo ono što nam piše u ličnoj karti, već i ono što nas određuje intimno. Nažalost, sistem nas stalno gura da se bavimo spoljnim slojevima - nacijom, vjerom, grupom - umjesto pojedincem - istakla je Tatar Anđelić.&nbsp; To je ilustrovala primjerom aktuelnog položaja Crnogorki i Crnogoraca u Crnoj Gori, ističući da je to samo jedna od manifestacija šireg problema u cijelom regionu. &nbsp;- Na sceni je teška regresija onoga što bi trebalo da bude razjašnjavanje i prepoznavanje identiteta, bilo da je riječ o pripadnosti naciji, vjeri ili jednostavno duhovnom identitetu pojedinca - ocijenio je Dževdet Tuzlić u osvrtu na situaciju u BiH.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511110544_0043d5ef42c67bf9219547262e1369d7bf00fa254d1139535cc7f62025fe7cff" data-rendition-name="original" width="1284" height="1049" loading="lazy" alt='Iz emisije "Građanski ugao"'> <figcaption>Iz emisije "Građanski ugao"(Photo: CGO)</figcaption> </figure>  Podsjetio je da su ljudi u BiH nekada prepoznavani po posebnoj duhovnoj dimenziji - bez obzira na vjeru i naciju, i često su ih zvali jednostavno „Bosanac“, što je nosilo konotaciju spontanosti, duha, empatije i otvorenosti.&nbsp; - Danas je sve više onih koji preispituju da li je greška što se nikada nisu jasno odredili po tim kolektivnim osnovama. Mnogo je onih koji i dalje ne žele da se odrede. Ja sam jedan od njih - kazao je Tuzlić. Kada je riječ o Crnoj Gori, Andro Martinović je ukazao da se identitet gradi i brani prvenstveno kroz kulturu.&nbsp; - Identitet ne treba da se svodi na jednu dimenziju, jer svaka osoba nosi više identiteta. Ideologija pokušava da nas svede na jedno, da nas učini jednoličnima, ali kultura nas uči da budemo osobeni, a da se istovremeno ne udaljavamo jedni od drugih - rekao je Martinović, dodajući da je zadatak kulture da razvija individualnost, ali i da prepoznaje zajedničke vrijednosti koje nas povezuju u kolektiv. Ana Martinoli se osvrnula na konkretne primjere kulturnih inicijativa koje su uspjele da povežu različite identitete, poput Deklaracije o zajedničkom jeziku iz 2017. godine, Sarajevskog filmskog festivala (SFF), Skoplje Jazz Festivala, Krokodila, itd. koji promovišu zajedničko nasljeđe. Ona je podsjetila i na nalaze istraživanja Evropske kulturne fondacije, po kojima čak 70% građana Zapadnog Balkana pozitivno ocjenjuje ovakve događaje, a 65% posjetilaca je navelo da im je prisustvo tim festivalima pomoglo da preispitaju prethodne stereotipe. - Kultura ima potencijal da spaja, ali političke elite je često koriste za razdvajanje. U Srbiji, recimo, 65% ispitanika vjeruje u superiornost srpske kulture, što podstiče isključivost - upozorila je Martinoli.&nbsp; Ona je istakla nedavne studentske proteste i saradnju studenata iz Novog Pazara i Beograda, ocijenivši ih kao simboličan čin koji unosi novu nadu.&nbsp; - Studenti u Srbiji sve više izražavaju sumnju u zvanične narative i pokazuju želju za povezivanjem s vršnjacima iz regiona. To je možda vjesnik promjena koje će donijeti novu generaciju oslobođenu tereta prošlosti - poručila je ona. Ordanoski je, s druge strane, izrazio pesimizam u pogledu efikasnosti nevladinog sektora u procesu pomirenja.&nbsp; - Potrošio sam 40 godina na ovakvim projektima – oni su neuspješni. Korisni su, ali marginalni bez sistemske podrške države. Kultura je društveni proizvod, a država igra ključnu ulogu u toj proizvodnji - pojasnio je on.&nbsp; U tom kontekstu, podsjetio na poslijeratno pomirenje Francuske i Njemačke, gdje su države bile te koje su pokrenule masovne razmjene građana i reformisale obrazovne sisteme. Naglasio je da u državama bivše Jugoslavije nedostaje ta vrsta institucionalne podrške i političke volje.&nbsp; - Naše države nijesu funkcionalne – ne možemo biti patrioti kada se nemamo čime ponositi. Većina ljudi zbog toga klizi ka nacionalizmu jer je to lak teren za manipulaciju - zaključio je on. Tuzlić se nadovezao potvrđujući važnost kulture u procesima pomirenja „kada je 1998. Sarajevsko pozorište prvi put gostovalo u Beogradu, to je u Sarajevu doživljeno kao znak bolje budućnosti". Istovremeno je upozorio na dramatičan pad interesovanja mladih za regionalnu kulturu i istoriju.&nbsp; - Danas se mladi ne interesuju ni ko su članovi Predsjedništva BiH, niti ko su Dositej Obradović, Goce Delčev, Njegoš ili Meša Selimović - istakao je, dodajući da su kulturne institucije u regionu sistematski zanemarene.&nbsp; On se zapitao kako organizovati društvo koje će biti relevantno za sve generacije – za starije koji već nose neko iskustvo i za mlađe koji treba da preuzmu odgovornost.&nbsp; - Kultura treba da bude temelj na kojem gradimo zajedništvo, naročito u Bosni i Hercegovini, gdje su kultura i identitet posebno osjetljive teme - naglasio je Tuzlić. Martinović se zadržao na opisu jednog koordinatnog sistema u čijem je središtu nekadašnja zajednička zemlja - Jugoslavija.&nbsp; - Nije slučajno što se stalno vraćamo toj paradigmi. To je bila etapa emancipacije ovih naroda. Ne govorim o okvirima, već o formatu koji nam je svima bio potreban, jer ste mogli da iznesete svoje ideje, da ih testirate. Stoga, to vraćanje nije samo politička nostalgija - kazao je on.&nbsp; Po njegovom mišljenju, rušenjem te zemlje, urušen je i vrijednosni sistem, pa se i zapitao - što formirane ličnosti iz tog perioda sada mogu da ponude. Fokus je stavio i na Crnu Gori.&nbsp; - Ovdje se promoviše neka tradicionalna Crna Gora o kojoj se zapravo vrlo malo zna. Pozivaju se na ličnosti o kojima ne znaju dovoljno, a mnoge od njih su bile vrlo moderne i progresivne za svoje vrijeme. Nisu to bile konzervativne i zatucane figure – da jeste, ova zemlja ne bi imala prvu državnu štampariju, ne bi se orijentisala tamo gdje je jedino mogla da bi opstala - podvukao je Martinović. Tatar Anđelić je stave da se nalazimo u “fazi zalaska, zapadanja u nacionalne, političko-klerikalne rovove, koje čine veliku štetu Crnoj Gori. Jer Crna Gora može opstati samo kao zajednička kultura – crnogorska kultura koju su kroz vijekove stvarali i pravoslavci i katolici i muslimani.” Govoreći o neophodnosti uspostavljanja kulture otvorenosti, kritičkog promišljanja i samoposmatranja, ona je apelovala na promjene u obrazovnom sistemu koje bi to omogućile.&nbsp; - U tome se mora početi od vrtića jer je kasno čekati srednju školu - konstatovala je ona. Ordanoski je ustvrdio da se već 70 godina govori na ovu temu i da postoje četiri strategije kako se u multikulturnim društvima rješavaju problemi: &nbsp;asimilacija, separacija, segregacija i integracija koja je najteža, ali i najvažnija.&nbsp; - Makedonija je razvila taj model nakon konflikta 2001. godine. Integrativni, multietnički model – skup, komplikovan, zakonski zahtjevan. Za to vam treba zrela demokratija. A ni u Holandiji i Švedskoj to ne funkcioniše kako treba, da ne govorimo o Francuskoj ili Britaniji. To je pitanje političke volje, ali i ulaganja. Koliko ćete para uložiti da obrazovni sistem funkcioniše tako da se Makedonci i Albanci međusobno uče jezike, ili da djeca u Crnoj Gori uče o kulturi svih građana - zapitao se Ordanoski, naglašavajući da je u svakoj demokratskoj zemlji najvažnije pitanje kako se troši novac. Tuzlić je dodao da se sve više udaljavamo od onoga što su integrativni procesi i dodao peti element, na prethodna četiri koja je istakao Ordanoski – partikularizam. Govoreći o ulaganju u kulturu i 2,5% koji se iz ukupnog budžeta Crne Gore izdvajaju za kulturu, Martinović je objasnio da je to samo na papiru.&nbsp; - Radi se o cilju koji je Evropa postavila, pošto u kulturi nemate direktive, već preporuke što da radite. Faktički to nikad nije primjenjeno kod nas, a izloženi smo različitim manipulacijama. Odbije se kapitalni budžet, pa se nešto ostavi za drugu godinu kroz neke linije podrške, konkurs i tako dalje. I ta igra u kojoj političari misle da nas izigraju, na kraju se, zapravo njima obija u glavu - zaključio je Martinović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ2VUCk31X2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Emisija je producirana kroz projekat CGO-a “Evropeizacija kroz Građanski ugao” podržan kroz regionalni program SMART Balkan – Civilno društvo za povezan Zapadni Balkan, koji sprovodi Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Centar za istraživanja i javne politike (CRPM) i Institut za demokratiju i medijaciju (IDM), a finansijski podržava Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj emisije isključiva je odgovornost CGO-a i sagovornika, i ne odražava nužno stavove CPCD, CRPM, IDM i Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške.

Identitet kao političko oružje i što nam kultura danas (ne) govori?

Čini mi se da je Vojo čekao prvi ružan dan da ode sa Škvera. Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, neobična ličnost, koja je predana samo svojoj umjetnosti, već čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata Televiziji E, reditelj, Andro Martinović.
Film o vijeku Voja Stanića sprema se za premjeru. Povod je, kaže reditelj Martinović, bio jubiljel, stotinu godina od Stanićevog rođenja.
- Završavamo ga u trenutku kada nas je Vojo napustio. Ali, nekako, iz noći u noć, gledajući materijale od kojih pravimo film, osjećam koliko je Vojo prisutan. Tako će biti uvijek. Vojo je, kako ga je nazvao jedan od naših sagovornika u filmu, profesor Đorđe Kadijević, bio jedan običan genije. Bila je zaista privilegija dijeliti vrijeme sa njim, uživati u njegovom slikarstvu. To je bila moja lična privilegija, zahvaljujući dubokom prijateljstvu koje je sa njim gajio moj otac. Imao sam priliku puno puta da slušam Voja. Svaki put kada odem u Herceg Novi osjećao bih se kao da sam na nekom malom hodočašću - kaže Martinović.
Slike Voja Stanića su, kaže, prozori u duboko istinit svijet.
- Ako bi se jednog dana desilo ovo čime nam prijete u vijestima, da će doći do smaka svijeta, mislim da bi se on prema Vojovim slikama mogao dobro rekonstruisati i da bismo iz njih razumjeli ko je čovjek - naglasio je Martinović.
Po svemu je bio osoben Vojo Stanić. To, vjeruje Martinović, nije bilo slučajno. Bio je slikar krajnje autentičan, koji se nije trudio da prati duh vremena.
- Svaki slikar pripada svom vremenu, ono je jače od svake individualnosti. Vojo je našao jedan svoj izraz, kako da dočara ono što je neka vrsta realnosti, nazvao bih je možda najbliže magičnom realnošću. Ne bih čak rekao da je to nadrealizam i da Vojo pripada nekom određenom pravcu, jednostavno, umio je da svijet vidi drugačije. Tu počinje i završava se svaka umjetnost - istakao je Martinović.
Premijera filma o Voju Staniću biće 13. decembra u Crnogorskom narodnom pozorištu.
- Pustio sam da Vojo govori sam, tragajući kroz arhivu za njegovim ingenioznim iskazima. Zahvalio bih se Radio Televiziji Crne Gore, koja mi je to omogućila. Izdvojio sam segmente i doveo ih u vezu sa dokumentarnim materijalima, sa Vojovim slikama. Puno galerija i privatnih galerija smo obišli i zabilježili slike. Mislim da će biti dragocjeno da ih publika vidi na jednom mjestu, posebno zato što je dio tih slika u privatnom posjedu. Vojo je, jednostavno, neiscrpna tema. Moj otac stalno pita: “Kad ćete više da završite taj film?” Shvatio sam da se meni ne izlazi iz tog materijala, da toliko inspiriše, i da se uvijek nalazi neki novi način da se pristupi Voju. Čini mi se da bi najbolje bilo da traje tako u nedogled. Ali, moraćemo jednog trenutka da stavimo špicu - kaže reditelj.
Vojo Stanić je crnogorskom društvu ostavio moralno nasljeđe. Naročito, podsjeća Martinović, u teškim vremenima kada je bio stub koji držao najbolje što je u našoj tradiciji. I onda kad se Crna Gora obrukala za Dubrovnik.
- Bio je čovjek koji je dobro promišljao našu stvarnost. Nije bio samo sanjar, jedna neobicna ličnost koja je predana samo svojoj umjetnosti, već i čovjek koji je jako razumio svijet oko sebe - zaključio je Martinović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DlxMIRICzP0E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Martinović: Vojo Stanić umio da vidi svijet drugačije, tu počinje i završava se svaka umjetnost

Crveni alarm uključen je na aerodromima širom Azije pošto je Indija potvrdila slučajeve smrtonosnog Nipa virusa u državi Zapadni Bengal.
Putnici koji iz Indije stižu na aerodrome na Tajlandu, u Nepalu, Vijetnamu, Kini i Majnmaru prolaze kroz medicinski skrining zbog straha od širenja epidemije Nipa virusa, koji se može prenijeti sa čovjeka na čovjeka, a čija je smrtnost izuzetno visoka.
Indijski ministar zdravlja je potvrdio dva slučaja Nipa virusa u Zapadnom Bengalu, istakavši da su uspjeli da “blagovremeno obuzdaju virus”.
Indijske vlasti nijesu iznijele više detalja o zaraženima, navodeći samo da je skoro 200 njihovih kontakata testirano i da se nalaze u karantinu, prenosi N1.
Nipa virus na ljude prenose prije svega životinje, uglavnom svinje i takozvani voćni slijepi miševi i to direktnim kontaktom ili putem tjelesnih izlučevina.
Period inkubacije može trajati do 14 dana, a prvi simptomi zaraze uključuju visoku temperaturu, mučninu, povraćanje i respiratorne probleme koji mogu da se razviju u upalu pluća.
Kod težih slučajeva može doći do otoka mozga, encealitisa, meningitisa i niza neuroloških simptoma, kao što su pospanost ili napadi.
Svjetska zdravstvena organizacija smatra da postoji visok rizik od izbijanja epidemije jer za virus ne postoji vakcina. Smrtnost je izuzetno visoka i iznosi od 40 do 75 odsto. Virus kod preživjelih može da ostavi ozbiljne posljedice, kao što su stalni napadi i promjene ličnosti.
Nipa virus je prvi put otkriven 1998. godine u Maleziji na farmi svinja, kada je u epidemiji umrlo više od 100 ljudi. Ime je dobio po selu u kojem je otkriven, a u borbi za zaustavljanje zaraze ubijeno je milion svinja.

Azijske države uvele kontrole na aerodromima zbog pojave smrtonosnog Nipa virusa

U Nacionalnom parku „Lovćen“ nesavjesni pojedinci kvadovima su probili i srušili zaštitnu ogradu, saopšteno je iz Javnog preduzeća Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG).
Ne tako lijep prizor dočekao nas je danas u NP Lovćen. Pokazuje nebrigu, nepoštovanje i nesavjesnost pojedinaca tokom boravka u ovom zaštićenom području – navodi se u objavi na zvaničnoj Fejsbuk stranici NPCG.
Prema saopštenju zaposleni parka brzo su intervenisali, te je ograda je u kratkom roku sanirana.
Uprava NP „Lovćen”, naglašavaju u objavi, preduzima sve neophodne mjere i radnje u vezi sa ovim slučajem.
Podsjećajući na pravila parka, ističu da je korišćenje ATV vozila, kvadova i kros motora van kategorizovanih puteva strogo zabranjeno, jer narušava biodiverzitet i prepoznatljive pejzažne karakteristike prostora.
Apeluje se na posjetioce da se ponašaju odgovorno i koriste vozila isključivo na predviđenim stazama.

Incident u NP „Lovćen“: Kvadovi probili zaštitnu ogradu

U jutarnjoj emisiji Budilnik na Televiziji E otvaramo važne društvene i obrazovne teme.
Bavimo se novinama u ovogodišnjem procesu eksterne provjere znanja u Ispitnom centru i objašnjavamo šta promjene znače za učenike i nastavnike.
U fokusu je i zdravstvo u kontekstu ljudskih prava – zdravstveni radnici u Crnoj Gori pokazuju spremnost za LGBT inkluzivnu praksu, ali upozoravaju da bez jasnih protokola i dodatne edukacije inkluzija ostaje samo na nivou dobre namjere.
Analiziramo i odluku Ustavnog suda kojom je ukinuta odluka o neradnoj nedjelji, te razmatramo posljedice po radnike, poslodavce i potrošače.
Donosimo i upozorenje nadležnih institucija na sve učestaliju pojavu lažnih „terapija“ i navodnih rješenja za autizam koja se plasiraju putem društvenih mreža bez ikakvog stručnog utemeljenja.
Na kraju emisije predstavljamo i nastavnicu fizike, dobitnicu nagrade „Oktoih“, koja govori o interesovanju mladih za nauku i načinima kako im približiti ovaj predmet.
Gledajte na Televiziji E od sedam do devet sati.

"Budilnik": Obrazovne promjene, zdravstvo i ljudska prava, neradna nedjelja pred sudom

U Crnoj Gori sjutra će biti umjereno do potpuno oblačno sa uslovima za slabu mjestimičnu kišu u južnim i centralnim predjelima, uglavnom u jutarnjim i večernjim časovima.
Vjetar u jutarnjim satima još ponegdje umjeren, pretežno južni.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, tokom dana vjetar uglavnom slab, promjenljiv.
Jutarnja temperatura vazduha od nula do devet stepeni, najviša dnevna temperatura vazduha od tri do 15 stepeni.

Tag: andro-martinovic