Personalna asistencija predstavlja ključni vid podrške za samostalan život osoba sa invaliditetom i sistem je ne smije ograničavati niti uslovljavati, poručio je predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samardžić u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E.
Kako je istakao, personalna asistencija podrazumijeva podršku žive osobe u obavljanju onih aktivnosti koje osoba sa invaliditetom ne može samostalno da izvrši, ali na način koji omogućava potpunu autonomiju u donošenju odluka.
- Personalna asistencija je asistencija žive osobe, zapravo podrška za sve ono što osoba sa invaliditetom u pogledu samostalnog života ne može samostalno da uradi. To je izvršavanje određenih radnji za potrebe osobe sa invaliditetom kako bi ona mogla samostalno da odlučuje na koji način će i kako će to raditi. Sistem nikako ne bi smio da ometa ili uslovljava osobu sa invaliditetom, jer ako je uslovljava, taj život više nije samostalan, već zavisi od sistema - naglasio je Samardžić.
Udruženje mladih sa hendikepom, kao partnerska organizacija Saveza slijepih Crne Gore, u fokus stavlja upravo pitanje personalne asistencije, podsjećajući da je riječ o pravu koje je zagarantovano svakome. Prema riječima Samardžića, u toku je izrada publikacije koja se bavi personalnom asistencijom kao vidom podrške, kao i usklađenošću tog servisa sa Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, zakonima i podzakonskim aktima.
- Riječ je o Konvenciji Ujedinjenih nacija koju je Crna Gora ratifikovala još 2009. godine i čiju je primjenu dužna da sprovodi. Nije obavezujuća samo Konvencija, već i njeni komentari koje priprema Komitet UN-a zadužen za praćenje njenog sprovođenja. Važno je naglasiti da se, u skladu sa crnogorskim Ustavom, Konvencija direktno primjenjuje u Crnoj Gori, pa ono što nije uređeno zakonom treba da bude uređeno Konvencijom, a zatim dalje razrađeno kroz zakone i podzakonske akte - rekao je Samardžić.
On je podsjetio da je personalna asistencija propisana članom 19 Konvencije UN-a, dok se komentar 5 iste Konvencije detaljno bavi pravom na samostalan život i uključivanje u zajednicu, garantujući personalnu asistenciju kao neophodnu podršku.
- Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života, a samostalan život osoba sa invaliditetom je glavni preduslov kvalitetnog svakodnevnog života. Samostalan život ne znači nužno da osoba živi sama, već da samostalno donosi odluke – sa kim će živjeti, u kakvom prostoru, u skladu sa svojim socio-ekonomskim okolnostima, kao i u kakvom ambijentu želi da živi - pojasnio je Samardžić.
Zaključio je da personalna asistencija mora ostati alat osnaživanja, a ne kontrole, jer samo na taj način osobe sa invaliditetom mogu ostvariti pravo na istinski samostalan i dostojanstven život.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Samardžić: Personalna asistencija je neraskidiva od samostalnog života osoba sa invaliditetom

Zajednica osoba sa invaliditetom (OSI) u Crnoj Gori suočava se s novim izazovima — subvencije za asistente u radu osobama sa invaliditetom i dalje nijesu isplaćene, upozorava predsjednik Saveza slijepih Crne Gore Andrija Samardžić.
Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, Samardžić je istakao da Savez slijepih u 2025. godini nije dobio nijednu naknadu za asistente u radu.
- Imamo neka nezvanična saznanja da je zapravo to instrukcija Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga prema Zavodu za zapošljavanje, i da je ta instrukcija da se ne isplaćuju subvencije za asistente osoba sa invaliditetom sve dok ne dobiju nove instrukcije- rekao je Samardžić.
Dodaje da se, osim problema s isplatama subvencija, OSI suočavaju i sa spornim izmjenama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba sa invaliditetom, protiv čijih nacrta su organizovani protesti.
Suočavaju se i sa kampanjom, i, kako kaže, targetiranjem osoba sa invaliditetom.
- Mi imamo takve neke naručene članke od strane jednih te istih novinara u raznim medijima. Konkretno, prekjuče je izašao članak na portalu Vijesti. Isto tako, imamo situaciju da sam sistem ne funkcioniše i da mi ne znamo koji je razlog. Isplata naknada za asistente u radu kasni, što znači da poslodavci sami moraju da plaćaju iznos sufinansiranja asistenata za zaposlene osobe sa invaliditetom. Imamo neka nezvanična saznanja da je to instrukcija Ministarstva, a mogu konkretno da kažem da Savez slijepih ove godine nije dobio nijednu naknadu za asistente u radu- istakao je on.
Samardžić objašnjava da je subvencija na zaradu ključan mehanizam kojim se poslodavci stimulišu da zaposle osobe sa invaliditetom, budući da se njihov rad subvencioniše, s obzirom na to da su OSI „teže zapošljiva kategorija građana“.
- Asistencija u radu OSI je onaj vid asistencije koji nadoknađuje osobama sa invaliditetom nepristupačnost određenih mjesta i radnih alata. Dakle, plaćajući asistenta za određenu vrstu invaliditeta, mi amortizujemo to nepristupačno okruženje. Taj asistent ne radi posao umjesto osobe sa invaliditetom, već asistira u onom pravcu u kojem to diktira vrsta invaliditeta, ali i stepen nepristupačnosti radnog mjesta- objasnio je on.
Samardžić upozorava da, u uslovima teške ekonomske situacije i nefunkcionalnosti institucija, rezovi u budžetu najčešće pogađaju one koji su već najslabiji.
- U situaciji gdje institucije hronično ne funkcionišu, gdje je ekonomija hronično nestabilna i gdje hronično nedostaje finansija za ispunjavanje redovnih budžetskih obaveza, uvijek će se tražiti neko ko je najslabiji. Kada se suspenduju prava licima sa invaliditetom, onda se prelazi na druge grupe građana, sve dok se ne dođe do onih koji su malo manje slabi — i dok se ne stvori jedno opšte nezadovoljstvo- zaključio je Samardžić.

500x500

1084x550

Samardžić: Savez slijepih ove godine nije dobio nijednu naknadu za asistente u radu

Mislim da se u Crnoj Gori osobe sa invaliditetom ovih dana ne osjećaju dobro. Ja se lično u ovoj zemlji, u ovom trenutku ne osjećam dobrodošlim, jer nekome nije drago da ja budem uspješan i da imam karijeru i radim - a taj neko nije bilo ko, nego ministarka - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga objavilo Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju lica sa invaliditetom, koji je naišao na negodovanje i nezadovoljstvo brojnih udruženja i organizacija lica sa invaliditetom, jer, kako tvrde, rađen je bez prethodne konsultacije i njihovog uključenja.
Novim Nacrtom zakona predviđa se smanjenje subvencija poslodavcima koja zapošljavaju lice sa invaliditetom, sa 75 na 50 posto, što je smanjenje u granicama prosječne zarade, kaže Samardžić, za prethodnu godinu, što znači da je to neka zarada, kako naglašava, od oko 900 eura.
- To znači da su osobe koje imaju veću platu od te plate, a zašto ne bi osobe sa invaliditetom imale i veće plate, u stvari će biti oštećene, i to neće biti oštećene samo osobe sa invaliditetom, već će biti oštećeni i poslodavci - rekao je Samardžić.
Dosadašnji Zakon o profesionalnoj &nbsp;rehabilitaciji &nbsp;i zapošljavanju lica sa invaliditetom je jedan od najboljih zakona u regionu, cijeni Samardžić, donesen čak 2008.godine, dodaje on, prije nego što je u Crnoj Gori ratifikovana, podsjeća on, Konvencija o pravima lica sa invaliditetom.
- To je jedan napredni zakonski tekst, koji je kroz sve ove godine u tranziciji Crne Gore zaista stari, i zaista je bilo vrijeme da se u njega unesu određene izmjene. Mi smo imali zahtjeve da se taj Zakon mijenja, ali ne da se to radi netransparentno, i ne da se to radi na štetu osoba sa invaliditetom, jer ovaj Zakon koji je bio najbolji u regionu će sada najednom postati najgori u regionu. U suštini, mi na ovaj način veoma nazadujemo. Zašto se sve ovo radi? Ovo se sve radi zato što su uočene određene zloupotrebe, i zato što crnogorski budžet, na kraju, više nije mogao da servisira sve te zloupotrebe, naime određene osobe sa invaliditetom su imale nerazumno velike plate, fiktivnog zapošljavanja, čime su u stvari na račun velikih subvencija od 75 posto, ili manje, ostvarivale neosnovan profit, i država je uočila da zbog tih zloupotreba ona u stvari nema novaca da finansira ove subvencije - naveo je on.
Iza toga se, kaže, krije da je država nemoćna da servisira sve ono što je predizbornoj kampanji obećala građanima.
Sve ukazuje, poručuje Samardžić, da je program Evropa sad neuspješan i da osobe sa invaliditetom moraju to da plate.
- A Ministarstvo smatra da teme prava osoba sa invaliditetom nijesu aktuelne - dodao je on.
Neće pustiti, poručuje Samardžić, da taj Nacrt nastavi put do usvajanja i stupanja na snagu, te dodaje da očekuje podršku javnosti.
- Pošto imamo ovu situaciju da je jedan nepovoljan zakon ušao u proceduru, mi sada tražimo da se stvar vrati u pređašnje stanje, i ako bi povukli ovaj Nacrt iz procedure oni bi bili dobri momci koji su nas malo zafrkavali, malo su nas prestrašili, jer mi se zaista plašimo. Ja mislim da u Crnoj Gori svaka osoba sa invaliditetom se ovih dana ne osjeća dobro, ja se lično u ovoj zemlji, u ovom trenutku ne osjećam dobrodošlim, jer nekome nije drago da ja budem uspješan i da ja imam karijeru i da ja radim, a taj neko nije bilo ko, nego ministarka - zaključio je Samardžić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TVE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoIHoc2h9XQM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Sve ukazuje da je program Evropa sad neuspješan i da će to platiti osobe sa invaliditetom

Nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro &nbsp;znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Generalna Skupština Ujedinjenih nacija je 1992. godine usvojila Rezoluciju kojom se sve zemlje svijeta pozivaju na obilježavanje Dana osoba sa invaliditetom, kako bi im se omogućilo jednako uživanje ljudskih prava i ravnopravna participacija u društvu, pa tako i Crna Gora obilježava 3.decembar i poziva na ravnopravnost.
Datum OSI 3.decembar je dan kad se sumiraju rezultati, kaže Samardžić, svake godine, a ove godine se opet dolazi do zaključka, ističe on, da crnogorsko društvo nije mnogo napredovalo.
- Društvo se nije pomjerilo u znatnoj mjeri. Imamo pojedinačne napretke, imamo medije, koji više nego ikada, čini mi se, govore o osobama sa invaliditetom, apeluju, i mi iz nevladinog sektora koristimo tu spremnost i taj trenutak da zaista pošaljemo pravu poruku, jasnu poruku i zahvalni smo na pažnji, koju zajednica OSI i uopšte civilno društvo OSI dobija. Međutim, ja mislim, da sami sistem i institucije sistema i ono što kolokvijalno nazivamo donosioci odluka, to su u stvari političari, u suštini ne pokazaju spremnost, i čak, mislim, da se malo udaljavaju od onoga što je zacrtano Konvencijom o pravima lica sa invaliditetom, koju su 2006.godine donijele Ujedinjene Nacije, Generalna skupština Ujedinjenih Nacija, a mi smo je ratifikovali 2019.godine - rekao je Samardžić.
Ove godine je bio mali jubilej, podsjeća Samardžić, 15 godina od ratifikovanja Konvencije o pravima lica sa invaliditetom, i nije se iskoristila šansa, naglašava on, koju je dao taj, kako kaže, civilizacijski iskorak.
Crnogorsko društvo je prošlo kroz turbulentan politički period, smatra Samardžić, i u tom periodu su glavne teme bile identitetska pitanja i, ističe on, razne krize, i već duže vrijeme &nbsp;se crnogorsko društvo nalazi, kako kaže, u krizi.
- Svaki resor je na određen način pogođen krizom, i mislim da u takvoj situaciji političari, naprosto, zaboravljaju ljudska prava. Kriza jeste nešto što najprije ugrožava kulturu, obrazovanje, ljudska prava, jer sve ovo navedeno, u stvari, jesu civilizacijski iskoraci, ali nešto što je u modernom društvu nužnost. Međutim, za donosioce odluka, koji se u ovom trenutku, što zbog identitetskih pitanja, što zbog drugih dilema, previranja, izbora svako malo, bave drugim stvarima, i naprosto nemaju vremena, a možda im je ova priča u startu bila predaleka, možda nijesmo imali dovoljan period nekakve mirne tranzicije, da zaista, donosioci odluka shvate koncept ljudskih prava. Koncept ljudskih prava nije nešto što se tiče samo onih tamo ugroženih, nego da je koncept ljudskih prava nešto što se tiče svih nas, čak i donosioca odluka, čak i njima su potrebna ljudska prava, više nego ikada, čak i oni pripadaju izvjesnim ranjivim grupama i manjinama, s tim što to nije uvijek vidljivo, i sami oni, se možda nekad tako ne deklarišu, i ne osjećaju se tako - poručio je Samardžić.
Ohrabrujuće je za OSI što je ponovo uspostavljen Direktorat za lica sa invaliditetom, poručuje Samardžić, ali je neophodno, ističe on, urediti zakonsku legislativu, ili bar, kako kaže, pooštriti kaznenu politiku.
- Što se tiče moje poruke za kraj je evo već imamo petnaest godina od ratifikovanja Konvencije. Danas je 3.decembar 2024.godine, imamo ove godine ponovo utvrđen Direktorat za lica sa invaliditetom pri Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava, koji bi trebalo da se uhodao, imamo Savjet za prava lica sa invaliditetom pri Vladi, koji je takođe ove godine formiran, doduše ne na baš transparentan način, ali imamo i sad taj Savjet, i onda, kao što rekoh, sada je, uslovno rečeno, taj praznik osoba sa invaliditetom i ‘ajde da sačekamo 3.decembar 2025.godine u nekom boljem raspoloženju, da Direktorat zaista profunkcioniše, da se donesu dobri zakoni, da se iniciraju promjene, izmjene i dopune loših zakona, ili potpunosti promjene loših zakona, i da, ako ništa, iduće godine imamo malo bolji zakonski okvir, jer znate nije tačna ta priča da mi imamo dobre zakone samo ništa ne radimo, čim ne radimo to znači zakone, i da imamo loše, alo ništa drugo, kaznene odredbe, i naravno, pošto stalno govorimo o donosiocima odluka, oni to jako dobro znaju, moja poruka za donosioce odluka, na kraju, jeste ne plašite se dobrih zakona, a poruka za građane ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati, jer ste ljudi - zaključio je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dmjyz03QktT4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Ne plašite se ljudskih prava, zato što će vam ljudska prava kad tad i zatrebati

Međunarodni dan bijelog štapa u svijetu se obilježava 15.oktobra, a bijeli štap sam po sebi je simbol obilježavanja osoba sa oštećenjem vida u društvu - &nbsp;kazao je u Budilniku, na Televiziji E, predsjednik Saveza slijepih Andrija Samardžić.
Bijeli štap je pomagalo kojim se služe osobe oštećenog vida, objašnjava Samardžić, i on je postao simbol osoba oštećenog vida za samostalnost i priznavanje.
- Ono što mi zagovaramo, ono što zagovara i Konvencija o ljudskim pravima lica sa invaliditetom Ujedinjenih nacija, koju je ratifikovala i Crna Gora, jeste taj individualni pristup. Načelno gledano, uz dobru obuku štap je osnovno sredstvo, sam po sebi je siguran, međutim postoje osobe koje se osjećaju sigurnije uz psa vodiča, i ono što je najvažnije, recimo ja kao korisnik psa vodiča, uvijek ću reći da je pas komforniji, da je pas vodič bolji pošto imate živog asistenta uz sebe i dobar za tu neverbalnu komunikaciju, ali bijeli štap, pogotovu u kontekstu ovog datuma, jeste ono što nas obilježava kao grupu u društvu, i u to ime mi ga obilježavamo.svakog 15.oktobra - rekao je Samardžić.
Sagovornik Budilnika je kazao da su juče, u susret Danu bijelog štapa, organizovali panel diskusiju, u kojoj su se bavili svim pitanjima, koja su važna osobama oštećenog vida, te su, dodaje on ugostili mnogobrojne značajne goste.
Prošle godine su obučena tri instruktora za obuku bijelog štapa, jer je, podsjeća on, važno da se u Crnoj Gori standardizuje da obuka i važno je da država treba da sprovodi servise podrške, a civilno društvo i nvo da rade zagovaranje, a trenutno je obratno.
- Jedna od gošća panel diskusije je bila i uvažena gospođa Irena Rakočević, i ja sad odmah spomenuti da mi, do februara ove godine, pa unazad dvije godine, nijesmo uopšte imali u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava direktorat koji se bavi zabranom diskriminacije lica sa invaliditetom, &nbsp;i to je bila strašno poražavajuća činjenica, da je Vlada ukinula jedan direktorat , da ne govorim sad o razlozima za ukidanje, jer oni nijesu više važni, i da mi toliko dugo vremena nemamo instituciju, državni organ, čija je osnovna nadležnost praćenje politika, sprovođenje politika, afirmacija ljudskih prava i drugih aktivnosti, koje su suštinskog značaja za pravo i dostojanstvo lica sa invaliditetom. Onda smo tek u februaru ponovo dobili direktorat, i izabrana je direktorica direktorata, i mi smo na toj panel diskusiji imali priliku sa njom da razgovaramo &nbsp;i ona je dobila priliku da nas izvijesti šta su to nove aktivnosti i čime se to bavi direktorat - istakao je Samardžić.
Što se tiče zapošljavanja osoba sa oštećenjem vida, podsjeća Samardžić, situacija je da država, u kadrovskom dijelu, ne poštuje volju &nbsp;i prijedloge &nbsp;nevladinih organizacija, pa tako izvršni direktor Saveza slijepih Crne Gore nije ušao u Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju.
- Taj Savjet Fonda za profesionalnu rehabilitaciju, pri Zavodu za zapošljavanje, je glavno konsultativno tijelo, koje daje mišljenja u svim važnim odlukama, koje se tiču prava lica sa invaliditetom u oblasti zapošljavanja i rada, pogotovu kad govorimo o subvencijama na zapošljavanje lica sa invaliditetom ili opremanje radnog mjesta, da pojasnim građanima, misli se na prilagođavanje radnog mjesta za određene vrste invaliditeta - zaključio &nbsp;je Samardžić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCyEk4NOfeVo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Samardžić: Važno je da se standardizuje obuka za korišćenje bijelog štapa

Specijalni tužilac Vukas Radonjić ističe da je SDT zadovoljno osuđujućom presudom protiv Vesne Medenice i njenog sina Miloša u većini krivičnih djela. Naglasio je da će se SDT žaliti na dužinu izrečene kazne, budući da su osuđeni na 10 godina zatvora, a tužilaštvo je tražilo 20.
- Prije svega zadovoljni smo da je presuda dokazala da je SDT profesionalno odradilo svoj posao, da svoj posao radu na osnovu dokaza i da nema govora da je osnov za pokretanje ovog postupka bio politički ili bilo kakav drugi motiv koji nije zasnovan na dokazima - kazao je Radonjić.
Smatra da očigledno kazne nijesu onolike koliko je tužilaštvo tražilo.
- I u tom dijelu ćemo sigurno da razmatramo da izjavimo žalbu. Kada sagledamo obrazloženje čak i za krivična djela kojih su optuženi oslobođeni, tu ćemo sigurno izjaviti žalbu - kazao je on.
Bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i njen sin Miloš Medenica osuđeni su na po deset godina zatvora. Presudu je donio Viši sud. Medenica se teretila da je član organizovane grupe koju je predvodio njen sin.

Radonjić: Zadovoljni smo presudom Medenicama, žalićemo se na dužinu kazne

Advokat Vesne Medenice i njenog sina Miloša Medenice, Zdravko Begović prokomentarisao je današnju presudu ističući da pravo nije trenutak nego proces, a da sudovi govore kroz vrijeme, a ne kroz jedan dan.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 70.8779%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvesna-medenica-osudena-na-10-godina-zatvora&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Mislim da su danas ovom presudom govorili upravo kroz taj jedan dan. Naravno, kao odbranilac optužene Vesne Medenice, ja nisam zadovoljan ovakvom odlukom - poručio je Begović.
On dodaje da ima pravo na to, kao i da čim bude dostavljen pismeni otpravak presude, odbrana će izjaviti žalbu Apelacionom sudu.
- Smatramo da je bilo puno argumenata koji su išli u korist teze odbrane, da Vesna Medenica nije izvršila navedeno krivično djelo. Takođe, moram istaći da je ovaj postupak vođen pod jednim veoma čudnim, da ne kažem, žestokim pritiskom javnosti, što je u svakom slučaju imalo uticaja i na ovu konačnu odluku suda i da je upravo zbog toga pretpostavka nevinosti od prvog dana bila dovedena na najniži mogući nivo - zaključio je Begović.

Begović: Nismo zadovoljni presudom, žalićemo se Apelacionom sudu

Uvođenje sedmočasovnog radnog vremena predstavljaće kraj turizma, kazao je u Drugačijoj radio vezi na <a href="https://www.antenam.net/clanak/radulovic-u-drv-sedmocasovno-radno-vrijeme-bi-dokrajcilo-crnogorski-turizam">Anteni M </a>predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja i suvlasnik hotelske grupe Montenegro Stars Žarko Radulović.&nbsp;
- Jer mi moramo da radimo 24 sata i za nas to znači 20 odsto više radnika, a nemamo ih ni ovako, i 20 odsto više troškova rada. To bi bilo ono pero na magarca kada on pada i kada ne može više da izdrži pod teretom. Ako imaju malo svijesti, a nadam se da imaju, neka stave sve na papir, ali neka pogledaju malo i život. Nijesmo mi Francuska, u kojoj je ozakonjeno sedmočasovno radno vrijeme, ali naša i francuska privreda su potpuno neuporedive. A većina država u Evropi ima osmočasovno radno vrijeme - ističe Radulović.
Sumirajući godinu za nama, Radulović kaže da 2025. treba zaboraviti, jer ni u kom smislu nije bila rekordna kao što to govori statistika.&nbsp;
- 2025. godina je bila jedna od težih godina, kada smo mi u pitanju. Ja se pitam, ako je moja kompanija bila prva ili druga po prometu u Crnoj Gori, kako su prošli ovi koji su 10, 20. ili 30. na listi. Mogli su da prođu jedino ako su ušli u sivu zonu. I ušli su, ne zato što su to željeli, već da spasu goli biznis - pojašnjava Radulović.&nbsp;
Govoreći o aktuelnoj zimskoj turističkoj sezoni, Radulović smatra da privrednici sa sjevera trenutno mogu biti zadovoljni, ali naglašava da to na duge staze nije poslovni ambijent u kojem bi oni mogli da ostvare najbolje rezultate.&nbsp;
- Kolašin ima velike probleme sa vodom, sa kanalizacijom, nekoliko velelepnih hotela čeka da bude otvoreno. Čeka se da se završi ta infrastruktura, za koju su koliko znam obezbijeđene finansije, nešto iz kredita, nešto iz fondova. Ali evo godinama se ništa ne dešava i godinama ne mrdaju ni centimetar. Kolašin je praktično pored aerodroma Golubovci i on bi mogao da postane unikatno skijalište i ja navijam za taj projekat, koji treba da poveže četiri grada, Kolašin, Mojkovac, Berane i Andrijevicu i cijelu Bjelasicu da pokrije sa ski stazama dugim nekih 250 kilometara. To bi bio unikatan ski centar, koji bi radio i tokom ljeta i zime - ističe Radulović.&nbsp;
Govoreći o predstojećoj ljetnjoj turističkoj sezoni, sagovornik Antene M kaže da je dobro što će biti nešto bolja avio povezanost, te da očekuje da će i sezona duže trajati.&nbsp;
- Jer ova 2025. rekordna, istorijska godina je bila istorijska po tome što nikad nije kraće trajao špic sezone, od 8. do 23. avgusta. Zato i kažem, 2025. ne ponovila se. Ova godina će biti malo duža, predsezona bi trebalo da krene ranije, jer već u martu i aprilu imamo letove sa određenih značajnih destinacija, koji su prošle godine krećali krajem maja pa do polovine juna - kaže Radulović.&nbsp;
Radulović smatra da će i Zakon o strancima, te uvođenje viznog režima negativno uticati i na turizam u Crnoj Gori, a posljedice ćemo, dodaje, osjetiti u narednom periodu.&nbsp;
Donosioci odluka u sektoru turizma malo poznaju ovu oblast, ističe naš sagovornik. Naglašava da bi ministar turizma mogao da bude samo čovjek koji je radio u turizmu.&nbsp;
- Jer ne može neko, ko je juče došao po političkom ključu na to mjesto i da uči nas, koji ostarasmo u ovom poslu i o jadu se zabavismo da nešto naučimo, kako da radimo. Ne može, ali ja im ne zamjeram. Ja im se divim kako su hrabri da se prihvate toga - kaže Radulović.

Radulović: Ne ponovila nam se prošla godina, sedmočasovno radno vrijeme dokrajčiće turizam

Tivćanka D.I. (39) osuđena je na zatvorsku kaznu od 20 dana jer je upravljala vozilom pod dejstvom kokaina.
Njoj je suđeno u hitnom postupku jer je, 22. januara, oko 13 sati u mjestu Račica, opština Tivat upravljala vozilom pod dejstvom ove psihoaktivne supstance.
Dežurna sutkinja odjeljenja u Kotoru Ivana Vukasović joj je uz kaznu izrekla i zaštitnu mjeru zabrana upravljanja vozilima u trajanju od šest mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova koje će izvršiti Uprava policije po pravosnažnoszi rješenja. 
- Za ukazati je da se radi o povratnici u vršenju najtežih saobraćajnih prekršaja - kazali su u Sudu za prekršaje Budva.

Tag: andrija-samardzic