Jeste li gledali ,,Mućke“; sjećate li se Del Boja i onog čuvenog: ,,Iduće godine u ovo doba, bićemo milioneri“? E, ima i domaća verzija. Jednako vesela, jednako optimistična. &nbsp; &nbsp;,,Mi ćemo 2026. godine u isto vrijeme graditi više od deset dionica autoputeva, ljudi. Zamislite kakvo će gradilište da bude Crna Gora biti 2026. godine!” &nbsp; ŠTO SANJAMO, A ŠTO SE DEŠAVA Ovako je crnogorski premijer Milojko Spajić prorokovao na Adria televiziji 14. decembra 2024. Tada se, sav ushićen, hvalisao kako će neki stranac - koji 2026. godine bude letio avionom iznad Crne Gore - biti šokiran kad vidi zemlju koja se, preko noći, pretvorila u veliko gradilište... Za sada nema opasnosti da ćemo šokirati nekog stranca. Ono jeste, niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore, ali dolje, na zemlji, baš i nije baš neko gradilište. A prvi ašov za drugu dionicu auto-puta, koji je crnogorski premijer najavio još za septembar 2024 – da, dobro ste pročitali: Spajić je najavio da gradnja počinje septembra 2024. godine - &nbsp;biće konačno zaboden u zemlju, valjda do sredine 2026. godine?! &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025122919124_38524a67cc02945c5112b76431fd3b6b3229446933f626ff0d13e8832e2a67ae" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put"> <figcaption>SPAJIĆ NAJAVLJUJE AD ĆE SAMO OVO GLEDATIS TRANCI TOKOM 2026. GODINE: Auto-put(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  POPULIZAM, SAD! Spajićeva priča, ta olako data obećanja lidera PES-a o kulama i gradovima, o čardacima i na nebu i na zemlji, o boljem životu koji nas čeka, tu odmah iza prve krivine – sve su to djelići mozaika populističke politike koja treba da opsjeni lakovjerne građane. &nbsp; Istovremeno, iza kulisa brige o građanima, stranke parlamentarne većine komadaju kolač vlasti, uživaju u privilegijama, partijski zapošljavaju u državnoj administraciji po dubini, širini i visini. &nbsp; I baš ih briga za građane. &nbsp; Pokazalo se to prije neki dan u crnogorskom parlamentu. Poslanici Spajićevog PES-a, Bečićevih Demokrata, kao i poslanici Mandićeve i Kneževićeve koalicije Zajedno za budućnost Crne Gore, unisono su odbacili ideju da obezbjede bolju budućnost crnogorske đece. &nbsp; Da, poslanici ključnih činilaca parlamentarne većine nijesu dali saglasnost da se prijedlog o povećanju dječjih dodataka uopšte i nađe na dnevnom redu u Skupštini Crne Gore. Nije to bila neka greška, već dio nove politike avgustovske vlasti. Poslanici vlasti, koji su obećavali građanima preporod, sada po pravuilu najviše brinu - o sebi i sopstvenom džepu. Baš zato su prije pet dana, predstavnici Vlade Crne Gore i parlamentarne većine, glatko odbili amandmane opozicije, čiji je cilj bio da se dio budžetskih sredstava za funkcionerska službena putovanja i reprezentacije - preusmjeri na pomoć najsiromašnijim socijalnim grupama. A i prije mjesec i po, početkom novembra, poslanici parlamentarne većine obacili su, bez ikakve dileme, prijedlog Ure da se finansijski obeštete zaposleni državnih firmi koje su pošle u stečaj. &nbsp; BORBA ZA LIČNE I GRUPNE PRIVILEGIJE Partije koalicije vlasti, koji se javno i tajno svađaju oko namještenja u državnoj upravi, jedinstvene su i složne u namjeri da čuvaju privilegije vlasti, sve do posljednje, od vlastitih naknada za brojna putovanja, raspolaganje državnom reprezentaciji, do partijskih namještenja... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025122919124_042555839ebb6f6928556e4db31c2beb28acfd9193f94ce0f0a0c4145694a901" data-rendition-name="original" width="263" height="192" loading="lazy" alt='LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford"'> <figcaption>LOGIKA PARLAMENTARNE VEĆINE: Superhik, negativac iz stripa ,,Alan Ford(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ta količina sebičnosti, nezajažljivosti djeluje nadrealno. Kao da rade po maksimi iz legendarnog satiričnog stripa ,,Alan Ford“ – ono kad ključni negativac, famozni Superhik, sprovodi u djelo vlastitu devizu: ,,Otimaj od siromašnih da bi davao bogatima“. &nbsp; To u stripu djeluje apsurdno i komično. &nbsp; Samo što ovo u Crnoj Gori nije strip i nije komično. Ovo je realnost, crnogorski teatar apsurda. Crna Gora - u kojoj vlast želi da ima i sačuva privilegije, a dio vlasti, Bečićeve Demokrate prije svega, žele da utamniče političke protivnike, dok Specijalno državno tužilaštvo vodi akciju progona i pogroma kritičkih medija - da je baš takva Crna Gora zatvorila pet pregovaračkih poglavlja u jednoj godini i da je na pragu ulaska u Evropsku uniju. &nbsp; I da, u toj Crnoj Gori, koja je najbliža Evropi od svih balkanskih država, veliki uticaj na vlast i na brojne državne institucije ima vjerska organizacija čije je sjedište van Crne Gore – Crkva Srbije. Srpska pravoslavna crkva, koja negira postojanje crnogorske nacije i koja, revizijom prošlosti, propagira veličanje ratnih zločinaca - u ovoj državi je jedan od ključnih političkih faktora. &nbsp; EVROPA, ZAPADNI BALKAN I CRNA GORA Kako je moguće da sve to mnogo ne smeta briselskoj administraciji? &nbsp; Naravno, naši evropski partnerti vrlo su svjesni brojnih zloupotreba koje čine ljudi na vlasti, i svakako su precizno informisani o manipulacijama državnih institucija, uključujući i ignorisanje svih evropskih direktiva, od Ustavnog suda pa na dalje... &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122919128_4d5ed1153e40504544cd5b141a1228d4dd1db2e2f12d9f597b94b55d4d8cb542" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu"> <figcaption>DRUGAČIJA DIOPTRIJA: Zgarda EU u Briselu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ali, ćute i spuštaju glavu. I to je politička relnost: Evropskoj uniji, koja je u grču zbog Ukrajine, nepredvidivosti Trampove politike i predvidivosti Putinove ratne megalomanije, potrebna je – i to pod hitno - jedna dobra vijest. Zato se ulazak Crne Gore forsira po svaku cijenu. Prosto: i ovakva Crna Gora je potrebna Evropskoj uniji, zato je dioptrija Brisela drugačija a i slika Crne Gore u njihovim očima je drugačija. Ali, lako je Evropljanima, oni ne žive u Crnoj Gori. Za budućnost ove države, mnogo je važnije da se sazna odgovor - da li unutar Crne Gore ima političke i društvene snage, akcije građana spremnih da se suprotstavi obezdržavljenju, obezličenju Crne Gore koje sprovodi prosrpska i proruska ekipa na vlasti i sveštenici Srpske pravosalvne Crkve. &nbsp;&nbsp; Ili možda mi iz kritičkih medija suviše kritikujemo, zekeramo i bavimo se, što bi rekao premijer, seoskim temama. Koga briga za identitet, kada ćemo imati autoputeve, kad nam stiže blagostanje. &nbsp; SREĆNA NOVA Fino je sve to obećao premijer Spajić još prije dvanaest mjeseci, baš pred Novu godinu. &nbsp; &nbsp;,,Ja se sav naježim samo razmišljajući o tom da neko pređe avionom preko Crne Gore i gleda iznad jedno veliko gradilište gdje se na sve strane radi, gdje se napreduje sa svih strana gdje vidite autoputeve koji će čitavu Crnu Goru da premreže istok i zapad, sjever i jug...” Eto, već ove godine bićemo milioneri. Pa, neka je srećna Nova 2026. godina, svima koji vjeruju. Mislim, svima koji vjeruju Milojku Spajiću.

Draško Đuranović

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

Proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteteta Katarina Bulatović odgovorila je predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću koji je na njen zahtjev da kaže što su u tom tijelu uradili u pogledu osnovne uloge tog tijela shodno donijetom Statutu - rekao da je "nesportski medijski plasiran" njen "atak".&nbsp;
Bulatović je istakla da joj je žao što je pogrešno protumačio njeno obraćanje.
- Vaš trinaestogodišnji rad kao predsjednika KCO trebalo je da cijene obavezne redovne i izborne skupštine na kojima ste trebali da delegirate pitanje Vašeg naslednika i sve probleme koje ste naveli. Suštinski, nijeste dali odgovore na upućena pitanja, pri tom, pominjući i naše sportiste koji su osvojili medalje na OI. Ja nijesam protiv Vas i njih, već Vaš dio i to dobro znate. Pominjući njihova imena i sjajne karijere nemojte da tražite alibi i kredibilitet za Vaše eventualne propuste u rukovođenju, jer to je nesportski čin - jasna je Bualtović.
Kao dugogodičnji potpredsjednik COK-a imao je, ističe, mogućnost da više vremena i energije usmjeri na rad KCO.
- Delegirate neke projekte i pošaljete ih fondu olimpijske solidarnosti MOK-a , nađete model kako da se finansiraju aktivnosti kluba, a ne da pustite protoku vremena organizaciju čije ste odgovorno lice toliko vremena. Poštujući Vaš stav i neupečatljiv odgovor crnogorskim olimpijcima i javnosti, ovim završavam polemiku na ovu temu, sigurna i u stav verifikacione komisije i skupštine COK a po ovom pitanju - dodala je Bulatović.
Nije mislila, kaže, da izazove negativnu reakciju kod Popovića.&nbsp;
- Već da dokumentovano i s argumentima date neke odgovore na pitanja koje sam Vam uputila. Smatram to bitnim i za nacionalne saveze koje imaju svoje predstavnike u skupštini, nego olimpijske sportove i udruženja koja su dio COK a - istakla je ona.

Portal ETV

Bulatović Popoviću: Nijeste dali odgovore, pominjanjem olimpijaca tražite alibi - to je nesportski čin

Nekadašnja rukometašica Katarina Bulatović obratila se predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću povodom aktivnosti ove nevladine organizacije u prethodnih 15 godina od osnivanja.
Pismo je poslala, kako navodi, u susret predstojećoj izbornoj Skupštini Crnogorskog olimpijskog komiteta, na kojoj NVO Klub crnogorskih olimpijaca ima pravo na četiri delegata.
Povod njenog pisma je njena želja "da se svi zajedno uvjerimo u ispravnost i valjanost rada krovne organizacije olimpijaca u Crnoj Gori".
Pismo Bulatović prenosimo integralno:
"Dragi predsjedniče,
Iskreno sam se obradovala priznanju koje ste dobili na svjetskoj skupštini olimpijaca nedavno u Lozani, čestitke za zasluženi doprinos međunarodnom i domaćem sportu.
Priznanje i čast koju ste dobili, sigurno izaziva pozitivnu reakciju svih clanova Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) u domovini i van nje, crnogorskih sportista i sportskih radnika.
Molim Vas da moje obraćanje shvatite kao krajnje dobronamjerno, u šta sam sigurna da ne sumnjate.
Kao olimpijka, osvajačica medalja sa najvećih sportskih smotri, dva puta izabrana za najboljeg crnogorskog sportistu, kandidatkinja za predsjednicu COK-a, imam pravo da od Vas saznam neke stvari bez primjese ličnog, i u duhu sportskog fer pleja.
Od same ideje osnivanja NVO KCO, kao i održane osnivačke Skupštine na Cetinju, proslo je punih 15 godina.&nbsp;
Nakon tog datuma i međunarodnih aktivnosti vezanih za prijem u svjetsku i evropsku organizaciju olimpijaca, rad KCO, koji je registrovan po tada važećim regulativama za NVO, postaje nepoznanica za našu javnost.
Praveći plan i program rada za period koji slijedi, najavljeno je osnivanje fondacije u znak poštovanja na rano preminulog g-dina Slobodana Filipovića.
Od tada, pa sve do danas, nema tragova aktivnosti našeg kluba u domaćim okvirima.
Nijesam našla veb adresu KCO, nalog na društvenim mrežama, imejl adresu našeg kluba, zato Vam na ličnu elektronsku mejl adresu šaljem ovo obraćanje.
Danas, nakon više od decenije postojanja, pitam se šta je uradio KCO od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu?
U međuvremenu, KCO je dobio i ima jasno definisanu nezavisnu poziciju u Statutu COK, &nbsp;čl 23, čl 31, čl 37, a sa svim aktivnostima koje su navedene i u Statutu KCO.
NVO KCO u skupštini COK-a ima posebno uvažavanje i u smislu četiri (4) delegata koji imaju pravo glasa u odnosu na nacionalne sportske saveze u olimpijskom sportu, koji imaju po dva svoja predstavnika na skupštini COK-a, dok neolimpijski sport ima jednog svog predstavnika uz iste obaveze prema aktuelnom zakonodavstvu, ali bez prava glasa na izbornim Skupštinama.
Svi nacionalni savezi su obavezi da program sprovode po striktnom nadzoru Ministarstva sporta i važećeg Zakona o sportu u Crnoj Gori.
Uz gore navedene stavke, nacionalni savezi imaju obavezu dostavljanja potvrda o poslovanju, predavanje završnih računa, revizije, prezentovanja odluka UO, održavanja sajta, održavanja Skupštine minimum jednom godišnje, usaglasavanje Statuta sa zakonom o sportu na koje Ministarstvo daje pozitivno misljenje.
Što se tiče Zakona o NVO i njihovom registru, to pitanje tretiralo je Ministarstvo javne uprave, a danas Ministarstvo regionalnog razvoja i saradnje sa NVO koje vrši i upravni nadzor.
Statutom KCO, čl 10, jasno su definisane aktivnosti kluba, koje na žalost ili nijesu medijski ispraćene, ili ih nije ni bilo…
Ovim putem Vas molim da crnogorskoj javnosti prezentujete odgovore:
Koliko ima članova KCO shodno čl 12 Statuta?
- Adresar KCO-a na koje su slati pozivi za ranije Skupštine?
- Izgled članske karte i potpisane izjave o poštovanju Olimpijske povelje i Statuta KCO , čl 16.
- Ime sekretara kluba koji komunicira sa članovima i vodi administrativne poslove?
- Zapisnike sa redovnih i izbornih Skupstina od 2011. do posljednje održane Skupstine.
- UO KCO, koliko ima članova i kako se zovu, sastav nadzornog odbora kluba…
Prezentovanje svega gore navedenog otkloniće bilo kakve nedoumice oko perioda iza nas i budućnosti KCO.
Kao vrhunski crnogorski sportista i predsjednik KCO od osnivanja, dugogodišnji poslanik crnogorske Skupštine, sigurna sam da više nego dobro poznajete naš sport i parlamentarni život koji je sličan radu nacionalnih saveza, COK-a i KCO.
15 godina nezavisnosti u radu KCO opisanih Statutima COK-a i KCO-a, dovodi nas do sumnje, jesu li crnogorski olimpijci iz ulice 19. decembra stvarno nezavisni, ili su u zabludi oko svojih statusnih prava i funkcionisanja njihove krovne NVO?
Kako KCO ostvaruje “nezavisnost” sa adrese na kojoj je nacionalni olimpijski komitet, a odgovorno lice Dušan!?
Sa sadržinom ovog obraćanja u kopiji mejla su svi nacionalni savezi u Crnoj Gori, Ministarstvo sporta i mladih, nadležno ministarstvo za NVO, upravna inspekcija i redakcije elektronskih medija.
Nadam se Vašem brzom odgovoru.
Sportski pozdrav,
Katarina Bulatović"

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

„Lopov 2.0“, kako su ga nazvale kolege iz Italije, odnosno redakcija uglednog italijanskog lista Corriere della Sera, jedna je od tema o kojoj se ovih dana govori u toj zemlji. Italijanski mediji analizirali su priče o tzv. tehnološkim lopovima koji navodno vrebaju u gužvama i, uz pomoć POS uređaja, zloupotrebljavaju beskontaktno plaćanje kako bi žrtvama ukrali iznose do 50 eura. No, koliko je takav oblik krađe zaista realan – pitaju se autori.
<h2>Niz prepreka za lopove</h2>
Od Milana do Rima, pa sve do nedavnog slučaja u Napulju, čini se da je ponovo prisutan talas strahova povezanih sa „fantomskim“ krađama, a dodatnu psihozu izazvali su snimci na društvenim mrežama za koje se sumnjalo da su inscenirani – tvrdilo se da su nastali u Italiji, iako su poticali iz različitih zemalja. Sada iz Napulja stižu novi izvještaji o krađama izvedenim istom kreativnom i tehnološkom metodom: žrtva je knjigovođa iz mjesta San Đorđo a Kremano, koji je krađu primijetio kada je njegov pametni telefon zavibrirao uz obavještenje iz bankarske aplikacije: „Plaćanje izvršeno: 50 eura, putem POS terminala“, piše Corriere della Sera.&nbsp;
List podsjeća da je prošlog avgusta u Sorentu uhapšena 36-godišnja žena kod koje je, nakon krađe novčanice od 100 eura, u torbi pronađen prenosni POS terminal.
Postavlja se pitanje: da li je zaista moguće ukrasti novac sa kartica ili pametnih telefona tako što se prenosni POS uređaj približi džepovima prolaznika i iskoristi mogućnost beskontaktnog plaćanja bez PIN-a? Odgovor glasi – da, ali samo pod veoma specifičnim uslovima, koji ovu vrstu krađe u praksi čine izuzetno teškom.
Kada je riječ o platnim karticama, lopov bi morao savladati niz fizičkih i tehnoloških prepreka. Kartice se, naime, „aktiviraju“ tek kada uđu u elektromagnetno polje koje generiše čitač (POS), a da bi se čip aktivirao i počeo da emituje signal, razdaljina između antene čitača i antene kartice mora biti minimalna – najčešće manja od četiri centimetra. Fizika slabljenja signala na frekvenciji od 13,56 MHz, na kojoj funkcionišu beskontaktne kartice, čini izuzetno teškim, gotovo nemogućim, da se standardnom opremom kartica „očita“ sa udaljenosti od jednog metra ili kroz debele torbe.
Lopovi bi, teoretski, mogli da koriste modifikovane antene, ali bi i one bile nepraktične za džeparoše, navodi Corriere della Sera. List dodaje da bi savremeni lopov, držeći POS terminal blizu džepa u kojem se nalazi kreditna ili debitna kartica, u teoriji mogao da ukrade iznos manji od 50 eura. Razlog je to što su kartice novije generacije stalno aktivne i ne zahtijevaju otključavanje.&nbsp;
Ipak, postoji velika prepreka poznata kao „kolizija kartica“: ako korisnik u novčaniku ima dvije beskontaktne kartice, obje će odgovoriti na elektromagnetno polje, a POS uređaji su programirani tako da u slučaju više odgovora prekidaju transakciju. Da bi krađa uspjela, žrtva bi morala imati samo jednu beskontaktnu karticu u novčaniku, novčanik bi morao biti u džepu ili dijelu torbe najbližem lopovu, a u blizini ne bi smjele biti druge RFID-kompatibilne kartice, poput službene legitimacije ili kartice za teretanu.&nbsp;
Dodatno, ne bi smjelo biti ni metalnih predmeta poput kovanica ili ključeva, jer i oni slabe signal. Sve to čini da je krađa tehnički moguća, ali da je vjerovatnoća da se svi uslovi istovremeno ispune – izuzetno mala.
<h2>Pametni telefoni – još veći izazov</h2>
Kada su u pitanju pametni telefoni, transakcije funkcionišu drugačije, a bezbjednost je dodatno pojačana zahvaljujući upotrebi tokena. Čak i da kriminalac uspije da presretne transakciju, dobio bi samo podatke vezane za token, koji su beskorisni za pravljenje klonirane kartice ili za onlajn kupovinu, gdje je potreban stvarni broj kartice, piše Corriere della Sera. Krađa sa iPhone uređaja gotovo je nemoguća, jer bezbjednosna arhitektura Apple Paya zahtijeva biometrijsku autentifikaciju ili unos koda kako bi se aktivirala NFC antena. iPhone sa zaključanim ili isključenim ekranom neće reagovati na POS uređaj, čime se onemogućava neprimjetna transakcija. Izuzetak predstavlja režim „Express Transit“, namijenjen bržem prolasku kroz barijere u metrou bez otključavanja telefona.&nbsp;
List navodi da su pojedini britanski istraživači u laboratorijskim uslovima pokazali da je moguće prevariti zaključani iPhone da „pomisli“ da se nalazi ispred takve barijere.
S druge strane, korisnici starijih Android uređaja morali bi da budu nešto oprezniji, jer je Google Wallet (ranije Google Pay) godinama omogućavao obavljanje manjih transakcija – obično do 25 ili 50 eura – samim uključivanjem ekrana, bez potpunog otključavanja uređaja.
To je predstavljalo veću potencijalnu ranjivost. Tim korisnicima se preporučuje da NFC funkciju drže isključenom i da je aktiviraju samo po potrebi. Ipak, sa uvođenjem Androida 15 došlo je do poboljšanja, jer Google sada zahtijeva otključavanje uređaja za sve NFC transakcije.
<h2>Da li pomažu novčanici sa RFID/NFC zaštitom?</h2>
Na tržištu postoje novčanici sa RFID/NFC zaštitom, a odgovor na pitanje da li su efikasni glasi – da. Materijali od kojih su izrađeni stvaraju barijeru koja reflektuje ili apsorbuje radio-talase na frekvenciji od 13,56 MHz, sprečavajući da elektromagnetno polje POS terminala dopre do antene kartice. Sličan efekat može se postići i umotavanjem kartice u aluminijumsku foliju. Ipak, za prosječnog korisnika to često nije neophodno, jer držanje dvije ili više kartica zajedno u novčaniku već eliminiše većinu rizika.
Zaključno, iako je „Lopov 2.0“ tehnički moguć, niz fizičkih, tehnoloških i praktičnih prepreka čini ovakav scenario malo vjerovatnim.

"Lopovi 2.0" haraju od Milana do Napulja: Kreću se u gužvama, a u rukama drže POS uređaje

Oluja "Leo" danas je pogodila Španiju i Portugal, što se dogodilo sedmicu nakon oluje "Kristin", koja je širom Iberijskog poluostrva uzrokovala veliku materijalnu štetu.
Španska državna meteorološka agencija AEMET prognozirala je da bi na planini Siera Grazalema, na jugu zemlje, mogla pasti količina kiše jednaka količini kiše koja padne tokom cijele godine. Nadležni su zabrinuti zbog povećanog rizika usljed poplava jer je tlo zasićeno nakon prošlomjesečnih obilnih kiša.
Naime, količina padavina prošlog mjeseca u Španiji iznosila je 119,3 litra po metru kvadratnom, što je 85 odsto iznad prosjeka za period od 1992. do 2020. godine. Time je ovogodišnji januar drugi po količini padavina u 21. vijeka u Španiji.
Regionalna vlast južne španske regije Andaluzije pozvala je stanovnike da ne putuju ako to nije nužno. Nastava u mnogim školama je obustavljena dok je vojska u pripravnosti. Evakuisano je tri hiljade ljudi iz područja s najvećim rizikom, a to su Grazalema, Kampo de Gibraltar, Ronda i Jaen.
U Portugalu je najviši stepen pripravnosti jer se očekuje složena meteorološka situacija, prenosi agencija Rojters.

Oluja "Leo" pogodila Španiju i Portugal: Evakuisano tri hiljade ljudi, vojska u pripravnosti

Bosna i Hercegovina sve je bliža velikim američkim investicijama. Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma, telekomunikacije i nova berza – sve su to projekti vrijedni milijarde eura koji bi mogli značajno promijeniti ekonomsku mapu zemlje. Ovaj američki investicioni zamah dolazi u trenutku kada se kineske kompanije sve snažnije uključuju u infrastrukturne projekte u regionu koji je u velikoj mjeri zavisan od ruskih energenata. Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu posljednjih mjeseci otvoreno radi na privlačenju investitora, ističući da iza tog angažmana stoji stvarni ekonomski i bezbjednosni interes, uz snažnu političku podršku. - Američke investicije mogle bi obezbijediti iskorak u ključnim sektorima, prije svega kroz izgradnju infrastrukture koja bi privukla i druge strane investitore - ocijenila je za Radio Slobodna Evropa profesorica Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Azra Hadžiahmetović. <h2>Gasovod koji se čeka dvije decenije</h2> Najveći američki interes u posljednjim mjesecima usmjeren je na projekat Južne gasne interkonekcije – novog gasovoda iz srednje Bosne ka terminalu na hrvatskom ostrvu Krk, koji je planiran prije više od 20 godina. Gasovod bi omogućio diversifikaciju snabdijevanja i smanjio gotovo pet decenija dugu zavisnost Bosne i Hercegovine isključivo od ruskog gasa. Interes za ulaganje iskazala je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, osnovana krajem prošle godine. Na njenom čelu je Džesi Binal, bivši član pravnog tima predsjednika SAD-a Donalda Trampa, dok je potpredsjednik Džozef Flin, čiji je brat Majkl bio Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost. Oni su sredinom januara razgovarali sa vlastima u Bosni i Hercegovini. Za izgradnju gasovoda interes je iskazala i korporacija Bechtel, čiji su predstavnici takođe posjetili BiH. Bosna i Hercegovina trenutno manje od pet odsto energije dobija iz gasa, koji se uglavnom koristi za grijanje domaćinstava u Sarajevu i nekoliko manjih gradova, kao i za industriju povezanu sa Željezarom u Zenici. Uprkos relativno maloj potrošnji ovog energenta, značaj projekta istakli su i članovi Savjeta za energetsku dominaciju SAD-a – američki sekretari za resurse i energetiku Dag Bergam i Kris Rajt, koji su o tome razgovarali sa zvaničnicima BiH i Hrvatske u Atini 7. novembra. Gasovod bi Bosnu i Hercegovinu povezao sa hrvatskom mrežom i terminalom za tečni prirodni gas (LNG) na ostrvu Krk, gdje oko 60 odsto gasa dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, a ostatak sa Bliskog istoka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260204210240_cf9ab2275328acd00cef8c972716ebbb2c040a865119eea1cfc8557f9a448669" data-rendition-name="original" width="770" height="667" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U budućnosti bi se Južna gasna interkonekcija mogla na jugu povezati sa Transjadranskim gasovodom, planiranim prema Crnoj Gori, Albaniji i kaspijskom regionu. <h2>Gasne elektrane</h2> Američki investitori razgovaraju sa vlastima u BiH i o izgradnji gasnih termoelektrana u Mostaru, Kaknju i Tuzli. Većina električne energije u Bosni i Hercegovini proizvodi se u termoelektranama na ugalj, dio u hidroelektranama, dok se manji dio dobija iz solarnih i vjetroelektrana. Nameti Evropske unije na „prljavu energiju“, uvedeni ove godine, dodatno opterećuju izvozno orijentisanu privredu. Termoelektrane u BiH u prosjeku su stare oko 40 godina, troše više uglja, proizvode manje električne energije i često se kvare, zbog čega elektroprivrede uvoze struju i posluju sa gubicima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260204210240_b9ff627bbe48306537acb70d71727783740d8c6f822b297e5e0d6b31dd5b8701" data-rendition-name="original" width="757" height="728" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  Izgradnjom novih gasnih elektrana mogao bi se ublažiti problem nakon potpunog gašenja termoelektrana, na što se Bosna i Hercegovina obavezala do 2050. godine. <h2>Koncesije nad aerodromima i izgradnja auto-puteva</h2> Američke kompanije izrazile su interes i za koncesije nad aerodromima u Sarajevu, koji je u vlasništvu Vlade Federacije BiH, kao i u Mostaru, koji je u vlasništvu grada. Delegacija Bechtela, poznate američke inženjersko-građevinske kompanije, posjetila je Bosnu i Hercegovinu i u januaru 2026. godine razgovarala sa vlastima, iskazujući interes ne samo za gasovod Južna interkonekcija, već i za izgradnju auto-puteva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20260204210240_fb04c1da0f7f5ec430ce064198f389b487308f6f7b5f06366ed3cb80e2ac5ef4" data-rendition-name="original" width="758" height="702" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  U Bosni i Hercegovini izgrađeno je oko 250 kilometara auto-puteva, u poređenju sa više od 1.300 kilometara u Hrvatskoj i oko 1.000 kilometara u Srbiji. Entitet Federacija BiH, uz pomoć evropskih kredita, gradi autoput od juga ka sjeveru, dok Republika Srpska, pored već izgrađenog auto-puta od Banje Luke do Doboja, realizuje još nekoliko kraćih dionica, koje izvode kineske kompanije.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20260204210240_2ebfc430f681cc84919b7930a8c5ab7a2f7932759693837ee931e05cd8ab9c4d" data-rendition-name="original" width="847" height="803" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Ko će finansirati projekte?</h2> Podršku projektima pružila je Američka trgovinska i razvojna agencija (USTDA), čiji je pravni savjetnik Sem Kvon sredinom januara boravio u Sarajevu. USTDA ne investira direktno, već finansira studije izvodljivosti, tehničku pripremu projekata i radi na povezivanju sa američkim investitorima. Prema dostupnim podacima sa sajta ove agencije, američke kompanije nude tri osnovna modela finansiranja. Prvi model je javno-privatno partnerstvo, u kojem entitet ili javno preduzeće ulazi u projekat zajedno sa američkim investitorom. Drugi modeli su „Izgradi – posjeduj – upravljaj“ (BOO) i „Izgradi – upravljaj – prenesi“ (BOT), u kojima američki koncesionar obezbjeđuje sredstva, gradi i upravlja projektom tokom određenog perioda, nakon čega eventualno prenosi vlasništvo. Treći model je „ključ u ruke“ (EPC), u okviru kojeg američka kompanija preuzima projektovanje, nabavku i izgradnju, dok se projekat finansira sopstvenim sredstvima, najčešće kreditima. Bechtel je već primjenjivao EPC model u regionu, gradeći stotine kilometara autoputeva u Hrvatskoj, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu, preuzimajući kompletnu odgovornost za projektovanje, nabavku i izgradnju. Strane banke često preferiraju ovaj model jer smanjuje rizik za države i koncentriše odgovornost na jednog izvođača. U Bosni i Hercegovini postoje dvije berze – u Sarajevu i Banjoj Luci – ali je tržište kapitala i dalje nerazvijeno. U oktobru 2025. godine objavljeno je da američki investitori, zajedno sa domaćim partnerima, planiraju uspostavljanje berze u Brčko distriktu BiH, trećoj administrativnoj jedinici u zemlji. Američki predstavnici razgovarali su sa vlastima BiH i o razvoju telekomunikacionog sektora, prije svega o uvođenju mobilnih mreža pete generacije (5G), koje su već dostupne u drugim državama Zapadnog Balkana.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20260204210240_f4b0c03724b88a2d648cb0ce6604f2c747a7e8cbc1538f7c0e788065f6dfdc3e" data-rendition-name="original" width="842" height="596" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>  <h2>Zašto su američke investicije važne?</h2> Trenutno najviše investitora u Bosnu i Hercegovinu dolazi iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Slovenije i Njemačke, uz značajna ulaganja iz Italije, Rusije i Turske. Potencijalna ulaganja Sjedinjenih Američkih Država dolaze u trenutku kada se Rusija povlači iz naftnog sektora u Srbiji, dok je budućnost rafinerija Zarubežnjefta u Brodu i Modriči, koje godinama posluju sa gubicima, i dalje neizvjesna. Realizacija najavljenih projekata predstavljala bi strateški iskorak u diversifikaciji energetskih izvora, jačanju infrastrukture i smanjenju uticaja Kine, koja posljednjih godina intenzivno ulaže u region. - Potencijal je ogroman i postoji ozbiljna šansa za uspjeh, imajući u vidu da su Sjedinjene Američke Države ključni geopolitički partner Bosne i Hercegovine još od Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine i garant političke stabilnosti, što je ono što investitori traže - ocijenio je makroekonomski analitičar Faruk Hadžić. On ističe da velike američke građevinske kompanije do sada nijesu bile zainteresovane za manje dionice autoputeva, ali da bi mogle pokazati interes za velike projekte, poput brze ceste od Tuzle prema Hrvatskoj i Srbiji, kao i prema Sarajevu, za koje je dio potrebne dokumentacije već pripremljen. <h2>Moguće prepreke</h2> Decentralizacija Bosne i Hercegovine, definisana Dejtonskim sporazumom i Ustavom, podrazumijeva da su nadležnosti za ekonomiju podijeljene između entiteta i kantona, što često usporava realizaciju projekata. Veliki energetski i infrastrukturni projekti u BiH zahtijevaju saglasnosti i dozvole na više nivoa vlasti, izmjene zakona, međudržavne sporazume, poštovanje međunarodnih obaveza i usklađivanje sa Evropskom unijom. - Ipak, vjerujem u dugogodišnju američku upornost da riješi određena pitanja unutar BiH kako bi ostvarili ono što su naumili - kazala je profesorica Azra Hadžiahmetović. Do sada su američka ulaganja u Bosni i Hercegovini bila rijetka i uglavnom koncentrisana u vojnoj industriji. Kao primjer navodi se kompanija Sitko Acquisition LLC, koja je preuzela udjele u preduzećima Pretis u Vogošći i Binas u Bugojnu, dok Vlada Federacije BiH zadržava većinski paket akcija.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20260204210240_5169113b57e3dc1c5eabcbf8aa4d7c13cd62624f0f0c3286cbd7bd113dea9686" data-rendition-name="original" width="828" height="581" loading="lazy" alt="prijekti u bosni"></figure>

Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma: Investicijska ofanziva SAD-a u BiH

Pariško tužilaštvo pokrenulo je danas istragu zbog sumnje da su kineski državljani pokušali da prikupe osjetljive podatke francuske vlade i vojske koristeći satelitsku tehnologiju Starlink. Četiri osobe su obuhvaćene istragom, dok su dvije zadržane u pritvoru, piše Politico.
- Četiri osobe su privedene istražnom sudiji radi podizanja optužnice, a za dvije je određen istražni zatvor - navodi se u saopštenju državnog tužilaštva. Istražitelji ispituju moguće radnje „prenošenja informacija stranoj sili, kompaniji ili organizaciji pod stranom kontrolom, odnosno njihovim agentima, na način koji bi mogao da ugrozi temeljne interese države - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Za to krivično djelo zaprijećena je kazna do 15 godina zatvora.
<h2>Otkrila ih antena</h2>
Državno tužilaštvo je saopštilo da je policija prošle sedmice obaviještena o dvojici osumnjičenih za sprovođenje operacija satelitskog presretanja iz iznajmljenog stana u regiji Žirond, u blizini Bordoa.
Na njih su upozorili susjedi koji su primijetili postavljenu „satelitsku antenu prečnika oko dva metra“, a istovremeno su imali prekide u internet vezi.&nbsp;
- Postavljeni uređaj korišćen je za ilegalno presretanje satelitskih signala, uključujući komunikaciju između vojno ključnih subjekata - navodi se u saopštenju.
U zahtjevima za vizu za ulazak u Francusku, osumnjičeni su naveli da rade za kompaniju koja se bavi „pametnim zracima, prepoznavanjem signala i satelitskim mrežama, te sarađuje sa univerzitetima koji realizuju vojno orijentisane projekte“.

Tag: andrija-popovic

Sjajna vijest: iduće godine u ovo doba bićemo milioneri!

Bulatović Popoviću: Nijeste dali odgovore, pominjanjem olimpijaca tražite alibi - to je nesportski čin

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

"Lopovi 2.0" haraju od Milana do Napulja: Kreću se u gužvama, a u rukama drže POS uređaje

Oluja "Leo" pogodila Španiju i Portugal: Evakuisano tri hiljade ljudi, vojska u pripravnosti

Gasovodi, gasne elektrane, modernizacija aerodroma: Investicijska ofanziva SAD-a u BiH

Kineski špijuni pokušali da ukradu vojne podatke Francuske?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO