Proslavljena rukometašica i kandidatkinja za predsjednicu Crnogorskog olimpijskog komiteteta Katarina Bulatović odgovorila je predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću koji je na njen zahtjev da kaže što su u tom tijelu uradili u pogledu osnovne uloge tog tijela shodno donijetom Statutu - rekao da je "nesportski medijski plasiran" njen "atak".&nbsp;
Bulatović je istakla da joj je žao što je pogrešno protumačio njeno obraćanje.
- Vaš trinaestogodišnji rad kao predsjednika KCO trebalo je da cijene obavezne redovne i izborne skupštine na kojima ste trebali da delegirate pitanje Vašeg naslednika i sve probleme koje ste naveli. Suštinski, nijeste dali odgovore na upućena pitanja, pri tom, pominjući i naše sportiste koji su osvojili medalje na OI. Ja nijesam protiv Vas i njih, već Vaš dio i to dobro znate. Pominjući njihova imena i sjajne karijere nemojte da tražite alibi i kredibilitet za Vaše eventualne propuste u rukovođenju, jer to je nesportski čin - jasna je Bualtović.
Kao dugogodičnji potpredsjednik COK-a imao je, ističe, mogućnost da više vremena i energije usmjeri na rad KCO.
- Delegirate neke projekte i pošaljete ih fondu olimpijske solidarnosti MOK-a , nađete model kako da se finansiraju aktivnosti kluba, a ne da pustite protoku vremena organizaciju čije ste odgovorno lice toliko vremena. Poštujući Vaš stav i neupečatljiv odgovor crnogorskim olimpijcima i javnosti, ovim završavam polemiku na ovu temu, sigurna i u stav verifikacione komisije i skupštine COK a po ovom pitanju - dodala je Bulatović.
Nije mislila, kaže, da izazove negativnu reakciju kod Popovića.&nbsp;
- Već da dokumentovano i s argumentima date neke odgovore na pitanja koje sam Vam uputila. Smatram to bitnim i za nacionalne saveze koje imaju svoje predstavnike u skupštini, nego olimpijske sportove i udruženja koja su dio COK a - istakla je ona.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Bulatović Popoviću: Nijeste dali odgovore, pominjanjem olimpijaca tražite alibi - to je nesportski čin

Nekadašnja rukometašica Katarina Bulatović obratila se predsjedniku Kluba crnogorskih olimpijaca Andriji Popoviću povodom aktivnosti ove nevladine organizacije u prethodnih 15 godina od osnivanja.
Pismo je poslala, kako navodi, u susret predstojećoj izbornoj Skupštini Crnogorskog olimpijskog komiteta, na kojoj NVO Klub crnogorskih olimpijaca ima pravo na četiri delegata.
Povod njenog pisma je njena želja "da se svi zajedno uvjerimo u ispravnost i valjanost rada krovne organizacije olimpijaca u Crnoj Gori".
Pismo Bulatović prenosimo integralno:
"Dragi predsjedniče,
Iskreno sam se obradovala priznanju koje ste dobili na svjetskoj skupštini olimpijaca nedavno u Lozani, čestitke za zasluženi doprinos međunarodnom i domaćem sportu.
Priznanje i čast koju ste dobili, sigurno izaziva pozitivnu reakciju svih clanova Kluba crnogorskih olimpijaca (KCO) u domovini i van nje, crnogorskih sportista i sportskih radnika.
Molim Vas da moje obraćanje shvatite kao krajnje dobronamjerno, u šta sam sigurna da ne sumnjate.
Kao olimpijka, osvajačica medalja sa najvećih sportskih smotri, dva puta izabrana za najboljeg crnogorskog sportistu, kandidatkinja za predsjednicu COK-a, imam pravo da od Vas saznam neke stvari bez primjese ličnog, i u duhu sportskog fer pleja.
Od same ideje osnivanja NVO KCO, kao i održane osnivačke Skupštine na Cetinju, proslo je punih 15 godina.&nbsp;
Nakon tog datuma i međunarodnih aktivnosti vezanih za prijem u svjetsku i evropsku organizaciju olimpijaca, rad KCO, koji je registrovan po tada važećim regulativama za NVO, postaje nepoznanica za našu javnost.
Praveći plan i program rada za period koji slijedi, najavljeno je osnivanje fondacije u znak poštovanja na rano preminulog g-dina Slobodana Filipovića.
Od tada, pa sve do danas, nema tragova aktivnosti našeg kluba u domaćim okvirima.
Nijesam našla veb adresu KCO, nalog na društvenim mrežama, imejl adresu našeg kluba, zato Vam na ličnu elektronsku mejl adresu šaljem ovo obraćanje.
Danas, nakon više od decenije postojanja, pitam se šta je uradio KCO od onoga što je njegova osnovna uloga shodno donesenom Statutu?
U međuvremenu, KCO je dobio i ima jasno definisanu nezavisnu poziciju u Statutu COK, &nbsp;čl 23, čl 31, čl 37, a sa svim aktivnostima koje su navedene i u Statutu KCO.
NVO KCO u skupštini COK-a ima posebno uvažavanje i u smislu četiri (4) delegata koji imaju pravo glasa u odnosu na nacionalne sportske saveze u olimpijskom sportu, koji imaju po dva svoja predstavnika na skupštini COK-a, dok neolimpijski sport ima jednog svog predstavnika uz iste obaveze prema aktuelnom zakonodavstvu, ali bez prava glasa na izbornim Skupštinama.
Svi nacionalni savezi su obavezi da program sprovode po striktnom nadzoru Ministarstva sporta i važećeg Zakona o sportu u Crnoj Gori.
Uz gore navedene stavke, nacionalni savezi imaju obavezu dostavljanja potvrda o poslovanju, predavanje završnih računa, revizije, prezentovanja odluka UO, održavanja sajta, održavanja Skupštine minimum jednom godišnje, usaglasavanje Statuta sa zakonom o sportu na koje Ministarstvo daje pozitivno misljenje.
Što se tiče Zakona o NVO i njihovom registru, to pitanje tretiralo je Ministarstvo javne uprave, a danas Ministarstvo regionalnog razvoja i saradnje sa NVO koje vrši i upravni nadzor.
Statutom KCO, čl 10, jasno su definisane aktivnosti kluba, koje na žalost ili nijesu medijski ispraćene, ili ih nije ni bilo…
Ovim putem Vas molim da crnogorskoj javnosti prezentujete odgovore:
Koliko ima članova KCO shodno čl 12 Statuta?
- Adresar KCO-a na koje su slati pozivi za ranije Skupštine?
- Izgled članske karte i potpisane izjave o poštovanju Olimpijske povelje i Statuta KCO , čl 16.
- Ime sekretara kluba koji komunicira sa članovima i vodi administrativne poslove?
- Zapisnike sa redovnih i izbornih Skupstina od 2011. do posljednje održane Skupstine.
- UO KCO, koliko ima članova i kako se zovu, sastav nadzornog odbora kluba…
Prezentovanje svega gore navedenog otkloniće bilo kakve nedoumice oko perioda iza nas i budućnosti KCO.
Kao vrhunski crnogorski sportista i predsjednik KCO od osnivanja, dugogodišnji poslanik crnogorske Skupštine, sigurna sam da više nego dobro poznajete naš sport i parlamentarni život koji je sličan radu nacionalnih saveza, COK-a i KCO.
15 godina nezavisnosti u radu KCO opisanih Statutima COK-a i KCO-a, dovodi nas do sumnje, jesu li crnogorski olimpijci iz ulice 19. decembra stvarno nezavisni, ili su u zabludi oko svojih statusnih prava i funkcionisanja njihove krovne NVO?
Kako KCO ostvaruje “nezavisnost” sa adrese na kojoj je nacionalni olimpijski komitet, a odgovorno lice Dušan!?
Sa sadržinom ovog obraćanja u kopiji mejla su svi nacionalni savezi u Crnoj Gori, Ministarstvo sporta i mladih, nadležno ministarstvo za NVO, upravna inspekcija i redakcije elektronskih medija.
Nadam se Vašem brzom odgovoru.
Sportski pozdrav,
Katarina Bulatović"

Bulatović u pismu Popoviću: Od osnivanja Kluba crnogorskih olimpijaca rad ove NVO ostaje nepoznanica za javnost

Ima ta jedna porodična markacija, koja obeležava Vučiniće, bar ove kojima su se po ženskoj liniji u genetiku umešali Nenezići. "Nišan", rado bi govorio moj pokojni otac za objekat koji nam se ponosno umetnuo između dva oka, i kojim smo često, da se ne lažemo, znali da paramo oblake uvereni u superiornost svoje pojave i mišljenja.
S genetikom nema nekog izbora: trpiš to što ti je dato, a ako možeš popravljaš posledice. Tako se jednom prilikom, još sam bio srednjoškolac, moj najistureniji objekat susreo s pesnicom lokalnog džambasa. Kada je došao da jedinca pokupi s poprišta nedemokratske razmene mišljenja i povede na vraćanje objekta u prvobitno stanje, otac se iz srca nasmejao i prokomentarisao: "Čudo bi bilo da te je promašio".
Neće ovo, ipak, biti priča o mom ocu, ali hoće o očevini. Ni priča o nosu, dabome, ali o genetici - da.
Verujem da mnogi Crnogorci, koji su rođeni i žive van Crne Gore, u stvari razmišljaju poput mene. Odrastao sam na drilu o časti, junaštvu i poštenju. Odrastao na sećanju na đedovinu. Odrastao na pričama o sva tri Bogdanova sina, koji su dali živote za slobodu. U stvari, kada se sve sabere, ispada da od svih "mojih" Vučinića, samo moj otac, stričevi i dva brata od strica, nisu stradali u nekom ratu. Doduše, ni to što su otišli "mirnodopski", ne znači da se to nije desilo prerano.
Uglavnom, sve te priče, sećanja, legende... kod jednog deteta sa beogradskog asfalta stvorile su specifičan osećaj ponosa, zbog pripadanja maltene mitskom narodu. U kome i nos ima skoro mitsku poziciju. "Kako Crnogorac, a pričaš beogradski?" - nekad su se čudili, a nekad me i provocirali. Ali, kad bismo za vakta SFRJ dolazili u Crnu Goru - otac bi to često ponosno potencirao - nekako sam instiktivno osećao gde je granica, i u momentu prebacivao govor na crnogorski.&nbsp;
Naredne, zrelije godine, međutim, porekle su to nekritičko ubeđenje o mitskom narodu. No dobro, odlika zrelog, obrazovanog čoveka i jeste da stvari gleda realnije i kroz kritičku prizmu, pa se odlazak jednog dečijeg uverenja ipak može rangirati kao odlazak verovanja u Deda Mraza.
Oh, znao sam ja i posle puberteta da zarežim kada mi neko prezrivo kaže "vi Crnogorci", ispriča nikad smešan vic o osvajanju Beograda ili direktorskih pozicija ili prozbori "proterivanje". Ali sam ipak - i kroz svakodnevni život, i kroz iščitavanje štampe kupljene na Terazijama, i kroz izučavanje istorije - uspevao da lociram mane, nedoslednosti, pa i nezrelosti. Nisam, na sreću, upao u zamku da pomislim da sam dovoljno dobar da ih sam ispravljam i popravljam, ali jesam osetio obavezu da o njima govorim.&nbsp;
Istorija se, čini mi se, žestoko poigrala sa svim stanovnicima Balkana, napravivši od njih suštinski dobre ljude, ali često infantilne, i shodno tome i nezrele narode. Tako je i u Crnoj Gori, i sa Crnogorcima. Znam da je to teška karakterizacija, a ja sam diplomirao samo "neka lijeva prava" i nagurao četrdesetak godina novinarske karijere - što će reći, nisam kvalifikovan za medicinu ili psihologiju. Ali znam da u Crnoj Gori ima više nego dovoljno pametnih i obrazovanih ljudi, koji bi mogli da se pozabave razradom, dokazivanjem ili opovrgavanjem, dopunama i primenom ovoga šta pišem. A cilj mi nije da nekoga ubedim, ili nedajbože uvredim, već samo da potaknem na razmišljanje, a posle i delanje.
Genetika je, dakle, čudo. Ne može se izbeći, ali se može makar malo popraviti. Ili bar njene posledice, ako smo na to spremni. Mene su, recimo, ubeđivali da posle loma operišem istureni objekat izmađu dva oka. A ja sam se toliko srodio sa njim, da sam zaista verovao da će mi tom prilikom neki zli lekar smanjiti porodično obeležje. I odbio sam. Meni je to, znate, kao Samsonu kosa. A da sam pristao - rešio bih i pitanje devijacije, zbog koje i danas dišem "ka' krap".
Genetika je, rekao bih, ta koja čini i suštinu problema u Crnoj Gori. Nepotrebno junačenje dovelo je do toga da se, u nedostatku kakvog mrskog neprijatelja, gine po drumovima. Česte omraze, zameranja, "pamćenja" i pizme, do toga da se suštinski obična, nužna, stvar oko koje se svi slažu - ne odradi. Svođenje života na politiku - da logika, zdrav razum i moral "padaju" pred argumentima partijske pripadnosti. Na kraju i ono najbitnije: dok je ceo svet prerastao koncept naroda i uspešno razvija koncept nacije, ovde se i porodice dele i prijateljstva pucaju na temi "ovi" i "oni", nesvesni da su u stvari i ipak svi Crnogorci i da ih tako vidi ceo svet, pa čak i oni koji zbog svojih interesa potenciraju podele.
Kolikogod da sam knjiga pročitao ne umem da rasčivijam, a još manje da objasnim, crnogorski defetizam i crnogorske pizme. Lako padanje u očaj i predavanje kod prvog neuspeha je u neverovatnoj suprotnosti sa svim epskim bitkama i junačkim poduhvatima u istoriji. Što je najcrnje, to prate ogromne doze malodušnosti, pesimizma i fatalizma. A onda, u kakvoj su suprotnosti ekstremna humanost i otvorenost s jedne, i sitna zameranja, stoletna takođe sitna "pamćenja", primedbe i nalaženje "dlake u jajetu" s druge strane. Kako to spojiti i kako objasniti?
Čini mi se da je baš tu koren možda i najvećeg crnogorskog problema. A to je odustajanje od Crne Gore: zbog šake zlatnika (ili šake dinara), ali i zbog ličnog sukoba sa nekim, ljutnje što nije dobio kakvo državno nameštenje, ili što neka njegova ideja nije usvojena. I ni po jada da na odustajanju i odlasku ostane, nego onda taj smatra da treba da ponese Crnu Goru u miraz, da bi ga nova sredina lakše prihvatila.
I to, da budem sasvim jasan, nema previše veze sa ovom sadašnjom forsiranom podelom na narode. I potrebom da se dokaže da jedni ne postoje, da su u stvari samo deo drugih. Ovo sada je politička igra, sponzorisana spolja, zarad tuđih interesa, od čije realizacije svaki Crnogorac, pa kom god narodu da pripada, može da ima samo štetu.&nbsp;
Zaboga, pa kako ikome može da bude normalno vitlanje crnim zastavama s mrtvačkim glavama, zastavama poraženih saradnika okupatora iz rata završenog pre 80 godina? Kako iko može da toleriše da jedna verska organizacija, koja pledira da bude crkva svih pripadnika jedne veroispovesti, ne priznaje postojanje više od polovine svojih potencijalnih vernika? Kakvo zadovoljstvo iko ima u nastojanju da, umesto u svojoj, živi u tuđoj kući: kolikogod komfornoj, ipak uvek na smetnji?
Koliko je, kao posledica toga, propuštenih šansi, proćerdanog novca, bačene dobiti, uništenih porodica, bačenih kumstava i prijateljstava, izgubljenih ljudi raseljenih po celom svetu?
Da li da dodam na sve to kukavičluk, neznanje, egocentričnost, primitivizam i sujeverje - kao nove karakteristike crnogorskog društva? I da zato rizikujem da mi prilikom narednog dolaska u Crnu Goru neko ko se ne slaže sa mnom pomeri nos sad na drugu stranu? Dobro, možda bi mi to rešilo devijaciju, ali bi svakako i dokazalo pretpostavku da je u današnjem crnogorskom društvu mnogo lakše "regulisati" onog ko ukazuje na problem, nego se pozabaviti problemom i njegovim rešavanjem.
Ili je, možda, pravo rešenje suočiti se sa onim šta nam se dešava, locirati nesporni minimum zajedničkog državnog i nacionalnog interesa, pružiti ruku onome s kim se ne slažete, poštovati zakon, moral i čojstvo čak i kada ti lično ne odgovara? Izaći iz dogmi i fantazija, koje najviše plasiraju oni koji bi rado do golog kamena opljačkali ovu prelepu državu, i krenuti redom, u plansko i principijelno rešavanje problema. Pobediti ono naučeno u sebi, koje se toliko ponavlja generacijama, da je postalo deo genetskog koda, i uputiti pogled u XXI vek - u kome ljudi ostaju u Crnoj Gori i u nju se vraćaju, jer ima školovanja, obrazovanja i kvalitetne medicinske nege za sve, u kojoj se živi od sopstvenog rada, a opet mora manje da se radi nego na surovom severu, jer nam priroda i klima daju tu šansu.
Znam da ovaj kraj zvuči bajkovito, čak fantastično, posebno u Crnoj Gori kakva je poslednjih nekoliko godina, ali, to je posao svih poslanica - da budu optimistička vizija onoga šta bi trebalo da bude.

Izaći iz dogmi, pobijediti sebe

Spajićeva opsjednutost sa megalomanskim i nepromišljenim investicijama, osim što ga sukobljava sa civilnim društvom i pravnim poretkom, potvrđuje odsutnost makroekonomskih i sistemskih znanja, saopšteno je iz Građnske inicijative GI 21. maj.
- To što ga podržavaju neuke partije poput njegovog PES-a, Vučićevih velikosrpskih lojalista ili vlastohlepnih i podmuklih Demokrata samo dodatno govori o improvizatorskoj politici. Crnoj Gori nijesu potrebne spektakularne i kontroverzne milijarderske investicije već izgradnja humanog i departitokratizovanog društva, zaštićene životne sredine, inovativnog preduzetništva i uređene države -ističu u GI 21. maj.
Naglašavaju da budućnost ekonomske politike leži u sistemskim rješenjima koja će privlačiti kreativne male i srednje strane investitore i istovremeno podsticati razvoj domaćeg preduzetništva, počev od školskih programa pa do stvaranja energične poslovne zajednice.
- Pritom, sve to nije moguće ako se ne izgradi pošteno i znalačko pravosuđe, dobro poslovno zakonodavstvo kao i efikasna i nekorumpirana administracija. Ekonomska politika koja nije oslonjena na vitalne pravne institucije i koja ne shvata presudan značaj obrazovne, kulturne, urbanističke i zdravstvene politike ne može garantovati napredak. Ne trebaju Crnoj Gori “milijarderski spasioci” već sistem koji će podržati razvoj preduzetničke kulture utemeljene na hiljadama odgovornih pregalaca i desetinama hiljada zaposlenih posvećenih dostojanstvenoj zaradi i produktivnom biznisu - zaključili su u GI 21. maj.

GI 21. maj: Spajićeva opsjednutost nepromišljenim investicijama potvrđuje odsutnost sistemskih znanja

Poslodavci ponovo traže radnu nedjelju, jer je, kažu, od 2019. pola malih radnji ugašeno. No, za njihove zahtjeve političari ponovo nemaju sluha. Jedan od razloga zbog kojeg su protiv je moguće povećanje cijena, a drugi i važniji, kažu, to što radnici imaju pravo na dan koji će provesti sa porodicama, navodi se u prilogu TVCG.
Kao i pred svaku ljetnju turističku sezonu, pokreće se priča o uvođenju radne nedjelje. Ipak, takav predlog, trenutno nema podršku političara, kako vlasti, tako ni opozicije.
“Kao sto znate, DPS je protagonist politike neradne nedjelje. Zbog toga stojimo i dalje pri tom stavu, jer smatramo da radnici i radnice tog dana treba da budu sa svojim porodicama”, kazao je za TVCG poslanik DPS-a Nikola Rakočević.
“Mi smatramo da je radna nedjelja apsolutno pravo i potreba radnika u trgovini kako bi taj dan imali potpunosti da rade sa svojim porodicama”, smatra poslanik NSD Velimir Đoković.
Kako kažu iz Pokreta Evropa sad, uvođenjem radne nedjelje došlo bi do potrebe zapošljavanja novih radnikada koji bi dobijali naknadu uvećanu za 80 odsto redovne zarade. Samim tim, kažu, postoji realna bojazan da bi ti dodatni troskovi poslodavaca doveli do uvećanja cijena u marketima.
“Trgovinske kompanije nisu u mogućnosti da obezbijede dovoljan broj zaposlenih u svojih trgovinskim lancima, a ovo uvođenje radne nedjelje bi se manifestovalo još više i vidio bi se taj problem u još jednom većem obimu”, kaže Miloš Pižurica iz PES-a.
A kako se priče intenziviraju, svi su spremni na dijalog o ovoj temi.
“Ukoliko Vlada bude mislila drugačije, da treba da pravimo neku varijaciju na takvo rješenje, sa nekim izuzecima. Čekamo da vidimo taj predlog, koje su konsekvence, isto tako koji bi bili efekti, pa ćemo razmotriti”, navodi Nikola Rakočević.
“Moramo i definisati kako i zašto neki eventualno objekti da rade nedjeljom, a neki ne. Znači, ako bi se sve to sklopilo na zadovoljstvo svih strana, smatramo da je onda to stvar direktno u interesu kako poslodavca, tako i radnika”, kazao je Đoković.
“Na Odboru koji smo imali u Skupštini Crne Gore sam izrazio zabrinutost to što se trgovina nedjeljom predstavlja kao ponuda Crne Gore u turističkoj sezoni. Zaista je nevjerovatno da zemlja ovakvih potencijala predstavlja trgovinu nedjeljom kao turističku ponudu”, kaže Pižurica.
Od 2019, kada je usvojen Zakon o trgovini, podaci Unije poslodavaca pokazuju da se broj malih trgovina smanjio sa 480 na 230.

Poslodavci za radnu nedjelju, poslanici protiv zbog mogućeg povećanja cijena

Američki predsjednik Donald Tramp se nada da će Rusija i Ukrajina postići dogovor ove nedjelje.
- Nadam se da će Rusija i Ukrajina postići sporazum ove nedjelje. Tada će obje zemlje početi da vode velike poslove sa Sjedinjenim Američkim Državama, koji cvjetaju i napraviće bogatstvo - napisao je on na mreži Istina.
Tramp nije precizirao o kakvom dogovoru misli.
Predsjednik Vladimir Putin je 18. marta u razgovoru sa Trampom pozitivno odgovorio na ideju da se strane u sukobu međusobno uzdrže od napada na energetsku infrastrukturu 30 dana i dao takvo naređenje vojsci. Vladimir Zelenski je takođe obećao da će kijevske vlasti podržati ovaj predlog.

Tramp: Očekujem da će Rusija i Ukrajina postići sporazum ove nedjelje

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Podgorički policajci na Grahovu napali kolegu iz Nikšića, a onda napravili haos u kabinetu šefa nikšićke policije

U petak veče, kada su službenici Interventne jedinice napravili više incidenata i neprimjereno se ponašali prema kolegama iz Nikšića, u Centar bezbjednosti Nikšić sa šefom podgoričke policije Goranom Jokićem bio je i Dragiša Mugoša iz Sektora policije opšte nadležnosti – saznaje Portal ETV.
Jokić i Mugoša pokušavali su da „ispeglaju“ postupanje službenika Interventne jedinice koji su bili na ispomoć kolegama u Nikšiću za obezbjeđivanje predizbornih skupova nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“.
Mugoša, koji je nadležan za javni red i mir u Upravi policije, upravo je sa Jokićem rukovodio akcijom razbijanja mirno okupljenih građana na Cetinju 5. septembra prilikom ustoličenja u Cetinjskom manastiru mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića.
Protiv Mugoše su građani, zbog prekoračenja ovlašćenja, podnijeli više krivičnih prijava, a protiv njega se vode i postupci pred cetinjskim Sudom. Mugoša je izdavao naređenja o sredstvima prinude policijskim službenicima. Osim Mugoše postupak je pokrenut i protiv nekoliko njegovih kolega.
Crnogorski zvaničnici, iz prethodne i sadašnje Vlade, kao i čelnici policije, istrajavli su u tvrdnjama da je akcija nasilnog ustoličenja mitropolita Crkve Srbije Joanikija Mićovića u Cetinjskom manastiru i nasilno razbijanje građanskih protesta bila profesionalna a da su građanke i građani koji su iskazali otpor ustoličenju bili teroristi, čiji je cilj bio državni puč.
Podsjetimo, kako je Portal ETV objavio jutros Osnovno državno tužilaštvo u Nikšiću formiralo je predmet i trenutno prikuplja obavještenja povodom postupanja pripadnika Interventne jedinice policije iz Podgorice, koji su 11. aprila bili na ispomoći nikšićkoj policiji. Incident se dogodio nakon tribine koalicije ZBNK na Grahovu, kada je jedan od pripadnika Interventne jedinice fizički nasrnuo na inspektora iz Nikšića. Situacija je dodatno eskalirala kada je, po pozivu u policijsku stanicu radi davanja izjašnjenja o incidentu, čitava jedinica nasilno upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti.