Najlakši put Crne Gore do Evropske unije (EU) je da premijer Milojko Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027. godine, a da Demokratska partija socijalista (DPS) ostane u opoziciji, smatra šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je ranije da su male šanse da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, ukoliko aktuelna Vlada opstane&nbsp;
Čarapić je u reagovanju objavljenom na mreži Iks naveo da je DPS preuzeo narativ koji je začeo “nezavisni” civilni sektor.
- A to je da će ulazak Crne Gore u EU 2028. godine sačekati novu Vladu koja se mora birati iz razloga što su izbori 2027. godine. Fantastična teza koja je potpuno tačna - kazao je Čarapić.&nbsp;
Takođe je, kako je naveo, tačno da će aktuelna Vlada i većina zatvoriti sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine.
- Doduše, ne zahvaljujući čudima, nego vrijednom radu - dodao je Čarapić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ono što Nikolić izbjegava da kaže je da će upravo onaj ko zatvori pregovore biti onaj u koga se najviše vjeruje.
- Što znači da je najlakši put do EU da Milojko Spajić vodi Vladu Crne Gore i nakon izbora 2027. godine, a da se DPS i dalje zakuje za opozicione klupe - precizirao je Čarapić.&nbsp;
On je kazao da je vrlo lako nacrtati optimalni scenario za narednih pet godina.
- I vrlo mi je drago što je u toj slici PES i dalje na vrhu, a DPS i dalje na dnu (što vide i njihovi članovi, počev od poslanika) - dodao je Čarapić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Skupština Crne Gore izabrala je danas Sekulu Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta (TS).
Ivan Vuković iz DPS-a danas je podvukao da se politika u Crnoj Gori svela na najprizemniju i najprimitivniju političku trgovinu.&nbsp;
Kazao je da nikada neće biti dio te priče.
Lider DNP Milan Knežević je kazao da mu je enigma da li opozicija želi da se izaberu ova dva kandidata.
"Ronite suze za CBCG i Irenom Radović a htjeli ste da je zapalite kao Jovanku Orleanku. Mi smo glasali kada ste Irenu Radović htjeli da zapalite usred Skupštine", poručio je on.
Nastavio je Knežević u svom maniru, rekavši kako u kasnim večernjim satima radi i bdi nad &nbsp;evropskom budućnošću Crne Gore.&nbsp;
"Vas je Drita Lola najbolje skenirala. Ako je zainteresovana za pravi politički angažman, vrata DNP su joj otvorena", naveo je on.&nbsp;
Poslanik Boris Mugoša mu je kazao da je glasao za izbor za guvernerku CBCG.&nbsp;
Istakao je da on nije vršio pritisak na guvernerku CBCG koga će predložiti za viceguvernere, kao što to radi parlamentarna većina.&nbsp;
Ukazao je da sve što ne valja u izvještaju EK je rezultat parlamentarne većine.&nbsp;
Knežević je kazao da je većina najbolja parlamentarna većina od sticanja nezavisnosti.&nbsp;
TROJANSKI KONJ
Za riječ se javio i Andrija Nikolić iz DPS.&nbsp;
Ukazao je da je poruka Marte Kos o "trojanskom konju" &nbsp;Rusije, adresirana, odnosno upućena Kneževiću i Mandiću. a
Upozorio da su oni spremni da se mnogo toga odreknu zvog fotelja, kao što su to učinili sa Kosovom.
Knežević mu je odgovorio da oni koji misle da su on i Mandić trojanski konji su obični magarci i treba da njaču.&nbsp;
Izabrani člabovi TS
Skupština je izabrala Sekulu Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta.&nbsp;
Opasna opaska Mandića
Sa ovom većibom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja.
"Neko namjerno, posebno iz parlamentarne većine, kreirao atmosferu u kojoj će institucije završiti u određenoj blokadi"
Poslanik DPS Andrija Nikolić istakao je da ta partija i pored ljudskih i profeisonalnih kvaliteta nekih kandidata, ne može konstruktivno participirati u procesu izbora članova Tužilačkog savjeta.&nbsp;
Podsjetimo, na dnevnom redu Skupštine Crne Gore je izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati. Za te funkcije kandidovani su Veselin Šćepanović i Sekule Raičević.
"Ovdje djeluje da je neko namjerno, posebno iz parlamentarne većine, kreirao atmosferu u kojoj će institucije završiti u određenoj blokadi. To traje dugi niz mjeseci i u Ustavnom sudu i u Tužilačkom savjetu. Da ne bi bilo adekvatnog nadzora nad onim što radi sudska grana vlasti. Ali ono što više brine od toga jeste način na koji se danas upravlja Crnom GOrom", istakao je Nikolić.
Poslanik PES Vasilije Čarapić danas je kazao je da javno povjerenje je značajno za bilo koju funkciju u pravosuđu &nbsp;da budu rezistentni na pritiske.&nbsp;
"Zato je nama u PES integritet ono što je značajno i kvalitet broj jedan za nosioce funkcija. Kada se ima integritet onda će taj neko kvalitetno obavljati funkciju" naveo je on.
Naveo je da dok ne dobijemo pojedince sa integritetom u tim institucijama, nećemo imati ni kvalitetne institucije. Jer, kako kaže, samo ljudi sa integritetom mogu da se odupru pritiscima.
'Ova tri kandidata nijesu povezana ni sa jednim političkim subjektom. Moramo otvoriti temu povjerenja u sve institucije sistema. Imamo sudove koji oslobađaju one koji su priznali krivčna djela", kazao je on i dodao da se to mora promijeniti prije nego Crna Gora uđe u EU.&nbsp;
NOVA POSLANICA DPS
Nela Vukčević Savković biće nova poslanica DPS, nakon što je Drita Lola podnijela oatavku.&nbsp;
To je konstatovano na današnjoj sjednici Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.7534%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-slab-odziv-pokazuje-manjak-povjerenja-u-sistem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Skupština izabrala Raičević, Šćepanović i Radulović za članove Tužilačkog savjeta

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da bi, da je na mjestu vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića podnio bi ostavku nakon današnjih dešavanja u Skupštini i salve uvreda koje su mu upućene iz dijela parlamentarne većine.
Nikolić smatra da je ono što se danas dogodilo u Skupštini, prilikom rasprave o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, za 2024, posljedica prljave političke trgovine koja prethodila izboru VDT-a.&nbsp;
- Mislim na ono što nam je prvo potvrdio Milan Knežević, pa predsjednik Skupštine Andrija Mandić kada su rekli da su lično prisustvovali sastancima u Vladi đe se dogovarao aranžman na osnovu kojeg će Milorad Marković postati VDT. Mandić je rekao da je on bio taj koji je bio presudan, kod koga su se deponovala određena obećanja da bi Marković bio izabran za VDT. Reagovao sam u parlamentu pokušavajući da zaštitim dostojanstvo Marković, u trenutku kad mu Mandić proziva mrtvog oca, smatrajući da to nije ljudski, ni korektno. Da sam bio na mjestu Markovića, da sam u parlamentu izabran sa 61 glasom za, da na današnji dan trpim salve uvreda od parlamentarne većine koja ga je izabrala na to mjesto, dana ne bih ostao na tom mjestu. Ta podrška je došla na ispod 41 poslanika - rekao je Nikolić u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Kazao je da je saopštio Mandiću da je licemjerno da on poziva Markovića da podnese ostavku, već treba da pokrene proceduru za njegovu smjenu.
<h2>Nije bilo poziva za davanje izjave</h2>
Komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Nikolić je rekao da se u DPS-u nijesu referisali na hapšenje Aleksandra Mijajlovića nego na ono što je nastupilo kao posljedica.&nbsp;
- A to je pokušaj političke difamacije jednog broja ljudi iz DPS-a koji pripadaju novoj političkoj generaciji. Uglavnom smo se referisali na to. Čini nam se da ovo tužilaštvo vaga kada će, u odnosu na određene političke okolnosti, pokrenuti određene postupke - kazao je Nikolić.
DPS brine, ističe on, što tužilaštvo vaga kada će da pokrene određene procese. Kazao je i da nema informaciju da se je upućen poziv funkcionerima njegove partije za davanje izjave u SDT-u povodom ovog slučaja.
- Ovaj slučaj je pokrenut jer se vidi da DPS nezaustavljivo raste i da onda uporedo da slučajem protiv Mijajlovića polako "okrznemo" i dio nove rukovodeće strukture DPS-a. Ni Aco Mijallović ni bilo koji biznismen ne donosi odluke u DPS-u. Odluke donosi novo rukovodstvo DPS-a i tačka. Aco Mijajlović nije uticao niti može da utiče na odluke DPS-a - ustvrdio je Nikolić, dodajući da se slično desilo sa slučajem "Stanovi" koji je pokrenut u susret &nbsp;parlamentarnim izborima 2023. godine.
Nikolić je pojasnio i nedavnu izjavu u parlamentu da su se neki politički protivnici legitimisali kao lični neprijatelji.
- Ja sam rekao da sam prepoznao situaciju u kojoj naše kolege nijesu samo naši politički protivnici, jer su se neke same legitimisale kao naši lični neprijatelji. Nijesam rekao Dušku Stjepoviću, ili Filipu Adžiću sau moji lični neprijatelj, prepoznaće se onaj ko je mene u svom tretmanu nazvao ličnim neprijateljem - kazao je Nikolić.

Nikolić: Prljava politička trgovina prethodila izboru VDT-a, da sam na mjestu Markovića podnio bih ostavku nakon salve uvreda iz redova većine

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nije prihvatio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.&nbsp;
Za izvještaj su glasala četiri poslanika, tri su bila protiv, a tri uzdržana. Odbor će se o prijedlogu zaključaka vezano za ovu tačku naknadono dogovoriti i izjasniti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković u svom izlaganju istakao je napredak u radu tužilačke organizacije tokom 2024. godine - veći broj tužilaca, poboljšanu efikasnost, porast povjerenja javnosti i značajan rast rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naglasio je da je Tužilaštvo profesionalno, nezavisno i neselektivno.
Najveće polemike izazvalo je pitanje odnosa Tužilaštva prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
PoslanikDemokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić &nbsp;optužio je Tužilaštvo da ne pokazuje spremnost da procesuira predstavnike SPC zbog kršenja zakona, navodeći slučajeve nelegalne gradnje konaka u Tivtu i incidenta u Gornjem Zaostru. Tvrdio je da “SPC danas stoji iznad zakona i države Crne Gore” i da Tužilaštvo selektivno postupa, izbjegavajući slučajeve koji se tiču crkvenih velikodostojnika.&nbsp;
Marković je odgovorio da Tužilaštvo ne postupa prema političkim, vjerskim ili drugim grupacijama, već isključivo prema dokazima i zakonu. Odbacio je optužbe o netransparentnosti i istakao da se Tužilaštvo suočava sa političkim pritiscima, ali da neće djelovati “po očekivanjima bilo koga”.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da je na početku 2024. Tužilaštvo imalo 85 tužilaca, dok je na kraju godine bilo popunjeno 113 mjesta. On je istakao da je poraslo interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, te da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.
- U tom smislu je izabrana su 22 tužioca na mandat od četiri godine, tri specijalna tužioca, imenovana su dva rukovodioca osnovnih nadležnosti u Bijelom Polju i Ulcinju i jedan rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, pet tužilaca po sistemu napredovanja - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe predstavljajući Izvještaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
On je istakao da je Tužilački savjet u 2024. izabrao devet kandidata za državne tužilaca. To pokazuje, kako je rekao, porast interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, te da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.
- Po javnom oglasu za izbor 11 tužioca, u osnovim tužilaštvima od 23 prijavljena kandidata izabrano je devet po osnovu kvaliteta. Nijesmo popunili sva mjesta, nego smo izabrali kandidate koji ispunjavaju kriterijume kvaliteta - saopštio je Marković.
VDT je rekao da je prošle godine ocijenjeno 34 tužioca, a specifično je, navodi, što ocjene nijesu sve "odličan".
- Po prvi put u radu Tužilačkog savjeta imamo da od 34 tužioca pet je ocijenjeno ocjenom dobar, a jedan sa nezadovoljava - rekao je Marković.
Marković je kazao i da je u 2024. zapošljeno 36 službenika i namještenika, čime je, ističe, djelimično ojačan administrativni kapacitet.
- Ipak i dalje postoji značajan broj nepopunjenih radnih mjesta, posevno kada je riječ o saradnicima, savjetnicima i referentima bez kojih Tužilaštvo ne može ostvariti punu efikasnost - naglasio je on.
Niske zarade, dodaje on, predstavljaju ozbiljnu prepreku u privlačenju i zadržavanju kvalitetnog administrativnog i stručnog kadra.
- U tom smislu podržavam aktivnosti Sindikata koji se zalažu za povećanje zarada u ovom sektoru - poručio je Marković.
<h2>Specijalni tužioci i dalje suočeni sa prostornim ograničenjima</h2>
On je napomenuo i da je Tužilački savjet predložio budžet od 18.867.000 eura za 2024. Međutim, usvojen je pet miliona niži budžet.
- Za kapitalne projekte, iako su bili planirani, nijesu odobrena sredstva za adaptaciju prostornih kapaciteta tužilaštva, iako u više gradova - Baru, Herceg Novom, Plavu zaposleni rade u neadekvatnim i neuslovnim prostorijama. Ovog ljeta se u Plavu srušio plafon pa smo morali da izmjestimo tužilaštvo - napomenuo je Marković.
Ni u ovoj godini nije adaptirana zgrada stare Vlade za potrebe SDT i SPO, pa su, navodi Marković, specijalni tužioci i dalje suočeni sa prostornim ograničenjima koji utiču na bezbjednost i efikasnost rada.
Vrhovni državni tužilac je rekao da je tokom 2024. zabilježen porast broja predmeta od oko 10 odsto u odnosu 2023.
- Ukupno je formirano 22.225 predmeta, pa je uz predmete u ranijem periodu ukupno u radu bilo 35.317, dok je efikasnost rješevanja predmeta dostigla gotovo 96 odsto. Kvalitet postupanja potvrđuje činjenica da je gotovo 96 odsto optužnica iz nadležnosti osnovnih i državnih tužilaštava potvrđeno u sudskoj kontroli. U preko 86 odsto optužnih prijedloga sud nije utvrdio postojanje grešaka ili nedostataka, dok je po optuženjima osuđujućom presudom riješeno više od 92 odsto optuženja - saopštio je Marković.
Marković je rekao i da je kod nasilja u porodici dupliran je broj predmeta koji su procesuirani od trenutka donošenja Uputstva za postupanje u ovim predmetima.
- To pokazuje da je kvalitet rada Tužilaštva na mnogo većem niovu, što potvrđuju i izvještaji međunarodne zajednice - kazao je Marković.
Govoreći o SDT-u, kaže da je to segment koji je dao najveći doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2024. godini vrijednost privremeno oduzete imovine i blokiranih računa i zaplijenjenih sredstava višestruko premašila vrijednost iz prethodnih perioda - saopštio je VDT.
Marković je rekao da trezultati iz 2024. godine pokazuju da je sistem stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak, te da su sprovedene reforme postavile temelje za modernizaciju i transparentnost rada.
- Naš krajnji cilj ostaje jasan - efikasno, nezavisno i transparentno tužilaštvo koje postupa isključivo u skaldu sa Ustavom i zakonima i interesu građana Crne Gore - zaključio je Marković.
<h2>Procesne zloupotrebe</h2>
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin kazao je je ova tužilačka organizacija razbila percepciju javnosti i nekažnjivosti.
- Mislim da iz godine u godinu raste povjerenje u tom pogledu - stava je Rovčanin, dodajući da je zadatak i Skupštine i Tužilaštva da se radi na jačanju nezavisnosti tužilačke organizacije.
Rovčanin je rekao da će podržati izvještaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
Marković je rekao da se Zakon o krivičnom postupku treba primjenjivati u što većoj mjeri i unaprijediti se kako bi se spriječile zloupotrebe u sudskim postupcima.
- Ministarstvo pravde u komunikaciji sa Evropskom komisijom donosi izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku da se što više onemogući zloupotreba procesnih ovlašćenja u sudskih postupcima. Mi vjerujemo da sud može još bolje da primijeni postojeće zakonodavstvo i da onemogući takve zloupotrebe, ali se slažemo da zakonodavstvo treba unapređivati i uvesti pravila procedure koja će onemogućiti procesne zloupotrebe koje vidimo u aktivnosti odbrane - kazao je Marković.
Upravo se ova zloupotreba, navodi Marković, koristi kako bi optužana lica izašla iz pritvora.
<h2>Nikolić: Tvrdim da nema tužioca koji bi pokrenuo postupak protiv velikodostojnika SPC</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ne dijeli ocijenu Markovića da je Tužilaštvo transparetno u radu.&nbsp;
- U tom smislu nijeste ispoštovali Skupštinu, jer da ste transparentni sa Vama bi danas bio ovdje i GST Vladimir Novović. Štoviše, u smislu transparentnosti gori ste od prethodnika, jer su i Milivoje Katnić i Ivica Stanković češće dolazili u parlament - naveo je Nikolić.
Teško mu je prihvtljivo, ističe, da ustavnost tumači vrhovni državni tužilac, jer, kako navodi, postoji Ustavni sud koji daje o tome finanlnu ocjenu.
- Ne razumijem tumačenje da morate da se izuzmete iz određenih rasprava. Razumio bih da dođete na sjednicu Odbora i tu kažete to što imate, tada bih poštovao i ono što ste danas rekli. Ovako se stiče utisak da dajete sebi više za pravo nego što dozvoljava Ustav i zakon. A to liči na četvrtu granu vlasti - naglasio je Nikolić.
On tvrdi da u Tužilaštvu nemaju tužioca koji je spremna da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve zbog kršenja zakona u Crnoj Gori.
- SPC danas drži vlast u Crnoj Gori, parlamentarnu većinu na okupu. Dali ste upustva povodom govora mržnje, međutim neki predmeti koji se tiču Gornjeg Zaostra još su u izviđaju, nemamo informaciju dokle je sa tim, niti na poruke i govore mržnje koji se tamo čuo, kao ni o postupanju tužilaštvu u odnosu na nelegalnu gradnju konaka SPC u Tivtu na državnom zemljištu. Da li je Tužilaštvo postupalo u tom slučaju? Živimo suludo vrijeme, gdje je crkva iznad države, a crkveni velikodostojnici upozoravaju političare i čelnike institucija "Mi smo vam dali pozicije i moć, mi možemo to da vam uzmemo". Da ne pričamo o "suicidnoj" političkoj avanturi predsjednika države koji kaže da je Amfilohije zaslužan za demokratizaciju Crne Gore - naveo je Nikolić. &nbsp;
On je ukazao na nedavno istraživanju o padu povjerenja u tužilaštvo što ga, kako kaže, ne iznenađuje.
- Smatram da je rad tužilaštva selektivan. Ja bih osnovano mogao da pitam zašto se u SDT-u vrši selekcija u odnosu na određen broj predmeta. Šta je sa predmetima koji su aktuelni nakon 2020. godine, ima li tu što novo osim da su u fazi izviđaja &nbsp;- upitao je Nikolić.
Osnovni deficiti, naglašava on, su nedostatak dobre komunikacije i dobre i volje i sumnja da je tužilaštvo selektivno.
<h2>Marković: Ne postupamo u odnosu na političke subjekte, profesije, grupacije</h2>
Marković je odgovorio da Državnom tužilaštvu nijesu potrebni mediji i Skupština da bi bili transparentni i dostupni javnosti.
- Morate da razumijete funkciju Tužilaštva i koja su zakonska ograničenja. Nije moguće da se daju sve informacije iz postupka. Tužilaštvo radi kroz krivični postupak i optuženja i odnogov na to daje sud - rekao je Marković.
On je rekao i da ima neutralno istraživanje OEBS-a iz oktobra 2024. godine koje navodi da povjerenje građana raste u odnosu na sva tužilaštva.
- Ne bih se začudio i da informacije iz tog istraživanja imaju tačnosti jer je tolika povika na tužilaštvo u posljednjoj godini, tolike kritike koje prevashodno dolaze iz politike... Ja to razumijem na jedan način, isti osnov i način zbog &nbsp;kojih se nijesmo pojavili na određena saslušanja - postoji potreba da se izvrpi pritisak na tužilaštvo i prikaže se negativno - stava je VDT, poručujući da će nastaviti da gradi povjerenje u direktnoj komunikaciji sa građanima.
On je kazao i da on ne tumači Ustav, već da ga primjenjuje.
- Postavlja se pitanje na koji način smo samostalni i nezavisni kad možete za bilo koji predmet da nas pozovete i preispitujete kako smo i zbog čega donijeli pojedine odluke. Zar Vam se to ne čini kao povreda smostalnosti i nezavisnosti - pitao je Marković.
On je rekao i da Tužilaštvo ne postupa u odnosu na političke subjekte, profesije, pojedina lica i grupacije.
- Tužilaštvo je u tom smislu slijepo. Gleda isključivo ono što je u spisima predmeta, što su činjenice i zakonske norme. Ne zanima nas da li je neko pripadnik vjerske zajednice, političke partije ili neke druge grupacije. Mogu da razumijem da određeni postupci imaju političku konotaciju, mi to ne možemo da izbjegnemo - kazao je Marković.
On je kazao da neće govoriti o konkretnim predmetima jer, kako navodi, za to nema pravo. Uputio je Nikolića da kao politička partija postave pitanje postupajućem tužilaštva koje može da im da informacije o konkretnim predmetima.
- Na taj način vrijeđam osnovne principe krivičnog postupka u odnosu na te predmete. Svaki postupak će imati svoj epilog, na ovoj ili onaj način - poručio je Marković.
On je poručio da se prema predmetima neće odnositi na osnovu očekivanja bilo koga.
<h2>Nikolić: SPC iznad zakona i države</h2>
Nikolić je kazao da je Marković bio obavezan da kaže da li je pokrenut postupak u Tivtu povodom nelegalne izgradnje konaka SPC na državnom zemljištu bez građevinske dozvole.
- Ako vi kao VDT nemate tu informaciju, odgovor mi je jasna - nije pokrenut postupak. Tvrdim da je ovdje SPC iznad zakona i države Crne Gore, a tome najbolje svjedoči situacija u Gornjem zaostru oko nelegalne instalacije spomenika Pavlu Đurišiću. Spomenik "bježi" po Crnoj Gori, ne mogu da ga "privedu" ni policija, ni tužilaštvo - konstatovao je Nikolić.
Dodao je i da vidi udruženu akciju tužilaštva i parlamentarne većine u pokretanju vetinga u sudstvu.
- Sad se želi uspostaviti politička kontrola nad sudstvom, da bi optužnice kreirane u tužilaštvu imale svoje efektuiranje i u okviru odluka sudova. Ta akcija dominantno se izvodi kroz izvedbu parlamentarne većine. Oni nam najavljuju formiranje nekog specijalnog suda i akciju vetinga kroz koje će se riješiti "prljavih sudija", kao da ne postoji tužilaštvo - istakao je poslanik DPS-a.
<h2>"Značajan skok privremeno oduzete imovine"</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da će podržati izvještaj o radu Državnog tužilaštva "cijeneći doprinos SDT-a u rasvjetljavanju i otkrivanju kompleksnih krivičnih djela".
On je pitao Markovića koje konkretne mjere je Tužilaštvo preduzelo ili planira da preduzme radi povećanja efikasnosti finansijskih istraga i unapređenja rezultat u oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine.
Marković je odgovorio da rezultati u prvpj polovini ove godine pokazuje značajni skok privremeno oduzete imovine stečene kriminalnom djelatnošću u odnosu na 2024.
- Prošle i ove godine preduzeli smo sistemske mjere koje treba da unaprijede finansijske istrage - naveo je Marković.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović smatra da tužilaštvo mora bolje da radi, te da su Marković i Novović morali da dođu na kontrolno saslušanje povodom slučaja "Telekom".
<h2>U planu aneks sporazuma sa Hrvatskom sa aspekta reciprociteta</h2>
Vučurović pitao je da li može doći do revizije sporazuma sa Hrvatskom, po pitanju logora Lora. Takođe, zanimalo ga je kako ocjenjuje saradnju sa sudstvom, navodeći da sudovi oslobađaju mnoge ljude osumnjičene za najteža krivična djela.
Marković je odgovorio da je poslao inicijativu Hrvatskoj i usaglasili da naprave aneks sporazuma i potpisati ga sa aspekta reciprociteta.
- Taj međutužilački sporazum nema snagu koja ograničava međunarodne sporazume i ugovore. To je vrsta tehničkog sporazuma o kvalitetnijoj saradnji i komunikaciji između nas. Imao je anomaliju koju zajedno sa kolegama iz Hrvatske želimo da ispravimo i mogu da kažem da je saradnja odlična. Revidirali smo sve sporazume i predložili Hrvatskoj sporazum u pogledu saradnje u odnosu na žrtve, oštećene i svjedoke ratnih zločina, da bi napravili iste uslove i stekli povjerenje između države Crne Gore i Hrvatske. Da bi bili uvjereni da kad dođu da svjedoče u Crnoj Gori imati istu zaštitu i status kao u matičnoj zemlji - kazao je Marković.
Što se tiče drugog pitanja, Marković je rekao da, kad god smatraju da je sud radio protiv zakonu i povrijedio ga, podnose zahtjev za zaštitu zakonitosti.
- Mislim da smo u 2024, ali i u ovoj dokazali da su naši stavovi ispravni. Upravo Vrhovni sud usvaja naše zahtjeve o zaštiti zakonitosti - kazao je Marković.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović kazao je da će ta stranka biti uzdržana po pitanju godišnjeg tužilačkog izvještaja. Konstatovao je da brojni slučajevi ratnih zločina ostaju neriješeni, te da rezultati po tom pitanju moraju biti vidljiviji.
Marković ne dijeli mišljenje Ćorovića i kaže da se u segmentu procesuiranja ratnih zločina uradilo mnogo.
<h2>"Ne proceuiramo po osnovu očekivanja"</h2>
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović kazao je da Demokratska narodna partije (DNP) iz koje dolazi smatra da Državno tužilaštvo nije pročišćeno ni u približnoj mjeri u kojoj je potrebno da bi obezbijedili efikasnost i nezavisnost u radu.
- Treba da se posvetite ovoj vrsti oslobađanja, umjesto namjeri da se oslobodite obaveze i odgovornosti da polažete račune Skupštini Crne Gore - naveo je Bojović.
Stoga, pitao je Markovića da li je ispitivao slučajeve odbačenih optužnica i da li će takve "fingirane optužnice" biti povodom da preispitivanje rada tužilaca i eventualno pokretanje disciplinskim postupaka i podnošenje krivičnih prijava.
Bojović pita gdje je iznešeno stotine milijardi eura koje su, kako je rekao, "opljačkane od građana Crne Gore u prethodnim decenijama".
- Takođe, pitam imate li ovlašćenje da pokrenete postupak protiv Mila Đukanovića, posevno imajući u vidu zastaru afere "Telekom", i ne samo tog slučaja - naveo je Bojović.
Pitao je da li ej izvršena revizija rada predmeta i tužilaca koji su ih formirali, a koji su optuženi za najteža krivična djela koja se tiču organizovanja kriminalnih grupa, saradnje sa OKG i grube zloupotrebe službenog položaja.
- Ne samo da nijeste izvršili reviziju već ste u slučaju montiranog "državnog udara" učinili sve da te predmete održite živim, zaključno sa tim da ste žalili na oslobađajuću presudu - stava je Bojović.
Marković je odgovorio da nema paušalnih ocjena u odnosu na bilo kog tužioca, već da postoji procedura kako se utvrđje odgovornost ako postoji osnova za to.
- Morate da napravite razliku između krivične i disciplinske odgovornosti, ocjenjivanja rada tužilaca i etičke odgovornosti. Mimo zakonskih normi, sigurno se neće pokretati postupci u odnosu na bilo kog. Od 200. godine do danas Državno tužilaštvo je napustilo blizu 55 državnih tužilaca, a trenutno ih imamo 110. Te aspekte treba imati u vidu preispitivanja "ko ili ne" - naveo je Marković.
Kad se god nađe osnov za pokretanje diciplinskog postupka, on će se, tvrdi Marković, sprovesti.
- Mi nemamo problem da procesuiramo državne tužioce kad god za to postoje jasni dokazi uz punu pretpostavku nevinosti - rekao je Marković.
I Tužilaštvo se, ističe on, zanima gdje je novac iznešen iz Crne Gore.
Marković je ponovio da ne personifikuju, niti postupaju sa polazne tačke očekivanja bilo koga da bude procesuiran, već prema dokazima i zakonskih odredbi...
- Mislim da to pokazujemo i da je to osnovni pokazatelj neselektivnosti i nezavisnosti postupanja tužilaštva. Ko god bude izvršio krivično djelo, a za to postoje dokazi, Tužilaštvo će ga procesuirati i obratno - poručio je Marković.&nbsp;

Tamara Klikovac

Nikolić: Nema tužioca koji bi pokrenuo postupak protiv velikodostojnika SPC; Marković: Ne zanima nas da li je neko pripadnik vjerske zajednice, svaki postupak dobiće epilog

Posthumna dodjela najvišeg državnog ordena i podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću nastavak je istorijskog revizionizma i ima za cilj da zamaskira istinu o katastrofalnom petogodišnjem upravljanju Crnom Gorom ocijenio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
 - Vlast koja je formirana pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, izgubila je svaki autoritet, i sad joj je palo na pamet da iskoristi lik Amfilohija Radovića kako bi skrenuli fokus sa svoje nesposobnosti i ključnih problema koji opterećuju društvo - rekao je Nikolić Agenciji Mina.
 On je dodao da se vlast dodvora biračkom tijelu, jer vjeruju da je i dalje politički unosno klanjati se kultu Amfilohija Radovića, iako, kako je naveo, sami da je njegovo nasljedje kontroverzno i neprihvatljivo. 
 - Umesto da jačaju zajedništvo u državi, predsjednik Crne Gore i vlada Crne Gore opredijelili su se da normalizuju ekstremni nacionalizam i produbljuju podjele. To je loša poruka za sve ljude gradjanskog usmjerenja - kazao je Nikolić.
 On je rekao da je Amfilohije, dok je bio živ, bio kritikovan zbog ksenofobičnih, homofobnih i nacionalističkih izjava, a posebno zbog toga što je podržavao velikodržavnu ratnu politiku devedesetih, negirao genocid u Srebrenici i što je slavio ratne zločince.
 - Međutim, apsurd današnje Crne Gore je da najviši crnogorski državni orden i spomenik, treba da dobije neko ko je negirao Crnogorce kao naciju - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Orden i spomenik Amfilohiju za dodvoravanje biračima

Komisija za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac nije zasijedala od 2020. godine - izjavila je minstarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini Crne Gore tvrdeći da to tijelo nije radilo svoj posao.
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić ranije.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcdnk-naprasno-iskljuceno-iz-komisije-za-dodjelu-statusa-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-proces-neregularan-i-jer-nijesu-radili-u-punom-sastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje - tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.
- Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine - trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status - navela je Vujović.
Komisija se, kaže, sastajala tri puta.
- Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja - tvrdi Vujović.
Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.
Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 - digitalno društvo i mediji.
<h2>„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“</h2>
U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.
- Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju - da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti - navela je Vujović.
Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.
<h2>Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.</h2>
Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? - upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.
Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.
- A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite - dodao je Nikolić.
<h2>Neodgovorni odnos i devastacija baštine</h2>
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.
- U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu – istakao je Huter.
Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.
- Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi – ocijenio je Huter.
On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.
- Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika - upitao je on ministarku Vujović.
<h2>Vujović: Promptno smo reagovali</h2>
Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.
- Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu - istakla je ona.
Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.
Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.
- Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku - tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka? - upitao je on.
Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.
- Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu - dodala je Vujović.

Vujović: Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku na trećoj sjednici nije iskazao sumnju u regularnost ili problematizovao glasanje

Jasmina Beharovic

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Na izjavu šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrije Nikolića danas je reagovao poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Podsjetimo, Nikolić je na sjednici Skupštine na Cetinju poručio kako im pojedini poslanici više nijesu samo politički protivnici, već i lični neprijatelji.
- Zna se da ovo nijesu riječi Andrije Nikolića. Ovo je poruka šefa nad šefovima. Nikolić je samo glasnik, prenosilac naredbe, ništa više- naveo je on.
Kako je dodao Leković, kad neko tako govori, jasno je da se ne obraća političkim protivnicima.
- Nego se obraća onima koje doživljava kao prijetnju sopstvenoj moći. Ćeraćemo se još- dodao je.

Leković o izjavi Nikolića: Ovo nijesu njegove riječi, ovo je poruka šefa nad šefovima

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ocijenio je da je sa aktuelnom vlašću sigurno da Crna Gora počinje da bude država na ivici elementarne funkcionalnosti njenih institucija, te da su predstavnici parlamentarne većine najodgovorniji za ustavnu krizu.
- Zato i što odgovornost doživljavate kao partijski plijen i zato što danas razgovaramo o tome iz koje partijske kvote treba da dođe određeni kandidat - istakao je Nikolić na sjednici Ustavnog odbora na čijem dnevnom redu je izbor dvoje sudija Ustavnog suda.
On je konstatovao da se parlamentarna većina poslije 15 mjeseci sjetila da krene dalje - i to jer dolazi Ursula fon der Lajen, pa treba reći da je pokrenuta inicijativa za popunu Ustavnog suda.&nbsp;
- Ustavni sud je već u krizi jer već funkcioniše na ivici kvoruma i već teško može da donosi odluku. Od sedam sudija imamo četvoro aktivnih, a od toga jedna do kraja godine treba da ode u penziju. Kad se to desi - biće kolaps institucionalni u Crnoj Gori jer je Ustavni sud skoro pa posebna grana vlasti. On je kontrolor svih grana vlasti.
Aktuelna ustavna kriza ima, kako je ustvrdio, svoje korijene još od ljeta prošle godine.
- Prvo je sudija Milorad Gogić stekao uslove za penziju, prije petnaestak mjeseci, i Skupština od tada nije izabrala sudiju umjesto njega. Pa je onda u decembru prošle godine parlamentarna većina penzionisala sutkinju Draganu Đuranović i dodatno podstakla ustavnu krizu koja do dan danas nije riješena. Došlo je do blokade parlamenta od opozicije i stav opozicije je potvrđen i u mišljenju Venecijanske komisije i u stavovima koje je saopštila Evropska komisija. Venecijanska komisija je rekla da je Skupština bila dužna da poštuje proceduru prilikom penzionisanja sudije Ustavnog suda. Onda smo stavili potpis na dogovor, zajedno sa predsjednikom Vlade Milojkom Spajićem i šefom delegacije EU Johanom Satlerom i svako je preuzeo svoju obavezu. Prva je bila da se ispoštuju preporuke Venecijanske komisije. Do dan danas nijeste pokazali ni odgovornost i ni spremnost da ispravite ono što ste zakomplikovali u proceduri penzionisanja sutkinje Đuranović - naveo je Nikolić.
Građani, podvlači on, bi trebalo da znaju da se bez Ustavnog suda ne mogu primjenjivati ni zakoni niti da se može provjeravati ustavnost određenih zakona - što znači da je ugroženo i njihovo funkcionisanje.
- Naše očekivanje je da i Delegacija EU, koja je posredovala u ovom dogovoru, preuzme svoj dio odgovornosti jer je ođe na probi i njen autoritet. Neko se na nešto obavezao svojim potpisom, a taj neko još ne sprovodi ono što je njegova obaveza. Tu prije svega mislim na premijera (Milojka Spajića) i parlamentarnu većinu - koji ovom Odboru trebaju da vrate stanje na početak - odnosno penzionisanu sutkinju Draganu Đuranović na posao i da u regularnim procedurama nastavimo dalje da realizujemo preporuke Venecijanske komisije koje se, između ostalog, odnose i na jasnije pozicioniranje normi u Zakonima PIO i Zakonu o radu kada je riječ o penzionisanju sudija Ustavnog suda - istakao je Nikolić.
Što god politički mislili, neodgovornim i nezakonitim odnosom prema inicijativi predsjednika države Jakova Milatovića, imaju, kako je rekao, obavezu da održe sjednicu i da se izjasne o kandidatima koje je predložio.
- A ne da zaustavljate procedure jer vam to politički odgovara. Ovo nije poštovanje procedura - dodao je Nikolić.
Konstatovao je da opozicija nije dobila nikakav poziv na dijalog o izboru dvoje sudija Ustavnog suda.
- Nema poziva na dijalog. Ja sam šef poslaničkog kluba i trebalo bi da znam da postoji neki pisani trag ili neformalna inicijativa da se porazgovara na ovu temu. Toga nema - naveo je on.
Ovo je, kaže, simulacija demokratije.
- U kojoj vi iza zavjese pregovarate o vašim partijskim interesima jer imate dovoljno gabaritnu parlamentarnu većinu da vam opozicija nije potrebna - dodao je Nikolić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.6086%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fadrovic-neko-od-bosnjaka-mora-da-bude-sudija-ustavnog-suda-necemo-podrzati-nikakvo-rjesenje-koje-ne-ukljucuje-nekoga-iz-nase-nacionalne-zajednice&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Nikolić: Sjetili ste se da dolazi Ursula fon der Lajen, pa treba reći da je pokrenuta inicijativa za popunu Ustavnog suda

Poljska vlada odobrila je nacrt budžeta za narednu godinu kojim se izdaci za odbranu povećavaju na 4,8 odsto odsto BDP-a, što je znatno više nego kod većine članica NATO-a.
- Živimo u najopasnijim vremenima od kraja Drugog svjetskog rata. Svako od nas mora imati vještine, znanje i praktične sposobnosti da se nosi s krizom- rekao je poljski ministar odbrane Vladislav Kosinjak-Kamiš, predstavljajući program osmišljen da poveća otpornost civila i do 2027. obuči 400.000 građana. Program je dobrovoljan i otvoren za sve – od školaraca do penzionera, a uključuje obilazak skloništa, upotrebu plinskih maski i vježbe paljenja vatre.
Poljska je, zbog svog geografskog položaja u središtu Evrope, posebno ranjiva na napade. Invazija Ukrajine 2022. i ovogodišnji incidenti povezani s ruskim obavještajcima, uključujući uništenje željezničke pruge, dodatno su povećali uzbunu u zemlji.
&nbsp;- Mirna vremena su nažalost prošla. Čitam novine i analize obavještajnih zajednica koje govore da u narednih nekoliko godina možemo očekivati potpunu invaziju. Nadam se da neće- rekao je brigadni general Roman Brudlo, zapovjednik 9. oklopne konjičke brigade.
Kapetan Karol Frankovski, koji radi u komunikacijama brigade, opisao je iskustvo s NATO-ovih vježbi u Njemačkoj, simulirajući hibridni napad i koordinaciju s lokalnim stanovništvom. Jedna od ruskih hibridnih taktika, navode vojni zvaničnici, jeste podsticanje ilegalnih migracija na granicama. Brigade pomažu graničarima u otkrivanju osoba koje pokušavaju ući u Poljsku iz Bjelorusije, uključujući i slučajeve potencijalnih špijuna.
Vlada planira izgradnju novog „istočnog štita“ duž cijele granice s Bjelorusijom i Kalinjingradom, uključujući rovove, utvrde i GPS tornjeve za zaštitu od dronova. Novi objekti moraju imati i skloništa od bombi, dok se stara skloništa obnavljaju.
U gradiću Goldap, blizu granice s Kalinjingradom, mještani kažu da su mirni uprkos prijetnji Rusije.
- Strateški nas neće ciljati. Zaštićeni smo jer smo u NATO-u i ne vjerujem da bi nas napali iznenada kao Ukrajinu- navodi 15-godišnjakinja koja planira vojnu karijeru.

Poljska jača odbranu: U planu uvećanje vojnog budžeta i izgradnja ''istočnog štita'' duž granice sa Bejlorusijom i Kalinjingradom

Hrvatsko-bosanski književnik Miljenko Jergović dobitnik je Lajpciške književne nagrade za evropsko razumijevanje za 2026, javila je danas agencija dpa.
Jergović je nagrađen za zbirku priča Trojica za Kartal: Sarajevski Marlboro remastered.
Zbirka je na njemačkom objavljena ove godine, saopštio je Lajpciški sajam knjiga.
Autor, prema riječima žirija, „sa velikom istrajnošću ispituje pukotine u istoriji Zapadnog Balkana“.
Nagrada za knjigu iznosi 20.000 evra. Biće uručena 18. marta na otvaranju Lajpciškog sajma knjiga.
Miljenko Jergović je rođen 1966. godine u Sarajevu, a od 1993. živi u Zagrebu.

Miljenko Jergović dobitnik nagrade Lajpciškog sajma knjiga

Učenica devetog razreda Osnovne škole "Vuko Jovović" iz Danilovgrada Jana Brajović osvojila je prvo mjesto na likovnom konkursu "Crna Gora bez korupcije", drugo mjesto usvojila je učenica devetog razreda Osnovne škole "Dašo Pavičić" iz Herceg Novog Sofia Stepchenko, dok je treće mjesto osvojio učenik osmog razreda Osnovne škole "Štampar Makarije" iz Podgorice Ognjen Andrić - saopšteno je iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Cilj konkursa je, kako navode u saopštenju, bio je da se kroz kreativni likovni izraz učenici podstaknu na razmišljanje o štetnim posljedicama korupcije, kao i o značaju etičnog i odgovornog ponašanja u društvu.
- Na konkurs je pristiglo 220 likovnih radova učenika iz 34 osnovne škole, a prvih dvanaest nagrađenih i odabranih radova biće uvršteno u kalendar Agencije za sprečavanje korupcije za 2026. godinu - istaknuto je u saopštenju.
Pored nagrađenih radova, komisija je izdvojila i devet učeničkih radova koji su se posebno istakli kreativnošću, originalnim likovnim rješenjima i interesantnim idejama:
Mia Barjaktarović, VIII-1, OŠ „Kekec“, Bar;
Ognjen Jelovac, IX-1, OŠ „Ristan Pavlović“, Pljevlja;
Ina Bojanić, VIII-3, OŠ „Pavle Rovinski“, Podgorica;
Tara Nikolić, VIII-7, OŠ „Drago Milović“, Tivat;
Dara Mićković, IX-5, OŠ „Oktoih“, Podgorica;
Lena Macanović, IX-3, OŠ „Luka Simonović“, Nikšić;
Jovana Dragićević, IX-3, OŠ „Luka Simonović“, Nikšić;
Meliha Hot, IX-1, OŠ „25. maj“, Rožaje;
Biljana Kovačević, IX-1, OŠ „Vuk Karadžić“, Berane.
- Stručnu komisiju činili su Nina Sekulović iz Agencije za sprečavanje korupcije, Borjan Radović iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija i akademska slikarka Gordana Trebješanin. Prilikom vrednovanja radova, komisija je posebno cijenila originalnost, autentičnost i kvalitet umjetničkog odgovora na zadatu temu - navodi se u saopštenju.
Agencija za sprečavanje korupcije i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija nastavljaju da, kroz zajedničke aktivnosti, snaže svijest mladih o društvenoj odgovornosti, etičkim principima, transparentnosti i integritetu.&nbsp;
- Slične inicijative biće realizovane i u narednom periodu kroz edukativne programe, radionice i kontinuiranu saradnju sa obrazovnim ustanovama - najavili su iz ASK-a.

Brajović, Stepchenko i Andrić nagrađeni za najbolje radove na likovnom konkursu "Crna Gora bez korupcije"

Djeca u Crnoj Gori sve ranije koriste internet i društvene mreže, a istovremeno su sve izloženija digitalnom nasilju, štetnim sadržajima i manipulativnim materijalima koje proizvodi vještačka inteligencija, saopštila je poslanica SNP-a Slađana Kaluđerović.
Prema podacima na koje se poziva, 73 odsto djece uzrasta od 9 do 15 godina ima profil na društvenim mrežama, 41 odsto je vidjelo uznemirujući sadržaj, dok je 32 odsto doživjelo neki oblik digitalnog nasilja. Kaluđerović smatra da ovi podaci zahtijevaju hitnu reakciju države.
Ona je najavila da će uskoro u skupštinsku proceduru predati Predlog zakona o zaštiti djece u digitalnom okruženju, kojim bi Crna Gora postala prva država na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika, u skladu sa EU Child Safety Standard 2024–2027 i Rezolucijom Evropskog parlamenta 2025/2060(INI).
Predloženi zakon uvodi, kako je istakla, niz mjera, među kojima su zabrana korišćenja društvenih mreža za djecu mlađu od 13 godina, obavezna provjera starosti i roditeljska verifikacija za djecu od 13 do 16 godina, primjena safe-by-design i privacy-by-default standarda, zabrana deepfake, manipulativnih i seksualizovanih sadržaja usmjerenih prema maloljetnicima, regulisanje algoritama kako bi se spriječila manipulacija djecom, obavezni programi digitalne pismenosti za djecu, roditelje i nastavnike i kazne do 10 odsto globalnog prihoda za platforme koje prekrše obaveze.
Kaluđerović je istakla da je u izradi zakonskih rješenja značajno doprinijela saradnja sa stručnjacima iz oblasti digitalne bezbjednosti, posebno ističući doprinos Žane Mihaljević, koja je, kako navodi, kroz iskustvo u evropskoj praksi zaštite djece dala konkretne i ključne preporuke.
Za punu primjenu novih pravila, prema njenim riječima, biće potrebne izmjene niza propisa — od zakona o medijima, elektronskim komunikacijama i zaštiti podataka, do zakona iz oblasti obrazovanja, informacione bezbjednosti i Krivičnog zakonika.
- Naša djeca moraju imati internet kao mjesto učenja, igre i komunikacije, ali nikada izvor opasnosti ili štetnog sadržaja - poručila je Kaluđerović, naglašavajući da predloženi zakon predstavlja odlučan korak ka stvaranju bezbjednijeg digitalnog okruženja.
Zaključila je da ostvarivanje ovih ciljeva zahtijeva koordinisano djelovanje škola, roditelja, psihologa, IT stručnjaka, ministarstava i svih institucija koje rade sa djecom, jer se samo zajedničkim radom može obezbijediti da mališani odrastaju u sigurnom digitalnom prostoru.

Kaluđerović: Crna Gora postaje prva zemlja na Zapadnom Balkanu koja uvodi najstrože evropske standarde zaštite maloljetnika na internetu

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Tag: andrija-nikolic