Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić je, komentarišući to što je Uprava policije podnijela prekršajne prijave protiv 35 osoba zbog protesta protiv ovogodišnje odluke o dodjeli Trinaestojulske nagrade, kazao da se ne može zaustaviti otopor fašizaciji i primitivizmu u društvu.
- Uprava policije je prije nekoliko dana obavijestila javnost da je podnijela 35 prekršajnih prijava protiv ljudi koji su u julu protestovali ispred Vile Gorice zbog dodjele Trinaestojulske nagrade. Taj protest je bio potpuno opravdan. Ljudi su se pobunili i na to su imali potpuno pravo jer je obesmišljena kultura, poniženo najviše državno priznanje da bi se promovisao šovinizam - rekao je Nikolić danas u Skupštini.
On je istakao da se sprejem i suzavcem nijesu prskali ljudi koji su bili u narodnim patrolama kada se "valjao" šovinizam i ksenofobija na ulicama Podgorice i prijetilo Turcima povicima "Ubij, zakolji da Turčin ne postoji".
- Mislim da su država i njene institucije, prije svih Uprava policije, ljudima koje su stavili na optuženičku klubu ukazali i priznanje i čast. Pošto sam bio na protestu, žao mi je što nisam među tih 35 koji će prekršajno odgovarati. Svima ostalima država šalje poruku da ne misle svojom glavom, da nemaju kritičku misao i da će završiti na optuženičkoj klupi ukoliko ne prihvate sistem vrijednosti i laureate koje nameće ova nova vlast - naglasio je Nikolić.
Poručio je institucijama koje, kako kaže, sprovode diktate da koliko god zastrašivali i prijetili zloupotrebom represivnog aparata, ne mogu zaustaviti otpor fašizaciji duštva i primitivizmu.
- Svi koliko nas ima ćemo biti na ulicama - poručio je Nikolić.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Ne može se zaustaviti otpor fašizaciji i primitivizmu u društvu, svi koliko nas bićemo na ulicama

Najlakši put Crne Gore do Evropske unije (EU) je da premijer Milojko Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027. godine, a da Demokratska partija socijalista (DPS) ostane u opoziciji, smatra šef Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić.
Predsjednik poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić ocijenio je ranije da su male šanse da Crna Gora zatvori sva pregovaračka poglavlja do kraja naredne godine, ukoliko aktuelna Vlada opstane&nbsp;
Čarapić je u reagovanju objavljenom na mreži Iks naveo da je DPS preuzeo narativ koji je začeo “nezavisni” civilni sektor.
- A to je da će ulazak Crne Gore u EU 2028. godine sačekati novu Vladu koja se mora birati iz razloga što su izbori 2027. godine. Fantastična teza koja je potpuno tačna - kazao je Čarapić.&nbsp;
Takođe je, kako je naveo, tačno da će aktuelna Vlada i većina zatvoriti sva poglavlja sa EU do kraja 2026. godine.
- Doduše, ne zahvaljujući čudima, nego vrijednom radu - dodao je Čarapić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, ono što Nikolić izbjegava da kaže je da će upravo onaj ko zatvori pregovore biti onaj u koga se najviše vjeruje.
- Što znači da je najlakši put do EU da Milojko Spajić vodi Vladu Crne Gore i nakon izbora 2027. godine, a da se DPS i dalje zakuje za opozicione klupe - precizirao je Čarapić.&nbsp;
On je kazao da je vrlo lako nacrtati optimalni scenario za narednih pet godina.
- I vrlo mi je drago što je u toj slici PES i dalje na vrhu, a DPS i dalje na dnu (što vide i njihovi članovi, počev od poslanika) - dodao je Čarapić.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Čarapić: Najlakši put do EU je da Spajić vodi Vladu i nakon izbora 2027.

Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Skupština Crne Gore izabrala je danas Sekulu Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta (TS).
Ivan Vuković iz DPS-a danas je podvukao da se politika u Crnoj Gori svela na najprizemniju i najprimitivniju političku trgovinu.&nbsp;
Kazao je da nikada neće biti dio te priče.
Lider DNP Milan Knežević je kazao da mu je enigma da li opozicija želi da se izaberu ova dva kandidata.
"Ronite suze za CBCG i Irenom Radović a htjeli ste da je zapalite kao Jovanku Orleanku. Mi smo glasali kada ste Irenu Radović htjeli da zapalite usred Skupštine", poručio je on.
Nastavio je Knežević u svom maniru, rekavši kako u kasnim večernjim satima radi i bdi nad &nbsp;evropskom budućnošću Crne Gore.&nbsp;
"Vas je Drita Lola najbolje skenirala. Ako je zainteresovana za pravi politički angažman, vrata DNP su joj otvorena", naveo je on.&nbsp;
Poslanik Boris Mugoša mu je kazao da je glasao za izbor za guvernerku CBCG.&nbsp;
Istakao je da on nije vršio pritisak na guvernerku CBCG koga će predložiti za viceguvernere, kao što to radi parlamentarna većina.&nbsp;
Ukazao je da sve što ne valja u izvještaju EK je rezultat parlamentarne većine.&nbsp;
Knežević je kazao da je većina najbolja parlamentarna većina od sticanja nezavisnosti.&nbsp;
TROJANSKI KONJ
Za riječ se javio i Andrija Nikolić iz DPS.&nbsp;
Ukazao je da je poruka Marte Kos o "trojanskom konju" &nbsp;Rusije, adresirana, odnosno upućena Kneževiću i Mandiću. a
Upozorio da su oni spremni da se mnogo toga odreknu zvog fotelja, kao što su to učinili sa Kosovom.
Knežević mu je odgovorio da oni koji misle da su on i Mandić trojanski konji su obični magarci i treba da njaču.&nbsp;
Izabrani člabovi TS
Skupština je izabrala Sekulu Raičevića, Veselina Šćepanovića i Sanju Radulović za članove Tužilačkog savjeta.&nbsp;
Opasna opaska Mandića
Sa ovom većibom bi mogli promijeniti i Ustav, kazao je predsjednik Skupštine Andrija Mandić tokom glasanja.
"Neko namjerno, posebno iz parlamentarne većine, kreirao atmosferu u kojoj će institucije završiti u određenoj blokadi"
Poslanik DPS Andrija Nikolić istakao je da ta partija i pored ljudskih i profeisonalnih kvaliteta nekih kandidata, ne može konstruktivno participirati u procesu izbora članova Tužilačkog savjeta.&nbsp;
Podsjetimo, na dnevnom redu Skupštine Crne Gore je izbor dva člana Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika koji nijesu advokati. Za te funkcije kandidovani su Veselin Šćepanović i Sekule Raičević.
"Ovdje djeluje da je neko namjerno, posebno iz parlamentarne većine, kreirao atmosferu u kojoj će institucije završiti u određenoj blokadi. To traje dugi niz mjeseci i u Ustavnom sudu i u Tužilačkom savjetu. Da ne bi bilo adekvatnog nadzora nad onim što radi sudska grana vlasti. Ali ono što više brine od toga jeste način na koji se danas upravlja Crnom GOrom", istakao je Nikolić.
Poslanik PES Vasilije Čarapić danas je kazao je da javno povjerenje je značajno za bilo koju funkciju u pravosuđu &nbsp;da budu rezistentni na pritiske.&nbsp;
"Zato je nama u PES integritet ono što je značajno i kvalitet broj jedan za nosioce funkcija. Kada se ima integritet onda će taj neko kvalitetno obavljati funkciju" naveo je on.
Naveo je da dok ne dobijemo pojedince sa integritetom u tim institucijama, nećemo imati ni kvalitetne institucije. Jer, kako kaže, samo ljudi sa integritetom mogu da se odupru pritiscima.
'Ova tri kandidata nijesu povezana ni sa jednim političkim subjektom. Moramo otvoriti temu povjerenja u sve institucije sistema. Imamo sudove koji oslobađaju one koji su priznali krivčna djela", kazao je on i dodao da se to mora promijeniti prije nego Crna Gora uđe u EU.&nbsp;
NOVA POSLANICA DPS
Nela Vukčević Savković biće nova poslanica DPS, nakon što je Drita Lola podnijela oatavku.&nbsp;
To je konstatovano na današnjoj sjednici Skupštine.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 47.7534%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdizdarevic-slab-odziv-pokazuje-manjak-povjerenja-u-sistem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Skupština izabrala Raičević, Šćepanović i Radulović za članove Tužilačkog savjeta

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da bi, da je na mjestu vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića podnio bi ostavku nakon današnjih dešavanja u Skupštini i salve uvreda koje su mu upućene iz dijela parlamentarne većine.
Nikolić smatra da je ono što se danas dogodilo u Skupštini, prilikom rasprave o Izvještaju o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva, za 2024, posljedica prljave političke trgovine koja prethodila izboru VDT-a.&nbsp;
- Mislim na ono što nam je prvo potvrdio Milan Knežević, pa predsjednik Skupštine Andrija Mandić kada su rekli da su lično prisustvovali sastancima u Vladi đe se dogovarao aranžman na osnovu kojeg će Milorad Marković postati VDT. Mandić je rekao da je on bio taj koji je bio presudan, kod koga su se deponovala određena obećanja da bi Marković bio izabran za VDT. Reagovao sam u parlamentu pokušavajući da zaštitim dostojanstvo Marković, u trenutku kad mu Mandić proziva mrtvog oca, smatrajući da to nije ljudski, ni korektno. Da sam bio na mjestu Markovića, da sam u parlamentu izabran sa 61 glasom za, da na današnji dan trpim salve uvreda od parlamentarne većine koja ga je izabrala na to mjesto, dana ne bih ostao na tom mjestu. Ta podrška je došla na ispod 41 poslanika - rekao je Nikolić u emisiji "Načisto" na TV Vijesti.
Kazao je da je saopštio Mandiću da je licemjerno da on poziva Markovića da podnese ostavku, već treba da pokrene proceduru za njegovu smjenu.
<h2>Nije bilo poziva za davanje izjave</h2>
Komentarišući posljednju akciju Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), Nikolić je rekao da se u DPS-u nijesu referisali na hapšenje Aleksandra Mijajlovića nego na ono što je nastupilo kao posljedica.&nbsp;
- A to je pokušaj političke difamacije jednog broja ljudi iz DPS-a koji pripadaju novoj političkoj generaciji. Uglavnom smo se referisali na to. Čini nam se da ovo tužilaštvo vaga kada će, u odnosu na određene političke okolnosti, pokrenuti određene postupke - kazao je Nikolić.
DPS brine, ističe on, što tužilaštvo vaga kada će da pokrene određene procese. Kazao je i da nema informaciju da se je upućen poziv funkcionerima njegove partije za davanje izjave u SDT-u povodom ovog slučaja.
- Ovaj slučaj je pokrenut jer se vidi da DPS nezaustavljivo raste i da onda uporedo da slučajem protiv Mijajlovića polako "okrznemo" i dio nove rukovodeće strukture DPS-a. Ni Aco Mijallović ni bilo koji biznismen ne donosi odluke u DPS-u. Odluke donosi novo rukovodstvo DPS-a i tačka. Aco Mijajlović nije uticao niti može da utiče na odluke DPS-a - ustvrdio je Nikolić, dodajući da se slično desilo sa slučajem "Stanovi" koji je pokrenut u susret &nbsp;parlamentarnim izborima 2023. godine.
Nikolić je pojasnio i nedavnu izjavu u parlamentu da su se neki politički protivnici legitimisali kao lični neprijatelji.
- Ja sam rekao da sam prepoznao situaciju u kojoj naše kolege nijesu samo naši politički protivnici, jer su se neke same legitimisale kao naši lični neprijatelji. Nijesam rekao Dušku Stjepoviću, ili Filipu Adžiću sau moji lični neprijatelj, prepoznaće se onaj ko je mene u svom tretmanu nazvao ličnim neprijateljem - kazao je Nikolić.

Nikolić: Prljava politička trgovina prethodila izboru VDT-a, da sam na mjestu Markovića podnio bih ostavku nakon salve uvreda iz redova većine

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu nije prihvatio Izvještaj o radu Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.&nbsp;
Za izvještaj su glasala četiri poslanika, tri su bila protiv, a tri uzdržana. Odbor će se o prijedlogu zaključaka vezano za ovu tačku naknadono dogovoriti i izjasniti.
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković u svom izlaganju istakao je napredak u radu tužilačke organizacije tokom 2024. godine - veći broj tužilaca, poboljšanu efikasnost, porast povjerenja javnosti i značajan rast rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Naglasio je da je Tužilaštvo profesionalno, nezavisno i neselektivno.
Najveće polemike izazvalo je pitanje odnosa Tužilaštva prema Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC).
PoslanikDemokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić &nbsp;optužio je Tužilaštvo da ne pokazuje spremnost da procesuira predstavnike SPC zbog kršenja zakona, navodeći slučajeve nelegalne gradnje konaka u Tivtu i incidenta u Gornjem Zaostru. Tvrdio je da “SPC danas stoji iznad zakona i države Crne Gore” i da Tužilaštvo selektivno postupa, izbjegavajući slučajeve koji se tiču crkvenih velikodostojnika.&nbsp;
Marković je odgovorio da Tužilaštvo ne postupa prema političkim, vjerskim ili drugim grupacijama, već isključivo prema dokazima i zakonu. Odbacio je optužbe o netransparentnosti i istakao da se Tužilaštvo suočava sa političkim pritiscima, ali da neće djelovati “po očekivanjima bilo koga”.
<h2>Tok sjednice:</h2>
Vrhovni državni tužilac Milorad Marković kazao je da je na početku 2024. Tužilaštvo imalo 85 tužilaca, dok je na kraju godine bilo popunjeno 113 mjesta. On je istakao da je poraslo interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, te da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.
- U tom smislu je izabrana su 22 tužioca na mandat od četiri godine, tri specijalna tužioca, imenovana su dva rukovodioca osnovnih nadležnosti u Bijelom Polju i Ulcinju i jedan rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, pet tužilaca po sistemu napredovanja - rekao je Marković na Odboru za politički sistem, pravosuđe predstavljajući Izvještaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
On je istakao da je Tužilački savjet u 2024. izabrao devet kandidata za državne tužilaca. To pokazuje, kako je rekao, porast interesovanja za rad u tužilačkoj organizaciji, te da profesija ponovo stiče ugled i povjerenje javnosti.
- Po javnom oglasu za izbor 11 tužioca, u osnovim tužilaštvima od 23 prijavljena kandidata izabrano je devet po osnovu kvaliteta. Nijesmo popunili sva mjesta, nego smo izabrali kandidate koji ispunjavaju kriterijume kvaliteta - saopštio je Marković.
VDT je rekao da je prošle godine ocijenjeno 34 tužioca, a specifično je, navodi, što ocjene nijesu sve "odličan".
- Po prvi put u radu Tužilačkog savjeta imamo da od 34 tužioca pet je ocijenjeno ocjenom dobar, a jedan sa nezadovoljava - rekao je Marković.
Marković je kazao i da je u 2024. zapošljeno 36 službenika i namještenika, čime je, ističe, djelimično ojačan administrativni kapacitet.
- Ipak i dalje postoji značajan broj nepopunjenih radnih mjesta, posevno kada je riječ o saradnicima, savjetnicima i referentima bez kojih Tužilaštvo ne može ostvariti punu efikasnost - naglasio je on.
Niske zarade, dodaje on, predstavljaju ozbiljnu prepreku u privlačenju i zadržavanju kvalitetnog administrativnog i stručnog kadra.
- U tom smislu podržavam aktivnosti Sindikata koji se zalažu za povećanje zarada u ovom sektoru - poručio je Marković.
<h2>Specijalni tužioci i dalje suočeni sa prostornim ograničenjima</h2>
On je napomenuo i da je Tužilački savjet predložio budžet od 18.867.000 eura za 2024. Međutim, usvojen je pet miliona niži budžet.
- Za kapitalne projekte, iako su bili planirani, nijesu odobrena sredstva za adaptaciju prostornih kapaciteta tužilaštva, iako u više gradova - Baru, Herceg Novom, Plavu zaposleni rade u neadekvatnim i neuslovnim prostorijama. Ovog ljeta se u Plavu srušio plafon pa smo morali da izmjestimo tužilaštvo - napomenuo je Marković.
Ni u ovoj godini nije adaptirana zgrada stare Vlade za potrebe SDT i SPO, pa su, navodi Marković, specijalni tužioci i dalje suočeni sa prostornim ograničenjima koji utiču na bezbjednost i efikasnost rada.
Vrhovni državni tužilac je rekao da je tokom 2024. zabilježen porast broja predmeta od oko 10 odsto u odnosu 2023.
- Ukupno je formirano 22.225 predmeta, pa je uz predmete u ranijem periodu ukupno u radu bilo 35.317, dok je efikasnost rješevanja predmeta dostigla gotovo 96 odsto. Kvalitet postupanja potvrđuje činjenica da je gotovo 96 odsto optužnica iz nadležnosti osnovnih i državnih tužilaštava potvrđeno u sudskoj kontroli. U preko 86 odsto optužnih prijedloga sud nije utvrdio postojanje grešaka ili nedostataka, dok je po optuženjima osuđujućom presudom riješeno više od 92 odsto optuženja - saopštio je Marković.
Marković je rekao i da je kod nasilja u porodici dupliran je broj predmeta koji su procesuirani od trenutka donošenja Uputstva za postupanje u ovim predmetima.
- To pokazuje da je kvalitet rada Tužilaštva na mnogo većem niovu, što potvrđuju i izvještaji međunarodne zajednice - kazao je Marković.
Govoreći o SDT-u, kaže da je to segment koji je dao najveći doprinos u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
- U 2024. godini vrijednost privremeno oduzete imovine i blokiranih računa i zaplijenjenih sredstava višestruko premašila vrijednost iz prethodnih perioda - saopštio je VDT.
Marković je rekao da trezultati iz 2024. godine pokazuju da je sistem stabilan, profesionalan i usmjeren na dalji napredak, te da su sprovedene reforme postavile temelje za modernizaciju i transparentnost rada.
- Naš krajnji cilj ostaje jasan - efikasno, nezavisno i transparentno tužilaštvo koje postupa isključivo u skaldu sa Ustavom i zakonima i interesu građana Crne Gore - zaključio je Marković.
<h2>Procesne zloupotrebe</h2>
Poslanik Demokrata Nikola Rovčanin kazao je je ova tužilačka organizacija razbila percepciju javnosti i nekažnjivosti.
- Mislim da iz godine u godinu raste povjerenje u tom pogledu - stava je Rovčanin, dodajući da je zadatak i Skupštine i Tužilaštva da se radi na jačanju nezavisnosti tužilačke organizacije.
Rovčanin je rekao da će podržati izvještaj Tužilačkog savjeta i Državnog tužilaštva za 2024. godinu.
Marković je rekao da se Zakon o krivičnom postupku treba primjenjivati u što većoj mjeri i unaprijediti se kako bi se spriječile zloupotrebe u sudskim postupcima.
- Ministarstvo pravde u komunikaciji sa Evropskom komisijom donosi izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku da se što više onemogući zloupotreba procesnih ovlašćenja u sudskih postupcima. Mi vjerujemo da sud može još bolje da primijeni postojeće zakonodavstvo i da onemogući takve zloupotrebe, ali se slažemo da zakonodavstvo treba unapređivati i uvesti pravila procedure koja će onemogućiti procesne zloupotrebe koje vidimo u aktivnosti odbrane - kazao je Marković.
Upravo se ova zloupotreba, navodi Marković, koristi kako bi optužana lica izašla iz pritvora.
<h2>Nikolić: Tvrdim da nema tužioca koji bi pokrenuo postupak protiv velikodostojnika SPC</h2>
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ne dijeli ocijenu Markovića da je Tužilaštvo transparetno u radu.&nbsp;
- U tom smislu nijeste ispoštovali Skupštinu, jer da ste transparentni sa Vama bi danas bio ovdje i GST Vladimir Novović. Štoviše, u smislu transparentnosti gori ste od prethodnika, jer su i Milivoje Katnić i Ivica Stanković češće dolazili u parlament - naveo je Nikolić.
Teško mu je prihvtljivo, ističe, da ustavnost tumači vrhovni državni tužilac, jer, kako navodi, postoji Ustavni sud koji daje o tome finanlnu ocjenu.
- Ne razumijem tumačenje da morate da se izuzmete iz određenih rasprava. Razumio bih da dođete na sjednicu Odbora i tu kažete to što imate, tada bih poštovao i ono što ste danas rekli. Ovako se stiče utisak da dajete sebi više za pravo nego što dozvoljava Ustav i zakon. A to liči na četvrtu granu vlasti - naglasio je Nikolić.
On tvrdi da u Tužilaštvu nemaju tužioca koji je spremna da pokrene postupak protiv velikodostojnika Srpske pravoslavne crkve zbog kršenja zakona u Crnoj Gori.
- SPC danas drži vlast u Crnoj Gori, parlamentarnu većinu na okupu. Dali ste upustva povodom govora mržnje, međutim neki predmeti koji se tiču Gornjeg Zaostra još su u izviđaju, nemamo informaciju dokle je sa tim, niti na poruke i govore mržnje koji se tamo čuo, kao ni o postupanju tužilaštvu u odnosu na nelegalnu gradnju konaka SPC u Tivtu na državnom zemljištu. Da li je Tužilaštvo postupalo u tom slučaju? Živimo suludo vrijeme, gdje je crkva iznad države, a crkveni velikodostojnici upozoravaju političare i čelnike institucija "Mi smo vam dali pozicije i moć, mi možemo to da vam uzmemo". Da ne pričamo o "suicidnoj" političkoj avanturi predsjednika države koji kaže da je Amfilohije zaslužan za demokratizaciju Crne Gore - naveo je Nikolić. &nbsp;
On je ukazao na nedavno istraživanju o padu povjerenja u tužilaštvo što ga, kako kaže, ne iznenađuje.
- Smatram da je rad tužilaštva selektivan. Ja bih osnovano mogao da pitam zašto se u SDT-u vrši selekcija u odnosu na određen broj predmeta. Šta je sa predmetima koji su aktuelni nakon 2020. godine, ima li tu što novo osim da su u fazi izviđaja &nbsp;- upitao je Nikolić.
Osnovni deficiti, naglašava on, su nedostatak dobre komunikacije i dobre i volje i sumnja da je tužilaštvo selektivno.
<h2>Marković: Ne postupamo u odnosu na političke subjekte, profesije, grupacije</h2>
Marković je odgovorio da Državnom tužilaštvu nijesu potrebni mediji i Skupština da bi bili transparentni i dostupni javnosti.
- Morate da razumijete funkciju Tužilaštva i koja su zakonska ograničenja. Nije moguće da se daju sve informacije iz postupka. Tužilaštvo radi kroz krivični postupak i optuženja i odnogov na to daje sud - rekao je Marković.
On je rekao i da ima neutralno istraživanje OEBS-a iz oktobra 2024. godine koje navodi da povjerenje građana raste u odnosu na sva tužilaštva.
- Ne bih se začudio i da informacije iz tog istraživanja imaju tačnosti jer je tolika povika na tužilaštvo u posljednjoj godini, tolike kritike koje prevashodno dolaze iz politike... Ja to razumijem na jedan način, isti osnov i način zbog &nbsp;kojih se nijesmo pojavili na određena saslušanja - postoji potreba da se izvrpi pritisak na tužilaštvo i prikaže se negativno - stava je VDT, poručujući da će nastaviti da gradi povjerenje u direktnoj komunikaciji sa građanima.
On je kazao i da on ne tumači Ustav, već da ga primjenjuje.
- Postavlja se pitanje na koji način smo samostalni i nezavisni kad možete za bilo koji predmet da nas pozovete i preispitujete kako smo i zbog čega donijeli pojedine odluke. Zar Vam se to ne čini kao povreda smostalnosti i nezavisnosti - pitao je Marković.
On je rekao i da Tužilaštvo ne postupa u odnosu na političke subjekte, profesije, pojedina lica i grupacije.
- Tužilaštvo je u tom smislu slijepo. Gleda isključivo ono što je u spisima predmeta, što su činjenice i zakonske norme. Ne zanima nas da li je neko pripadnik vjerske zajednice, političke partije ili neke druge grupacije. Mogu da razumijem da određeni postupci imaju političku konotaciju, mi to ne možemo da izbjegnemo - kazao je Marković.
On je kazao da neće govoriti o konkretnim predmetima jer, kako navodi, za to nema pravo. Uputio je Nikolića da kao politička partija postave pitanje postupajućem tužilaštva koje može da im da informacije o konkretnim predmetima.
- Na taj način vrijeđam osnovne principe krivičnog postupka u odnosu na te predmete. Svaki postupak će imati svoj epilog, na ovoj ili onaj način - poručio je Marković.
On je poručio da se prema predmetima neće odnositi na osnovu očekivanja bilo koga.
<h2>Nikolić: SPC iznad zakona i države</h2>
Nikolić je kazao da je Marković bio obavezan da kaže da li je pokrenut postupak u Tivtu povodom nelegalne izgradnje konaka SPC na državnom zemljištu bez građevinske dozvole.
- Ako vi kao VDT nemate tu informaciju, odgovor mi je jasna - nije pokrenut postupak. Tvrdim da je ovdje SPC iznad zakona i države Crne Gore, a tome najbolje svjedoči situacija u Gornjem zaostru oko nelegalne instalacije spomenika Pavlu Đurišiću. Spomenik "bježi" po Crnoj Gori, ne mogu da ga "privedu" ni policija, ni tužilaštvo - konstatovao je Nikolić.
Dodao je i da vidi udruženu akciju tužilaštva i parlamentarne većine u pokretanju vetinga u sudstvu.
- Sad se želi uspostaviti politička kontrola nad sudstvom, da bi optužnice kreirane u tužilaštvu imale svoje efektuiranje i u okviru odluka sudova. Ta akcija dominantno se izvodi kroz izvedbu parlamentarne većine. Oni nam najavljuju formiranje nekog specijalnog suda i akciju vetinga kroz koje će se riješiti "prljavih sudija", kao da ne postoji tužilaštvo - istakao je poslanik DPS-a.
<h2>"Značajan skok privremeno oduzete imovine"</h2>
Poslanik Pokreta Evropa sad (PES) Vasilije Čarapić kazao je da će podržati izvještaj o radu Državnog tužilaštva "cijeneći doprinos SDT-a u rasvjetljavanju i otkrivanju kompleksnih krivičnih djela".
On je pitao Markovića koje konkretne mjere je Tužilaštvo preduzelo ili planira da preduzme radi povećanja efikasnosti finansijskih istraga i unapređenja rezultat u oblasti oduzimanja nezakonito stečene imovine.
Marković je odgovorio da rezultati u prvpj polovini ove godine pokazuje značajni skok privremeno oduzete imovine stečene kriminalnom djelatnošću u odnosu na 2024.
- Prošle i ove godine preduzeli smo sistemske mjere koje treba da unaprijede finansijske istrage - naveo je Marković.
Poslanik Nove srpske demokratije (NSD) Jovan Vučurović smatra da tužilaštvo mora bolje da radi, te da su Marković i Novović morali da dođu na kontrolno saslušanje povodom slučaja "Telekom".
<h2>U planu aneks sporazuma sa Hrvatskom sa aspekta reciprociteta</h2>
Vučurović pitao je da li može doći do revizije sporazuma sa Hrvatskom, po pitanju logora Lora. Takođe, zanimalo ga je kako ocjenjuje saradnju sa sudstvom, navodeći da sudovi oslobađaju mnoge ljude osumnjičene za najteža krivična djela.
Marković je odgovorio da je poslao inicijativu Hrvatskoj i usaglasili da naprave aneks sporazuma i potpisati ga sa aspekta reciprociteta.
- Taj međutužilački sporazum nema snagu koja ograničava međunarodne sporazume i ugovore. To je vrsta tehničkog sporazuma o kvalitetnijoj saradnji i komunikaciji između nas. Imao je anomaliju koju zajedno sa kolegama iz Hrvatske želimo da ispravimo i mogu da kažem da je saradnja odlična. Revidirali smo sve sporazume i predložili Hrvatskoj sporazum u pogledu saradnje u odnosu na žrtve, oštećene i svjedoke ratnih zločina, da bi napravili iste uslove i stekli povjerenje između države Crne Gore i Hrvatske. Da bi bili uvjereni da kad dođu da svjedoče u Crnoj Gori imati istu zaštitu i status kao u matičnoj zemlji - kazao je Marković.
Što se tiče drugog pitanja, Marković je rekao da, kad god smatraju da je sud radio protiv zakonu i povrijedio ga, podnose zahtjev za zaštitu zakonitosti.
- Mislim da smo u 2024, ali i u ovoj dokazali da su naši stavovi ispravni. Upravo Vrhovni sud usvaja naše zahtjeve o zaštiti zakonitosti - kazao je Marković.
Poslanik Bošnjačke stranke (BS) Jasmin Ćorović kazao je da će ta stranka biti uzdržana po pitanju godišnjeg tužilačkog izvještaja. Konstatovao je da brojni slučajevi ratnih zločina ostaju neriješeni, te da rezultati po tom pitanju moraju biti vidljiviji.
Marković ne dijeli mišljenje Ćorovića i kaže da se u segmentu procesuiranja ratnih zločina uradilo mnogo.
<h2>"Ne proceuiramo po osnovu očekivanja"</h2>
Predsjedavajući Odbora Vladislav Bojović kazao je da Demokratska narodna partije (DNP) iz koje dolazi smatra da Državno tužilaštvo nije pročišćeno ni u približnoj mjeri u kojoj je potrebno da bi obezbijedili efikasnost i nezavisnost u radu.
- Treba da se posvetite ovoj vrsti oslobađanja, umjesto namjeri da se oslobodite obaveze i odgovornosti da polažete račune Skupštini Crne Gore - naveo je Bojović.
Stoga, pitao je Markovića da li je ispitivao slučajeve odbačenih optužnica i da li će takve "fingirane optužnice" biti povodom da preispitivanje rada tužilaca i eventualno pokretanje disciplinskim postupaka i podnošenje krivičnih prijava.
Bojović pita gdje je iznešeno stotine milijardi eura koje su, kako je rekao, "opljačkane od građana Crne Gore u prethodnim decenijama".
- Takođe, pitam imate li ovlašćenje da pokrenete postupak protiv Mila Đukanovića, posevno imajući u vidu zastaru afere "Telekom", i ne samo tog slučaja - naveo je Bojović.
Pitao je da li ej izvršena revizija rada predmeta i tužilaca koji su ih formirali, a koji su optuženi za najteža krivična djela koja se tiču organizovanja kriminalnih grupa, saradnje sa OKG i grube zloupotrebe službenog položaja.
- Ne samo da nijeste izvršili reviziju već ste u slučaju montiranog "državnog udara" učinili sve da te predmete održite živim, zaključno sa tim da ste žalili na oslobađajuću presudu - stava je Bojović.
Marković je odgovorio da nema paušalnih ocjena u odnosu na bilo kog tužioca, već da postoji procedura kako se utvrđje odgovornost ako postoji osnova za to.
- Morate da napravite razliku između krivične i disciplinske odgovornosti, ocjenjivanja rada tužilaca i etičke odgovornosti. Mimo zakonskih normi, sigurno se neće pokretati postupci u odnosu na bilo kog. Od 200. godine do danas Državno tužilaštvo je napustilo blizu 55 državnih tužilaca, a trenutno ih imamo 110. Te aspekte treba imati u vidu preispitivanja "ko ili ne" - naveo je Marković.
Kad se god nađe osnov za pokretanje diciplinskog postupka, on će se, tvrdi Marković, sprovesti.
- Mi nemamo problem da procesuiramo državne tužioce kad god za to postoje jasni dokazi uz punu pretpostavku nevinosti - rekao je Marković.
I Tužilaštvo se, ističe on, zanima gdje je novac iznešen iz Crne Gore.
Marković je ponovio da ne personifikuju, niti postupaju sa polazne tačke očekivanja bilo koga da bude procesuiran, već prema dokazima i zakonskih odredbi...
- Mislim da to pokazujemo i da je to osnovni pokazatelj neselektivnosti i nezavisnosti postupanja tužilaštva. Ko god bude izvršio krivično djelo, a za to postoje dokazi, Tužilaštvo će ga procesuirati i obratno - poručio je Marković.&nbsp;

Nikolić: Nema tužioca koji bi pokrenuo postupak protiv velikodostojnika SPC; Marković: Ne zanima nas da li je neko pripadnik vjerske zajednice, svaki postupak dobiće epilog

Posthumna dodjela najvišeg državnog ordena i podizanje spomenika Amfilohiju Radoviću nastavak je istorijskog revizionizma i ima za cilj da zamaskira istinu o katastrofalnom petogodišnjem upravljanju Crnom Gorom ocijenio je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
 - Vlast koja je formirana pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, izgubila je svaki autoritet, i sad joj je palo na pamet da iskoristi lik Amfilohija Radovića kako bi skrenuli fokus sa svoje nesposobnosti i ključnih problema koji opterećuju društvo - rekao je Nikolić Agenciji Mina.
 On je dodao da se vlast dodvora biračkom tijelu, jer vjeruju da je i dalje politički unosno klanjati se kultu Amfilohija Radovića, iako, kako je naveo, sami da je njegovo nasljedje kontroverzno i neprihvatljivo. 
 - Umesto da jačaju zajedništvo u državi, predsjednik Crne Gore i vlada Crne Gore opredijelili su se da normalizuju ekstremni nacionalizam i produbljuju podjele. To je loša poruka za sve ljude gradjanskog usmjerenja - kazao je Nikolić.
 On je rekao da je Amfilohije, dok je bio živ, bio kritikovan zbog ksenofobičnih, homofobnih i nacionalističkih izjava, a posebno zbog toga što je podržavao velikodržavnu ratnu politiku devedesetih, negirao genocid u Srebrenici i što je slavio ratne zločince.
 - Međutim, apsurd današnje Crne Gore je da najviši crnogorski državni orden i spomenik, treba da dobije neko ko je negirao Crnogorce kao naciju - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Orden i spomenik Amfilohiju za dodvoravanje biračima

Komisija za dodjeljivanje statusa istaknuti kulturni stvaralac nije zasijedala od 2020. godine - izjavila je minstarka kulture i medija Tamara Vujović u Skupštini Crne Gore tvrdeći da to tijelo nije radilo svoj posao.
Status istaknutog kulturnog stvaraoca ove godine je, pored ostalih, dodijeljen književniku Milutinu Mićoviću koji je u javnosti prepoznat po govoru mržnje, mizoginiji i negiranju crnogorske nacije i identiteta. Član Komisije za razmatranje inicijativa i utvrđivanje prijedloga za dodjeljivanje statusa istaknutog kulturnog stvaraoca, reditelj Branko Baletić ranije je saopštio da čitav proces zapravo nije ni završen iako je ovakva odluka Vlade objavljena, te precizirao da potpis na zapisnik sa sjednice pored njega nijesu dali ni Marko Eraković, Radmila Vojvodić i Tatjana Krkeljić - koje su podnijele ostavke u tom tijelu.
- Trebalo je da se održi finalna sjednica, na kojoj bi se raspravili stavovi svih ljudi oko onoga što se desilo. Nas četvoro, ne znam za ostale članove, insistirali smo na finalnom sastanku na kojem bi se sve razjasnilo i dogovorilo. I dok se zakazivao sastanak, Vlada je objavila da su svih 15 kandidata, uključujući i gospodina Mićovića, stekli pravo na doživotna primanja za najuspješnije stvaraoce, čiji se doprinos Crnoj Gori vrednuje - istakao je Baletić ranije.
Kazao je da im se dva mjeseca nakon završetka sastanaka niko nije obraćao, a da su onda dobili zapisnike o kojima je trebalo da se izjasne u roku od dva dana.
- I to smo ispoštovali. Nas četvoro smo poslali odvojena mišljenja oko svega toga i živjeli smo u nadi da će to biti raspravljeno na toj finalnoj sjednici, jer treba potpisati zapisnike i obrazložiti zaključan stav za svaku ličnost. Mi sada čekamo da vidimo ko je to dao Vladi, zašto je Vlada to tako objavila, a da uopšte ne postoji finalno rješenje, jer smo se mi usprotivili tom glasanju i čitavoj manipulaciji koja je sprovedena - rekao je Baletić ranije.
Osim toga, Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK), koje je od ustanovljenja statusa „istaknuti kulturni stvaralac Crne Gore“ učestvovalo u Komisiji za dodjelu ovog prestižnog zvanja, ove godine je isključeno iz tog tijela. To je saopštio predsjednik CDNK Milorad Popović ističući da su u radu Komisije učestvovali shodno zakonskim odredbama, a da sada nijesu obaviješteni o novom sazivu Komisije, niti da im je traženo da delegiraju svog predstavnika. On je decidan da je ovo kršenje Zakona o kulturi Crne Gore iz notornih političkih motiva: diskriminacije crnogorske književnosti i kulture, koja je sistematski sprovodi u posljednjih pet godina.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcdnk-naprasno-iskljuceno-iz-komisije-za-dodjelu-statusa-istaknutih-kulturnih-stvaralaca-proces-neregularan-i-jer-nijesu-radili-u-punom-sastavu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Vujović je, sa druge strane, danas kazala da je Komisija odlučila da o tome ne odlučuje - tako „prouzrokujući eventualnu štetu kandidatima, a možda štetu državi i budžetu Crne Gore“.
- Mi smo uredbu na Vladi donijeli 7.4. ove godine - trudeći se da imamo jedan izbalansirani sastav Komisije i uredbu vrlo precizno skrojili i kazali ko će biti članovi: dva predstavnika Univerziteta Crne Gore, dva predstavnika CANU, jedan predstavnik Filmskog centra, jedan Muzičkog centra, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika, predsjednik Udruženja dramskih umjetnika i predsjednik Udruženja književnika. Jedna relevantna i izbalansirana komisija stručnjaka je trebalo da završi posao za 15 potencijalnih kandidata i usvoji poslovnik o radu koji pokazuje što treba da urade i kakav stav da donesu i Ministarstvu daju listu prijedloga onih koji će zavrijediti ovaj status - navela je Vujović.
Komisija se, kaže, sastajala tri puta.
- Postoje zapisnici. Na trećoj su donijeti prijedlozi i dobili smo od predsjednice komisije obrazloženja i čak broj glasova. Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku nijesu na toj trećoj sjednici iskazali bilo kakvu sumnju u regularnost niti tražili obrazloženje ili problematizovali način glasanja - tvrdi Vujović.
Njihove ostavke su, kaže, uslijedile kad je Vlada potvrdila ovu listu.
Vujović je rekla da je izuzetno ponosna što je ministarka u čijem mandatu su usvojena tri medijska zakona koja su doprinijela da dobijemo pozitivan IBAR i da se privremeno zatvori poglavlje 10 - digitalno društvo i mediji.
<h2>„Ne može se uvijek i svim medijima odgovoriti“</h2>
U odnosu na činjenicu da određenim medijima ne odgovara na pitanja, Vujović je poručila da nijesu pristrasni i netransparentni nego da se ne može uvijek i svima odgovoriti.
- Kada govorimo o mom pristrasnom postupanju - da se nijesmo oglasili kad je trebalo: mi se trudimo da budemo transparentni i u samom vrhu smo transparentnosti ministarstava. Naravno da nekad ne odgovorimo svima, ali u tome nema pristrasnosti, subjektivnosti ili podjela već jednostavno ne može se uvijek i svima odgovoriti - navela je Vujović.
Ona je decidna da sloboda medija nije ugrožena, te da ona sa sobom nosi i odgovornost za izgovorenu riječ.
<h2>Ne briše PES tek tako termin „nasilna“ ispred aneksije 1918.</h2>
Mislite li da neko vjeruje da je Pokretu Evropa sad (PES) tek tako palo na pamet da briše termin „nasilna“ aneksija Crne Gore iz 1918. godine? - upitao je šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić jednog od predlagača izmjena Zakona o dinastiji Petrović Njegoš – Miloša Pižuricu.
Nikolić, kako je rekao tokom današnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore, odgovorno tvrdi da nije.
- A ovog puta neću govoriti o motivima zbog kojih to radite - dodao je Nikolić.
<h2>Neodgovorni odnos i devastacija baštine</h2>
Tokom rasprave o izmjenama Zakona o muzejskoj djelatnosti njegov partijski kolega Oskar Huter pitao je ministarku kulture i medija Tamaru Vujović štiti li država danas kulturnu baštinu.
- U proteklom periodu bilo je pregršt primjera neodgovornog odnosa prema baštini, i to primjera potpune devastacije. U prvom redu mislim na dio sakralnih objekata, na što ukazuju u kontinuitetu naučni radnici, institucije i mediji. O jadu se zabaviše da dozovu državu – istakao je Huter.
Svjedočimo, ukazuje on, da se po crkvama i manastirima „skladište gvožđurije i skalamerije koje predstavljaju spomenike saradnicima okupatora“.
- Možda bi se unutar tog kipa (spomenik četničkom komandantu Pavlu Đurišiću), kojeg šetaju s mjesta na mjesto, mogli naći i neki kalašnjikovi – ocijenio je Huter.
On je apelovao na MUP, kad već, kako je rekao, ne mogu uhapsiti ubice, da makar pokušaju uhvatiti „najpokretniji spomenik u našoj istoriji“.
- Smatrate li da u sakralnim objektima treba biti ovakvih spomenika - upitao je on ministarku Vujović.
<h2>Vujović: Promptno smo reagovali</h2>
Vujović je na to odgovorila da država „uspješno i veoma korektno“ štiti kulturnu baštinu.
- Što se tiče našeg Ministarstva, dvije inspektorke za baštinu imaju stoprocentan učinak. One su promptno reagovale, mislim da smo pokazali zavidnu opredijeljenost i objektivnost povodom spomen-obilježja koja nemaju potpunu dokumentaciju. U određenim opštinama, gdje je DPS bio na vlasti, bilo je obilježja koja su izazivala podjele i pažnju, pa tada predsjednici tih opština i tadašnji ministri kulture nijesu aktivirali inspekcijsku službu - istakla je ona.
Vujović je ocijenila i da je DPS-u bio potreban takav spomenik kako bi „potezali podjele i priču o međunacionalnoj mržnji“.
Huter je na to ponovio pitao smatra li da je takvom spomeniku mjesto u manastiru.
- Pogledajte recimo Ćeliju Pipersku - tamo su postavljeni centralno grijanje, mermerne ploče i laminat. Pa jeste li makar za to ministarka? - upitao je on.
Pošto je poslanica Zoja Bojanić Lalović ponovila ovo pitanje, Vujović je poručila da je reakcija MKM bila promptna.
- Naša reakcija je bila promptna i što se tiče toga gdje je: inspektorka je izlazila i utvrdila da dio spomen obilježja nije u manastirskom kompleksu - dodala je Vujović.

Vujović: Niko od članova Komsije koji su podnijeli ostavku na trećoj sjednici nije iskazao sumnju u regularnost ili problematizovao glasanje

Jasmina Beharovic

Vučinić, Radović i Jovanović bez podrške u parlamentu za sudijsku poziciju u Ustavnom sudu

Na izjavu šefa Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista Andrije Nikolića danas je reagovao poslanik Demokrata Momčilo Leković.
Podsjetimo, Nikolić je na sjednici Skupštine na Cetinju poručio kako im pojedini poslanici više nijesu samo politički protivnici, već i lični neprijatelji.
- Zna se da ovo nijesu riječi Andrije Nikolića. Ovo je poruka šefa nad šefovima. Nikolić je samo glasnik, prenosilac naredbe, ništa više- naveo je on.
Kako je dodao Leković, kad neko tako govori, jasno je da se ne obraća političkim protivnicima.
- Nego se obraća onima koje doživljava kao prijetnju sopstvenoj moći. Ćeraćemo se još- dodao je.

Leković o izjavi Nikolića: Ovo nijesu njegove riječi, ovo je poruka šefa nad šefovima

U emisiji Srećan dan govorimo o suicidu kod mladih. Sa Biljanom Andrijašević, psihološkinjom i psihoterapeutkinjom, razgovaramo o znacima upozorenja koje ne smijemo ignorisati, načinima pružanja podrške i ulozi porodice, škole i društva u prevenciji.&nbsp;
Donosimo i priču o Teatru iskrenosti. Stefan Simić, pisac, govori o snazi riječi, autentičnosti i hrabrosti da se emocije pretoče u umjetnost koja prepoznaje i liječi.
A u segmentu Srećni AI pitamo se: Svi žele iskrenost – ali zašto se često naljutimo kada je dobijemo?
Lajk ili istina? Razmišljamo o granicama otvorenosti u digitalnom dobu.
Gledajte Srećan dan, od 9 do 11 sati na Televiziji E.

"Srećan dan" na TV E: Sa psihološkinjom Biljanom Andrijašević o suicidu kod mladih, s piscem Stefanom Simićem o autentičnosti...

U Budilniku na Televiziji E analiziramo Međuvladinu konferenciju u Briselu, na kojoj Crna Gora zatvara pet pregovaračkih poglavlja kao važan korak na evropskom putu.&nbsp;
Dok se, zahvaljujući diplomatskim pregovorima, zatvaraju poglavlja iz sektora poljoprivrede, iz Poljoprivrednog klastera najaviljuju protest ispred Vlade za 17. decembar - saznajemo koji su njihovi zahtjevi?
Pitamo i da li akcija "limitirane cijene" donosi rezultate? Pored osnovnih životnih namirnica koje gotovo svakodnevno poskupljuju, uskoro i nove cijene plastičnih kesa - hoće li to natjerati građane da ih konačno izbace iz upotrebe.&nbsp;
Za kraj, donosimo i zanimljivu priču zabiljezenu u šumi - snimljen ris u Parku prirode Piva pa pitamo šta to znači za očuvanje biodiverziteta Crne Gore?&nbsp;

Budilnik na TV E: O zatvaranju pet poglavlja, protestu poljoprivrednika, akciji "limitirane cijene"

Kako ruska invazija velikih razmjera ulazi u četvrtu godinu, grad Lviv suočava se s sumornom novom stvarnošću: Ponestaje prostora za ukop poginulih vojnika.
Ove sedmice, prvi put od 2022. godine, ukrajinski vojnici poginuli u sukobu biće sahranjeni na novom grobljanskom prostoru unutar istorijskog Ličakiv groblja u gradu.
Postojeće "Polje časti" – uspostavljeno ubrzo nakon početka invazije – dostiglo je svoj kapacitet. Gradsko vijeće navodi da će uskoro biti najavljena još jedna lokacija za ukop, budući da Ukrajina i dalje ne zna koliko je vojnika nestalo, koliko tijela čeka identifikaciju ili koliko će ih Rusija eventualno vratiti.
Prva tijela poginulih vojnika vraćena su u Lvivu nekoliko sedmica nakon ruskog napada.
U martu 2022. grad je počeo sahranjivati vojnike na "Polju časti" na zemljištu koje je ranije bilo poznato kao "Polje Marsa", mjestu koje su nekada posjećivali lokalni simpatizeri sovjetske nostalgije. Istorijski zapisi pokazuju da su, uz vojnike Crvene armije koji su umrli u ratnim bolnicama, tu sahranjeni i pripadnici sovjetske tajne policije – neki od njih uključeni u represiju nad lokalnim zajednicama.
Kako bi se stvorilo spomen-obilježje za današnje ukrajinske vojnike, grad je ekshumirao i premjestio ranije posmrtne ostatke, uspostavljajući prostor namijenjen onima koji su poginuli u ratu protiv Rusije. U to vrijeme činilo se da je dovoljno velik, ali sada više nije.
Za mnoge porodice ovo je postalo bolno i poznato mjesto.
Ana Karašetska gotovo svakodnevno posjećuje grob svog jedinog sina, 25-godišnjeg padobranca Mihajla. Branio je Kijev, Irpin i Buču u prvim danima rata. Jednom ranjen, vratio se u jedinicu prije nego što je poginuo. Sahranjen je u junu 2022.
- Kad je moj sin sahranjen, mislila sam da će rat uskoro završiti i da ćemo pobijediti - kaže Karašetska.
Tada je ovo mjesto, kak opisuje, izgledalo malo, samo dva sektora.&nbsp;
- Sada se grobovi protežu u nedogled. Znam lice i priču gotovo svakog vojnika ovdje - priča Karašetska.
"Polje časti", kaže Svitlana Miskiv, još jedna majka poginulog vojnika, postalo je groblje mladih: s portretima zdravih, mladih vojnika koji gledaju s nadgrobnih ploča.
Svitlana dodaje da je osjetila strah kad je saznala da je groblje dostiglo svoje granice.&nbsp;
- To je zastrašujuće… Nadala sam se da će sve ovo uskoro završiti, ali ima još mnogo onih koje treba sahraniti - kaže ona.
Snimci iz vazduha i fotografije snimljene tokom protekle godine pokazuju koliko su se brzo proširila groblja. Službeni broj poginulih ukrajinskih vojnika ostaje tajna, ali u Lvivu su razmjeri gubitaka vidljivi red po red.
Zvaničnici kažu da su predvidjeli potrebu za proširenjem i identificikovali još jedno područje na nekadašnjem "Brdu slave", koje je takođe dio Ličakivskog groblja.
Nekada sovjetsko spomen-obilježje, sadržavalo je posmrtne ostatke vojnika Crvene armije, partizana i pripadnika sovjetske tajne policije. Gradska uprava je u međuvremenu uklonila sovjetske spomenike, a ekshumirani ostaci su ponovo sahranjeni na drugim lokacijama.
- Uklonili smo svaki kamen koji bi mogao podsjećati ljude na totalitarnu okupaciju Lviva - kaže Jevgen Bojko, šef kabineta gradske uprave Lviva. Novo očišćeno područje sada je spremno za ukop ukrajinskih vojnika, dodaje, nazivajući to nužnim "taktičkim" rješenjem.
Prva sahrana na novoj lokaciji obavljena je 11. decembra, kada je kapetan Andrij Kirizjuk, rođen 1991. godine, položen u grob.
Ali grad se priprema i za dugoročno rješenje.
- Radimo na strateškom rješenju: mnogo većem groblju za zajednicu Svako ko je dao svoj život, zdravlje ili snagu za Ukrajinu zaslužuje da bude dostojno nagrađen poštovanjem, ne samo sada, nego i u budućnosti - kaže Bojko.

Lviv otvara novo groblje zbog velikog broja poginulih vojnika

Privredna komora Crne Gore, u okviru projekta AZA4ICE – Odabrane zone za cirkularnu akvakulturu u cilju podsticanja tranzicije ka inkluzivnoj i cirkularnoj ekonomiji u sektoru akvakulture, stimulisanja novih poslovnih prilika i podizanja ekološke svijesti društva, koji se sprovodi kroz program prekogranične saradnje Euro-MED, organizovala je treći sastanak ekosistema odgovornih istraživačkih inovacija (LiRRIE).
Sastanak je bio namijenjen akterima iz oblasti akvakulture, poljoprivrede, zaštite životne sredine i srodnih sektora, sa ciljem zajedničkog definisanja održivih rješenja za razvoj Šaskog jezera u Ulcinju, zasnovanih na principima cirkularne ekonomije.
Cilj je da se uvede model cirkularne ekonomije u sektoru ribarstva i akvakulture, na primjeru Šaskog jezera. Ovaj sistem je prvobitno razvijen u lagunarna ali smo mi odabrali da ga pilotoramo na Šaskom jezeru zbog geografskih karakteristika naše zemlje.&nbsp;
- Lagune su najproduktivniji ekosistemi u Mediteranu. Ako u moru po hektaru imate produkciju stotinjak kilograma ribe, vi u tim lagunama imate prirodnu produkciju ribe čak i do 200 kilograma po jednom hektaru. Te vode su pune nutrijenata i algi, te su izuzetno dobre za rast i razvoj ribe- pojasnio je dr Danilo Mrdak, ekspert za metodologiju AZA4ICE.
Mrdak je na današnjem sastanku predstavio rezultate mjerenja karakteristika jezera, izvršenih u skladu sa zahtjevima projekta za pilot područje Šaskog jezera.&nbsp;
- Rezultati istraživanja su pokazali da je ovaj model moguće sprovesti na Šaskom jezeru ali uz neophodnu podršku institucija i biznisa. Najvažnije je da ova vizija bude prepoznata od strane svih relevantnih aktera. Bitno je da ove ideje ne ostanu samo na papiru, već da se što više promovišu i budu dostupne donosiocima odluka i biznisu- poručio je Mrdak.
Ukazao je na velike prednosti ovog projekta.
- Prednosti su u tome što vi sa jedne strane čuvate životnu sredinu a sa druge uvećavate profit. Ja mislim da ne može bolje od toga. Teorija i praksa su saglasne da je to moguće. Ako možemo da povećamo zaradu investitora a istovremeno da olakšamo upravljanje životnom sredinom u smislu da se smanji stepen zagađenja, onda imamo win-win situaciju- istakao je Mrdak.
Dr Radoje Laušević, ekspert za LiRRIE, predstavio je prvi nacrt akcionog plana projekta AZA4ICE za Crnu Goru.&nbsp;
- Crna Gora ima mogućnost da iskoristi konkretne rezultate ovog projekta koji daje teoretske osnove za uspostavljanje cirkularne akvakulture na modelu Šaskog jezera. Osim teoretskih razmatranja, radimo i akcioni plan koji bi omogućio zainteresovanim mikro, malim i srednjim preduzećima i državnim institucijama da investiraju u uspostavljanje takve cirkularne akvakulture koja bi, uz predložene model-organizme – šarana i trsku, uspostavila jedan takav sistem koji bi imao i direktne ekonomske benefite. Ukoliko to dođe u realizaciju i ukoliko se pokaže kao ekonomski isplativo, može služiti kao model za uspostavljanje sličnih sistema cirkularne akvakulture i na drugim sistemima u Crnoj Gori, na drugim jezerima a kasnije i u Jadranskom moru. Cirkularna akvakultura je i u lagunama u svijetu i Evropi vrlo ekonomski isplativa- rekao je on.
Laušević je pojasnio da su odlučili da Šasko jezero bude pilot područje upravo zato što je po svojim ekološkim karakteristikama najpribližnije modelima laguna u kojima su uspostavljeni sistemi cirkularne akvakulture u Evropi i u svijetu.
Projektna koordinatorka u Privrednoj komori mr Sandra Perić ukazala je da su za sada na projektu sprovedene tri vrste aktivnosti.&nbsp;
- Prva vrsta aktivnosti bila je usmjerena na mjerenja fizičkih karakteristika jezera da bi se vidjelo da li vrste koje smo odabrali za cirkularnu akvakulturu uopšte mogu da budu uzgajane na taj način. Drugi bitan segment rada na našem projektu su sastanci ekosistema odgovornih istraživačkih inovacija (LiRRIE), a koji su svojevrsne radne grupe jer obuhvataju zainteresovane strane petostruke spirale – javna uprava, privreda, akademija, civilni sektor i zaštita životne sredine. Tokom sastanaka smo; definisali viziju za Šasko jezero, realizovali obuke o cirkularnim praksama uzgoja ribe, razmatrali regulatorni okvir iz ove oblasti. Današnji sastanak bio je povod za diskusiju o akcionom planu koji bi obezbijedio održivost projektnih rezultata i mogućnost transponovanja na neke druge sektore. Treći segment aktivnosti je možda i najinteresantniji zato što je bio usmjeren ka široj javnosti i obuhvatio je akciju čišćenja zaleđa Velike plaže. Pripremamo i društvenu igru i strip na temu cirkularne akvakulture i zaštite životne sredine koje ćemo predstaviti đacima u osnovnim i srednjim školama- saopštila je Perić.
Perić je izrazila nadu da će značaj ovog projekta biti prepoznat, te da će rezultati istraživanja pomoći da cirkularna akvakultura u Šaskom jezeru bude sprovedena u djelo.
Projekat AZA4ICE se bavi izazovima održivosti akvakulture u evro-mediteranskoj oblasti kroz promovisanje inkluzivnih i cirkularnih praksi. AZA4ICE se oslanja na transnacionalnu saradnju i prekograničnu razmjenu znanja i ima za cilj da uvede cirkularno prostorno planiranje akvakulture koje bi predstavljalo nadogradnju postojećih praksi u priobalnom području, kao i da definiše i testira zone koje su određene za cirkularnu akvakulturu u morskim i slatkovodnim područjima. Kroz angažovanje zainteresovanih strana i razvoj akcionih planova, projekat podstiče dijalog i stvara nove poslovne prilike istovremeno gradeći ekološki svjesno društvo. Rezultati AZA4ICE će biti valorizovani od strane državnih institucija, privatnog sektora i akademske zajednice kako bi doprinjeli cjelokupnom društvu.

Predstavljena ekološki održiva vizija ekonomskog razvoja Šaskog jezera

Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo, branite je danas. Mi ne tražimo privilegije, već jednaka prava za sve. Ako je krivo njih 35, krivi smo svi, kazala je novinarka Tanja Pavićević na skupu solidarnosti ispred zgrade Uprave policije koji se održava zbog procesuiranja 35 osoba. Kako je podvukla, danas su se okupili jer je pređena još jedna linija. - Poslata je poruka da se u Crnoj Gori više ne može slobodno govoriti. Ovo je zastrašivanje. Pokrenuta je akcija solidarnosti, kao i akcija samoprijavljivanja - poručila je Pavićević.&nbsp; <h2>Cerović: Svi smo mi 35 procesuiranih</h2> Psiholog i komunikolog Radoje Cetović je poručio da se Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom. - Svi smo mi tih 35 procesuiranih. U ime STEGA-e pozivam sve da dođu 19. decembra na Goricu - naglasio je Cerović.&nbsp; Grupa građana i građanski aktivisti su prethodno pokrenuli akciju „samoprijavljivanja“ nakon što je 35 osoba procesuirano zbog protesta ispred Vile Gorica zbog ovogodišnje dodjele Trinaestojulske nagrade. Nakon potpisivanja akcije „samoprijavljivanje“, predstavnik Evropskog saveza Miloš Đuričković i novinarka Tanja Pavićević uputili su se u zgradu Uprave policije, gdje su predali potpisanu prijavu. Danas je ispred zgrade Uprave policije održena Akcija solidarnosti, tokom koje su građani imali mogućnost da potpišu ranije online popunjeni obrazac za samoprijavljivanje, kao i da na licu mjesta popune i predaju obrazac. Akcija je pokrenuta kao odgovor na prekršajno procesuiranje 35 građana koji su prethodno izrazili svoje stavove povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, iako je Tužilaštvo saopštilo da u njihovom postupanju nema elemenata krivičnog djela. Cilj današnjeg okupljanja bio je, kako su naveli u saoštenju, da se omogući tehnička realizacija samoprijavljivanja, ali i da se ukaže na problem selektivne primjene zakona, budući da su prekršajni postupci pokrenuti protiv ograničenog broja građana, iako je u istim okolnostima učestvovao znatno veći broj ljudi. Ljudi koji su realizovali akciju solidarnosti naglasili su da se ne radi o protestu niti o javnom skupu u smislu Zakona o javnim okupljanjima, već o građanskoj i administrativnoj radnji solidarnosti, kojom se traži jednako postupanje institucija prema svim građanima. U okviru akcije još jednom je ponovljen zahtjev da policija postupa u skladu sa zakonom, bez selektivnosti i bez političkog uticaja, kao i da se poštuje ustavno pravo građana na slobodu izražavanja. Poručeno je da građani ne traže privilegije, već jednaka pravila za sve, uz poruku: „Ako je krivo 35 - onda smo svi. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FdcXYStxmGi8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Prilaz Upravi policije je bio blokiran.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F0Fhn5V-JFus&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251215111252_d63a1362797404b34bdd0b331ea524efe5c2283e20c652b9805e4aa48db2210f" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Policija "> <figcaption>Blokiran prilaz zgradi Uprave policije (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251215111252_6e75e08e6c8461de0bb3c7cd419b6c1359697038b2a1630e707c0e5ff5e4cb5f" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Okupljeni građani kod MUP-a"> <figcaption>Okupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FIEHeQf5gORU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251215111248_f11e8dc8375a4eceb2ec94eed1d6cc8638f7b652fe559ab323babba45956f528" data-rendition-name="original" width="5712" height="4284" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  Podsjećamo, protest građana ispred Vile Gorica održan je 8. jula ove godine zbog dodjele Trinaestojulske nagrade negatoru Crne Gore i crnogorske nacije Bećiru Vukoviću za knjigu „Kuće beskućnika“ - koja, inače, nije evidentirana u nacionalnim niti regionalnim bibliotečkim bazama. Prije nego je objelodanjeno da je Vuković nagrađen za djelo koje ne postoji, u crnogorskom PEN Centru su ukazali da je Žiri za dodjelu Trinaestojulske nagrade brutalno prekršio Zakon o državnim nagradama - pošto sva tri laureata dolaze iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva: Vuković je književnik, Miloš Karadaglić muzičar, a Veljo Stanišić grafičar. Iz Uprave policije je 8. decembra saopšteno da je prekršajno procesuirano 35 osoba zbo narušavanja javnog reda i mira i aktivnog napada na policijske službenike tokom okupljanja 8. jula ispred Vile Gorica u Podgorici prilikom održavanja svečanosti dodjele Trinaestojulske nagrade.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025121512128_fcb677722399757c6f32570b42d3abdb218d73595c923659cbf4911a5d961f94" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025121512128_0b6b73abf57438ff220901ac28c4d7ae79f0c09de32a114574cd61e89ddae87d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025121512128_86478f78a80ca477836f21f674a25142b3f393af60d2dde200bde087c1184b20" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> <figcaption>Skup podrške (Photo: Portal ETV/Miraš Dušević )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20251215111248_8f11ef85788d69b2edde1ee4682cbad44731c8f9ea6ad791bec70b76b857c976" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20251215111248_b894d9e83c0646288061c40671e954cb86f3edec2a80c318f14ff91b04a3e02c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Protest ispred MUP-a"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6.jpg" data-media-id="editor_11" data-image-id="20251215111252_e2479c16959d84df0ee9f51d8294bef34259c02a25c0c2560833ead8b9f962b6" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Protes "> <figcaption>Okuupljeni građani(Photo: Portal ETV/Miraš Dušević)</figcaption> </figure>

(FOTO/VIDEO)Pavićević: Ako vjerujete da je sloboda ustavno pravo - branite je danas; Cerović: Crna Gora se ne može umiriti silom i represijom

Advokat Veselin Radulović danas će Specijalnom državnom tužilašvu podnijeti dopunu krivične prijave protiv političke partije Demokrate Demokratska Crna Gora, poslanika te partije Borisa Bogdanovića i ministarke kulture i medija i funkcionerke Demokratske Crne Gore Tamare Vujović zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja u produženom trajanju i zloupotreba položaja u produženom trajanju putem podstrekavanja i pomaganja. Radulović traži da Specijalno državno tužilaštvo ispita iz kojih razloga je Vlada u maju 2021. godine usvojila Informaciju o raskidanju sporazuma i otkupu dionice puta Meljine – Petijevići na osnovu koje je samo dan kasnije potpisan novi sporazum koji je uzrokovao štetu za državni budžet od 4,5 miliona eura. On smatra da treba ispitati da li postoji osnovana sumnja da je u planiranju, pripremi i izvršenju krivičnih djela učestvovao neko od funkcionera tadašnje Vlade i funkcionera lokalne samouprave u Herceg Novom. Radulović je u avgustu podnio dvije prijave protiv Demokrata i njihovih funkcionera i nakon toga još četiri dopune krivičnih prijava ali do danas nema reakcije iz Specijalnog državnog tužilaštva. <h2>SPORNI RASKID</h2> U dopuni krivične prijave, u koju je Portal ETV imao uvid, navodi se da je cilj kriminalne organizacije bio sticanje nezakonite moći u korist „Demokrata i drugih prijavljenih“, a na štetu budžeta Crne Gore. Radulović smatra da je svaki član imao unaprijed određeni ili odredivi zadatak. - U djelovanje organizacije primjenjuje se zastraživanje i postoji uticaj kriminalne organizacije na političku vlast, sredstva javnog informisanja, zakonodavnu i izvršnu vlast – piše u dopuni krivične prijave. Politička partija Demokrate Demokratske Crne Gore imale su ulogu i zadatak da prikrivaju zloupotrebe članova kriminalne oganizacije i, prema navodima advokata Radulovića, da stavaraju uslove i podtrekavaju na krivična djela. Sve je to za posljedicu imalo, kako se sumnja, sticanje imovinske koristi na štetu budžeta. - Partija je preko svojih funkcionera i članova, odmah nakon što je postala dio vlasti krajem 2020. godine i tokom 2021. godine, preko svojih funkcionera više puta Vladi Crne Gore dostavljala dopise sa istim pitanjem i zahtjevom da država postigne novi dogovor sa koncesionarom „Univerzal Monte“, iza koga stoji srpski biznismen Vuk Hamović i sa kojim je na osnovu tendera 2007. godine zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine izgubio pravo na prihode od putarine. Lažno su predstavljali da to čine zbog građana kako bi prestalo sa naplatom putarine i na taj način stičući korist za političku partiju na predstojećim lokalnim izborima u Herceg Novom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada i opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ 7. maja 2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati više od 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. <h2>PITANJA</h2> Prema stavu advokata Radulovića, Bogdanović je 23. aprila 2021. godine Vladio poslao dopis sa pitanjem da li će i kada biti zaključen novi sporazum sa koncesionarom „Univerzal Monte“ iza koga stoji biznismen Hamović. Uloga Bogdanovića bila je, kako se sumnja, da stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250917060952_a9a83f87da0e4434449cd2859a5f1314c5581310883d1460babb936bdf23dc30" data-rendition-name="original" width="907" height="561" loading="lazy" alt="Boris Bogdanović"> <figcaption>Boris Bogdanović</figcaption> </figure>  Vujović je, kako se navodi u prijavi, imala zadatak da u svojstvu tada poslanice Skupštine, stvara uslove i podstrekava na izvršenje krivičnih djela na štetu državnog budžeta. - Ona je10. decembra 2020. godine uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru kapitalnih investicija Mladenu Bojaniću, gdje je ukazala na problem Novljana oko naplate dionice Meljine - Petijevići sa predlogom da Vlada preuzme sve nadležnosti nad putnim pravcem i predložila da se isplati 4,5 miliona eura koncesionaru „Univerzal Monte“. Na osnovu tendera 2007. godine sa tom kompanijom je zaključen Ugovor o gradnji puta Meljine – Petijevići, kao dijela puta Herceg Novi – Trebinje, za izgradnju dionice od 12,5 kilometara. Po tom ugovoru bi taj koncesionar 2027. godine inače izgubio pravo na prihode od putarine, zatim je 2. marta 2021. godine takođe je uputila poslaničko pitanje tadašnjem ministru finansija Milojku Spajiću sa istim predlogom, pa je tako, zajedno sa drugim prijavljenima, na kraju izdejstvovala da Vlada Crne Gore i Opština Herceg Novi sa firmom „Univerzal Monte“ dana 7.5.2021. godine zaključe novi sporazum na štetu države Crne Gore, kojim su propisali obavezu države da koncesionaru isplati preko 4 miliona eura, što je ovaj koncesionar i uspio da naplati u sudskom postupku na osnovu sporazuma – piše u prijavi. Advokat Radulović ističe da dokaz iz prethodnih krivičnih prijava i dopuna ukazuju da je kompletna infrastruktura partije Demokratska Crna Gora „ stavljena u službu planiranja i izvršenja krivičnih djlela, prvenstveno zloupotreba službenih ovlašćena od funkcionera te partije, kojim krivičnim djelima ta organizacija i njeni članovi u produženom trajanju stiču imovisnku i političku korist, a istovremeno pričinjavaju štetu budžetu Crne Gore.

Radulović: SDT da ispita ulogu Demokrata, Bogdanovića i Vujović, jer je u izgradnji puta Meljine – Petijevići država izgubila više od 4,5 miliona

Đurić: Sporazum smišljena smutnja, trebalo da bude ratifikovan dvotrećinskom većinom; Vukčević: Država ne može da krši Ustav pozivajući se na međunarodno pravo

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Tag: andrija-nikolic