Građani Podgorice žele Demokratsku partiju socijalista u upravi Glavnog grada - poručuje šef poslaničkog kluba te partije Andrija Nikolić.
On je, gostujući na Prvoj Televiziji, kazao da vjeruje da će do dogovora doći ako bude vođen na principima demokratije i poštovanja izborne volje građana.
- Ako dogovora ne bude: vidjećemo što je posljedica njegovog izostanka. Bilo bi mi žao da građani Podgorice izlaze na nove izbore, ali je jasno ko bi na tim izborima dobio još veću podršku - ocijenio je Nikolić.
Nije želio da se odredi u odnosu na platformu koju pravi koalicija "Za bolju Podgoricu".
- Sačekajmo da ipak vidimo kako će izgledati finalni tekst. I mi ćemo izaći sa nekim političkim principima koji će biti sadržani u platformi koju piše Nermin Abdić - dodao je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Nikolić: Jasno je ko bi dobio još veću podršku ako bi ponovo došlo do izbora u Podgorici

Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić odgovorio je na navode lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića slučaju o pokušaju terorizma 2016. godine u kojem su se među optuženima našli on i predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poručujući mu da pokušava da nastavi sa političkim pritiskom na pravosuđe.&nbsp;
- Kazali ste da je Zoran Pažin vršio određene pritiske na neke advokate, pominjete advokata koji danas, gle čuda, zastupa Duška Kneževića - jednako kao što su Vas u procesu pokušaja terorizma zastupali neki od onih koiji su branili optužene u akciji „Sablja“. To što vi pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe je ključna odlika onoga o čemu je govorio Milojko Spajić – istakao je Nikolić.
On je podsjetio da je Knežević najavio da će vrhovnog državnog tužioca glasati tek onda kad čuje kakav odnos ima prema slučaju pokušaja terorizma.&nbsp;
- To je vaš odnos prema vladavini prava i neka građni sude o tome – podvukao je Nikolić.
<h2>Spajićeva amnezija</h2>
Nakon što je premijer Milojko Spajić izjavio da se <a href="https://etv.me/politika/spajic-od-europola-smo-dobili-podatke-ko-je-iz-policije-saradivao-sa-kriminalnim-sluzbama">saosjeća sa Kneževićem i ostalima iz koalicije Za budućnost Crne Gore u periodu kada su bili opozicija</a>, Nikolić je poručio da je razlika između bivše i aktuelne opozicije to što je ona danas konstruktivna.
- Prvo gospodine Spajiću, kad kažete da je drastična razlika između statusa bivše opozicije do 2020. i nakon toga: moram da Vas podsjetim na osnovnu razliku: Vi danas imate konstruktivnu opoziciju. Do 2020. opozicija većinski nije bila konstruktivna - pola te opozicije je provela mandat u bojkotu, a druga polovina je učestvovala u radu parlamenta i unijela atmosferu ulice u rad zakonodavnog doma. Treba li da vas podsjetim da su u susret izborima 2016. godine, prije slučaja pokušaja terorizma, opozicioni prvaci organizovali blokadu grada i parlamenta zbog činjenice da crna gora treba da postane članica NATO? Zaboravili ste to vjerovatno i to me ne čudi jer danas činite koalicini savez sa njima. I neka građani sude o vašoj amneziji. Ona je posljedica Vaše potrebe da po svaku cijenu ostanete u fotelji predsjednika Vlade - podvukao je Nikolić, a nakon što je Spajić kazao da se saosjeća sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem i ostalima iz ZBCG u periodu kada su bili opozicija.
Nejednak status današnje opozicije je, kaže, jer danas postoje dvostruki aršini u radu SDT-a prema ubjeđenju opozicije.&nbsp;
- Ne postupa se jednako u slučajevima kad se targetiraju ljudi koji su dio bivšeg sistema ili pripadaju opoziicji, u odnosu na ljude koji su vezani za današnji sistem. Treba li da idemo od nalaza budžetske inspekcije, skidanja imuniteta određenim poslanicima... Kad govorite na ove teme morate se držati argumenata. U neslobodnim sistemima opozicija ne može da smijeni vlast na izborima. Ovdje je vlast 2020. godine smijenjena na izborima - a 30 godina ste bili u opoziciji jer nijeste bili dovoljno sposobni da budete vlast. I rezultati svih izbora nakon 2020. potvrđuju tu tezu - poručio je Nikolić.

Anja Ivanović

Nikolić Kneževiću: Pokušavate da nastavite sa političkim pritiskom na pravosuđe, tako ste i najavili da ćete VDT-a glasati nakon što čujete njegov stav o slučaju pokušaja terorizma

Produženje plaćenog odsustva često doprinosi tome da se roditelji osjećaju podržano, što može biti značajno za odluku o rađanju više djece. Tim rezonom rukovodili smo se kad smo odlučili da predložimo produžetak roditeljskog odsustva u Crnoj Gori za rođenje drugog djeteta ili blizanaca na 18 mjeseci, te za rođenje trećeg i svakog sljedećeg djeteta na 24 mjeseca - kazao je na konferenciji za medije poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić povodom predloženih izmjena i dopuna Zakona o radu Skupštini Crne Gore.
On je ocijenio da plaćeno roditeljsko odsustvo nedvosmisleno poboljšava dobrobit zaposlenih, ali i radi u prilog demografskoj obnovi zemlje, te vjeruju da će predložene izmjene i dopune Zakona o radu blagotvorno uticati na natalitet, rani razvoj djeteta i socijalne politike u našoj državi.
- Rezultati popisa stanovništva koji su nedavno objavljeni pokazuju da se Crna Gora nalazi u ozbiljnoj demografskoj krizi. Stanovništvo u Crnoj Gori stari, mladi odlaze i država treba da preduzme niz mjera da takav trend spriječi, jer kad dođe do poremećaja demografske ravnoteže onda ju je teško ponovo uspostaviti - istakao je Nikolić.
Kad je riječ o ukupnoj veličini stanovništva, popis je, kako podsjeća, pokazao mali rast od 0,6 odsto.
- Međutim, kad se u u ukupno stanovništvo uračunaju i stranci i državljani registrujemo da raste broj stranaca, a opada broj domicilnog stanovništvo i to je jedna od ključnih poruka popisa, jer vidimo da nam se društvo smanjuje. Druga važna informacija je da je u odnosu na prošli popis koji je sproveden 2011. došlo do pogoršanja demografske slike Crne Gore i u pogledu starosne strukture stanovništvo. Tako je danas prosječna starost crnogorskog stanovništvo 39,7 godina. Najdublja demografska starost, stanovništvo starije od 43 godine, zabilježena je čak u devet opština. Poređenja radi, samo jedna opština - Plužine - imala je takve demografske karakteristike na popisu 2011. To nam govori da je natalitet u opadanju i da se mlado stanovništvo iseljava iz Crne Gore - naveo je Nikolić.
Crnoj Gori su, prema njegovim riječima, hitno potrebne mjere koje bi pospješile natalitet i smanjile intenzitet iseljavanja.
- Te mjere treba da budu usmjerene prema grupi ljudi koja nam je najinteresantnija, a to su mladi ljudi i mladi roditelji. Kad završe škole i fakultete treba da dobiju odgovarajući posao i da zasnuju porodicu. Bez zasnivanja porodice nema uspostavljanja pozitivnog prirodnog priraštaja - da se više rađa nego što se umire. Jedna od ključnih mjera za unapređenje natalitetne politike i razvoj djeteta u Crnoj Gori može biti produžetak trajanja roditeljskog odsustva. Upravo se produžetak trajanja porodiljskog i roditeljskog odsustva pokazalo kao afirmativna mjera u brojnim zemljama, posebno u onim koji imaju niske stope nataliteta i suočavaju se sa starenjem stanovništva - kazao je Nikolić.
Najpozitivniji primjeri, kako je naveo, u tom smislu su Švedska - koja ima 480 dana plaćenoj odsustva, Estonija - koja je uvela jedan od najdužih perioda plaćenog roditeljskog odsustva u Evropi sa čak 435 dana, Njemačka je takođe prepoznala važnost roditeljskog odsustva kao način za povećanje nataliteta i oni su promijenili odluku o roditeljskom dopustu koji roditeljima daje pravo na do 14 mjeseci odsustva uz finansijsku naknadu.&nbsp;
- Slovačka je jedna od zemalja u kojoj roditeljsko odsustvo traje najduže - do tri godine - i mogu ga koristiti i majke i očevi. Bugarska takođe pripada zemljama koje obezbjeđuju najduže roditeljsko odustvo u trajanju do 413 dana. Finska je prepoznata kao jedan od vodećih modela u promovisanju ravnoteže između poslovnog i porodičnog života i ulaže značajnu podršku u program razvoja i odgoja djece, oni su uz ove mjere uspjeli da pozitivno utiču na natalitet jer su omogućili porodicama stabilnost i podršku pri odgoju djece. Finski model je pružio jasan putokaz kako država kroz pravne i ekonomske mjere može da utiče na rani razvoj djeteta, natalitet i rodnu ravnopravnost - istakao je Nikolić.
Što se tiče regiona, kako dodaje, u Hrvatskoj koja je članica Evropske unije trajanje roditeljskog odsustva zavisi od broja djece i načina korišćenja.&nbsp;
- Ono što je važno je da hrvatski model predviđa 30 mjeseci roditeljskog odsustva za blizance, treće i svako sljedeće dijete. Republika Srbija takođe unapređuje mjere populacione politike na način što je produžila roditeljsko odsustvo za rađanje trećeg djeteta i svakog narednog djeteta na 24 mjeseca. U Srbiji su nedavno najavili izmjenu zakona prema kojem se porodiljsko odsustvo za prvo dijete produžava sa 12 na 15 mjeseci, a za drugo sa 15 na 18 mjeseci - rekao je Nikolić.&nbsp;
U svim ovim državama produžena roditeljska odsustva kombinovana sa podrškom za dostupnu i kvalitetnu brigu o djeci dovele su, kako je zaključio, do blagog povećanja nataliteta ili barem do usporavanja njegovog pada

Jasmina Beharovic

1250x600

1084x550

Nikolić: Predlažemo produženje roditeljskog odsustva za drugo dijete na 18 mjeseci, za treće i svako naredno do dvije godine

Šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić ukazao je na današnjoj sjednici Skupštine da Andrija Mandić, kao predsjednik tog zakonodavnog doma, prijeti Crnoj Gori ustavotvornom skupštinom iako Crna Gora po pravilu ne bi mogla da je ima - između ostalog, zato što je već imala jednu nakon obnove nezavisnosti.
- Osim ako Mandić ne želi novi referendum i promjenu državno-pravnog statusa Crne Gore i rušenje postojećeg ustavno-pravnog poretka zemlje. Ovo su mnogo opasne poruke. Ovo nije pitanje vlasti i opozicije i ideologije i programa, ovo je pitanje opstanka Crne Gore - podvukao je Nikolić tokom postavljanja pitanja ministru ekonomskog razvoja Niku Đeljošaju.
Nikolić je kazao da je očekivao da će danas za presjedavajućim stolom biti upravo Andrija Mandić - a ne Zdenka Popović.
- Možda je bila dobra prilika da danas kaže koju riječ u odnosu na poruke koje ste poslali: da vi nemate problem sa Srbima nego sa prevarantima koji se pozivaju na nacionalno, ili da polemiše sa onom đe ste im poručili da ne miješaju Albance u šovinistički projekat dvojnog državljanstva jer nećete da učestvujete u kreiranju srpskog svijeta - naveo je Nikolić.
Viđećemo, kako je rekao, da li Mandić ima petlje da gura ovo o čemu priča i zamjava svoje biračko tijelo da bi ga uvjerio kako on sjedi u fotelji predsjednika Skupštine sa nekim višim ciljem od onoga koji je upisan u programu njegove koalicije.
- Tj da će izvesti Crnu Goru iz NATO, da će poništiti nezavisnost Kosova i da će ukinuti sankcije Rusije. Ali fotelja je izgleda najskuplja riječ u ovom trenutku za NSD - odnosno za Mandića. Ovo jeste politika, ali ako je nekome dobro ovo što radi dio Vlade trenutno, onda je taj neko promašio život u 21. vijeku. Prijetiti Crnoj Gori ustavotvornom skupštinom koja se organizuje nakon promjene državno-pravnog statusa jedne države ili nakon radikalne transformacije nekog političkog sistema - revolucija - istakao je Nikolić.
<h2>Đeljošaj: Mandić ne govori u ime Vlade</h2>
Đeljošaja je pitao da li Mandić govoreći o ustavotvornoj skupštini govori u ime Vlade Crne Gore, na što je Đeljošaj odgovorio odrično.
- Naravno da ne govori u ime Vlade Crne Gore. Vlada o tome nikada nije raspravljala niti otvorila raspravu, niti ne daj bože odlučivala. Tako da, to su lični stavovi subjekta koje predstavlja. Zato vjerujem da Vlada Crne Gore takve postupke ne podržava. Kada se dešavaju takve okolnosti da imamo ustavotvornu skupštinu to nemamo u Crnoj Gori, nemamo revolucije, vanredno stanje... Crna Gora ostvaruje odlične rezultate u kontekstu EU integracija i treba da nastavimo da šaljemo poruke zajedništva. Najznačajnije je da preko 80 odsto građana želi Crnu Goru kao građansku, evropsku državu. Biće uvijek inicijativa i ideja. Meni je važno kao članu Vlade i dijelu parlamentarne većine i lideru jedne izborne liste da Vlada u svojim odlukama nema nijedne odluke koja može biti u suprotnosti sa onim što su bezbjednosne spoljne politike EU. Naša politika dogovora i razgovora sa SAD, sa NATO saveznicima... - naveo je Đeljošaj.
<h2>Šimun i Spajić da ispitaju slučaj preminule porodilje</h2>
Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Sonja Milatović pozvala je na početku današnje sjednice ministra zdravlja Vojislava Šimuna i premijera Milojka Spajića da se hitno ispita slučaj preminule porodilje iz Ulcinja.
- Upoznata je crnogorska javnost sa crnom, najcrnjom viješću, da je jedna žena otišla u bolnicu da na svijet donese dijete i da se iz te bolnice nije vratila živa. Govorim o barskoj bolnici. Tu su ženu, draga gospodo, kući čekala djeca koja je više nikada neće vidjeti - kazala je ona.
Ona se pita ima li i ko odgovoran u ovoj državi.
- &nbsp;Pitam se postoji li jedna osoba koja nije osakaćena za osjećaj moralne i objektivne odgovornosti. Dešava se to da su porodilišta postala nebezbjedna mjesta i da žene u ista odlaze da na svijet donesu novi život dok strahuju za vlastiti. Zato pozivamo premjera Milojka Spajića i ministra zdravlja Vojslava Šimuna da hitno sprovedu istragu i isporuče rezultate, a ukoliko nijesu u stanju da isporuče rezultate, neka ne čase časa, već neka podnesu ostavke - istakla je Milatović.

Nikolić: Pitanje ustavotvorne skupštine je pitanje opstanka Crne Gore

Šef Poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić kazao je da je proteklu godinu rada Vlade okarakterisao neodgovoran i netransparentan odnos, te da izvršna vlast nije zadovoljila ni vladanjem, ni učinkom, ni ponašanjem.
- Imamo neodgovornu Vladu koja nije izvršavala ustavne obaveze prema parlamentu. Premijer je tri puta izbjegao da dolazi na premijerski sat, poslanici su samo dva puta imali priliku da ministrima postavljaju pitanja. Imamo netransparentnu vladu koja je za prvih osam mjeseci vodila državu na klik, jer je održala više telefonskih sjednica nego redovnih u odnosu 37:36, ignorišući potrebu da se o nekim važnim pitanjima raspravlja na vladi. Koliko su u vladi bili netransparentni govori i podatak da su desetine zakona gurali u skupštinsku proceduru preko poslanika parlamentarne većine, da bi izbjegli javnu raspravu i učešće stručne javnosti - rekao je Nikolić na konferenciji za medije.
Ovo je, kako je rekao, najglomaznija Vlada koja je u prvih godinu dana pokazala da nije u stanju da se nosi sa izazovima, da sanira stanje u oblasti bezbjednosti i obezbijedi sigurnost svojim gradjanima.
On je istakao da danas građani Bijelog Polja žive u strahu jer bezbjednosne strukture ne mogu deset dana da pronađu odbjeglog osumnjičenog za dvostruko ubistvo.
- Upravljačke strukture u bezbjednosnom sektoru pokazale su da ne mogu da se obračunaju sa organizovanim kriminalom - naglasio je Nikolić.
Vlada je, ističe on, zaboravila na Šavnik i nedosrasla je da zakopa zaražene krave i spriječi uništavanje stočnog fonda, već se, kako kaže, epidemija širi zbog nesposobnosti nadležnog ministasrtva.
Vlada je, ističe on, rasipnička, potrošačka koja nije privukla nijednu stranu investiciju.
- Premijer nam je na početku mandata po principu paf paf, obećao da će u septembru početi radovi na drugoj dionici auto puta, a lopata nije zabodena do danas. Imamo vladu nerada za čijeg su mandata cijene osnovnih životnih namirnica, nekretnina i zakupa stanova, dostigle rekordne iznose. Nikad Crna Gora nije bila skupa za život kao danas. Zadužili su se blizu dvije milijarde i nijesu u stanju da obuzdaju inflaciju koja je pojela povećanje plata i penzija - naglasio je Nikolić.
Prema njegovim riječima, neozbiljna Vladu ima ambasadore u samo osam zemalja svijeta, dok 20 ambasada Crne Gore u inostranstvu još čekaju imenovanje ambasadora.&nbsp;
- Koliko je diplomatska mreža Crne Gore okrnjena i zapuštena, dovoljno govori činjenica da vlada nije u stanju duže od godinu da imenuje ambasadora pri NATO. &nbsp;Imamo konfuznu i nesinhronizovanu vladu u kojoj sjede članovi koji ne glasaju za pridruživanje sankcijama Rusiji, što govori da ova vlada nema punu uskladjenost sa vanjskom i bezbjednosnom politikom EU - zaključio je Nikolić.
<h2>Anđušić: Debelo naplaćeno svako uvećanje zarada</h2>
Poslanik DPS-a Mihailo Anđušić rekao je da svjedočimo porastu cijena i proizvoda i usluga.
- Posljedice inlacije ne osjećate samo u marketima, već i restoranima, kada plaćate usluge... Nema segmenta gdje Vlada nije uvukla ruku u džep građana i debelo je naplatila svako uvećanje zarada - istakao je Anđušić.
<h2>Vuković: Katastrofalna bezbjednosna situacija</h2>
Poslanik DPS-a Ivan Vuković kazao je da je bezbjednosna situacija u zemlji katastrofalna, a situacija, kako kaže, nije bolja ni u drugim segmentima čemu svjedoči Izvještaj Evropske komisije.
- Dok vladajuća koalicija slavi uspjehe, ljudi na sjeveru sjede zaključani u svojim domovima u strahu. Maloljetnik je ranjen u Baru, na Cetinju su se desila dva ubistva... O katastrofalnom stanju u bezbjednosnom sektoru svjedoči i to što je ministar unutrašnjih poslova prijetio premijeru krivičnom prijavom - kazao je, pored ostalog, Vuković.
On je naveo i da predsjednica Administrativnog odbora iz redova Pokreta Evropa sad ne dozvoljava procesuiranje zahtjeva Tužilaštva za skidanje imuniteta predsjendiku Opštine Nikšić i potpredsjedniku Nove srpske demokratije zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje. Dodaje i da tužilaštvo trenutno utvrđuje da li je poslanik vladajućeg PES-a prao novac za potrebe vođe jednog od dva ozgolašena kriminalna klana u Crnoj Gori.
- Dok vladajuća koalicija govori o profesionalnim medijima, Javni servis je u potpunosti politizovan, a privatni mediji izloženi političkom i finansijskom progonu - kazao je Vuković.
Kraj prve godine mandata aktuelne vlade, navodi Vuković, Crna Gora dočekuje kao država čiji prvi ljudi ne poštuju njene simbole, Ustav i zakone.
- Država u kojoj – umjesto ozbiljne rasprave o zakonskim rješenjima i demokratske kontrole vlade – Skupština sve više služi kao ustanova za liječenje višedecenijskih političkih frustracija njenog po svemu nedostojnog predsjednika, država u kojoj su najvažnije institucije svedene na mjeru političke trgovine i ostvarivanja nezdravih ličnih ambicija nekvalifikovanih, nesposobnih i, nerijetko, nepismenih funkcionera partija na vlasti, država čije rukovodstvo navodno teži dobrosusjedskim odnosima, a čini sve da nas posvađa sa komšijama, država u kojoj vladajuća koalicija ratuje medijima i nevladinim organizacijama nad kojima ne uspijeva da uspostavi političku kontrolu, država u kojoj ogroman broj ljudi osjeća strah za sopstvenu sigurnost - istakao je Vuković.
On je ocijenio da država sa ovakvom vladajućom većinom ne može u Evropsku uniju.

Tamara Klikovac

Nikolić: Netransparentna Vlada državu vodila na klik; Vuković: Sa ovakvom vlašću ne možemo u EU

Andrija Mandić i danas je na sjednici Kolegijuma pokazao da je političar prošlosti - ocijenio je poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić.
On je nakon sjednice na temu odluke predsjednika Skupštine Andrije Mandića da iz hola Skupštine ukloni crnogorsku zastavu, kao i premještanje crnogorske zastave iz Bijelog salona, poručio da postoje neke crvene linije koje ne treba prelaziti.&nbsp;
- Mandić je i danas na kolegijumu kao i provokacijama pokazao da je političar prošlosti koji je u stanju očaja zato sto mu je premijer u parlamentu poručio da nema ništa u dijelu izmjene Ustava i dvojnog državljanstva - kazao je Nikolić.
Na Kolegijumu su, kaže, poslali poruku da će za sve buduće incidente, koje Mandić planira da sprovede, smatrati odgovornim Spajića i njegov poslanički klub.
- Koji su dozvolili da Mandić doživljava parlament kao njegovo igralište - naveo je Nikolić.&nbsp;

Nikolić: Mandić doživljava Skupštinu kao igralište, za sve njegove buduće incidente odgovoran je Spajić

Nakon objave rezultata popisa stanovništva prosrpske stranke obnovile su zahtjev da srpski jezik bude službeni u Crnoj Gori, piše Radio Slobodna Evropa. Rezultati popisa u Crnoj Gori su pokazali da je srpski jezik maternji za 43 odsto stanovništva, a crnogorski za nešto više od 34 procenta. Istog dana kada su objavljeni rezultati, 15. oktobra, prosrpske stranke su ponovile zahtjev za izmjenu Ustava kako bi srpski jezik bio službeni. U Ustavu Crne Gore je crnogorski jezik definisan kao "službeni", a srpski jezik je "u službenoj upotrebi" zajedno sa bosanskim, hrvatskim i albanskim jezikom. Promjenu statusa srpskog jezika zatražio je dio vladajućih stranaka, među kojima su partije proruskog Demokratskog fronta (DF), prosrpska Socijalistička narodna partija (SNP) i druge manje partije. One su kao osnovni argument naveli činjenicu da je popis pokazao da većina stanovništva govori srpskim jezikom. U Crnoj Gori je u decembru prošle godine održan popis stanovništva čiji su rezultati o nacionalnom, vjerskom izjašnjavanju i jeziku saopšteni tek 15. oktobra. Duže od deceniju prosrpske stranke traže izjednačavanje ustavnog statusa srpskog i crnogorskog jezika.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241007161036_8613f32ae4e10bac6239a37a8793f8b45f74e89bdf4841678c2e9ffa8a062d6e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> </figure>  Aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić koji je i lider proruskog DF, u više navrata je najavljivao inicijativu za promjenu statusa srpskog jezika ukoliko popis pokaže da stanovništvo većinski govori tim jezikom. To je 15. oktobra u parlamentu ponovio i njegov partijski kolega Dejan Đurović rekavši da bi srpski jezik trebalo normirati kao službeni u Ustavu: - Moramo priznati da bi srpski jezik trebalo da bude službeni, jer je većinski jezik u Crnoj Gori. To očekujem i od opozicije - naveo je on.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024101717108_b20196926acce23983f1306ce71ba20819fc9b5d5763b8bab48ce0e498d6e9fb" data-rendition-name="original" width="650" height="366" loading="lazy" alt="Tabela sa rezultatima popisa o maternjem jeziku u Crnoj Gori"> </figure>  Isti zahtjev uputio je Dragoslav Šćekić, funkcioner prosrpske SNP i ministar sporta u Vladi Milojka Spajića, koji je rekao da od vlasti očekuje da postupi u skladu sa 'realnom strukturom stanovništva'. - &nbsp;I uvaži činjenicu da Srbi čine značajan segment ovog društva. Ljudi koji govore srpskim jezikom najmanje što očekuju je pravo da svuda govore i školuju se na svom jeziku - naveo je Šćekić. Ostatak vladajućih partija, nije se izjasnio ovim povodom. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća Momčilo Vuksanović je rekao da Srbima u Crnoj Gori predstoji "grčevita borba za očuvanje identiteta kroz uvođenje srpskog jezika kao službenog u svim državnim institucijama i afirmacijom ćiriličnog pisma".  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241010151020_ce3d42eba78aae312ad4ec4e0f5341117db316c98438d17e0fa9a92f677ebfc0" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Andrija Nikolić"> </figure>  Na ove najave prva je reagovala najveća opoziciona Demokratska partija socijalista (DPS). Poslanik DPS Andrija Nikolić je vladajuće partije podsjetio na njihove ranije izjave: - Vi ste govorili da srpski jezik treba da prebaci 50 posto da bi se nakon toga mijenjao Ustav. Imali ste drugačija očekivanja. A rezultati su isti kao na popisu iz 2011. godine - istako je on. Crnogorski jezik je Ustavom definisan kao službeni u vrijeme vlasti DPS-a. <h2>Crnogorski i srpski jezik kroz posljednja tri popisa stanovništva</h2> Broj građana kojima je maternji jezik srpski povećao se između dva popisa - 2011. i 2023. godine za 0,3 procenta, dok je broj onih koji govore crnogorskim smanjen za 2,4 posto. Na popisu održanom 2003, u vrijeme kada je Crna Gora bila u državnoj zajednici sa Srbijom, svoj jezik je nazivalo srpskim 63,4 posto stanovništva, a crnogorskim 21,9 procenata. Ustav Crne Gore, u kome je kao službeni jezik propisan crnogorski, usvojen je 2007, godinu nakon referenduma o nezavisnosti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2024101717108_a66db89e843b41dc3035fdbb72d901ce3774a081cae71f5e6669b965a68853a6" data-rendition-name="original" width="1597" height="898" loading="lazy" alt="Ćirilizovan natpis na policijskim automobilima u Crnoj Gori"> </figure>  Crna Gora je poput ostalih država, nastalih iz bivše Jugoslavije u kojoj je zvanični jezik bio srpsko-hrvatski, nakon proglašenja državne nezavisnosti službeni jezik nazvala po imenu države. Promjene Ustava 2011. bile su povod da tadašnja prosrpska opozicija, predvođena Andrijom Mandićem, traži izmjenu u dijelu identitetskih pitanja i državnih simbola. Traženo je da se srpski jezik normira kao službeni, uvođenje takozvane narodne zastave trobojke i skraćenje državne himne. Vlast na čelu sa DPS-om Mila Đukanovića je odbila ove zahtjeve. Prosrpske stranke su optuživale vlast Mila Đukanovića da je "protjerala srpski jezik i ćirilicu iz Crne Gore", iako je srpski u Ustavu definisan kao jezik u službenoj upotrebi, a latinica i ćirilica ravnopravna pisma. Do promjene vlasti je došlo 2020. godine na izborima, na kojima je dotadašnja prosrpska opozicija postala dio parlamentarne većine, a 2024. su zauzeli i dio resora u Vladi Milojka Spajića. Nakon promjene vlasti došlo je do porasta korišćenja ćiriličnog pisma u institucijama. <h2>Procedura izmjene Ustava Crne Gore</h2> Uz stranke bivšeg DF-a i SNP-a, u sastavu parlamentarne većine su Spajićev Pokret Evropa sad, Demokrate, albanske nacionalne stranke i Bošnjačka stranka. Oni ukupno imaju 54 od 81 poslanika što čini dvotrećinsku većinu u Skupštini Crne Gore. Prema Ustavu, za promjenu bilo kog člana Ustava neophodna je dvotrećinska većina u parlamentu, a za promjenu državnih simbola i službenog jezika je, uz to potrebno organizovati referendum. Na referendumu bi te promjene trebalo da podrži tri petine upisanih u birački spisak, što je oko 325.000 građana. Na posljednjem popisu se nešto manje od 270.000 izjasnilo da govori srpskim jezikom. Lideri prosrpskog DF-a su ranije najavljivali da će uvesti srpski jezik kao službeni 'uz minimalni angažman u parlamentu', ali nisu objasnili na koji način. Komentarišući najave prosrpskih stranaka, iz Digitalnog forenzičkog centra iz Podgorice su ocijenili da "kampanja koju su proksiji srpskog uticaja odmah pokrenuli ima za cilj polarizaciju i destabilizaciju crnogorskog društva. - Otvaranje ovih tema direktno ugrožava evropski put Crne Gore - zaključili su iz DFC. Popisu je prethodila kampanja prosrpskih i proruskih snaga i medija koji su pozivali građane da se izjasne kao Srbi. U kampanju se uključio i patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije, koji je pozvao građane da se identifikuju kao pripadnici srpskog naroda i vjernici SPC koji govore srpskim jezikom. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić više puta je potencirao važnost popisa kako bi se utvrdio broja Srba u Crnoj Gori. Dva dana nakon objave Vučić se oglasio konstatacijom da su rezultati popisa dobra poruka "za one koji su mislili da mogu brutalnim pokušajima da ospore pravo srpskog naroda na identitet i jezik". Rezultati su pokazali i da 6,9 odsto stanovnika bosanski jezik smatra maternjim, albanski 5,2 posto, ruski 2,3, srpsko-hrvatski dva posto a hrvatski 0,3 procenta.

Prosrpske stranke u Crnoj Gori nakon popisa traže da srpski jezik bude službeni

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić predstavio je na današnjoj sjednici novi vizuelni identitet - Zetsku banovinu kao logo parlamenta što je izazvalo burnu raspravu sa poslanicima opozicije koji su kazali da se čelnik najvišeg zakonodavnog doma tim činom poziva na vrijeme kad je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i dio svoje teritorije.
Mandić je rekao da je logo donijet zajedno za ovlašćenim predstavnicima Generalnog sekretarijata parlamenta.
- Koji je uobličen u reprezentativnom objektu gdje i sada zasijedamo - zgrada nekadašnje Zetske banoveine, u kojoj su nakon Drugog svjetskog rata, nalazile sve najvažnije institucije Republike Crne Gore. Na taj način Skupština želi da uvaži Prijestonicu, nas poslanike i da govorimo koliko je značajan i ovaj grad i koliko je značajno za sve nas da imamo privilegiju da budemo nastavljači onog velikog djela - rekao je Mandić.
Mandić je istakao da je danas 90 godina od kako je pala prva žrtva fašizma u Evropi.
- A to je bio viteški kralj Aleksandar Karađorđević. Unuk Kralja Nikole, velika istorijska ličnost koji zaslužuje da mu ovdje na Cetinju pomenemo ime i da kažemo da je bio prva žrtva fašizma u Evropi. &nbsp;Poštujući tu veliku istoriju imamo privilegiju da vas pozdravimo i sjetimo se da je prije 90 godina u Marseju fašizam ubio viteškog kralja Aleksandra Karađorđevića - rekao je Mandić.
Šef poslaničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) Andrija Nikolić upitao je Mandića na osnovu kojeg člana i akta je dao sebi za pravo da donosi odluku o vizuelnom identitu u ime svih poslanika.
Mandić se pozvao na Poslovnik i član 28.
- Generalni sekretar utvrđuje vizuelni identitet i logo Skupštine, utvrđuje veb sajt Skupštine kao i naloge Skupštine na društvenim mrežama po nalogu predsjednika. Ako se Vama ne sviđa ovaj vizuelni identitet i Prijestonica u kojoj zasijedamo, o tome treba da obavijestimo javnost - naveo je Mandić.
Nikolić je odgovorio da je ovo nastavak zloupotrebe institucije Skupštine Crne Gore.
- Bilo bi elementarno pristojno i korektno da ste o ovome porazgovarali na Kolegijumu sa šefovima poslaničkih klubova i upoznali nas sa ovom idejom. Vi nam potvrđujete da je ovo Vaša ideja i sada nam sugerištete da ste prekršili Poslavnik jer ste pročitali član na osnovu koje to radi Generalni sekretarijat na osnovu Vaše saglasnosti što znači da je generalni sekretar instruisan da to uradi, zahvaljujući Vašoj inicijativi - rekao je Nikolić.
Simbolika je, ističe poslanik DPS-a, jasna i iz tog razloga se Mandić, smatra on, poziva na Zetsku banovinu.&nbsp;
- U vremenu kad je Crna Gora izgubila ime, državno dostojanstvo i dio svoje teritorije, a Zetka banovina bila pokrajina u sastavu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Dakle, poštovani građani, jasno je šta radi predsjednik parlamenta i parlamentarna većina koja dozvoljava ovu hajdučiju i nasilje u parlamentu - poručio je Nikolić.
Mandić je rekao da na prošlost mogu da gledaju različito, ali da imaju ciljeve oko kojih su se svi okupili, a najvažniji je, kaže, put ka Evropskoj uniji.
On ističe da je htio da uvaži Prijestonicu Cetinje i zgradu u kojoj su donošene najvažnije odluke i prije i nakon 1945. godine.
- Mislim da nema Cetinjanina i građanina Crne Gore koji se ne raduje činjenici da uvažavamo i poštujemo našu Prijestonicu i jednu od najljepših istorijskih zgrada u Crnoj Gori. Kako ćete vi to da tumačite, manje mi je važno. Ništa nije prekršeno, sve je uvaženo - poručio je Mandić.
Nikolić je odgovorio da Mandić nije impresionirao javnost respektom i pijetetom prema Cetinju.
- Par godina unazad Vaš referat o Cetinju je glasio da je riječ o malom selu podno Lovćena, želeći valjda da mu na taj način odate istorijsko priznanje za ulogu Cetinja u razvoju države. Dovoljno smo pametni i iskusni da znamo šta je Vaša osnovna ideja vodilja u radu kao predsjednika parlamenta. Pokušavate da preoblikujete karakter ove institucije, a onda i države. Malo se bavite zastavama, malo promjenom Ustava, sad promjenom loga, a to aminuje parlamentarna većina. Nastavite to da radite do jedne ure, a onda ćemo da se pogledamo u oči i svedemo račune - naglasio je Nikolić.
Poslanik DPS-a Oskar Huter je rekao da je poniženje za Cetinje da Mandić sjedi ispod grba ispod kojeg sjedi.
- Zaslužuje Prijestonica da se na simbolima Skupštine nađe simbol Cetinja. Svakako to nije zgrada Zetske banovine. Veliki broj simbola ima ovaj grad koji treba da bude ispred ovoga. Kontekst u kom želite da smjestite Aca Palikuću i ovo što radite je sraman. Vjerujem da je ovo Vaš dug prema Vučiću koji Vas je izribao i koji je razočaran svime što je uložio i zato činite što činite. Nećete još dugo - naglasio je Huter.
<h2>Adžić: Prekrajanje istorije i promovisanje ljudi koji su najviše zla nanijeli Crnoj Gori</h2>
Poslanik GP URA Filip Adžić kazao je da je žalosno što Mandić, povučen radom "njegovog mentora koji je sa crnogorskog primorja došao da šalje pomiriteljske poruke".
- Tako i Vi sa ovog mjesta šaljete ljubav prema Cetinju i pozivate se na ljude koji ni u jednom Cetinjaninu, Crnogorcu i patrioti ne izaziva ništa pozitivno. Čovjeku koji se ogriješio o svojoj familiji, a ne Crnoj Gori. Tako da je ovo nastavak provokacije prema svim ljudima koji vole ovu državu i ljudima koji se osjećaju kao nacionalni Crnogorci. Vi samo radite što je Vaša agenda, ali je dobro da građani vide kakav je odnos većine prema Cetinju, prekrajanju istorije i promovisanju ljudi koji su najviše zla nanijeli Crnoj Gori i to upravo sa ovog mjesta - naglasio je Adžić.
<h2>Mugoša: Vi da ste čovjek sa integritetom odgovorili biste Dačiću</h2>
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša kazao je da predsjednik Skupštine treba da brani integritet države, a ne da se bavi logom.&nbsp;
- Vi da ste čovjek sa integritetom odgovorili biste Ivici Dačiću, koji je rekao da je svako selo u Crnoj Gori organizovani kriminal. Ali Vi to ne smijete, jer imate isti narativ kao oni. Što god kažete, Vi pominjete dvije kriminalne grupe. O tome ste trebali da pričate i da budete predsjednik parlamenta. To što neko sa strane urušava integritet države Vi treba da branite. Bavite se logom, Vama je to najvažnije jer drugu politiku nemate. Pomamljujete ovaj narod, a beskičmenjaci su dio prošlosti zato što nemaju političku kičmu i spuštene su im glave. Umjesto da se jave i pitaju Vas šta radite to, o kakvom logu pričate u vrijeme kad se ovo dešava. Dajte da se unormalimo, nama će logo da riješi probleme u Crnoj Gori - naglasio je Mugoša.

Nikolić: Simbolika je jasna, Mandić se poziva na vrijeme kad je Crna Gora izgubila ime i dio teritorije; Huter: Vraćanje duga Vučiću

Predsjedniku Vlade treba objasniti da novac kojim raspolaže, kao premijer nije njegov, nego novac svih poreskih obveznika u Crnoj Gori, i da je crnogorsko drustvo demokratsko, nije autokratsko, gdje se određuje ko treba da govori, kad treba da govori, i u čije ime - kazao je u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, šef kluba poslanika Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
&nbsp;- Očigledan je izraz nervoze predsjednika Vlade, gospodina Spajića. Najprije primjećujem da se poistovjetio sa državom, kazavši da se na 2BS Forumu tužakala država, a onda se umješao u koncepciju 2BS Foruma, pokušavajući, valjda, da sugeriše koji bi to trebali, po njemu, da budu poželjni sagovornici, koji će govoriti o relevantnim bezbjednosnim temama. Predsjednik države Milatićović, i bivši predsjednik Đukanović, su baš nedavno bili gosti jednog, takođe značajnog, međunarodnog foruma Globsec-a, gdje su organizatori smatrali da to mogu biti kompetentni sagovornici, na određene teme, ne vidim problem ni u tome što su aktuelni organizatori iz Atlantskog saveza procijenili da bi bivši i sadašnji predsjednik Crne Gore mogli kompetentno govoriti na aktuelno društveno političke izazove, u Crnoj Gori, i u regionu - rekao je Nikolić.
&nbsp;Odgađanje puta u Njujork, na Generalnu skupštinu Ujedinjenih nacija, podsjeća Nikolić, a kojoj prisustvuju zvaničnici svih država članica motivisano je, smatra Nikolić, lokalnim izborima u Podgorici.
&nbsp;- Svakome je jasno zbog čega je Milojko Spajić odabrao da bude u Crnoj Gori. Procjena je bila da su izbori u Podgorici, u ovom trenutku, važniji od prezentacije države u Njujorku, kako se na kraju to isplatilo predsjedniku Vlade, o tome neka sude građani Crne Gore - &nbsp;istakao je on.
&nbsp;Bilo bi neprirodno i, kako kaže, protivno zdravom razumu, da oni koji su, jer su smatrali da nije dobro radila, srušili vlast u Glavnom gradu, sada opet budu dio iste te vlasti.
&nbsp;- To, ne samo da bi bilo u sukobu sa zdravim razumom, nego bi ozbiljno dovelo u pitanje integritet onih koji su pokrenuli proceduru smjene lokalne vlasti u Podgorici. Ja mislim da su građani Podgorice izglasali nepovjerenje Andriji Mandiću, Milojku Spajiću, Aleksi Bečiću i Milanu Kneževiću - rekao je Nikolić.
&nbsp;Demokratska partija socijalista, dodaje on, ima dodatnu odgovornost, jer je za njih, kako kaže, glasao svaki treći građanin Podgorice. Podsjeća I da je ta partija pobijedila i na izborima u Kotoru, te da je desetak glasova nedostajalo za jedanaesti mandit, koji se, vjeruje, može osvojiti, na ponovljenim izborima na jednom biračkom mjestu.
&nbsp;- Dodatna odgovornost podrazumijeva da se ne upuštamo u stanje odnosa u nekim drugim političkim &nbsp;koalicijama. Očekujem da izborna komisija u Kotoru uradi posao u skladu sa zakonom. Vjerujem da ima kapaciteta da donosi odluke na taj način, odnosno da se izdignu iznad politike. Ukoliko dođe do ponavljanja izbora na jednom, ili više biračkih mjesta, očekujem da će to biti dovoljna motivacija &nbsp;građanima koji glasaju na tom biračkom mjestu da izađu na izbore i daju doprinos demokratskoj i fer atmosferi na dan izbora - rekao je Nikolić.
&nbsp;Priča o koalicionom potencijalu stranaka, koje su u vlasti na državnom nivou, smatra on, je potrešena, jer se na lokalnim primjerima vidi da nijedna vlast koju formiraju ne traje duže od godinu i po dana.
&nbsp;- Mislim da to dovoljno govori o akterima koji čine tu vlast. Mislim da se sve svelo na ucjene o tome koliko će se nahraniti gladna funkcionerska usta u određenim sredinama. Zato imate i često ponavljanje izbora. Sa druge strane, tamo gdje DPS čini vlast, tamo je vlast uglavnom i stabilna - zaključio je Nikolić.

Nikolić: Sve se svelo na ucjene o tome kako da se nahrane gladna funkcionerska usta

Izborni dan je završen u Podgorici i u Kotoru, a zabilježen je veliki broj nepravilnopsti, to je konstatovano u opštinskim izbornim komisijama, a najveći broj se odnosi na birače koji su nezakonito iskoristili svoje biračko pravo - kazao je funkcioner i poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.
- Sve smo to uredno zabilježili - naveo je Nikolić.
Ponovio je informaciju da je 14.000 osoba ušlo u Crnu Goru danas, kao i da je stotine ljudi &nbsp;ezakonito u biračkom spisku iskoristilo pravo glasa u Podgorici u Kotoru.
- I protiv njih ćemo u narednim danima podnijeti krivične prijave i očekujemo da se u odnosu na to promptno odredi opštinsko državno tužilaštvo. Upoznaćemo sa ovim Evropsku komisiju - najavio je Nikolić.
Očekuju od rezultata trend rasta povjerenja u DPS, a da, kako je rekao, Vladina koalicija zabilježi trend pada povjerenja.
Iduće obraćanje je u 22 sata.

Nikolić: Zabilježen veliki broj nepravilnosti, podnijećemo krivične prijave

Ugledni italijanski duo koji čine Roberto Fabbri, klasična gitara i Fabio Macera, električna gitara, prirediće koncert pod nazivom „Nylon &amp; Steel Experience" u okviru devetog međunarodnog festivala „Dani gitare u Podgorici” u utorak, 26. novembra na velikoj sceni KIC-a „Budo Tomović” u 20 sati.&nbsp;
Kako je saopšteno iz KIC-a, program koncerta činiće autorske kompozicije, ali i obrade svjetski poznatih autora.
Iste večeri, u okviru festivala u 20:45 nastupiće španski duo „Pasión Andaluza” koji spaja talenat i iskustvo klasičnog gitariste Karlesa Ponsa (Carles Pons) i pijaniste Hose M. Kuenka (Jose Manuel Cuenca).
Duo „Pasión Andaluza” predstaviće se publici u Podgorici programom u okviru kojeg je lajtmotiv muzika s andaluzijskim korijenima i koja je komponovana isključivo za klavir i gitaru.&nbsp;
Festival „Dani gitare u Podgorici” organizuju NVO Gitara i Aspekt Medija d.o.o. uz podršku Ministarstva kulture i medija Crne Gore, Sekretarijata za kulturu Glavnog grada, Ambasade Italije u Crnoj Gori i KIC-a „Budo Tomović”.
Ulaznice za oba koncerta mogu se kupiti na biletarnici KIC-a (9-20h) po cijeni od 5 eura.

Koncerti italijanske i španske muzike u KIC-u

Njemački ministar odbrane Boris Pistorijus izjavio je da se Evropa suočava sa dugoročnom prijetnjom, kao i da sukob u Ukrajini "više nije regionalni rat".
- Ruski predsjednik Vladimir Putin je odavno u potpunosti prešao na ratnu ekonomiju. Rusija proizvede oružje i municiju za tri mjeseca koliko cijela Evropska unija za godinu dana - istakao je Pistorijus u subotu na skupu koji je organizovala Fondacija Fridrih Ebert u Arnsbergu u njemačkoj saveznoj državi Sjeverna Rajna-Vestfalija, prenosi "Tagesšau".
Pistorijus je podsjetio da je Putin krajem oktobra govorio o "ozbiljnoj, nepomirljivoj borbi za novi svjetski poredak".
Njemački ministar je naveo da Putin "sebe već vidi kao pobjednika u ratu protiv Ukrajine”, javljaju agencije.
Istovremeno, dodao je on, hibridni rat dezinformacijama i lažnim vijestima je "u punom jeku".
- Naša bezbjednost je krhka. Njemačka mora da ubrza i ulaže više u svoju sposobnost za borbu - upozorio je Pistorijus, prenose Nezavisne novine.

Pistorijus zabrinut: Rusija za tri mjeseca proizvede oružja koliko Evropa za godinu

Voda sa vodoizvorišta Mareza je zdravstveno ispravna za piće i svi parametri su u okviru dozvoljenih granica definisanih zakonskim propisima, saopšteno je iz podgoričkog Vodovoda.
Prema posljednjim rezultatima radjenih analiza, detektovane vrijednosti mutnoce su ispod graničnih, tako da je, navode oni, voda sa česme bezbjedna za piće.
Zbog jake kiše koja je zahvatila Podgoricu u proteklih nekoliko dana, voda za ovog izvorišta nije bila za piće.

Voda sa Mareze ispravna za piće

Vatra je tokom noći u selu Banje, zahvatila kuću osumnjičenog za dvostruko ubistvo Alije Balijagića.
- Nakon svih neophodnih radnji ce biti utvrđen uzrok pozara - saopštili su iz Uprave policije za Portal Analitika.
Šef Službe zaštite u Bijelom Polju, Edin Kolić, kazao je da su vatrogasci na lice mjesta stigli 45 minuta nakon ponoći.
- U gašenju požara je učestvovalo sedam vatrogasaca. Požar je bio u poodmakloj fazi, gorjele su sve prostorije, a krovna konstrukcija se urušavala - rekao je Kolić za RTCG i dodao da je gašenje požara trajalo do 4 sata ujutru.

Gorjela Balijagićeva kuća

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: andrija-nikolic