Ruske snage su tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica, izjavio je ukrajinski šef diplomatije Andrij Sibiha.
Tri osobe povrijeđene su u Ukrajini u napadu ruskih dronova na jugu i jugoistoku zemlje, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da je procjena ukrajinskih obavještajnih službi da ruski predsjednik Vladimir Putin i njegovo uže okruženje nemaju namjeru da okončaju rat protiv Ukrajine.
Zelenski je naglasio da izvori i povjerljivi obavještajni podaci pokazuju da Putin ne razmatra okončanje rata.
- Nema dokaza da ozbiljno razmatraju mir ili diplomatiju. Naprotiv, postoji mnoštvo dokaza koji ukazuju na to da pripremaju nove ofanzivne operacije. Rusija računa na produženi rat. Ovo je očigledan znak nepoštovanja svih u svijetu koji traže mir i rade na tome da diplomatija bude efikasna - istakao je Zelenski.
On je pozvao je na uvođenje oštrijih sankcija Moskvi, istakavši da se samo silom može izdejstvovati pravda.
Generalni sekretar NATO Mark Rute poručio je da će Alijansa nastaviti da podržava Kijev, kako bi mu osigurala odbranu i spriječila dalju agresiju.
Velika Britanija, Francuska, Sjedinjene Američke Države i Njemačka ukinule su ograničenja u pogledu dometa oružja koje su isporučile Ukrajini. To znači da Kijev sada može da napada položaje na ruskoj teritoriji oružjem dugog dometa, objavio je njemački kancelar Fridrih Merc.
I francuski predsjednik Emanuel Makron ocijenio je da Tramp sada bolje razumije "razmjere laži" ruskog predsjednika o Ukrajini.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je, u međuvremenu, naveo da je rusko granatiranje odgovor na napade Kijeva na civilne ciljeve, ali da Moskva gađa isključivo vojne objekte.
Ocijenio je i da ukidanje ograničenja na korišćenje oružja dugog dometa predstavlja opasan potez Zapada i novu eskalaciju sukoba.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ukrajinski šef diplomatije: Ruske snage tokom prethodna tri dana napale Ukrajinu sa oko hiljadu raketa i bespilotnih letilica

Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je da je razgovarao sa specijalnim izaslanikom SAD Kitom Kelogom o načinima za postizanje pravednog i trajnog mira u sukobu sa Rusijom.
Kelogova posjeta Kijevu dolazi u diplomatski teškom trenutku za Ukrajinu nakon što je američki predsednik Donald Tramp okončao političku izolaciju ruskog lidera Vladimira Putina učestvujući u bilateralnim razgovorima sa Moskvom.
- Potvrdio sam spremnost Ukrajine da postigne mir i našu viziju za neophodne korake - naveo je Sibiha na mreži X.
On je rekao Kelogu, koji je doputovao u ukrajinsku prijestonicu, da su bezbjednost Ukrajine i transatlantska "nedjeljive".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski planira sastanak sa Kelogom u četvrtak. Izaslanik se već sastao sa vrhovnim komandantom ukrajinske vojske, šefovima obavještajnih i specijalnih službi.

1250x600

1084x550

Ukrajinski šef diplomatije razgovarao sa američkim izaslanikom o "trajnom miru"

Ruski dronovi i projektilima gađali su u subotu energetsku infrastrukturu i druge civilne objekte u gradovima širom Ukrajine u jednom od najvećih ruskih vazdušnih napada, izjavio je u nedjelju ukrajinski ministar spoljnih poslova, dok je susjedna Poljska podigla vojne avione.
- Rusija je izvela jedan od najvećih vazdušnih napada: dronovi i rakete na mirne gradove, usnule civile, kritičnu infrastrukturu. To je pravi odgovor ratnog zločinca (ruskog predsjednika Vladimira) Putina svima koji su ga nedavno zvali i posjetili. Potreban nam je mir kroz snagu, a ne smirivanje - napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je Rusija lansirala oko 120 raketa i 90 dronova u, kako je opisao, "masovnom" kombinovanom vazdušnom udaru na energetsku infrastrukturu Ukrajine, prenio je Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa.
- Meta neprijatelja bila je naša energetska infrastruktura širom Ukrajine. Nažalost, ima oštećenja na objektima od udara i otpadaka - naveo je on u izjavi na društvenim mrežama.
Eksplozije su zabilježene rano u nedjelju u prijestonici Kijevu, kao i drugim gradovima širom zemlje, uključujući Odesu na obali Crnog mora i grad Zaporižje na jugoistoku zemlje. Ruski raketni napad bio je usmjeren na elektroenergetsku infrastrukturu širom Ukrajine, zbog čega je došlo do preventivnih prekida u snabdjevanju, rekao je ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko.
Rusija je izvela masivni napad dok se njena invazija na Ukrajinu približava svom 1000. danu. Rusija troši ogromne količine oružja i ljudskih života da bi ostvarila male, ali postojane teritorijalne dobitke.
Ukrajina se dotle muči da smanji gubitke, održi moral i ubijedi saveznike da, uz veću vojnu pomoć, može da preokrene situaciju. Novoizabrani predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da bi mogao brzo da okonča rat, iako je nejasno kako.
Grupa sedam (G7) vodećih industrijalizovanih zemalja u subotu je ponovila "nepokolebljivu podršku Ukrajini koliko god je potrebno" u njenoj borbi protiv ruskih snaga.
Napad Rusije na Ukrajinu u nedjelju podstakao je susjednu Poljsku da podigne avione.
- Zbog masivnog napada Ruske Federacije krstarećim raketama, balističkim projektilima i bespilotnim letilicama na objekte koji se nalaze, između ostalih, u zapadnoj Ukrajini, poljska i saveznička letilica počela je da djeluje u našem vazdušnom prostoru - navela je operativna komanda oružanih snage Poljske na mreži Iks (X).
Poljska vojska je navela da je "aktivirala sve raspoložive snage i resurse kojima raspolaže, podigla par dežurnih lovačkih aviona, a kopneni sistemi protivvazdušne odbrane i radarskog izviđanja dostigli su najviši stepen pripravnosti".
Poljski premijer Donald Tusk napisao je na mreži Iks (X) da rat Kremlja protiv Ukrajine neće biti završen telefonskim razgovorom, pošto je prije nekoliko dana njemački kancelar Olaf Šolc razgovarao telefonom s Putinom.
- Niko neće zaustaviti Putina telefonskim razgovorima. Napad sinoć – jedan od najvećih u ovom ratu – dokazao je da telefonska diplomatija ne može da zameni stvarnu podršku cijelog Zapada Ukrajini - napisao je Tusk.
Zelenski je na društvenim mrežama rekao da je Rusija iskoristila različite vrste dronova, uključujući iranske Šahede, kao i krstareće, balističke rakete i balističke rakete koje se lansiraju iz aviona. Ukrajinske odbrambene snage su oborile 140 vazdušnih meta, rekao je on.
Raketni napad je uslijedio poslije napada dronova na glavni grad Ukrajine. Krov stambene zgrade zapalio se u Kijevu posle pada ostataka drona, a najmanje jedna osoba je povrijeđena, saopštili su gradski zvaničnici na Telegramu.
Kombinovani napad dronovima i raketama bio je najsnažniji u posljednja tri mjeseca, izjavio je šef kijevske vojne administracije Sergej Popko.
Vazduhoplovstvo Ukrajine izdalo je upozorenje o vazdušnim napadima širom svih regiona zemlje oko šest sati ujutro po lokalnom vremenu, upozoravajući na napad.
Kijev takođe nastoji da onemogući dalje dobitke Rusije unutar Ukrajine i da zadrži rusku teritoriju koju je zauzeo u Kurskoj oblasti.
Guverner Kurske oblasti Aleksej Smirnov rekao je u nedjelju da je jedna osoba – lokalni novinar – ubijena, dok su dvije povrijeđene u udaru ukrajinske bespilotne letilice. Njegovi navodi nisu mogli biti nezavisno potvrđeni.

Rusija izvela veliki napad na Ukrajinu usmjeren na energetsku infrastrukturu

Slanje vojske Sjeverne Koreje da pomogne Rusiji u ratu protiv Ukrajine predstavljalo bi ogromnu opasnost od dodatne eskalacije sukoba, izjavio je danas ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, dok je francuski šef diplomatije Žan Noel Barno na zajedničkoj konferenciji za medije u Kijevu rekao da bi to odvelo sukob i novu fazu.
Nacionalna obavještajna služba Južne Koreje u petak je saopštila da je Sjeverna Koreja već poslala 1.500 pripadnika svojih specijalnih snaga u Rusiju, prenosi Politiko.
I Moskva i Pjongjang su to demantovali, a generalni sekretar NATO Mark Rute rekao je u petak da ne može da potvrdi izvještaje da su sjevernokorejski vojnici aktivno angažovani u ratu u Ukrajini.
- Ovo je ogromna prijetnja dalje eskalacije ruske agresije i veliki je rizik da rat izađe iz sadašnjih razmjera i granica - rekao je Sihiba.
Baro je istakao da bi takav potez signalizirao da Moskva ima problema u ratu i dodao da bi to sukob gurnulo u novu fazu i dodatnu eskalaciju.
On je obećao podršku ukrajinskom planu za okončanje rata sa Rusijom, rekavši da će raditi sa ukrajinskim zvaničnicima kako bi obezbijedio i međunarodnu podršku „planu pobjede“, koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski predstavio ove sedmice.
- Pobjeda Rusije bi gurnula međunarodni poredak ka haosu i zato bi trebalo da uradimo sve da najveći mogući broj zemalja okupimo oko plana Zelenskog - kazao je Baro.

Sibiha: Slanje sjevernokorejske vojske da pomogne Rusiji predstavlja opasnost od eskalacije sukoba

Napetost na krajnjem sjeveru svijeta raste. Predsjednik SAD Donald Tramp želi Grenland, Rusija modernizuje svoje arktičke vojne baze, a kineski ledolomci otvaraju nove trgovačke rute.
Dok se bitka za jednu od najhladnijih tačaka svijeta zahuktava, sve krhkija bezbjednosna ravnoteža počinje da se urušava, potencijalno vodeći ka novoj trci u naoružanju, piše BBC.
Zašto Arktik postaje epicentar geopolitičkog nadmetanja? Da biste razumijeli važnost Arktika za svjetske sile, pogledajte svijet iz drugačijeg ugla - bukvalno.&nbsp;
Zaboravite ravne mape: pogledajte Arktik odozgo, sa vrha planete. Tada postaje jasno zašto je region ključan - i zašto se borba za njegovu zemlju, more i nebo ubrzava.
"Granica odvraćanja"
Tramp je više puta izjavio da želi Grenland.
- Treba nam Grenland iz razloga nacionalne bezbjednosti. To mi govore godinama - kazao je Tramp.
U Hladnom ratu, najbrži pravac za nuklearne udare između SAD i SSSR-a bio je upravo preko Sjevernog pola.&nbsp;
SAD su uspostavile bazu u udaljenom dijelu Grenlanda - Tule, danas Pitufik svemirska baza - sa radarima koji i danas igraju ključnu ulogu u američkom sistemu za rano upozorenje od balističkih projektila.
Trampov koncept "zlatne kupole" protiv prijetnji - po uzoru na izraelski Gvozdeni kupolni sistem - upravo bi se oslonio na baze poput Pitufika.
Ali, ovakva težnja SAD-a izaziva zabrinutost u Rusiji i Danskoj, čija je Grenland autonomni dio. Evropljani se tiho pitaju kako bi NATO - savez dizajniran da štiti članice - reagovao kad bi SAD željele teritoriju druge članice.
Ruska dominacija
Rusija posjeduje više od polovine arktičke obale i ulaže godinama u baze poput Nagurskoje na arhipelagu Franja Josifa.
Poluostrvo Kola, gdje je smještena nuklearna podmornica flota, ključno je za ruski nuklearni arsenal i kapacitet projekcije sile.
Norveški viceadmiral Nils Andreas Stensones kaže da je, nakon ulaska Švedske i Finske u NATO, Baltičko more postalo manje pristupačno za ruske operacije, pa Arktik dobija na značaju.
Ali, iako Rusija želi da zadrži napon nizak kako ne bi iscrpljivala vojsku dok ratuje u Ukrajini, istovremeno izaziva zabrinutost optužujući Zapad da militarizuje Arktik - što može dovesti do eskalacije.
Zabrinutost zbog Svalbarda
Norveška kontrola nad arhipelagom Svalbard, gdje i Rusija ima prava po sporazumu, mogla bi postati tačka sukoba ako Moskva procijeni da se regija militarizuje.
Takođe, GIUK jaz (Grenland-Irska-UK) predstavlja strateški prolaz za ruske podmornice ka Atlantiku. NATO tu raspoređuje senzore, a Britanija i Island sarađuju u upotrebi vještačke inteligencije za praćenje "neprijateljske aktivnosti".
No, britanski parlament upozorio je da UK nema dovoljno podmornica i patrolnih letjelica da ojača svoje prisustvo u Arktiku.
Put svile preko leda: Kina na horizontu
Zbog topljenja leda, nove trgovačke rute se otvaraju. Do 2040. sjever bi mogao biti bez leda svakog ljeta, što podiže ekonomski značaj regije.
Kina, iako bez arktičke obale, naziva sebe "skoro arktičkom državom" i vidi "Polarni Put svile" kao novu, sigurniju trgovačku rutu u poređenju sa Sueckim kanalom.
Povećava flotu ledolomaca i sarađuje s Rusijom, ali Moskva ne krije nelagodnost zbog rastućeg kineskog uticaja.&nbsp;
Curenje ruskih obavještajnih dokumenata pokazalo je da Moskva sumnja da kineski rudarski i naučni projekti prikrivaju špijunažu.
Trka u špijunaži
Obavještajni rad na Arktiku je u porastu. Od "signalske" špijunaže do prisustva ruskih i kineskih špijuna pod akademskim maskama. SAD su pojačale prisluškivanje na Grenlandu, što je izazvalo protest Danske - jer "ne možeš špijunirati saveznika", kako je rekla danska premijerka Mete Frederiksen.
Norveška je 2022. uhapsila ruskog špijuna pod maskom brazilskog akademika. NATO takođe bilježi povećan broj sumnjivih dronova u regionu, prenosi Nova.
Tenzije, klimatske promjene, strateške ambicije i novi oblici špijunaže brišu staro pravilo da Arktik ostaje van geopolitičkih sukoba. Iako niko ne želi da militarizuje region - upravo to se dešava.

Borba za kontrolu Arktika se ubrzava i opasnija je nego ikada

Rumunija je, usred modernizacije svoje odbrane, saopštila danas da je postigla sedmogodišnji sporazum sa Izraelom o nabavci vojnih protivvazdušnih sistema, vrijednih više od dvije milijarde eura.
- Ministarstvo odbrane i izraelska kompanija Rafael potpisali su okvirni sporazum o nabavci šest sistema kratkog dometa (SHORAD-VSHORAD) - navodi se u saopštenju vlade Rumunije, koja je članica NATO.
- Program ima za cilj da opremi vojsku sistemima naoružanja dizajniranim za zaštitu od vazdušnih prijetnji, uključujući dronove i krstareće rakete - dodaje se u saopštenju.
Rumunski ministar odbrane Jonut Mosteanu je nedavno na javnoj televiziji uporedio ove odbrambene baterije sa Gvozdenom kupolom koja se koristi za "zaštitu Tel Aviva od iranskih napada".
Rumunija, koja dijeli granicu od 650 kilometara sa svojim ukrajinskim susedom i graniči se sa Crnim morem, modernizuje svoj odbrambeni sistem već nekoliko godina, postepeno zamjenjujući avione i oružje sovjetske proizvodnje, prenosi N1.rs.
Bukurešt je 2024. godine potpisao ugovor o kupovini 32 borbena aviona F-35 od SAD za 6,5 milijardi eura, a ta kupovina opisana je kao "istorijska".
Sada stalno u pripravnosti, Rumunija redovno osuđuje kršenja svog vazdušnog prostora od ruskih dronova i više puta je otkrivala ostatke dronova na svojoj teritoriji.

Rumunija kupuje PVO sisteme od Izraela

a književnu scenu stigla je nova zbirka ljubavne poezije "Iz pepela velikih ljubavi", snažan i autentičan poetski susret dvaju izuzetnih stvaralaca – Zdravka Đuranovića i Nikole K. Čelebića.
Zbirka predstavlja spoj dva različita, ali snažno crnogorska poetska izraza. Zdravko Đuranović, istaknuti muzički umjetnik i pjesnik, već decenijama ostavlja dubok trag na kulturnoj sceni Crne Gore i regiona. Njegova pjesma, stih i prisustvo odišu iskrenošću i emocijom, noseći duh naroda i tradicije, pretočen u savremeni poetski izraz.
S druge strane, Nikola K. Čelebić, poznat kao kantautor, publicista i pjesnik, unosi u zbirku bogatstvo iskustava sa raznih meridijana – od rodnog kraja do Pariza. Iako često stvara van granica Crne Gore, njegova poezija ostaje duboko ukorijenjena u zavičaju. Posebno je prepoznat po ljubavnim i rodoljubivim stihovima koje donosi s nepatvorenim osjećajem i snagom izraza.
"Iz pepela velikih ljubavi" donosi emotivna, iskrena i dojmljiva pjesnička promišljanja o ljubavi – onoj koja je gorjela, sagorjela, ali čiji pepeo i dalje zrači toplinom sjećanja, nadanja i snage za nove početke.
Zbirka će biti besplatno dijeljena na promocijama širom Crne Gore i regiona, u želji autora da ljubavnu poeziju približe što širem krugu čitalaca.

Iz pepela ljubavi

13 osoba je poginulo, a 20 ih je povrijeđeno nakon što je autobus sa rudarima sletio u provaliju u ruskoj republici Jakutiji, saopštile su lokalne vlasti.
Nesreća se dogodila kad je vozač izgubio kontrolu nad autobusom koji je sletio u 25-metarsku provaliju.&nbsp;
Nesreća se dogodila na putu koji vodi do Denisovskog rudarsko-prerađivačkog pogona, specijaliziranog za vađenje i proizvodnju uglja.
Ruski istražni odbor, koji istražuje teška kaznena djela, saopštio je da je pokrenuo kaznenu istragu zbog mogućeg nemara. Vlasti su utorak proglasile danom žalosti u regionu, prenosi Index.hr.

Rusija: Autobus sa rudarima sletio u provaliju, 13 poginulih i 20 povrijeđenih

Jedna osoba ubijena je večeras u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, a dvije su povrijeđene. To je ETV kazala viša državna tužiteljka Irena Burić nakon što je završen uviđaj na licu mjesta. Iz Uprave policije isprva je saopšteno da je ranjena jedna osoba. - Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić. Uviđaj je izvršen i izuzeti su tragovi koji će biti predmet vještačenja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FWs6wAklqsT0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - A preduzimaju se intenzivne mjere i radnje u cilju utvrđivanja identiteta izvršioca krivičnog djela - dodala je Burić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FXSo-Q_047dY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko pet minuta prije ponoći.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250720000732_9f1c6cff898ba712a5c3f54403ea8b69dd2e22a8721d6315eeeabff344f91ad3" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="pucnjava u pg"> </figure>  - Službenici Uprave policije preduzimaju hitne, sveobuhvatne mjere i radnje u saradnji sa tužiocem u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti događaja, identifikacije, lociranja i lišenja slobode izvršioca i rasvjetljavanja cjelokupnog dogaðaja - kazali su u policiji. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FUUjtbIP-Luk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Sa daljim tokom preduzetih aktivnosti javnost će, kažu, obavještavati fazno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250720010724_1044821b79ecbbfb2d4903076dda7f9fb46deef78a940f6fee80cd16974ccefd" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Pucnjava Podgorica"> </figure>  Ovo je drugo ubistvo koje se u Podgorici desilo ove sedmice. Prije četiri dana je u Staroj Varoši ubijen Igor Nedović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpucnjava-u-staroj-varosi-jedna-osoba-tesko-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Jedna osoba ubijena u pucnjavi u Ulici Svetozara Markovića, dvije povrijeđene

Tokom sinoćnje pucnjave u Podgorici u kojoj je ubijen Ivan Milačić hicem je povrijeđena slučajna prolaznica, koju je metak okrznuo, saznaju Televizija E i Portal ETV.&nbsp;
Iako su se iz Uprave policije, povodom ovog događaja, saopštenjima javnosti obratili u dva navrata, ovu informaciju su sakrili, kako bi, koliko je to moguće, umanjili ozbiljnost situacije i sakrili činjenicu da je umalo stradala nevina osoba.&nbsp;
Štoviše, u svom prvom saopštenju koje je medijima poslato jutros oko pola sata iza ponoći iz Uprave policije je saopšteno da je prilikom upotrebe vatrenog oružja jedno lice stradalo, a jedno povrijeđeno.
Da su u pucnjavi koja se desila u bašti ugostiteljskog objekta „Taromina“ u Ulici Svetozara Markovića u Podgorici, povrijeđene dvije osobe javnost je saznala tek jutros oko dva sata iza ponoći kada je to, nakon obavljenog uviđaja Televiziji E saopštila viša državna tužiteljka Irena Burić.
- Zajedno sa policijskim službenicima Odjeljenja bezbjednosti Podgorica i sa vještakom balističke struke izvršila sam uviđaj na licu mjesta, a nakon što su me policijski službenici obavijestili da je došlo do upotrebe vatrenog oružja u bašti lokala jednog ugostiteljskog objekta kojom prilikom je jedno lice lišeno života, dok su dva lica zadobila tjelesne povrede - kazala nam je Burić.
Tek u drugom saopštenju Uprave policije, dostavljenom medijima jutros nešto prije 10 sati, pominje se i druga povrijeđena osoba, ali je izbjegnuta informacija da je riječ o slučajnoj prolaznici.
- Jedno od dva povrijeđena lica je zadržano u Kliničkom centru Crne Gore na liječenju i stabilnog je zdravstvenog stanja, dok je drugo povrijeđeno lice zadobilo laku tjelesnu povredu i ono je pušteno bez zadržavanja i opservacije – saopštili su jutros iz policije.&nbsp;
Pobjeda je objavila da je jedna od ranjenih osoba, Strahinja Raonić, sjedio u kafiću sa stradalim Milačićem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fivan-milacic-ubijen-u-pucnjavi-u-podgorici-ranjene-dvije-osobe&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Policija krije da je metak okrznuo slučajnu prolaznicu

Vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, odgovarajući na pitanja, &nbsp;kazao je pred skupštinskim Odborom za bezbjednost i odbranu da je policija u potpunosti postupala u skladu sa zakonom u slučaju Danila Mandića, bratanića predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, koji je prvobitno bio osumnjičen za pokušaj teškog ubistva u pucnjavi koja se dogodila 19. aprila u Podgorici, a koje je djelo kasnije prekvalifikovano u izazivanje opšte opasnosti, nanošenje teških tjelesnih povreda i nedozvoljeno držanje i nošenje oružja. <h2>"Gluva" soba</h2> Šćepanović je odbio da ogovori na pitanja da li su pronađeni Mandićevi DNK tragovi i barutne čestice u vozilu, da ne bi, kako je kazao, kompromitovao dokazni postupak, čak iako bi bili saopšteni u tzv. "gluvoj sobi" jer ni ona, kako je kazao direktor UP, "nije više gluva". Saslušanju prisustvuje i advokat osumnjičenog Danila Mandića, Miroje Jovanović.kao navodni predstavnik zainteresovane nevladine organizacije "Društvo za ravnopravnost i toleranciju - AI" koja je osnivač Srpskog radija i Srpske televizije sa sjedištem u Srpskoj kući u Podgorici.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250721120712_705e697490d0eb11a165cf7e8f561a2c44c9a32a9659cc35b8256cef82732bb1" data-rendition-name="original" width="1445" height="892" loading="lazy" alt="Miroje jovanović"> <figcaption>Miroje Jovanović</figcaption> </figure>  Poslanik SD-a Nikola Zirojević kazao je da mu je čudno što se govori da "gluva soba" nije gluva. - Čudno mi je da slušamo da gluva soba više nije gluva. Tačno je da postoje curenja iz te sobe, pa se naslovi jednog medija pune iz te sobe. Pojedini mediji imaju više informacija nego &nbsp;tužilaštva. Ne možemo pod izgovorom da soba nije gluva ostati bez odgovora na pitanja - rekao je Zirojević. Šćepanović je odgovorio da je policija uzorkovala tragove i vozila i lica i pribavila naredbe za vještačenje.&nbsp; - To je princip koji vi treba da znate kao članovi odbora. Ali, mišljenje i zaključak te analize vama ne treba. To treba da znaju tužilac, sud i odbrana. Ako bih vam ja dao te podatke, omogućili bi prostor odbrani, jer bi oni izašli neovlašćeno. Povrijedili bismo ZKP. Ne vidim razlog zašto bi vama trebala informacija o barutnim česticama - da li da vi mašete tim danas ispred Skupštine? Ako hoćete da iznesem podatke, možemo prvo da potpišemo izjavu za poligraf, pa onda fino da ne odbijete i da vidimo ko je iznio neovlašćeno podatke - kazao je Šćepanović. <h2>Vozilo Skupštine bilo na mjestu izvršenja kivičnog djela</h2> Kako je istakao Šćepanović, policija je identifikovala vozilo koje je učestvovalo u događaju, a svi prikupljeni dokazi — uključujući snimke video-nadzora, mapiranje kretanja i telekomunikacione podatke — jasno ukazuju na njegovo prisustvo na mjestu izvršenja krivičnog djela, kao i na činjenicu da je u pitanju vozilo Skupštine Crne Gore. On je kazao da je obavljena komparativna analiza kretanja vozila uoči, tokom i nakon krivičnog djela. Sve informacije su uvrštene u spise predmeta, a identifikovano je pet lica koja su te večeri zajedno boravila u ugostiteljskim objektima u Podgorici, kazao je Šćepanović. Prema njegovim riječima, jedno od oštećenih lica, koje isprva nije bilo dostupno policiji, locirano je u mjestu stanovanja i odbijalo je saradnju. Međutim, nakon ljekarskog pregleda utvrđeno je da je zadobilo tešku tjelesnu povredu u predjelu butine, nanesenu dejstvom vatrenog oružja, dok je drugo lice zadobilo lakšu povredu nastalu usljed rikošeta. Šćepanović je kazao da je to bio jasan signal da se stiču uslovi za postupanje Višeg državnog tužilaštva On je kategorički odbacio tvrdnje o političkim uticajima, poručivši da Uprava policije djeluje isključivo na osnovu zakona, bez obzira na identitet osumnjičenih. <h2>Sud spriječio pretres u noćnim satima</h2> Jedan od najproblematičnijih trenutaka u postupku, prema riječima Šćepanovića, bio je pokušaj da se sprovede pretres objekta Danila Mandića u večernjim satima, što je ograničeno članom 83 Zakona o krivičnom postupku. Taj član predviđa da se pretres može vršiti između 6 i 21 sat, osim ako sud ne odredi drugačije zbog opasnosti od odlaganja. Policija je, kako navodi, već u 18.55 časova uputila zahtjev tužilaštvu za hitnu mjeru, koje je „veoma brzo reagovalo“ i dostavilo prijedlog sudu. Međutim, kada je naredba izdata u 20.54 časova, u njoj nije bilo navedeno da se pretres može obaviti i nakon 21.00, što je onemogućilo pravovremeno djelovanje policije. - Policijski službenici su čekali ispred suda. Tražili smo da se u naredbi eksplicitno navede da se pretres može vršiti i nakon 21 čas, ali sud to nije omogućio. Poštovali smo zakon i pretres obavili narednog jutra - rekao je Šćepanović. <h2>Osumnjičeni se predao uz prisustvo advokata</h2> Kako je dalje naveo, Danilo Mandić se policiji predao u prisustvu branioca, nakon čega je lišen slobode zbog sumnje da je izvršio krivična djela pokušaja teškog ubistva i nedozvoljenog držanja oružja. Nakon sprovedenog medicinskog i balističkog vještačenja, tužilaštvo je izvršilo prekvalifikaciju krivičnog djela u skladu sa načelom mutabiliteta: jedno lice zadobilo je laku tjelesnu povredu iz nehata, a drugo težu povredu izazvanu direktnim pogotkom. Prema Šćepanovićevim riječima, projektil koji je pogodio prvog oštećenog ispaljen je iz vatrenog oružja, dok je drugo lice pogođeno fragmentima izazvanim rikošetom. <h2>Podignuta dva optužna predloga protiv Mandića</h2> V.d. direktora Uprave policije kazao je i da su do sada podignuta dva optužna predloga protiv Danila Mandića: jedan za navedena krivična djela, a drugi u vezi sa oduzimanjem vozila. - Mi nismo stranka u postupku, ali želim da javnost zna da je Uprava policije preduzela sve što je bilo u njenoj nadležnosti: obezbijedila je materijalne, personalne i posredne dokaze, sve u skladu sa zakonom i kriminalističkom strukom - naglasio je on. Šćepanović je odbacio kritike da policija nije bila dovoljno stručna ili ažurna, uz opasku da „neki koji pišu knjige i poeziju nemaju ni dio znanja i iskustva koje imaju službenici Uprave policije“. <h2>Pižurica: Čudno mi je što je Mandićev advokat ovdje; Jovanović: Ovo je napad na mene</h2> Poslanik Pokreta Evropa sad Miloš Pižurica &nbsp;kazao je da pruža podršku policiji i da svako pred zakonom mora biti jednak, ali je izrazio i čuđenje zbog toga što je advokat Jovanović, koji je pravobranilac Danila Mandića, na sjednici Odbora. Jovanović je na to kazao kako je u pitanju napad na njega. - Mislim da ovo nije u redu, ovo je napad na moj integritet - kazao je on. Pižuirica je istakao kako Jovanovićevo ponašanje nije u redu, te da je on samo rekao da mu je neobično što je Mandićev advokat tu. - Ovo je potpuno neadekvatno - upadanje u riječ, da neko ne može da završi rečenicu, molim vas da reagujete na ovo - poručio je on predsjedavajućem odbora. Miodrag Laković pojasnio je kako je Jovanović na sjednici kao predstavnik nevladine organizacije. <h2>Zirojević: Skandalozan pristup VDT Markovića, u Parlamentu se pojavljuje samo kada se radi o njegovim varijabilama</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250721100736_55747fffdbe904558cb71fdfeeda4fee9fb8efd9671d0821f48ad17e4c4e9150" data-rendition-name="original" width="1919" height="1077" loading="lazy" alt="Nikola Zirojević"> </figure>  Pristup Vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića prema Parlamentu i Odboru za bezbjednost i odbranu u potpunosti neprimjeren i skandalozan, ocijenio je poslanik SD-a Nikola Zirojević na početku sjednice posvećene kontrolnom saslušanju VDT-a i direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, a povodom slučaja bratanića Andrije Mandića, Danila Mandića&nbsp; Povodom najavljenog saslušanja Marković je obavijestio Odbor da neće učestvovati na kontrolnom saslušanju jer, kako tvrdi, VDT nije subjekt nadzora tog Odbora. - U dopisu upućenom Odboru, jasno je ukazano da Vrhovno državno tužilaštvo, u skladu sa Zakonom o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nije subjekt nadzora Odbora za bezbjednost i odbranu. Ovaj zakon predviđa nadzor nad radom organa izvršne vlasti i državne uprave u oblasti bezbjednosti i odbrane – što ne uključuje Državno tužilaštvo, koje je Ustavom Crne Gore definisano kao jedinstven i samostalan organ- navodi se u saopštenju Markovića. - Parlament je mjesto, između ostalog, gdje je VDT izabran i gdje treba da odgovara na pitanja poslanica i poslanika i, na kraju krajeva, da polaže račune za svoj rad. Ja ću vas ovim putem zamoliti da idući put kada budete pozivali Vrhovnog državnog tužilaca, kažete da su na dnevnom redu neke varijabile za njega, pošto se izgleda on pojavljuje u parlamentu samo kada se glasa o njegovim trostrukim varijabilama – kazao je Zirojević u proceduralnom reagovanju na početku sjednice. Predsjednik Odbora, PES-ov Miodrag Laković, kazao je da ne bi rekao da je skandalozan bilo koji pristup koji se naslanja na zakonske norme.&nbsp; - Ja sam i u proceduri rekao da su ovdje zakonske norme prilično jasne. Mi kao odbor ne nadziremo i ne kontrolišemo rad državnog tužilaštva – kazao je Laković.

Šćepanović: Policija djelovala zakonito u slučaju Danila Mandića, ključni dokazi potvrđuju upotrebu vatrenog oružja i vozila Skupštine

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović optužio je lidera Nove srpske demokratije (NSD) Andriju Mandića da stoji iza brutalnoga fizičkog napada na njega 18. jula, tvrdeći da je riječ o politički motivisanom aktu organizovanog kriminala s ciljem preuzimanja kontrole nad gradom. U javnom obraćanju, prvom nakon incidenta, Jovanović se u opširnom saopštenju na Fejsbuku, zahvalio medicinskom osoblju u Budvi i Kliničkom centru Crne Gore (KCCG), posebno ministru zdravlja Vojislavu Šimunu i ljekaru Aleksandru Radoviću. Istakao je da je bolnicu napustio samoinicijativno i na sopstveni rizik kako bi prisustvovao godišnjici smrti svog oca Veselina, koji je, kako je naveo, „čitav svoj radni i životni vijek, kroz Upravu policije, borio protiv istih takvih kriminalaca“. Jovanović tvrdi da je napad bio planiran, a za organizaciju optužuje „mafijaško-političku hobotnicu iz OKG Budvanska“, čiji su pripadnici, kako navodi, „svi označeni kao BIL ili sada OIL lica“. - Radi otklanjanja svake sumnje, iza organizovanog i brutalnog napada na mene stoji lično Andrija Mandić i njegovi kerberi ‘braća Mitrović’ kao članovi organizovane kriminalne grupe koja se u SOCTA dokumentu Uprave policije vode kao bezbjednosno interesantna lica. Mediji su pogrešno prenijeli da se samo jedan od njih vodi kao BIL lice ali je istina da su sva petorica zavedena u policijsku evidenciju kao takva i clanovi su OKG Budvanska. Radi se o licima koja iza sebe imaju izvršenja i optužbe za najteža krivična djela. Svi oni su nesumnjivo članovi, simpatizeri i funkcioneri Nove srpske demokratije a njihov šef Andrija Mandić koji se kukavički krije iza njih - navodi Jovanović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250720130732_5857685ea36cf1f96ae067d17549bc7ffb6d3b93a6d8ce032aadcad94a650f32" data-rendition-name="original" width="1236" height="347" loading="lazy" alt="Braća Mitrović SOCTA"> </figure>  On je iznio tvrdnje da su se braća Mitrović, „čuvena petorka“ iz Budve, više puta sastajala s Mandićem, uključujući i u sjedištu NSD-a u Hercegovačkoj ulici, kako bi planirali političko preuzimanje vlasti u gradu. Jovanović tvrdi da je upravo to bio razlog zbog kojeg je, kako kaže, „javno raskrinkao“ planove NSD-a i zbog čega je došlo do vanrednih izbora u Budvi.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250720130732_8afc1bac7f745326e043329024f1aa200573585c5c38fdcfbd331e8b77e47eaf" data-rendition-name="original" width="893" height="588" loading="lazy" alt="Mandić sa Mittrovićem"> </figure>  - To je isključivi razlog zašto se u Budvu išlo na izbore jer su građani morali da znaju istinu o mafijaškim strukturama i da u skladu sa tim odluče. To je bila moja moralna, politička i ljudska obaveza – kaže Jovanović. Govoreći o samom incidentu, Jovanović navodi da su ga u Budvi napala trojica braće Mitrović – Jovo, Vidak i Milorad – dok je bio u društvu odbornika Srđana Pribilovića i prijatelja Zorana Liješevića, odmah nakon gostovanja u jutarnjem programu RTCG. Posebno je istakao da je jedan od napadača bio naoružan. - Ovdje se nije radilo o ‘fizičkom obračunu’, kako to puleni Andrije Mandića žele da prikažu, jer je jedan od napadača, Jovo Mitrović, tom prilikom bio naoružan i više puta je pokušavao da potegne pištolj prema meni – tvrdi Jovanović. On je uputio kritike na račun policije i tužilaštva zbog, kako tvrdi, neadekvatne reakcije. Postavio je javno pitanje kako je moguće da bezbjednosno interesantno lice „30 godina vrši najteža krivična djela“, a da se slobodno kreće naoružano budvanskim ulicama. Optužio je kotorsko tužilaštvo da je „palo na koljena“ pred NSD-om, navodeći da su dva od tri napadača puštena na slobodu. - Institucije pravosudnog sistema su dokazale da su pale na koljena pred Andrijom Mandićem i NSD koji prikriva neuspjeli napad likvidacije ‘crnih trojki’ koje je poslao na mene – kaže Jovanović. Predsjednik Opštine Budva zahvalio se predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i premijeru Milojku Spajiću na osudama napada, kao i međunarodnim partnerima na interesovanju i podršci. Jovanović je poručio da će „sva saznanja o kriminalnim grupama i budućim aktivnostima“ prijaviti nadležnim organima, tvrdeći da ima informacije o pokušaju angažovanja kriminalnih struktura iz BiH i Novog Sada radi dodatnog pritiska u Budvi. “Udarate u čoporu, mučki i podlo kako samo i umijete. Što se mene tiče, samo ste takli u osinje gnjezdo jer ste me motivisali da se do kraja borim da Crnu Goru izvučem iz kandži mafijasko-kriminalne hobotnice.” Pozvao je Vrhovno državno tužilaštvo da preispita postupanje ODT-a Kotor i optužio bezbjednosne strukture za "opasnu tišinu" koja, kako kaže, znači odobravanje. Jovanović je poručio da neće odustati i da se neće uplašiti: “Postoje oni koji se ne mogu uplašiti, kupiti, obeshrabriti… a za takve, vi nemate rešenje. Oni su rešenje za bolju Crnu Goru.” <div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 65.8455%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F1DuTwZJEiJ%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: andrij-sibiha