Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas da visoko cijeni poziv američkog predsjednika Donalda Trampa u Odbor za mir i dodao da Hrvatska trenutno razmatra pravne i druge aspekte tog predloga.
- Podrška i unapređenje istorijskog mirovnog procesa na Bliskom istoku i dalje su jedan od najvažnijih i najplemenitijih ciljeva koje dijelimo sa Sjedinjenim Američkim Državama i širom međunarodnom zajednicom. U tom duhu, Vlada Republike Hrvatske trenutno razmatra pravne i druge aspekte tog predloga i konstruktivno će sarađivati s američkim i evropskim partnerima - napisao je Plenković na mreži Iks.
On je dodao da će Vlada nastaviti "snažno da zagovara očuvanje i jačanje transatlantskih odnosa i unapređenje mira na Bliskom istoku i šire".
Hrvatska je dobila poziv da se pridruži Odboru za mir. Plenković, koji se nalazi u Davosu, ranije je rekao da je još prerano znati hoće li se odboru pridružiti i Hrvatska jer je riječ o dokumentu koji treba proučiti i o njemu se konsultovati, dok se predsjednik Zoran Milanović još nije izjašnjavao.
Kako su prenijeli mediji, hrvatska ambasadorka u Švajcarskoj Andrea Bekić prisustvovala je danas u Davosu ceremoniji potpisivanja povelje Trampovog Odbora za mir, ali je nije potpisala.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Plenković: Hrvatska razmatra Trampov poziv

Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti u vezi sa nestalim osobama, obeštećenjem hrvatskih logoraša, sukcesijskim pitanjima, oduzetim školskim brodom Jadran, graničnim pitanjima, oduzetom imovinom i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske, kao i drugim otvorenim bilateralnim temama koje želimo da rješavamo u duhu dobrosusjedskih odnosa - poručio je premijer Hrvatske Andrej Plenković.
On je, u autorskom tekstu objavljenom Hrvatskom glasniku, naveo da vodi redovan politički dijalog sa predsjednikom Jakovom Milatovićem i premijerom Milojkom Spajićem, kao i na ministarskom nivou, „otvarajući pitanja koja godinama ostaju neriješena“.
Ustvrdio je i da Hrvatska snažno zagovara proces proširenja Evropske unije, naročito na države jugoistočne Evrope.
Ipak, dodaje, preduslov za članstvo ostaje „ispunjavanje kriterijuma, iskazivanje stvarne političke volje za poštovanje evropskih vrijednosti, kao i principa dobrosusjedskih odnosa“.
- Uvjereni smo da će Hrvati u Crnoj Gori, kao i do sada, biti snažna poveznica i most ka Evropskoj uniji, kao i u daljem razvoju odnosa između Hrvatske i Crne Gore - naglasio je on.
Drago mu je, kako je istakao, što je i Dom kulture „Josipa Marković“ u Donjoj Lastvi poslije višegodišnjih pregovora vraćen hrvatskoj zajednici u junu ove godine.
- Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o poklanjanju i povratu nepokretnosti Doma kulture u Donjoj Lastvi, Hrvati u Crnoj Gori dobili su primjeren prostor u kojem se nalaze sjedišta ključnih hrvatskih organizacija: HKU Dux Croatorum, Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Radio Duxa, Hrvatske biblioteke Ljudevita Gaja i klape Jadran - podsjetio je Plenković.
Napomenuo je i da njegova Vlada redovno komunicira sa predstavnicima Hrvata u Crnoj Gori.
- Nedavno sam u Vladi primio gospodina Adrijana Vuksanovića, predsjednika Hrvatske građanske inicijative i poslanika u Skupštini Crne Gore, a odličnu saradnju ostvarujemo i sa Hrvatskim nacionalnim vijećem Crne Gore, na čijem je čelu gospodin Zvonimir Deković - zaključio je, u autorskom tekstu objavljenom za Hrvatski glasnik, Plenković.
Hrvatska zajednica u Crnoj Gori i ubuduće će, poručio je on, imati podršku hrvatske Vlade kroz brojne projekte usmjerene na očuvanje i promociju hrvatske kulture, jezika i identiteta, kao i zaštitu prava i interesa Hrvata kao manjinskog i autohtonog naroda u Crnoj Gori.

1250x600

1084x550

Plenković: Očekujemo dalji napredak crnogorskih vlasti sa brodom Jadran i upisom vlasništva Hrvatima Boke kotorske

Hrvatska je u završnoj fazi pristupanja Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i trebalo bi da postane njena članica naredne godine - objavio je na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) premijer te zemlje Andrej Plenković.
Hrvatska je, kako naglasio, ispunila uslove u 20 od 25 odbora, te u 25 od 26 pododbora.
- Sproveli smo veliki reformski put i vjerujem da ćemo cijeli proces uspješno završiti u narednoj godini - objavio je Plenković nakon sastanka sa čelnikom OECD-a, Mathiasom Cormannom u Parizu.
On je dodao da je Hrvatska zahvalna na kontinuiranoj podršci u procesu ulaska u OECD, što je nazvao "preostalim strateškim ciljem na vanjskopolitičkom planu.
Bruto domaći proizvod (BDP) Hrvatske raste 19 kvartala zaredom, a u budžetu za narednu godinu očekuje se zadržavanje budžetskog deficita ispod tri odsto BDPa i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56 odsto.

Plenković očekuje ulazak Hrvatske u OECD naredne godine

Premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković večeras je ponovo osudio incidente u Splitu i Zagrebu i poručio da zakon ulice neće proći.
- Mi smo ti koji smo brana normalne i uključive Hrvatske, nasuprot svim onima koji nastoje da ostvare svoje političke ciljeve, nekakvim kvazi pokušajem destabilizacije parlamentarne većine, što neće proći jer parlamentarna je većina stabilna - rekao je Plenković poslije sjednice stranačkog vrha u Zagrebu.
On je naglasio da HDZ "zagovara kulturnu, civilizovanu, uključivu Hrvatsku, društvo koje je stabilno, samopouzdano, sigurno u sebe nakon što je ostvarilo pobjede u Domovinskom ratu, obezbijedilo teritorijalni integritet, izgradilo svoje institucije, ostvarilo sva međunarodna postignuća u EU i NATO".
Plenković je ponovo optužio stranke ljevice i krajnje desnice za snažnu polarizaciju društva i to tako što ljevica, kako je rekao, optužuje HDZ, vladu i njega za istorijski revizionizam i ustaštvo, a stranke s krajnje desnice ih, zbog uključive politike prema pravima nacionalnih manjina, pa i srpskoj, proglašavaju nositeljima "nekakve jugosrpske revizije".
Premijer je ponovo oštro osudio napad na srpsku nacionalnu zajednicu tokom kulturne manifestacije u Splitu prošle sedmice, kao i onaj u Zagrebu koji je nazvao "krajnje neprimjerenim događajem".
Premijer je, međutim, ocijenio da je neprimjeren i izbor Dejana Medakovića za temu izložbe srpske manjine u Zagrebu, ali ne dio vezan uz umjetnost i kulturu, već uz aktivnosti i funkciju u SANU.
- Ne kažem da ne treba srpska manjina u Hrvatskoj da ima aktivnosti bilo kojeg karaktera, ali neke teme vezane uz Medakovića su politički loše odabrane i nisu doprinijele smirivanju tenzija - ocijenio je Plenković.
Na pitanje o inicijativi gradonačelnika Vukovara da se odloži izložba "Srpkinja" u Vukovaru zbog održavanja Dana sjećanja na žrtve Vukovara 1991, Plenković je odgovorio da se "nije bavio sadržajem izložbe" i da želi da sve manjine imaju prava da njeguju svoj identitet i kulturu, kao i da je na svakome da razmisli koje sadržaje uvrštava u svoje programe.
On je takođe rekao da je u kontaktu s predstavnikom srpske manjine Miloradom Pupovcem i ponovio da su sve aktivnosti srpske zajednice bezbjednosno pokrivene da ne bi došlo do situacija koje su, istakao je, "više za sramiti nego za ponos".
- Nije realno da se ulica zbiva, a da država gleda skrštenih ruku - zaključio je Plenković.

Plenković o incidentima u Zagrebu i Splitu: Zakon ulice neće proći

Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je danas da je incident u Splitu grubo kršenje prava manjina i dodao da je za sada jedan od napadača uhapšen, dok se za ostalima traga.
- Ovo je grubo kršenje prava manjina, napad na srpsku manjinu u Hrvatskoj, i to mahom na djecu i starije osobe. Nema mjesta u Hrvatskoj za zakon ulice - kazao je Plenković na vanrednoj konferenciji za novinare u Zagrebu.
On je ocijenio da je takvo ponašanje potpuno neprihvatljivo i da nema veze sa zaštitom dostojanstva Domovinskog rata niti sa osjećanjima hrvatskih branitelja.
Plenković je odbacio kritike da njegova vlada toleriše istorijski revizionizam i ustaštvo, te je pozvao tužilaštvo da reaguje.
Premijer je rekao da je u incidentu učestvovalo oko stotinu osoba i potvrdio da je među njima bilo članova navijačke grupe „Torcida“. Dodao je da je zasad jedna osoba identifikovana i uhapšena, a policija radi na pronalaženju ostalih.
- O ovom incidentu mislim sve najgore što mogu misliti. To je u suprotnosti sa našim zakonima - naglasio je premijer Hrvatske.
Plenković je sinoć na mreži X osudio incident u Splitu, gdje je grupa od više desetina huligana, mahom maskiranih i u crnoj odjeći, spriječila otvaranje kulturne manifestacije srpske nacionalne manjine. Neki od njih su uzvikivali ustaški pozdrav „Za dom spremni“.
Incident su danas oštro osudili i predsjednik Zoran Milanović, kao i više ministara, političkih stranaka i pojedinaca.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Srbiju, evroposlanik Tonino Picula, ocijenio je nedopustivim napad maskiranih huligana na Dane srpske kulture u Splitu.
- Kultura nije privilegija, već temelj zajednice i mjesto gdje se grade mostovi, a ne zidovi - napisao je Picula na mreži X.
On je istakao da očekuje brzu i oštru reakciju institucija i dodao da Hrvatska mora biti zemlja tolerancije, a ne ekstremizma.
Uprkos incidentu, kulturna manifestacija Dani srpske kulture, u organizaciji „Prosvjete“, nastavljena je danas otvaranjem izložbe In Magica Mundi Budimira Dimitrijevića.

Plenković: Incident u Splitu je grubo kršenje prava manjina, počela hapšenja

Premijer Hrvatske Andrej Plenković danas je saopštio da nema nikakvih saznanja o tome da je afrička svinjska kuga rezultat specijalnog rata protiv Hrvatske.
Ministar poljoprivrede Hrvatske David Vlajčić je u utorak, 23. septembra, izjavio novinarima u Osijeku da ne može da isključi tezu da se protiv Hrvatske vodi "specijalni rat" afričkom svinjskom kugom.
Kazao je da je u Hrvatskoj ta bolest bila stavljena pod kontrolu od 2023, a da su se "žarišta zaraze ove godine stvorila u Srbiji gdj se bolest rapidno širila, a potom se kod nas pojavljuju tačkasta žarišta. Sami zaključite. Ništa ne želim da isključim", rekao je Vlajčić.
Plenković je na pitanje novinara o tvrdnjama koalicionih partnera u Vladi iz desničarskog Domovinskog pokreta, odgovorio da "nemamo nikakvih saznanja ni dokaza da se radi o bilo kakvom specijalnom ratu", prenio je N1 Zagreb.

Plenković: Nemam saznanja da je afrička kuga dio specijalnog rata protiv Hrvatske

Hrvatski premijer Andrej Plenković prisustvovao je u Jajcu obilježavanju 30. godišnjice operacije Maestral, u kojoj su Hrvatska vojska i Hrvatsko vijeće odbrane uz podršku Armije BiH oslobodile veliki dio jugozapadne Bosne, uključujući grad Jajce, ocijenivši je ključnom za slamanje srpske agresije i okončanja rata.&nbsp;
- Operacija Maestral bila je ključna operacija i zajednička akcija Hrvatskoga vijeća odbrane, Hrvatske vojske uz podršku Armije BiH, a slijedom drugih oslobodilačkih operacija u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, posebno veličanstvene vojno-policijske operacije Oluja, koja je zadala ključan udarac Miloševićevom režimu i politici stvaranja velike Srbije - rekao je Plenković.
Pritom je hrvatski premijer naveo da se danas posebno važno prisjetiti svih hrvatskih branitelja koji su dali život za slobodu Bosne i Hercegovine i za slobodu Hrvatske u gradu Jajcu 'koji je kroz istoriju bio kraljevski hrvatski grad'.&nbsp;
Dodao je da su uspjesi u zapadnoj Bosni bili plod Splitske deklaracije koju su potpisali hrvatski predsjednik Franjo Tuđman i predsjednik BiH Alija Izetbegović. Plenković je rekao kako Hrvatska i danas nastavlja dugoročnu podršku Bosni i Hercegovini, osobito jačanju jednakopravnosti Hrvata.
- Te operacije omogućile su Dejtonski mirovni sporazum koji je donio mir Bosni i Hercegovini i cijelom prostoru koji obuhvata i Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nastavak podrške Bosni i Hercegovini i jednakopravnosti Hrvata ostaje naš prioritet - &nbsp;rekao je premijer.
Operacija Maestral, koja se odvijala od 8. do 17. septembra 1995. godine, bila je ključna za oslobađanje nekoliko gradova u zapadnoj Bosni, Šipova, Drvara i Jajca. U ovoj operaciji poginulo je 74 vojnika, dok je 226 ranjeno.
Snage Hrvatske vojske i Hrvatskoga vijeća odbrane su nedugo nakon operacije Maestral započele i operaciju Južni potez tokom koje su stigle na 20 kilometara od Banja Luke te prisilile srpske snage na okončanje rata, pregovore koji su okončani u Dejtonu, piše Hina.

Plenković: Operacija Maestral zadala ključan udarac politici stvaranja velike Srbije

Bivša ministarka vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić u intervjuu za "Večernji.hr" upozorava na opasnosti normalizacije ustaštva u Hrvatskoj. Ona je kazala i da je Srbija neko vrijeme preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito prema Crnoj Gori i u manjoj mjeri Bosni i Hercegovini, zbog čega je platila određenu cijenu.
Večernji.hr: Što će biti sa Srbijom?
Pusić: Jedno se vrijeme činilo da je Srbija od Rusije preuzela ulogu disruptora na Balkanu, naročito u odnosu prema Crnoj Gori, a u nešto manjoj mjeri i prema BiH, zbog čega je platila određenu cijenu. Potpora članstvu u EU u Srbiji sa 60 odsto na početku pregovora pala je na današnjih 30-ak. U međuvremenu se vlast u Beogradu počela suočavati s građanskom pobunom, što takođe mijenja perspektivu Srbije.
Večernji.hr: Premijer Plenković tvrdi da je Srbija na rubu građanskog rata. Slažete li se s tom ocjenom?
Pusić: Nadam se da do toga neće doći jer to je uvijek tragedija za zemlju i društvo, kako god završila. Mislim da je Srbija na rubu ozbiljnog prevrata, a mislim da to misle, bez obzira na to što govore, i vrhovi vlasti u Srbiji, koji se organizacijski i finansijski pripremaju za to. Iako se često kao problem spominje činjenica da su i studentski protesti obilježeni nacionalističkom ideologijom, ne treba zaboraviti da je temeljna ideja ovog pokreta rođena u okrilju mlade, građanske Srbije. To je važan znak. Često se čuje i kritika da u tom pokretu nema vođa, što otvara pitanje ko će preuzeti vlast. Mislim da je tu riječ o promjeni novog doba. U vrijeme naše mladosti nije bilo društvenih mreža i takvih mogućnosti komunikacije, što znači da su takvi pokreti uvijek morali imati nekoga prepoznatljivog lidera poput Havela ili Walesa, a kad bi vlasti zatvorile Havela, time bi blokirale i pokret. To danas više ne postoji. Današnje tehnologije otvaraju posve nove mogućnosti organizovanja, a u tom pokretu u Srbiji postoji niz potencijalnih lidera, koje ćemo i vidjeti kada budu raspisani izbori.
Večernji.hr: Očito je da EU ima dvostruka mjerila kada je riječ o Ukrajini i Gazi. Kako se to odražava na vjerodostojnost Evropske unije, koja se pokušava profilirati kao glavna globalna zaštitnica međunarodnog prava i poretka temeljenog na pravilima?
Pusić: Jako loše. To dovodi u pitanje principijelnost i dosljednost EU. Kada je o Gazi riječ, najveća i najvažnija evropska zemlja, Njemačka, boji se zbog traume holokausta osuditi Netanjahuov režim i genocid što ga taj režim provodi u Gazi. Zahvaljujući ekstremističkim snagama u sadašnjoj izraelskoj vladi, Izraelu se dogodilo valjda najveće prokletstvo koje ga je moglo snaći. Izrael je počeo provoditi politiku kakvu su prema Židovima provodili njihovi smrtni neprijatelji. Zbog kolektivne odgovornosti za genocid nad Židovima u Evropi, jer taj genocid nisu provodili samo nacisti nego i njihovi pomagači, među kojima je i ustaški režim u Hrvatskoj, Evropa nije imala hrabrosti osuditi jedan režim s obzirom na to da je ovo djelo konkretnog režima, a ne izraelskog naroda u cjelini. Možda će imati snage za to jednom u budućnosti, ali onda će, na žalost, biti prekasno, a Evropa će ponovno nositi breme kolektivne krivnje zbog nečinjenja.
Večernji.hr: Možemo li dolazak šefice palestinske diplomatije u Hrvatsku i njen prijem na najvišoj razini protumačiti kao početak postupnog prestrojavanja hrvatske politike prema priznanju Palestine?
Pusić: Činjenica da se Vlada odlučila za takav potez upućuje na to.
Večernji.hr: Treba li Hrvatska priznati Palestinu?
Pusić: Moram priznati da sam promijenila mišljenje o tom pitanju. Prije sam smatrala da je najprije potrebno realizovati rješenje s dvije države, a onda donijeti odluku o priznanju. Međutim, danas, kada se to rješenje čini nedohvatljivim, čin priznanja više ne predstavlja insistiranje na promjeni empirijske situacije, nego je to simbolički čin potpore narodu koji je ostavljen na milost i nemilost režimu koji ga uništava.
Večernji.hr: Spomenuli ste ustaški režim. Kako objašnjavate aktuelnu normalizaciju ustaštva i ustaške simbolike u zemlji?
Pusić: Mislim da je to apsolutni eksces koji šteti Hrvatskoj i hrvatskim građanima. Nema pristanka i prihvatanja normalizacije ustaštva. Mislim da je u toj situaciji iznimno važno to što je Hrvatska u svojoj istoriji imala alternativu, antifašizam, na koji se mora osloniti i koji joj je donio pobjedu u Drugom svjetskom ratu. Pokušaji rehabilitacije ustaštva, po mom mišljenju, nemaju nikakve veze s istorijom, NDH, Pavelićem i ustašama, nego s ekstremnom desnicom danas u Hrvatskoj. To je povezano s tipom politike koja se pokušava progurati u Hrvatskoj, politikom bigotnosti, isključivosti, agresije, nasilja i straha, svega onoga što narušava pristojno demokratsko društvo, u kakvom građani ove zemlje imaju pravo živjeti. Rehabilitacija ustaštva danas je zagovaranje takve budućnosti, a ne opravdavanje prošlosti. A takvu budućnost nećemo i ne želimo!
Večernji.hr: Ima li to veze s Plenkovićevim koaliranjem s radikalnom desnicom i izbacivanjem Srba iz vladajuće većine?
Pusić: Pretpostavljam da će Plenković i HDZ reći da je to bila nužda iako takvu nuždu ne priznajem, ali činjenica je da je Plenković koaliranjem s ekstremnom desnicom, odnosno Domovinskim pokretom, koji se uglavnom sastoji od bivših HDZ-ovaca, tu stranku razbio i bitno oslabio. Međutim, kada su oni koji finansijski i organizacijski stoje iza toga vidjeli da priča s Domovinskim pokretom nije uspjela, odlučili su ideju prepakirati u određenu vrstu kontrakulture, ponovno okupljenu iza popularnog pjevača. I sada je sličan sadržaj umotan u atraktivniji celofan. U naše vrijeme imali smo rock, punk i druge oblike kontrakulturne, a danas na sceni ne postoji ništa slično. I taj prostor sada pokušava popuniti ovaj pobunjenički kontrakulturni pokret, koji se okuplja oko jednog pjevača. Iako na Hipodromu sigurno nije bilo pola miliona ljudi, nego dvostruko manje, a i polovina njih stigla je iz inostranstva, stvorena je fama kao da je pola hrvatskog društva i cjelokupna mladost Hrvatske dio tog pokreta, premda to nije tačno.
I Plenković je napravio pogrešan potez kada su se on i njegovi saradnici pokušali ukrcati na taj voz, koji je poprimio oblike novog društvenog fenomena. Umjesto da predvodi, činilo se da slijedi, čime je poslao poruku da nema kontrolu nad situacijom, što je stvorilo atmosferu nesigurnosti i straha u društvu. Koliko god je Plenković napravio uslugu Hrvatskoj neutralizirajući ekstremnu desnicu kao političku stranku, sada je isti politički i ideološki projekt u formi kontrakulturnog pokreta preplavio Hrvatsku.

Vesna Pusić: Rehabilitacija ustaštva danas nije opravdavanje prošlosti, već zagovaranje budućnosti straha, nasilja, agresije

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić reagovala je na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je Srbija na ivici građanskog rata.
Poručila je da je “njihov” strateški cilj da Aleksandar Vučić ne bude na čelu države.
- Plenković govori da je Srbija na ivici građanskog rata. A šta bi drugo? Toliko su to željeli i toliko u to uložili. Znaju da njihov strateški cilj – da Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije, samo tako mogu ispuniti. Na žalost nekih, i na veliku sreću Srbije i većine njenih građana, čitavog našeg naroda, to niti je tačno, niti će se dogoditi. Da parafraziram jednu našu pjesmu – džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila… Kuharica završila u đubretu (i bukvalno)- napisala je Brnabić na mreži X.

Brnabić Plenkoviću: Džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila…

The Police Directorate is taking measures within its jurisdiction following threats made on social media against Democratic Party of Socialists (DPS) Member of Parliament Ivan Vuković, stating that he is „ripe for a trunk“ („stasao za gepek“ - a phrase which implies a threat of violence).
This was unofficially confirmed to Portal ETV.
It was also unofficially stated that an order to collect information has been issued and that the Podgorica Basic State Prosecutor’s Office has been informed of the case.
Yesterday, Vuković posted a screenshot of the disputed comment on the social media platform X (formerly Twitter) and called on the police to respond.
- „Worthless goods“ and „thief“ are, apparently, insults that someone involved in politics is expected to endure, especially after simply congratulating the closing of a chapter in the EU accession negotiations. „Ripe for a trunk“ - I’m not so sure - Vuković said in the post.

Prosecutor’s Office informed of threats against Vuković, police issued an order to collect information

Udruženje međunarodnih prevoznika tereta Crne Gore, koje i danas nastavlja blokade teretnog saobraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, do kraja protesta će kontrolisano propuštati prevoznike koji prevoze naftne derivate za javne ustanove.
Predstavnik Udruženja Đorđije Lješnjak rekao je da su prevoznike ovih dana optuživali da su nesavjesni, te odbacio takve navode.
- Nećemo ugroziti rad javnih ustanova. Mi smo na vrhu ljestvice društvene odgovornosti. Zalažemo se za bolji rad sistema u državi i dajemo tome puni doprinos. Dozvolićemo da se voze goriva neophodna za funkcionisanje javnih ustanova - naveo je Lješnjak, prenosi RTCG.
&nbsp;Od danas će da propuštaju one koji voze naftne derivate za škole, vrtiće, bolnice i domove zdravlja.
&nbsp;- To ćemo činiti tako što će dobavljači da nas kontaktiraju i da dostave dan unaprijed informaciju i da nam daju broj tablica tih ljudi koji mogu da prođu. Samo da nas obavijeste i prolaz kamiona će biti omogućen - kazao je Lješnjak. &nbsp;
&nbsp;Blokada teretnog sabraćaja na graničnim prelazima i u Luci Bar, počela je u ponedjeljak, a danas je nastavljena jer nadležni nijesu odgovorili na njihove zahtjeve.
&nbsp;Iz Udruženja su poručili da su i dalje spremni na razgovor sa Vladom, ali da će protest biti produžen ukoliko ne dođe do konkretnog dogovora.
&nbsp;Predsjednik Udruženja Vesko Šljivančanin kazao je u ponedjeljak da su već podnijeli zahtjev Upravi policije za produženje protesta i nakon isteka odobrenog roka.
&nbsp;- Za sada nemamo konkretnih obećanja i riješili smo da stupimo u ovaj protest. Raspoloženi smo i pozivamo Vladu na razgovor kako bismo došli do rješenja, jer protest nije nikome u interesu - naveo je Šljivančanin.
&nbsp;Veliki broj kamiona u ponedjeljak je parkiran pored magistralnog puta Nikšić – Trebinje, dok su bile blokade i na drugim lokacijama. Šljivančanin je ponovio da je razlog protesta dugogodišnje nezadovoljstvo stanjem u drumskom transportu i izostanak reakcije nadležnih institucija.
&nbsp;- Ovaj protest nema politički karakter. Borimo se da naša preduzeća budu konkurentna u odnosu na region i da obezbijedimo egzistenciju porodicama, jer smo dovedeni na rub - &nbsp;poručio je Šljivančanin.
&nbsp;Prevoznici zahtijevaju izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost, duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS sistema, kao i beneficirani radni staž.
&nbsp;Protest je dio i regionalnog nezadovoljstva prevoznika iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja boravka i rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.
&nbsp;Uprava policije odobrila je proteste prevoznika na 72 sata, odnosno do četvrtka u podne, dok iz Udruženja poručuju da će blokade trajati do ispunjenja zahtjeva.

Dozvoljen prolaz onima koji dopremaju naftne derivate za javne ustanove

Leon Vajntraub još se živo sjeća dana kada su nacisti 9. septembra 1939. godine umarširali u njegov rodni grad Lođ u Poljskoj.
- Bile su to naizgled beskrajne kolone visokih, zdravih, mladih vojnika u zelenim uniformama Vermahta. Od pomisli na zvuk njihovih okovanih čizama po kaldrmi i dalje mi se širi jeza niz kičmu. Zračili su ogromnom snagom, zdrobili bi sve što bi im se našlo na putu - ispričao je on za Dojče vele.
Imao je tada 13 godina i nije imao pojma kakve će užase doživjeti. Živio je u najsiromašnijem dijelu grada sa svoje četiri sestre i majkom, koja je vodila mali vešeraj. Njegov otac je umro kada je imao godinu i po, ali mala porodica ostala je zajedno. Leon je bio bistar i živahan dječak.
- Čitanje knjiga i gledanje filmova bilo je za mene kao nekakva ključaonica, kao kapija u drugi svijet - kaže on.&nbsp;
Zahvaljujući stipendiji, mogao je da upiše gimnaziju.
<h2>Zatvoren u getu</h2>
Ali školovanje nije mogao da nastavi. U februaru 1940. godine, on i njegova porodica prisilno su preseljeni u geto Licmanštat - što je bilo ime u koje su Njemci preimenovali Lođ. Tamo je bilo natrpano oko 160.000 Jevreja. Svako ko bi pokušao da pobjegne bio bi strijeljan. Ljudi su bili primorani na ropski rad. Leon je radio u električarskoj radionici u metalskom odjeljenju. Iz Jevrejskog savjeta su mu rekli da oni koji su korisni nacistima imaju veće šanse za preživljavanje. (Jevrejski savjeti bile su obavezne organizacije koje su nacisti osnovali na okupiranim teritorijama da bi upravljali jevrejskom zajednicom, gdje su djelovale kao posrednici između zajednice i njemačkih okupatora, prim.ur.)
Ipak, mnogi su umrli u getu od bolesti i gladi.&nbsp;
- Riječ "glad" ima veoma posebno mjesto u mom rječniku, u mom mozgu, u mom biću - kaže Vajntraub.&nbsp;
Danas možda neko kaže da je uveče gladan ako je preskočio ručak, ali „to nije glad, to je pojačan apetit".&nbsp;
- Pet godina, sedam mjeseci i tri nedjelje, sa samo jednim izuzetkom, bukvalno sam umirao od gladi. Nisam mogao da zaspim zbog bola u stomaku, a s tim sam se i budio. Moja jedina misao bila je kako da nađem nešto za jelo da napunim stomak - ispričao je Vajntraub.
<h2>Deportacija u Aušvic-Birkenau</h2>
U ljeto 1944. geto je likvidiran. Regionalni predsjednik, Fridrih Ibelhee, još 1939. godine poslao je cirkularni dopis nacističkom rukovodstvu, u kojem je napisao: „Osnivanje geta je, naravno, samo privremena mjera. Zadržavam pravo da odlučim kada i na koji način će geto i grad Lođ biti očišćeni od Jevreja. Krajnji cilj, u svakom slučaju, mora biti da potpuno iskorijenimo tu gnojnu ranu“.
Međutim, stanovnicima geta cinično je obećano da će moći da nastave da rade negdje drugdje - „za dobro Trećeg rajha“.
Leon Vajntraub, kao i mnogi drugi, deportovan je u logor smrti Aušvic-Birkenau. Nacisti su tvrdili da je to samo još jedan geto.&nbsp;
- Onda je došao teretni voz, namijenjen više za stoku nego za ljude. Bili smo natrpani unutra tako gusto da ste mogli samo da stojite. Vrata su bila zaključana, nije bilo hrane i ničega za piće. Pala je noć, pa opet dan, pa opet noć. Smrad iz kante koja se koristila za nuždu nadjačavao je sve - opisao je Vajntraub.
U nekom trenutku vrata su se otvorila i neko je povikao: „Napolje, napolje!“.&nbsp;
Vajntraub kaže da još nije shvatao gdje su to nacisti odveli ljude. Doviknuo je majci: „Vidimo se tamo“. Ali je brzo shvatio da nije završio u nekom drugom getu. Krajičkom oka vidio je da je bodljikava žičana ograda pod strujom. Na takozvanoj „selekciji“ na ozloglašenoj „rampi“, taj tada osamnaestogodišnjak posljednji put je vidio svoju majku. Esesovci su odlučivali ko će živjeti.
- Palac gore udesno - nesposoban za rad. Palac gore lijevo - brza smrt - priča Vajntraub. Njegova majka umrla je u gasnoj komori istog tog dana.
Za Leona, palac gore pokazao je udesno.&nbsp;
- A onda je počeo postupak dehumanizacije - sjeća se. Ljudi su bili svučeni, tuširani, obrijani i dezinfikovani.&nbsp;
- Bili smo lišeni svake ljudske volje. Kontrolisali su nas i nismo imali drugog izbora osim da izvršavamo naređenja - ističe Vajntraub.
<h2>Bjekstvo iz gasne komore</h2>
Kad Leon Vajntraub pomisli na Aušvic, najviše mu, kaže, pada na pamet miris spaljenog mesa.&nbsp;
- Ali nisam imao pojma da su ti visoki dimnjaci, taj gusti, crni dim, da su to spaljeni ljudi - priča on.&nbsp;
Osjećao se usamljeno, jedva je prepoznavao lica ljudi koja je ranije znao.&nbsp;
- Okružio sam se kao nekakvom čaurom, vjerovatno iz zaštitnog instinkta, da bih spriječio da me sva ta nesreća dosegne. U suprotnom ne bih izdržao - kaže Vajntraub.
Pukim slučajem je preživio logor za istrebljenje. Uprava logora već je bila odredila da mladi zatvorenici iz Bloka 10, gdje je i on bio smješten, imaju da budu odvedeni u gasnu komoru. Kada u blizini nije bilo stražara, Vajntraub se pomiješao s grupom golih zatvorenika koji su poslati na rad u logor Gros-Rozen. U tom trenutku su im upravo tetovirali brojevi zatvorenika.&nbsp;
- Kada su nas zatim odveli u magacin sa odjećom mene srećom nisu provjeravali – inače bih bio mrtav - priča Vajntraub.
Posljednja slika Aušvica koju je ponio sa sobom bilo je tijelo žene koja visi na električnoj ogradi. Izvršila je samoubistvo.
<h2>Apokaliptične slike - i bjekstvo</h2>
Sljedeće stanice za mladog Leona bili su koncentracioni logori Gros-Rozen, Flosenbirg i Nacvajler-Štruthof. Slike nacističkih sadističkih zločina urezane su mu u sjećanje: brutalna batinanja zatvorenika u prolazu, poniženja, vješanja.&nbsp;
- Svaki put kada dođem u Flosenbirg, noge mi drhte. Smrznem se na nekoliko sekundi jer ponovo vidim sebe po zimi, na tom hladnom vjetru. I čitavu gomilu ljudi koja se kreće preko poligona za postrojavanje. To je apokaliptična slika - naglasio je Vajntraub.
Neposredno prije kraja rata, on i drugi zatvorenici ukrcani su u voz koji je trebalo da bude potopljen u Bodenskom jezeru. To se nije dogodilo: lokomotivu je pogodio francuski lovac-bombarder, voz je stao, a Leon je pobjegao. Na kraju se suočio licem u lice s francuskim vojnikom i znao je: njegove muke su okončane. U tom trenutku devetnaestogodišnjak je težio samo 35 kilograma i bolovao je od tifusa. Bio je živ, ali je bio bez porodice - sve dok sasvim slučajno nije saznao da su tri njegove sestre preživjele koncentracioni logor Bergen-Belzen.&nbsp;
- Tada sam postao čovjek. Bio je početak puta nazad u život - priča Vajntraub,
<h2>Živi i pamti</h2>
Odlučio je da postane ginekolog i akušer.
- Prije svega, zato što sam se tako blisko suočio s bolešću i smrću. Želio sam da pomognem da se na svijet donese novi život - rekao je Vajntraub.
Godine 1946, britanska vojna komanda obezbijedila mu je da studira u Getingenu - od svih mjesta, baš u Njemačkoj, zemlji počinilaca. Kao ljekar, znao je: „Nacionalsocijalistička rasna ideologija nema nikakvu naučnu osnovu. Tkivo izgleda isto kod svih – bez obzira na boju kože“.
U domovinu se vratio 1950. godine, a 1969. emigrirao je u Švedsku, jer se u Poljskoj sve više širio antisemitizam. I počeo je da se bori protiv zaborava. Za njega je to obaveza prema ubijenim članovima porodice i milionima nevinih žrtava.&nbsp;
- Dozvoliti da sjećanje izblijedi isto je kao da im po drugi put oduzmemo život - upozorava Vajntraub.
Zato je i sebe ovjekovječio kao hologram.&nbsp;
- Jedva da je prošao jedan ljudski život, a već mnogi mladi ljudi više ne znaju šta je Holokaust. I strašno je što danas ponovo postoje ljudi koji pozivaju na pogrome, što se ljudi plaše da izađu na ulicu noseći kipu - ističe Vajntraub.
Ali on je i optimista.
- Uvjeren sam da će na kraju zdrav razum prevladati, da će čovječanstvo shvatiti da je vrijeme da se okonča međusobno optuživanje i borba i da se zajedno izgradi mirna budućnost - zaključio je Vajntraub.

Preživio je Holokaust i svjedoči: "Bili smo dehumanizovani"

Uprava policije preduzima mjere iz svoje nadležnosti povodom prijetnji poslaniku Demokratske partije socijalista (DPS) Ivanu Vukoviću na društvenim mrežama da je „stasao za gepek“.
To je Portalu ETV potvrđeno nezvanično.
Nezvanično nam je rečeno i da je izdato naređenje o prikupljanju obavještenja, te da je sa ovim slučajem upoznato podgoričko Osnovno državno tužilaštvo.
Vuković je juče u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter) objavio skrinšot spornog komentara i pozvao policiju da reaguje.
- „Ništa roba“ i „lupež“ su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. „Stasao za gepek“ nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.6234%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukovicu-nista-roba-i-lupez-uvrede-su-koje-moram-istrpiti-stasao-za-gepek-nijesam-siguran&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: andrej-plenkovic