Loši uslovi rada, nedovoljni prostorni kapaciteti, neadekvatni bezbjednosni uslovi – konstanta su već godinama kada je riječ o pravosudnim institucijama, naročito na teritoriji Podgorice. Izgradnja pravosudnog kompleksa, odnosno zgrade zvane Palata pravde najavljuje se već tri godine.
Za to vrijeme nijesu počeli da se rade ni temelji objekta, koji će biti najveća investicija u ovoj oblasti posljednjih decenija, a već je treći put preseljen. Kako se formira nova vlada, odnosno kako dođe novi ministar, tako Palata pravde dobije drugu adresu.
Dok je ministar pravde bio Marko Kovač, donesena je odluka da pravosudni kompleks bude izgrađen na Starom aerodromu. Njegov nasljednik na funkciji Andrej Milović donio je rješenje kojim je povukao tu odluku uz obrazloženje da takav objekat treba da bude izgrađen u "urbanom jezgru grada". Tada je za lokaciju predviđena parcela u naselju Zabjelo. Međutim, Vlada u kojoj je ministar pravde Bojan Božović prošle sedmice je usvojila odluku kojom je objekat vraćen na Stari aerodrom. Kada se očekuje početak izgradnje Palate pravde, još je nepoznato, kao i kada je planirano useljenje pravosudnih institucija, odnosno zaposlenih u njima. Redakcija "Dana" uputila je Ministarstvu pravde dopis s tim pitanjima, ali su oni nastavili višemjesečnu praksu ignorisanja naših novina i nijesu nam odgovorili na pitanja.
U informaciji o prostornim kapacitetima pravosudnih organa u Podgorici sa predlogom lokacije za izgradnju "Pravosudnog kompleksa" navedeno je da je planirano da objekat bude organizovan u tri zasebne, ali funkcionalno povezane cjeline. Prva cjelina bili bi Osnovni i Viši sud u Podgorici – najveći pravosudni entitet, sa značajnim brojem zaposlenih i velikim brojem predmeta. Drugu cjelinu činili bi Privredni i Upravni sud Crne Gore koji su okarakterisani kao manje prostorne jedinice, ali sa visokim standardima pristupačnosti i sudnicama specifične konfiguracije. Treća cjelina su Vrhovno, Više, Osnovno i Specijalno državno tužilaštvo i Specijalno policijsko odjeljenje, koji usko sarađuju i dijele bezbjednosne zahtjeve.
– Stanje infrastrukture u kojoj funkcionišu pravosudni organi u Podgorici i širom Crne Gore ocijenjeno je kao sistemski nezadovoljavajuće, na osnovu brojnih domaćih i međunarodnih analiza koje su sprovođene u prethodnim godinama. Takvi nalazi ukazuju na to da infrastruktura predstavlja jednu od najosjetljivijih tačaka ukupnog pravosudnog sistema, sa direktnim uticajem na efikasnost, dostupnost i bezbjednost pravde, navedeno je u informaciji koju je Vlada usvojila.
<h2>ASP: Projektna dokumentacija završena još 2009</h2>
Opština Podgorica imala je još 2009. godine izrađenu projektnu dokumentaciju za izgradnju Palate pravde, koja bi objedinila institucije pravosuđa, saopšteno je juče iz Akcije za socijalnu pravdu (ASP).
– Međutim, ni punih 16 godina kasnije nema realizacije projekta pominjanog još te 2009. godine. Tokom 2009. godine Opština Podgorica je izradila plansku dokumentaciju. Rebalansom budžeta odložen je početak izgradnje, navodi se u finansijskim dokumentima u vezi sa projektom Palate pravde.
Kako ističu u ASP-u, još tada se navodilo da se realizacijom ovog projekta planira da se objedine institucije pravosuđa, te je u planiranom objektu bio predviđen smještaj Sudskog savjeta, Vrhovnog suda, Apelacionog, Višeg, Osnovnog i Privrednog, te vrhovni državni tužilac sa odjeljenjem za organizovani kriminal, viši državni tužilac i osnovni državni tužilac.
Sredinom ove godine objavljeno je da Ministarstvo pravde sa zvaničnicima Glavnog grada usaglašava lokaciju za izgradnju pravosudnog kvarta, za šta se planira oko 20.000 kvadrata.
Pojašnjeno je da je analizom postojećeg prostora ukazano da sudovi i državno tužilaštvo trenutno raspolažu sa oko 13.765 metara kvadratnih bruto prostora, dok je samo za četiri suda obuhvaćena ovim projektom (Osnovni, Viši, Privredni i Upravni sud) potrebno više od 29.000 kvadrata.
– U svim analiziranim objektima uočava se kritičan manjak radnog prostora, nedostatak posebnih sudnica, kancelarija za sudije i tužioce, kao i funkcionalnih prostora za stranke, svjedoke, advokate i pisarnice. Arhivska građa se često skladišti u hodnicima, pomoćnim prostorijama, pa čak i u neuređenim tavanskim prostorima, dok u pojedinim gradovima nedostatni kapacitet centralnog arhiva remeti redovno izlučivanje arhivskog materijala što dodatno opterećuje kapacitete pravosudnih institucija. U nekim slučajevima, institucije ne posjeduju ni osnovnu arhivsku prostoriju, navedeno je u dokumentu.
<h2>Ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, dokumenata...</h2>
U dokumentu Vlade navedeno je da je bezbjednost objekata u kojima funkcionišu ključne institucije pravosuđa, naročito one koje se bave borbom protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, na zabrinjavajuće niskom nivou. U većini objekata ne postoji elektronska kontrola pristupa ni evidentiranje ulazaka/izlazaka; fizičko obezbjeđenje je sistemski neregulisano: još ne postoje propisi koji predviđaju pravosudnu policiju, dok Uprava policije nema kapacitete da pruži kontinuirano fizičko obezbjeđenje pravosudnim institucijama. Zbog toga su neke institucije prinuđene da angažuju privatne agencije za fizičko obezbjeđenje, što predstavlja dodatni bezbjednosni rizik, naročito u objektima gdje se vode osjetljivi predmeti i gdje se skladište povjerljivi dokazi. Video-nadzor je pod kontrolom privatnih lica, posebno u objektima u zakupu, a planovi evakuacije ili ne postoje ili nijesu ažurirani.
– Uslovi u kojima funkcionišu Specijalno državno tužilaštvo, Viši sud i Specijalno policijsko odjeljenje u Podgorici predstavljaju ozbiljan rizik po bezbjednost zaposlenih, svjedoka, podataka i ukupnog integriteta postupaka, navedeno je u informaciji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Palatu pravde sele treći put, a nisu ni počeli da je grade

Bivši ministar pravde Andrej Milović, predložio je da Crna Gora emitovanjem petogodišnjih državnih obveznica u iznosu od 500 miliona eura formira digitalne državne rezerve kupovinom Bitcoina i Ethereuma.
On je na mreži Iks kazao da bi ovakvim potezom država stekla imovinu čija bi vrijednost u narednih pet godina vrijedjela od tri do pet milijardi dolara, a neto profit od te investicije mogao bi se iskoristiti za izgradnju saobraćajne, energetske i digitalne infrastrukture.
- Putem formiranja digitalnih državnih rezervi krenule su Sjedinjene Američke Države i druge zemlje fokusirane na razvoj ekonomije. Bitcoin, kao ograničeni resurs budućnosti, u narednim godinama — pogotovo tokom predsjedničkog mandata Donalda Trampa — bilježiće prosječan godišnji rast od 30 do 50 odsto, i do 2030. godine dostići će cijenu u rasponu od pola miliona do milion dolara po Bitcoinu, a Ethereum od 15 do 25 hiljada dolara - dodao je Milović.&nbsp;
Kako ističe Milović, kupljeni Bitcoini i Ethereumi bi mogli da se koriste kao kolateral za dodatno zaduživanje pod povoljnim uslovima, što bi omogućilo servisiranje obaveza u narednim godinama i investiranje u državni data centar, koji bi bio osnov digitalnog razvoja Crne Gore.
- Sa tim kapitalom, Crna Gora bi mogla postati najbrže rastuća ekonomija Evrope i pozicionirati se među deset najbrže rastućih ekonomija svijeta. &nbsp;&nbsp;Sve što je potrebno jeste da premijer pokaže odlučnost i viziju, te brzo povuče potez — hitna emisija petogodišnjih državnih obveznica, od prikupljenih sredstava kupovina Bitcoina i Ethereuma na OTC marketu i deponovanje istih kod najvećih custody kompanija poput Bitgo, Gemini i drugih &nbsp;navodi se u objavi.&nbsp;
Kako ističe, formiranje digitalnih državnih rezervi i da država rudari Bitcoin kroz javno-privatno partnerstvo i tako puni digitalne državne rezerve, predložio sam sadašnjem premijeru još u oktobru 2021. godine, u dokumentu pod naslovom "Regulacija i razvoj blockchaina i kriptovaluta u Crnoj Gori", a prvu verziju nacrta Zakona o blockchain tehnologiji i kriptovalutama, kojim je sve ovo definisano, dostavio sam mu u decembru iste te godine, u svojstvu tada Generalnog direktora Direktorata za blockchain i kriptovalute Ministatstva finansija. &nbsp;&nbsp;
- Da smo tada, prije 4 godine, kao država formirali digitalne državne rezerve i kupovali Bitcoin iz obveznica i dodatno ga rudarili kroz JPP, već bismo imali državne rezerve vrijedne nekoliko milijardi dolara u Bitcoinima, a koji bi do 2030. godine vrijedio desetine milijardi dolara. &nbsp;&nbsp;Ali, ni sada nije kasno da krenemo, ako se imaju znanje i vizija sa jedne strane, a sa druge strane odlučnost da se ignorišu javni i orkestrirani napadi osvjedočenih neznalica u crnogorskom društvu, koje su po pravilu uvijek medijski najbučnije i vuku državu nazad. P. S. Na dašnji dan, prije 10 godina, Bitcoin je vrijedio 280 dolara, danas vrijedi 114 hiljada dolara, a koliko će tek vrijedjeti 6. avgusta 2035. godine? - zaključuje Milović.&nbsp;

Bivši ministar pravde predlaže zaduženje države da bi kupila kriptovalute

Potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj dodijelio nula bodova korejskoj kompaniji "Incheon Airport Corporation" u postupku bodovanja Tenderske komisije za koncesije za Aerodrome Crne Gore, nezvanično saznaje portal "Dana".
&nbsp;
Ova informacija otkriva duboki jaz unutar Tenderske komisije i zaoštrava tihi sukob između premijera Milojka Spajića i Đeljošaja.
Dok se u javnosti raspravlja o narušavanju povjerljivosti koncesionog postupka, politička pozadina otkriva sve jasniji, iako prećutni, sukob između Spajića i Đeljošaja. Iako nema javnih optužbi, jasno je da se pozicije lome na ovom ključnom pitanju koje ima značajne implikacije na ugled i ekonomsku budućnost Crne Gore.
Informacije koje smo dobili iz više izvora, i onih bliskih potpredsjedniku crnogorske Vlade, ukazuju na to da je jedan član Tenderske komisije dao ocjenu „nula“ korejskoj kompaniji.&nbsp;
Izvori bliski kabinetu premijera potvrdili su da se radi o predsjedniku Komisije, Niku Đeljošaju. Zanimljivo je da ni drugi ponuđači nisu prošli bez kontroverzi, pa je tako i luksemburška kompanija dobila jednu „nulu“ od drugog člana Komisije.
Sve ovo ukazuje na duboke razlike u ocjenama unutar same Komisije. Prema saznanjima Dana dobijenim iz više izvora, u kabinetu premijera Spajića postoji snažno nezadovoljstvo razvojem situacije. Međutim, primjetan je i oprez, jer bi direktno suočavanje sa potpredsjednikom Vlade nosilo značajne političke i institucionalne rizike. Spekuliše se da su njih dvojica ranije imali bliske odnose i da „znaju previše jedan o drugome“, što dodatno komplikuje situaciju.
Dodatnu konfuziju unijela je i uloga Međunarodne finansijske korporacije (IFC), savjetnika u ovom postupku. Naime, IFC je u kratkom vremenskom periodu izvršio reviziju svoje procjene i promijenio bodove za dvije kompanije. U najmanje jednom slučaju, razlika u ocjeni iznosila je čak 20 bodova, u razmaku od svega nekoliko dana. Ovakva drastična promjena baca sjenku na kredibilitet čitavog procesa i ukazuje na moguće neprofesionalno vođenje savjetničkog dijela postupka.
Situacija dobija dodatnu težinu u kontekstu podsjećanja na predizbornu kampanju za lokalne izbore u Podgorici u martu prošle godine, kada je kandidat za gradonačelnika „Podgoričke liste", Andrej Milović, izrazio zabrinutost da bi izručenje Do Kvona moglo biti predmet trgovine u čiji će paket ući Aerodromi Crne Gore i davanje koncesije Južnoj Koreji.
- Zašto ovo kažem? Zato što kada je Apelacioni sud protivzakonito odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajić bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome CG i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju nad Aerodromima da Francuzima - naveo je tada Milović u saopštenju medijima.
Milović je naglasio da se onog trenutka kada je izgledalo da Do Kvon ide za Južnu Koreju, sve preokrenulo. Prema njegovim riječima, izručenjem Do Kvona Južnoj Koreji, ne bismo saznali kompletnu istinu o tom slučaju Do Kvon, ulozi Spajića, Abazovića i drugih aktera.&nbsp;
Izrazio je nadu da SAD imaju dovoljno mehanizama da izvrše pritisak na Spajića (kroz istrage vezane za zaduženje, put Petijevići, Jadransko-jonsku autocestu, LNG i sve ostalo) i da će uspjeti da „natjeraju“ Spajića da se Do Kvon izruči našem strateškom partneru, radi otkrivanja pune istine i obeštećenja investitora.
- U suprotnom, i Do Kvon će biti dio nove Spajićeve trgovine državnim interesima i resursima, kao kompenzacija radi zataškavanja ovog slučaja &nbsp;istakao je tada Milović i dodao da se Spajićevo razotkrivanje dodatno vidi u odluci ministra pravde o izručivanju Do Kvona.
- Ono što je krucijalno u ovom slučaju jeste korelacija između slučaja Do Kvon i davanja koncesije Aerodroma Crne Gore Južnoj Koreji. Stoga, pitam Spajića, da li je istrgovao izručenje radi zataškavanja slučaja, u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore? – kazao je tada Milović.
Iako se čini da su karte još uvijek neraspoređene na stolu, jasno je da se iza kulisa odvija borba za kontrolu narativa, odgovornosti i, moguće, ishod samog tendera. Javnost s pravom očekuje da svi učesnici u ovom procesu budu odgovorni i transparentni, te da odluke koje donose budu vođene isključivo interesima države, a ne političkim manevrima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-za-sjutra-zakazao-vanrednu-sjednicu-vlade-zbog-odluke-o-koncesiji-aerodroma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmugosa-optuzio-vladu-za-pritisak-na-tendersku-komisiju-za-aerodrome&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Đeljošaj Spajićevom favoritu dao nula bodova

Nakon šest i po godina, od vremena DPS Vlade Duška Markovića, postavgustovske tri Vlade - Zdravka Krivokapića, Dritana Abazovića i Milojka Spajića – Crna Gora je konačno dočekala dvije ponude za davanje pod koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. RENOMIRANI PONUĐAČI To, međutim, ne znači da je došlo vrijeme odluke, iako su dva potencijalna koncesionara renOmirane međunarodne kompanije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250513000536_131018a720e6047b8ab5a518df96313a126bc2ff6dae956ec16f4abd17b63b01" data-rendition-name="original" width="697" height="388" loading="lazy" alt="HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija"> <figcaption>HOĆE ULAZAK U EVROPU: Južnokorejska državna komanija(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Južnokorejska Incheon International Airport Corporation (IIAC) je državna kompanija osnovana 1999. godine i odgovorna je za upravljanje Inčeon međunarodnim aerodromom glavnim vazdušnim čvorištem Južne Koreje. Kompanija je u potpunom vlasništvu južnokorejske vlade, što joj omogućava stabilno finansiranje i strateško planiranje u skladu sa nacionalnim interesima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250513000536_c918e4c1d7b18f0364754912781166823adfc85d955e27ae9e51c3e6cdf7b06c" data-rendition-name="original" width="686" height="386" loading="lazy" alt="JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports"> <figcaption>JUŽNOAMERIČKA PONUDA: America Airports(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Corporación América Airports S.A. (CAAP) sa sjedištem u Luksemburgu najveći je privatni operater aerodroma na svijetu po broju upravljanih aerodroma, sa portfoliom od 53 aerodroma u Latinskoj Americi i Evropi, uključujući ključne aerodrome u Argentini, Brazilu, Italiji i Armeniji.&nbsp; NAREDBA ZA TAV-AdP IZ PARIZA &nbsp; U sedmicama koje slijede ipak će biti najviše priče oko kompanija koje - nijesu predali ponude. Prvenstveno o tursko-francusko-konzorcijumu TAV-AdP koji su svojevremeno, još 2019. godine ispunili pretkvalifikacione kriterijume za dodjelu koncesija.&nbsp; Za razliku od indijske kompanije GMR Aairports, koja je vrlo brzo odustala od učestvovanja jer je prodala 49 odsto akcija, tursko-francuski konzorcijum je viđen kao najozbiljniji kandidat.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250513000536_3362dbb978d3347c64f83e60382a5e98b6a585afeeef8d4655477365fe9a79e2" data-rendition-name="original" width="1280" height="720" loading="lazy" alt="ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP"> <figcaption>ODLUKA U POSLJEDNJI ČAS: Konzorcijum TAV-AdP(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I svi koji su, unutar tog konzorcijuma radili na ponudi, vjerovali su da će grupa TAV-AdP dati svoju ponudu. Sve do četvrtka 9. maja uveče, kada je iz Pariza, došla obavijest ekspertima - da se obustavi rad na ponudi. Formalno, konzorcijum je zatražio produženje roka za dostavljanje ponuda za mjesec dana, ali njihov zahtjev nije prihvaćen. To je dovelo do njihovog povlačenja iz procesa. Neformalno, ali stvarno: tursko-francuski konzorcujum je odbio da preda ponudu zbog neodgovornog ponašanja Vlade Crne Gore i, posebno, premijera Milojka Spajića. PROMJENA KONCESIONIH USLOVA Tenderska komisija Vlade Crne Gore retroaktivno je 9. aprila, samo 30 dana prije završnog roka, u tenderske uslove ubacila obavezu ponuđača da obezbijedi bankarsku garanciju za investiciju od 100 miliona eura. To je izazvalo niz reakcija, između ostalog i francuske države koja ima udijela u konzorcijumu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250513000540_07815ba55e089463cde76e7a4e4253891ec16cf9d3ddb95627588cb77a6a4e49" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić "> <figcaption>NEPRIJATAN SUSRET: Ambasadorka Maske i premijer Spajić(Photo: Arhivski snimak, Vlada Crne Gore )</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, francuska ambasadorka An Mari Maske (Anne Marie Maskay) urgentno razgovarala sa premijerom premijerom Milojkom Spajićem u njegovom kabinetu. (NE)DOVOLJNA SPAJIĆEVA OBJAŠNJENJA Tokom žučnog sastanka premijer Spajić nije mogao da objasni zašto su koncesioni uslovi mijenjani poslije šest godinja i to 30 dana prije roka.&nbsp; Krivicu je prebacio na predsjednika Tenderske komisije Nika Đeljošaja koji, kako je tvrdio Spajić, nije htio uopšte da sasluša premijera, pa je, navodno, obustavljena komunikacija Spajić-Đeljošaj. Izvori iz ministarstva vanjskih poslova kazali su Televiziji E da je sada Spajić u vrlo neprijatnoj situaciji i da se, pred Francuzima pokazao, kao političar koji ne drži riječ. Tim prije što je februara prošle godine, tokom posjete Parizu, Spajić lično predsjedniku Francuske Emanuelu Makronu obećao da će – u cilju jačanja privredne saradnje dvije zemlje-učiniti sve da koncesiju dobije renomirana francuska kompanija koja, između ostalog, uptravlja aerodromima Pariza. Sada se pred Francuskom, jednom od ključnih država za evropski put Crne Gore, premijer Spajić u ime Crne Gore pokazao kao vrlo nepouzdan partner. To je, vrlo direktno, saopštila i francuska ambasadorka tokom sastanka sa Milojkom Spajićem. Sukob sa Parizom svakako nije dobra preporuka za evropski put Crne Gore.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250513000544_a6919bdecec0afc5d036e772290af6fd79c288d846eff1eb7305b5598bde1190" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde "> <figcaption>PROZREO PONAŠANJE SPAJIĆA: Andrej Milović, bivši ministar pravde(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  &nbsp;MILOVIĆEVO ,,PROROČANSTVO“ No, za sada nema reakcija zvanične Podgorice. Kako je saopšteno iz Tenderske komisije, Vlada Crne Gore planira da donese konačnu odluku o koncesiji u prvoj polovini 2025. godine, nakon što se detaljno sagledaju obje pristigle ponude. Pitanje je, međutim da li će biti žalbi na tenderski postupak i izmjenu koncesionih uslova. Činjenica je da se sada ostvaruje predviđanje bivšeg minstra prave Andreja Milovića, da će Spajićeve Vlada prevariti evropske partnere. -Bojim se da Do kvon ne bude predmet trgovine u zamjenu za koncesiju nad Aerodromima Crne Gore. Kada je Apelacioni sud odlučio da Do Kvon bude izručen Južnoj Koreji, Spajiće je bio jako zadovoljan i nije gledao blagonaklono na to što sam insistirao da Vrhovni sud o tome odluči. U tim danima, Spajić po prvi put počinje pozitivno da govori o južnokorejskoj ponudi za Aerodrome i da je njemu ta ponuda prihvatljiva, iako je mjesecima pripremao sve da koncesiju na Aerodromima da Francuzima - upozorio je Andrej Milovič, tadašnji ministar pravde u Vladi Milojka Spajića.&nbsp; Ovu izjavu Milović je izrekao još septembra prošle godine i tada je malo ko obratio pažnju. Nakon dešavanja od protekle sedmice, djeluje da je bivši ministar već tada predosjetio da će Spajić obmanuti Francuze i okrenuti se ka ponudi južnokorejskog državnog konzorcijuma. A put u Evropu? Biće da premijer i lider PES-a smatra da je to već završena stvar i da može das e okrene drugim, unosnijim, poslovima.&nbsp;

Draško Đuranović

Siniša Adamović

Francuzi razočarani, Spajićeva neispunjena obećanja uzrokovala povlačenje konzorcijuma TAV-AdP

Sve je bilo završeno za samo pedesetak minuta. Prodaja jednog stana i kupovina drugog. I to tri dana pred Novu 2023. godinu.&nbsp; BIZNIS MAGIJA&nbsp; Kakav je to uspješan posao bio: za manje od jednog sata Biljana Šuković, supruga šefa Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića, uspjela je da preprodajom stanova zaradi – 80.000 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250503000552_fa65b49ee15539de85b1200ac2c4a90f3feae02e88c937789638346621c0d12b" data-rendition-name="original" width="2268" height="1715" loading="lazy" alt="BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim"> <figcaption>BIZNIS MAGIJA OD 140.000 EURA: Ugovor Biljane Šuković sa Mihailom Maslenikovim(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Da bi se razumjela poslovna transakcija, valja dati jedno pojašnjenje. Prvi stan u Budvi, u zgradi koja je vlasništvo kompanije ,,Grupa 219”, Biljana Šuković kupila je 1. septembra 2020. godine za 60.000 eura i sve platila u kešu. Odakle keš – to se nije moglo naslutiti iz imovinskog kartona Predraga Šukovića, tadašnjeg višeg inspektora u Ministarstvu unutrašnjih poslova.&nbsp; Prijavljujući Agenciji za sprječavanje korupcije nekretninu u Budvi, Predrag Šuković je tada upisao da je osnov sticanja stana – razmjena. Kakva razmjena kada je Predragova supruga Biljana kupila stan za keš, ostalo je nerazjašnjeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250503000536_536ab3c19f6617254a2e90d33d3b62e5dfdea91070776336683670001c949d01" data-rendition-name="original" width="1171" height="290" loading="lazy" alt="KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića"> <figcaption>KAD JE KUPOVINA - RAZMJENA: Detalj iz imovinskog kartona Predraga Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  (NE)SPORNI UGOVORI&nbsp; Papiri ipak nešto otkrivaju. Televizija E posjeduje kopije dva ugovora o prodaji stana Šukovića od 58 kvadrata i kupovini novog od 98 kvadrata u istoj zgradi. Iz ugovora se jasno vidi kako je išla transakcija: prvo je u 10 sati i 30 minuta gospođa Šuković prodala ruskom građaninu Mihailu Maslenikovu stan od 58 kvadrata za 140.000 eura.&nbsp; Tačno u 11 sati i 20 minuta Šuković je zaključila novu kupovinu: od firme ,,Grupa 219“, one iste firme sa kojom se poslovala dvije godine ranije, kupljen je stan od 98 kvadrata za – 135.000 eura. Iako su kupili u istoj zgradi duplo veći stan nego što su prodali, Šukovićima je i tu ostalo pet hiljada eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250503000540_24dfacbb6e7d7e50040ab6162c3f39106b784346b016f8d991b6bc431396e2ff" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović"> <figcaption>OTVORENI RAT: Šuković, Novović, Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE Ta poslovna operacija bila je politička tema broj jedan, posebno kada je na Odboru za bezbjednost februara 2024. godine mnoge detalje razotkrio tadašnji ministar pravde Andrej Milović. -Podaci da je Šukovićeva supruga kupila stan od „Grupe 219“, kao i sve ostale kuproprodajne operacije, obavljene gotovim novcem ukazuju na osnov sumnje da je Predrag Šuković zajedno sa svojom suprugom izvršio krivično djelo pranje novca iz člana 268, a u vezi sa članom 401a Krivičnog zakonika Crne Gore. Nema ovdje riječi o poslovnim sposobnostima već o dilu Šukovića sa ključnim čovjekom koji stoji iza kompanije ,,Grupa 219“ Đorđem Mrdakom, koji je hapšen 2009. godine zbog nelegalne gradnje - kazao je Milović tokom rasprave na Odboru za bezbjednost Skupštine Crne Gore. Milović tu nije stao sa optužbama. Pozivajući se na ,,operativne podatke“ ustvrdio je da je keš kojim je Šukovićeva supruga kupila stan od 58 kvadrata ,,svojevremeno dobijen od Šukovićevog kuma, Radovana Raša Perovića“. KUMOVSKI ,,TROUGAO” Radovan Perović je uhapšen oktobra 2023. godine pod sumnjom da je pripadnik kriminalne organizacije bivšeg gradonačelnika Budve, takođe uhapšenog Mila Božovića, koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250503000540_f6f5312e337f6f7a3a47db3710f57b7e6c2eca5578317936448a3d90f99810c0" data-rendition-name="original" width="2048" height="1413" loading="lazy" alt="KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne "> <figcaption>KUMOVSKA POSLA: Milo Božović, kojem je Predrag Šuković odavao policijske tajne(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tako se došlo do kumovskog trougla koji povezuje policajce i optužene za kriminal. Preciznije: Predrag Šuković je u kumovskim vezama sa uhapšenim Radovanom Perovićem, koji je, istovremeno, i kum - Mila Božovića, koji je, opet, ,,prijatelj sa Šukovićem duže od petnaest godina“. Upravo je načelnik SPO priznao, nakon afere ,,Plava sveska” da je Božoviću odavao tajne iz svog policijskog posla. Kumovski trougao bi mogao biti vrlo neprijatan za načelnika SPO. Naročito nakon što je Specijalno državno tužilaštvo otvorilo predmet zbog sumnji stvaranje kriminalne organizacije. KAD TUŽILAŠTVO POZOVE ,,Poziva se kao svjedok Andrej Milović iz Podgorice da dođe dana 13. marta 2024. godine u 08:00 časova u ovo tužilaštvo, u krivičnom predmetu po krivici Predraga Šukovića, Biljane Šuković i Radovana Perovića zbog krivičnog djela: stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja i druga djela” – piše u pozivu koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić posalo februara prošle godine ministru pravde.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250503000540_e9cd70f85687b29d04070d678cdcfbdb9098a037bb30eca588acec68fbd0f67e" data-rendition-name="original" width="1600" height="1187" loading="lazy" alt="IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića"> <figcaption>IGRA ZA JAVNOST: Poziv SDT-a za svjedočenje Andreja Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iako je djelovalo opasno, Šuković je mogao mirno da radi i spava. Poziv za svjedočenje je bio samo igra za javnost.&nbsp; U odgovoru na uput Televizije E portparol Specijalnog tužilaštva Vukas Radonjić je objasnio da su u izviđaju koji je pokrenut februara prošle godine saslušani brojni svjedoci, počev od tadašnjeg ministra pravde Milovića, do nadležnih iz Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije pa je, tačno nakon godinu, 18. februara odbačena krivična prijava protiv Šukovića. SVE &nbsp;PO ZAKONU Ukratko: Predrag Šuković, njegova supruga Biljana Šuković i Radovan Rašo Perović nijesu stvarali kriminalnu organizaciju. Što znači da su keš transakcije u iznosima od 60 do čak 140 hiljada eura sve bile zakonite, da je porijeklo novca provjereno i takođe zakonito.&nbsp; Istovremeno, Specijalno državno tužilaštvo u istrazi nije našlo makar čudnim Šukovićeve kumovske i prijateljske veze sa Radovanom Perovićem, Đorđem Mrdakom, Milom Božovićem - ljudima osumnjičenim i optuženim za šverc droge i cigareta...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250503000544_35f7b016ca61802c4d06b5e21d2083271f561810eac45f9c5de4e94101ecdafa" data-rendition-name="original" width="1000" height="686" loading="lazy" alt="PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović"> <figcaption>PRIJATELJSKO ISPITIVANJE: Šuković i Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Izviđaj Specijalnog državnog tužilaštva Vladimira Novovića je završen sljedećim uviđajem: specijalni poslovi i specijalne trgovine nekretninama Predraga Šukovića proglašeni su za potpuno legitiman i legalan posao. A odavanje tajni Milu Božoviću u aferi ,,Plava sveska” - ako je ikada ozbiljno ispitivano - ocijenjeno je, valjda, kao insajderski obavještajni rad Predraga Šukovića. U međuvremenu, načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja je u izvještaju koji je podnio marta ove godine upisao da posjeduje 98.500 eura ušteđevine i 10.000 akciaj ZIF Euro fonda. Što će reći da policisjki posao – iako težak i opasan - ponekad zna i da se isplati.

1250x600

Specijalni biznis specijalnog načelnika Predraga Šukovića

U akciji ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i čelnika Uprave policije Lazara Šćepanovića, kojom se pokušavaju odstraniti i policije politički nepodobne starješine, posebnu ulogu ima načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković. &nbsp; Prema informacijama ETV, on je bio neka vrsta koordinatora akcije. Takvu poziciju načelnik SPO-a je zaslužio zbog činjenice da je raspolagao ekskluzivnim podacima. Po odobrenju glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića, jedina adresa za Skaj prepiske koje je slao francuski Europol bio je - Predrag Šuković. Načelnik SPO je obilato koristio tu povlašćenu poziciju da, preko novinarke dnevnog lista ,,Vijesti”, selektivno targetira ili goni ljude koji se pominju u Skaj prepiskama. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250325200340_296d5a45134e40c45a594b70dd375ac47e9e4c64996a7c51e6bd313a3c9f4657" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović"> <figcaption>TANDEM: Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Zato su ga funkcioneri Demokrata i angažovali da provjerava već napravljene spiskove za politički odstrijel policajaca. Što je načelnik SPO-a vrlo revnosno koristio. Izvori iz vrha ANB-a tvrde da je na Šaranovićev i Šćepanovićev spisak nepodobnih, Šuković dodavao imena kolega koje treba provjeravati ili disciplinski procesuirati. &nbsp; Tako je Šuković uticao na sudbine pojedinih policijskih starješina, zaboravljajući vrijeme kada je i on bio targetiran, pod progonom. I policijskim i pravosudnim. &nbsp;&nbsp; ,,BOSS” PROTIV MARKOVIĆA U periodu kada je na čelu Uprave policije bio Božidar Vuksanović, 2013. godine, Šuković je obavljao poslove rukovodioca kriminalističke policije. Tada su plasirane objave , kada su na nezakonit način prisluškivane i praćene brojne ličnosti iz sektora bezbjednosti, ali i javnog života. &nbsp; Tadašnji ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević naložio je detaljnu istragu, zbog koje je saslušavan tadašnji šef Odjeljenja za posebne provjere Dejan Bašanović, kojem je Šuković bio šef. Dolaskom Slavka Stojanovića za novog direktora policije, Šuković je smijenjen u kratkom roku. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250325200340_c24cc1d91f3a5cf543034a36eff36eb1f3149daea4c41b94c392a48b585debc5" data-rendition-name="original" width="2560" height="1696" loading="lazy" alt="NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer"> <figcaption>NA METI ŠUKOVIĆA: Duško Marković, nekadašnji crnogorski premijer(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali je nastavio karijeru u policiji. &nbsp; No, 2015. je otkriveno da je Predrag Šuković, sa pozicije šefa Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Uprave policije, pod pseudonimom ,,Boss“ na portalu Vijesti počeo da piše o tadašnjem potpredsjedniku Vlade Dušku Markoviću i tada savjetniku predsjednika Filipa Vujanovića, bivšem prvom crnogorskom policajcu Veselinu Veljoviću. &nbsp; I to kao – članovima ,,mojkovačkog“ kriminalnog klana koji se bavi organizovanim švercom cigareta iz fabrike duvana ,,Tara“ u Mojkovcu. USLOVNE OSUDE &nbsp; A onda je Šuković počeo da piše i prijeteće komentare. &nbsp; Kada je tadašnji potpredsjednik Vlade Duško Marković polagao vijenac na Spomenik partizanu borcu na Gorici, Šuković je komentarisao: ,,Brzo će nekima iz delegacije ovako polagati cvijeće“. &nbsp; Nakon Markovićeve prijave, Osnovno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je izviđaj, poslije i pokrenulo postupak. Sudski spor se 2016. godine završio: Predrag Šuković je uslovno osuđen, tri mjeseca zatvora ako ponovi djelo u narednih godinu. Iako je ostao u policiji, djelovalo je da je na izlaznim vratima: sa Veselinom Veljovićem i Slavkom Stojanovićem u vrhu policije, nije mogao da računa da bi mogao ikada da napreduje u službi. &nbsp; Ipak, nakon četiri godine i dramatičnih političkih promjena avgusta 2020, Šukoviću su se otvorila sva vrata, kao da je lično predvodio litije. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250325200340_48f24ae63abca9bee6ef28a14d75073d1eb1eec5064c9de65d8a8a69b51b5561" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković"> <figcaption>NOVA ŠANSKA NAKON 2020: Predrag Šuković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NOVI USPON &nbsp; Tek što je imenovan, glavni specijalni tužilac Vladimir Novović uputio je zvaničan prijedlog tadašnjem direktoru Uprave policije Zoranu Brđaninu da imenuje Predraga Šukovića za šefa Specijalnog policijskog odjeljenja. &nbsp; I Brđanin, kojeg je pet godina ranije, 2017. godine, hapsio Šuković – nije imao ništa protiv tog imenovanja?! &nbsp; Predrag Šuković je tada bio na vrhuncu policijske karijere. I odmah je krenuo u osvetu: nekolika mjeseca kasnije uhapsio je svog bivšeg šefa Veselina Veljovića, kojeg je raniej optuživao za šverc cigareta. I Slavko Stojanović, koji je smijenio Šukovića osam godina ranije, prošle godine je uhapšen, kao dio paketa osvete. &nbsp; Kada je pokazao svoju moć, Šuković se svojski potrudio da se uključi u akciju bezbjednosnih provjera koju su počeli miniastar Šaranović i čelnik Uprave policije Šćepanović. Na taj način je načelnik SPO mogao da prati namještenja svojih kolega, ali i da utiče na njihove karijere. Ali i da sačuva svoju prošlost od pogleda znatiželjnika. &nbsp; SAKRIVENI DOSJE I STVARNI KUMOVI &nbsp;Predrag Šuković je, prema izvorima Portala ETV, &nbsp;po više osnova je registrovan u bazama podataka Upolicije, ANB-a i u kaznenoj evidenciji Ministarstva pravde. &nbsp; Prije svega, registrovani su njegovi višedecenijski kontakti i aktivnosti sa članovima organizovane kriminalne grupe ,,Budvanska” na čijem čelu se, po operativnim podacima, nalazi Marko Ljubiša Kan, a koja u svojim aktivnostima tijesno sarađuje sa škaljarskim klanom iz Kotora i zemunskim klanom Luke Bojovića i Filipa Koraća iz Beograda. Istovremeno, zabilježene su višegodišnje aktivnosti sa kumovima i sada pritvorenim licima zbog međunarodnog šverca kokaina, Milom Božovićem i Radovanom Rašom Perovićem. &nbsp; Uprkos svemu, prilikom izbora za čelnika Specijalnog policisjkog odjeljenja, Šuković je dobio pozitivne bezbjednosne ocjene od ANB-a. Sve do januara prošle godine djelovalo je da Šuković nema problema. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250325200344_c5daa6ad6e4a4f88d4b7e17f6f2a2feaeae2c6c6d5ea5d91322b237901968459" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović"> <figcaption>RAZOTKRIO NAČELNIKA SPO: Andrej Milović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  MILOVIĆEVE OPTUŽBE &nbsp; A onda su neki neugodni detalji iz njegove prošlosti, neke sumnjive poslovne transakcije postale javne nakon sjednice parlamentarnog odbora za bezbjednost: Ministar pravde Andrej Milović otkrio je pojedinosti kupovine stana u Budvi. &nbsp; Ispostavilo se da je Šukovićeva supruga tri dana pred Novu godinu, 28. decembra 2022. godine prodala stan od 58 kvadrata u Budvi ruskom državljaninu za - 140.000 eura u gotovini. Samo sat kasnije, Biljana Šuković je u istoj zgradi kupila stan, skoro duplo veći – od 98 kvadrata. I sve je to platila – 135.000 eura, pet hiljada manje nego što je prodala stan koji je bio manji punih 40 kvadrata! &nbsp; Za ministra Milovića nije bilo dileme: smatrao je da se Šuković sa suprugom počinio &nbsp;više krivičnih djela; da su plaćanja obavljena kešom i da je nemoguće – bez korupcionaških motiva - da kvadrat stana u istoj zgradi bude dvostruko jeftiniji za Šukoviće nego za ostale građane. &nbsp; Zato je ministar Andrej Milović 9. februara 2024. godine podnio prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu. &nbsp; OPASNI DRUGOVI I KUMOVI &nbsp; Tadašnji ministar pravde osnovano je sumnjao da je poslovanje Šukovića sa čelnikom kompanije ,,Grupa 219” Đorđem Mrdakom prelazilo zakonske granice i da je načelnik SPO poslovao sa ljudima iz kriminalnih struktura. &nbsp; -Đorđe Mrdak, izvršni direktor i ovlašćeni zastupnik Grupe 219 je tokom 2009. godine hapšen zbog krivičnog djela gradnje objekta bez prijave i dokumentacije za građenje, a &nbsp;dovodi se u vezu i sa Sašom Pekićem, koji važi za visokopozicioniranog pripadnika kriminalne organizacije ,,klan Grand” koja se, između ostalog, bavi i međunarodnim švercom cigareta – piše, između ostalog, u krivičnoj prijavi Milovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250325200344_497dea78f322ad49c5cf4a71d243395297da924ea6c973e8e2ecd85e1419c12c" data-rendition-name="original" width="4032" height="2268" loading="lazy" alt="DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića"> <figcaption>DOKAZI: Detalj krivične prijave protiv Šukovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ministar pravde dodaje i da postoje operativni podaci koji ukazuju da je novac kojim je Biljana Šuković kupila stan od ,,Grupe 219” dobijen od Šukovićevog kuma - Radovana Raša Perovića, koji je 8. oktobra 2023. godine uhapšen kao pripadnik kriminalne organizacije koja se bavila švercom kokaina i pranjem novca. &nbsp; SDT: ODBAČENE PRIJAVE PROTIV ŠUKOVIĆA Na osnovu Milovićeve prijave Specijalno državno tužilaštvo je prve dekade februara 2024. godine otvorilo izviđaj. U međuvremenu, pokazalo se da Saša Pekić i Šukovićev kum Radovan Perović nijesu bile jedine veze prvog čovjeka Specijalnog policijskog odjeljenja sa ljduima iz vrha organizovanog kriminala. &nbsp; Takozvana ,,plava sveska“, koju je svojevremeno predala sudu odbrana Mila Božovića, bivšeg čelnika opštine Budva optuženog za šverc narkotika, otkrila je veze sa Predragom Šukovićem. &nbsp; &nbsp;Božović, koji je bio član parlamentarnog Odbora za bezbjednost djelovao je u parlamentu na osnovu savjeta i pisanih informacija koje je Šuković dostavljao u takozvanom ,,Pravoslavnom podsetniku“. Na osnovu toga je Božović tokom 2021. godine postavljao ciljana pitanja ljudima u vrhu bezbjednosnog sektora. I to da bi kompromitovao pojedine policijske funkcionere sa kojima Šuković nije bio u prijateljskim odnosima i koje je trebalo ,,ukloniti iz službe“. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250325200344_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>IZVIĐAJ OD DEVET DANA: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  I tada je Specijalno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović, čovjek koji je predložio Šukovića na mjesto načelnika SPO-a, medijima saopštilo da je - otvorilo predmet povodom krivične prijave Andreja Milovića. &nbsp; U međuvremenu, Andrej Milović je brzopotezno smijenjen, premijer Milojko Spajić se odrekao njegovih usluga. A Specijalno tužilaštvo je ćutalo duže od godine. &nbsp; Sve do danas: na upit Televizije E i Portala ETV o stanju formiranog predmeta nakon krivične prijave od 9. februara, specijalni tužilac, portparol SDT-a saopštio je da je krivična prijava odbačena još prije 13 mjeseci. &nbsp; &nbsp;I to samo za devet dana, 18. februara! &nbsp; &nbsp;-Prikupljenja obavještenja od prijavljenih, saslušano više svjedoka, između ostalih I tadašnji ministar pravde, prikupljeni dokazi I obavještenje od notara, Poreske uprave, Uprave za nekretnine, Uprave policije, Uprave carina I MUP-a… Nakon njihove ocjene je 18. februara ove godine, donijeto rješenje o odbacivanju krivične prijave – kaže se u odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; &nbsp;Tamni oblaci nad Predragom Šukovićem, kako ispada, rasprišili su se za samo devet dana februara prošle godine. Tako da načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja može da nastavi svoje učešće u akciji čišćenja politički nepodobnih policisjkih službenika. Za razliku do Njih, Šuković je izgleda ispunio kriterijume podobnosti I za SDT I za ministra Šaranovića I policijskog čelnika Šćepanovića. &nbsp; &nbsp;Naravno, sve do neke nove političke promjene u Crnoj Gori. &nbsp;&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Specijalni poslovi specijalnog načelnika Predraga Šukovića

Bivši ministar pravde, Andrej Milović, reagovao je na prekšrajnu prijavu koja je podnijeta protiv njega zbog uvreda izrečenih na račun predsjednice Vrhovnog suda, Valentine Pavličić.
- Istine radi, prijavu protiv mene podnijela je Valentina Vesnina i Pažinova Pavličić, preko advokata Mitra Šušića, odbornika DF-a, tj. ZBCG. &nbsp;Nakon uzimanja izjave od mene, Uprava policije je predmet proslijedila Sudu za prekršaje, da se tamo nastavi pravna borba između nje i mene, a onda naravno i medijima, da bi oni koji trenutno vode bezbjednosni sektor, nastavili da vode medijsku hajku protiv mene, iako sam sada samo građanin- poručio je Milović na mreži X.
On je komentarisao da su to uradili ''u pauzi'', nakon što studente iz Srbije maltretiraju i pokušavaju da im namjeste afere, poput onih koje su radili i njemu.
- Ali tako je to, kad je "naređenje sa vrha". &nbsp;Ovo je klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovari na uvrede koje sluša već godinu dana, bojim se samo da su promašili adresu- kazao je Milović.
Poručio je da neće ni ovo stanje biti dovijeka i da će "vrh" &nbsp;jednog dana biti opet samo građani koji treba da izađu među narod.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FAndrejMilovicPG%2Fstatus%2F1893339003664875821%3Ft%3D_I2ES4OqRqHr9jjA2XFs_Q&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Milović: Klasičan primjer korišćenja pozicije da bi se neko zaplašio i spriječio da odgovari na uvrede koje sluša već godinu dana

Bivši mininistar pravde Andrej Milović odbacio je kao golu laž tvrdnje premijera Milojka Spajića, koji je na konferenciji za medije konstatovao da je upravo Milović ključni krivac što do sada nije izmijenjen crnogorski Zakon o oružju.&nbsp; Komentarišući na društvenoj mreži X, Milović je konstatovao da je Spajić koristio ,,jednu strašnu tragediju i veliku tugu da bi se politički obračunao sa mnom“. -Zakon o oružju je nadležnost MUP-a, te su jedino MUP i Vlada od izvršne vlasti mogli da iniciraju izmjene i dopune ovog zakona. U prilogu dostavljam dokaz sa sajta Vlade, a tragedija je da premijer jedne države ne zna elementarne nadležnosti u Vladi kojom rukovodi – ističe Milović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250104000128_10d353c51840780261c6baa7931f5243d832d648152639725194d081f0164adf" data-rendition-name="original" width="1266" height="1280" loading="lazy" alt="Vlada Crna Gore: Zakon o oružju "> <figcaption>Vlada Crna Gore: Zakon o oružju(Photo: Screenshot Portal ETV)</figcaption> </figure>  Bivši mininistar pravde navodi da sve što je bila njegova nadležnost kao ministra pravde - devet zakona – njegovo ministarstvo je stiglo u kratkom roku da izmijeni, u skladu najstrožijim preporukama Evropske komisije, Venecijanske komisije i Savjeta Evrope. Milović navodi da je upravo zahvaljujući aktivnostima Ministarstva pravde Crna Gora dobila IBAR.&nbsp; -Zašto za punih 14 mjeseci nije izmijenjen jedan zakon iz nadležnosti MUP-a, neka se premijer obrati nadležnom ministru. Sramota je @MickeySpajic da ovakvu tragediju koristiš za politički obračun, ali od čovjeka koji se tokom pres konferencije povodom ovakve tragedije smije i kezi, više me ništa ne može iznenaditi – zakljuio je Milović, objavljujući i dokument sa sajta Vlade – tekst Zakona op oružju – kao dokaz za svoje tvrdnje.&nbsp;

MILOVIĆ: S gnušanjem odbacujem laž koju je izgovorio premijer Spajić!

Nosilac Podgoričke liste Andrej Milović rekao je da ta lista na izborima u Podgorici nije prešla cenzus zbog malo vremena i resursa koje su imali na raspolaganju.
- Dragi građani Podgorice, hvala vam na svakom glasu i podršci koju ste nam ukazali iako nijesmo prešli cenzus, prije svega zbog malo vremena i resursa koje smo imali na raspolaganju da dopremo do svih građana - naveo je Milović na mreži X.
On je svim učesnicima izbora čestitao rezultat ostvaren juče u Podgorici.
- A, građanima našeg grada želimo bolju vlast od dosadašnje jer Podgorica to zaslužuje - zaključio je Milović.
 
&nbsp;

Milović: Nijesmo prešli cenzus zbog malo vremena i resursa

Nisam nasljednik bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića, niti ću ikada biti, kazao je u emisiji “Minula neđelja” na Aplus televiziji bivši ministar pravde Andrej Milović.
- Ja sam nasljednik samo svog oca i djeda - rekao je Milović.
Odgovarajući na pitanje novinara da li se sastajao sa Đukanovićem, dok mu je trajao mandat ministra, Milović je kazao da je to “njegova lična stvar”.
- Da li sam se sastajao sa Đukanovićem ili ne, to je moja i njegova stvar. Pitajte Dritana Abazovića i Milojka Spajića da li se sastaju sa njim. A da li se ja sastajem sa Milom, Acom, rankom, Veskom – to je moja lična stvar - rekao je Milović.
Milović tvrdi da je praćen 24 sata dnevno i da o njemu kruže brojne kafanske i špijunske priče.
“Kakve su to priče? Šta sad pričaju: da sam igrač DPS-a, da napadam Spajića, da me Bemaks plaća, da sam uzeo dva miliona od Čamgoza? Dajte ljudi napraviste od mene Tomaza Bušetija”, rekao je Milović.
U emisiji je kazao da u DPS-u, SD-u, SDP-u, čak i u URA i POkretu Evropa sad ima poznanike.
- Nema koga ne znam. A ne odgovaram na pitanja sa kim sam se sastajao, jer su to moje lične stvari. Vi kreirajte teorije da sam se sastajao sa Acom, Milom, Rankom, ali ne odgovaram na takva pitanja - zaključio je Milović.

Milović: Nisam Đukanovićev nasljednik, da li sam se sastajao sa njim to je moja i njegova stvar

Izraelska vojska saopštila je večeras da je ubila dva muškarca na okupiranoj Zapadnoj obali poslije pokušaja napada automobilom koji je ciljao vojnike stacionirane na kontrolnom punktu.
Jedan od dvojice ubijenih muškaraca nije bio umiješan u napad, saopštila je vojska bez navođenja dodatnih detalja, prenijeli su francuski mediji.
Palestinsko Ministarstvo zdravlja, sa sjedištem u Ramali, identifikovalo je dvojicu ubijenih Palestinaca kao Ahmada Halila Al-Radžabija (17) i Zijada Džabaru Abu Davuda (55).

Izraelska vojska ubila dva Palestinca, jedan od dvojice ubijenih nije bio umiješan u napad

Predsjednik Benina Patris Talon izjavio je da su vlada i oružane snage ove afričke države spriječile pokušaj državnog udara koji je izvela grupa vojnika, poručivši da će odgovorni biti kažnjeni.
Talon je rekao da je "brza mobilizacija lolajnih snaga omogućila da se avanturisti zaustave" i dodao da "izdaja neće ostati nekažnjena", prenio je Rojters.
Portparol vlade Vilfrid Leandre Ungbedži ranije je saopštio da je do sada uhapšeno 14 osoba u vezi sa pokušajem puča, bez navođenja detalja.
- Oružane snage Benina i njihovo rukovodstvo ostali su vjerni zakletvi i posvećeni republici - izjavio je ministar unutrašnjih poslova Alasan Seidu u obraćanju na državnoj televiziji, nekoliko sati nakon što je grupa vojnika objavila da je zbacila predsjednika te zemlje Patrisu Talona.
Savjetnik predsjednika potvrdio je za BiBiSi (BBC) da se Talon nalazi na bezbjednoj lokaciji. Ranije danas, grupa vojnika u zapadnoafričkoj državi Benin koja sebe naziva Vojni komitet za obnovu, pod komandom potpukovnika Paskala Tigrija, saopštila je da je preuzela nacionalnu televizijsku stanicu i da je predsjednik Patris Talon smijenjen sa funkcije, a sve državne institucije raspuštene.
Situacija u najvećem gradu Kotou još je nejasna, nakon što su se tokom popodneva čule snažne eksplozije, za koje se smatra da su posljedica vazdušnih udara.
Podaci o praćenju letova pokazuju da su tri aviona iz susjedne Nigerije ušla u beninski vazdušni prostor, a potom se dva vratila u Lagos.
U isto vrijeme, francuski vojni avion kružio je iznad Kotoua, a francuska je demantovala navode da je Talon potražio utočište u ambasadi te zemlje.
Talon, 67, saveznik Zapada, trebalo bi da se povuče sljedeće godine po isteku drugog mandata, a izbori su zakazani za april.
Poznat kao "kralj pamuka", na vlast je došao 2016. godine i obećao da neće tražiti treći mandat. Kao svog nasljednika podržao je ministra finansija Romualda Vadagnija.
Uprkos ekonomskom rastu, Talonova administracija kritikovana je zbog ograničavanja političke konkurencije. U oktobru, izborna komisija zabranila je kandidaturu glavnog opozicionog kandidata.
Ekonomska zajednica država zapadne Afrike (ECOWAS) i Afrička unija (AU) osudili su pokušaj udara, a predsjednik Komisije AU Mahmud Ali Jusuf ponovio je "nultu toleranciju prema neustavnom mijenjanju vlasti".
Benin se posljednjih godina suočava i sa porastom džihadističkih aktivnosti, pošto se grupe povezane sa Islamskom državom i Al kaidom šire ka jugu, navodi BiBiSi. Benin, bivša francuska kolonija, važila je za jednu od stabilnijih demokratija u Africi.
Zemlja je jedan od najvećih afričkih proizvođača pamuka, ali spada među najsiromašnije države svijeta.

Predsjednik Benina: Spriječen pokušaj državnog udara, svi učesnici biće kažnjeni

Švajcarski skijaš Mark Odermat pobjednik je veleslaloma koji je za Svjetski kup vožen večeras u američkom Biver Kriku.
On je bio vodeći i nakon prve vožnje, a do pobjede došao je u ukupnom vremenu dva minuta, 20 sekundi i 59 stotinki.
To je četvorostrukom osvajaču Velikog kristalnog globusa 49. pobjeda u Svjetskom kupu u karijeri, a 28. u veleslalomu.
Ove sezone ima veleslalomski trijumf u Zeldenu, na otvaranju sezone, a pobijedio je i u superveleslalomu u Koper Mauntinu i spustu u Biver Kriku.
Sa 23 stotinke zaostatka kao drugoplasirani završio je Italijan Aleks Vinacer, dok je treći bio Norvežanin Henrik Kristofersensa 34 stotinke slabijim vremenom od pobjednika.
Na četvrtom mjestu završio je Norvežanin Henrik Breinštajner, peti je bio Lukas Braten Pineiro, a šesti Amerikanac Rimer Radamuš.
Odermat i Breinštajner dijele čelnu poziciju u plasmanu vozača sa po 200 bodova.
Kristofersen je treći sa 176 bodova.
Odermat zauzima i čelnu poziciju u generalnom plasmanu Svjetskog kupa sa 445 bodova.
Austrijanac Vinsent Krihmajer je drugi sa 227, dok devet bodova manje ima trećeplasirani Kristofersen.

Odermat nastavio dominaciju u Biver Kriku

Porodica Zaima Azemovića će, povodom manifestacije "Dani Zaima Azemovića 2025" koja se održava od 12. do 16. decembra, predati inicijativu da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime ovog književnika, prosvjetitelja i hroničara duha Sandžaka (1935-2015).
Inicijativa će, kako navode u saopštenju, biti uručena predsjedniku Opštine Rožaje Rahmanu Husoviću i predsjedniku Skupštine Opštine Rožaje Almiru Avdiću.
&nbsp;- Ovaj prijedlog potpisalo je više od 100 istaknutih intelektualaca, pisaca, profesora, umjetnika i kulturnih stvaralaca iz Crne Gore i regiona, pripadnika bošnjačkog, crnogorskog, hrvatskog, albanskog i srpskog naroda, što pokazuje da je djelo Zaima Azemovića prepoznato kao zajedničko kulturno dobro koje nadilazi etničke i vjerske granice - ističu u saopštenju.
&nbsp;Za njihovu porodicu, ali i za cijelu zajednicu Rožaja, ova inicijativa, kako dodaju, ima duboko simboličko značenje.
- Zain Azemović je bio čovjek knjige, učitelj generacija, sakupljač narodnog govora i čuvar sjećanja jednog kraja. Svojim radom je svjedočio duhu multikulturalne Crne Gore, društva u kojem se različitosti ne doživljavaju kao prepreka, nego kao bogatstvo koje oblikuje zajednički identitet. Njegova riječ je spajala, ne dijelila. Njegova knjiga je bila snažno vezana za sve. Njegova misija bila je da čuva ono što nas zbližava &nbsp;jezik, pamćenje, priču, tradiciju i ljudsku mjeru - naglasili su u saopštenju.
Zato vjeruje da je Narodna biblioteka Rožaje, kao dom pisane riječi, najprirodnije mjesto da ponese ime čovjeka koji je cijelog života služio knjizi, znanju Rožajama i Crnoj Gori.&nbsp;
- Ovaj čin ne predstavlja odavanje poštovanja prema jednom stvaraocu predstavlja i poruku mladima da se vrijednosti koje su oblikovale Crnu Goru znanje, dijalog, multikulturalizam i poštovanje prema drugome moraju čuvati i njegovati - navodi se u saopštenju.
Porodica Azemović se, kako dodaju, iskreno zahvaljuje svim potpisnicima inicijative, kao i svima koji su doprinijeli da se lik i djelo Zaima Azemovića sačuvaju u kolektivnom pamćenju njihovog grada i našeg naroda.&nbsp;
- Njegove knjige ostaju naš zajednički stub identiteta i poštovanja a biblioteka koja bi nosila njegovo ime dobila bi na još većem značaju - zaključili su u saopštenju.&nbsp;

Predložiće da Narodna biblioteka Rožaje ponese ime književnika Zaima Azemovića

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac u razgovoru za portal ETV govori o važnim temama: &nbsp;životu građana i odlazak mladih, dugu opštine i finansijskoj disciplini, značaju auto-puta, situaciji oko spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću, sudbini Autobuske stanice, ali govori i o kapitalnim projektima koji mijenjaju urbanu sliku grada. <h2>Stabilizacija tržišta rada i povratak mladih</h2> Portal ETV: Kako danas žive građani Berana? Da li napuštaju grad ili ostaju na svojim ognjištima? Koliko je trenutno nezaposlenih? LUTOVAC: Građani Berana žive u sredini koja se ubrzano mijenja. Posljednjih godinu dana bilježimo stabilizaciju tržišta rada i smanjenje broja nezaposlenih, prije svega zahvaljujući novim projektima, investicijama i rastu privatnog sektora. Istina je da dio mladih odlazi radi školovanja i profesionalnog napretka, ali jednako tako vidimo i povratak ljudi koji žele da rade i žive u Beranama. Naš posao je da stvorimo uslove da se ovdje ostaje — kroz bolju infrastrukturu, stabilne servise i otvaranje novih radnih mjesta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2024111615114_0b4b946a0992ebb65b53bb129c6aac1b7e0542a1494f97d6add27630125e6950" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Berane"> <figcaption>Berane(Photo: Montenegro Tourist Service)</figcaption> </figure>  <h2>Auto-put otvara novu razvojnu fazu</h2> Portal ETV: Šta će Beranama donijeti izgradnja dionice auto-puta? Da li to otvara vrata daljem razvoju i na koji način? LUTOVAC: Auto-put je strateška šansa. Saobraćajno povezivanje znači bržu komunikaciju sa Podgoricom, aerodromima i tržištima, što je preduslov za razvoj privrede, turizma i logistike. Veća dostupnost čini Berane atraktivnijim investitorima, a građanima pruža bolje uslove za život. To je početak jedne nove razvojne faze našeg grada. <h2>Finansijska disciplina i stabilno poslovanje</h2> Portal ETV: Koliki je dug Opštine Berane? Prema kome postoji dug i kako se on servisira? LUTOVAC: Opština Berane redovno izvršava sve obaveze i servisira postojeće dugove u skladu sa zakonom i usvojenom dinamikom. Prioritet nam je finansijska stabilnost i uredno poslovanje, zbog čega smo strogo disciplinovani kada je u pitanju javna potrošnja. Dugovanja iz ranijih godina uglavnom se odnose na poreze i doprinose, a tekuće obaveze se izmiruju redovno. Dug je ostao na nivou sa početka godine — malo iznad 18 miliona eura — a očekujemo zakonsko rješenje koje će omogućiti njegovo osjetno smanjenje. Takođe, uvećali smo imovinu Opštine za više od milion eura. <h2>Opština nema veze sa spomenikom Đurišiću</h2> Portal ETV: Berane su nedavno postale epicentar dešavanja zbog spomenika ratnom zločincu Pavlu Đurišiću. Kako se tumači takva epizoda i da li ste Vi odgovorni za nemile događaje koji su uslijedili? LUTOVAC: Opština Berane je institucija koja poštuje zakon i Ustav Crne Gore. Svi događaji koji su se desili bili su van institucionalnog okvira, a lokalna uprava nije bila involvirana u aktivnosti te vrste. Naša pozicija je jasna: grad mora ostati prostor stabilnosti, suživota i razvoja. Fokusirani smo na projekte i na kvalitetan život građana, a ne na teme koje dijele društvo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250807120840_e432c094d6b32870edabbda085a59f08bb5ce2ef11061743b6616a577420fa81" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić"> <figcaption>Spomenik Pavlu Đurišiću(Photo: Pobjeda)</figcaption> </figure>  <h2>Autobuska stanica ostaje na istoj lokaciji — slijedi rekonstrukcija</h2> Portal ETV: Najavili ste rješavanje problema Autobuske stanice. Šta je do sada urađeno? LUTOVAC: Opština Berane je već preduzela niz konkretnih aktivnosti. U toku je izrada dokumentacije za osnivanje opštinskog preduzeća koje će upravljati stanicom. Izvršeno je statičko ispitivanje prenosačkog dijela objekta, koje je pokazalo da konstrukcija nije stabilna, pa je taj dio uklonjen. Trenutno se izrađuje projektna dokumentacija za njegovu rekonstrukciju. Sprovode se sve neophodne administrativne procedure, a donijeta je odluka da Autobuska stanica ostaje na postojećoj lokaciji, uz faznu sanaciju i unapređenje prostora. <h2>Kapitalni projekti</h2> Portal ETV: Na kojim razvojnim projektima radite? Šta novo planirate za građane? LUTOVAC: Opština Berane realizuje i priprema čitav niz kapitalnih projekata koji će unaprijediti saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i kvalitet života građana. <h3>Veliki projekti za 2026. godinu:</h3> <ul> <li>Rekonstrukcija Luške ulice – 5,5 miliona eura</li> <li>Izgradnja gradske pijace – 5 miliona eura</li> <li>Rekonstrukcija magistralnog puta kroz Budimlju – preko 1 milion eura</li> <li>Izgradnja ulice koja povezuje zaobilaznicu i IDEA market – iz kapitalnog budžeta Opštine</li> </ul> Radovi planirani i započeti u 2025. godini: <ul> <li>Nastavak izgradnje obilaznice i regulacija rijeke Makve – 3,5 miliona eura</li> <li>Dapsićko–Polički vodovod i vodovod Zagrad – oko 1 milion eura</li> </ul> U pripremi: <ul> <li>javna garaža,</li> <li>rekonstrukcija ulica u Novom naselju,</li> <li>nove investicije za koje se priprema projektno-tehnička dokumentacija.</li> </ul> Sve ove aktivnosti dio su šire strategije modernizacije grada, a cilj je da građane Berana u narednom periodu obradujemo novim, vidljivim i kvalitetnim rezultatima.

Đole Lutovac: Opština Berane nema veze sa spomenikom Pavlu Đurišiću — poštujemo Ustav i zakon

Mještani Botuna su sa današnjeg masovnom protesta pod sloganom “Protiv kolektora – da Zeta živi” poručili da neće odustati od borbe protiv izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u njihovom naselju, ističući da brane svoje domove, zdravlje i životnu sredinu, ali naglašavajući da su i dalje spremni na dijalog ukoliko postoji prostor za kompromis. Poručili su i da će svi reći NE ovom projektu na referendumu zakazanom za 14. decembar. Okupljeni su protest počeli minutom ćutanja preminulom komšiji Zoranu Vukčeviću koji je bio uz njih, kako su poručili organizatori, do zadnjeg trena. Na skupu su bili istaknuti transparenti, poput "Budućnost u kopačkama, a ne sa maskama! FK Cijevna", "Nećemo kolektor"... Okupljenima se obratila mlada Botunjanka Milica Stojanović koja je kazala da Botun nije neuspjeli eksperiment i boli ih što ovo mjesto svi hoće da iskoriste. Kako je kazala, godinama žive sa strahom od bazena crvenog mulja, a izgleda da to nije bilo dovoljno, nego žele da im nametnu još jedan teret i brigu i izvor straha - kolektor, prenosi Portal RTCG. - Pitamo zašto baš ovdje i zašto opet Zeta. Jesu li naši životi manje važni. Danas moramo biti glasni, jer ako budemo ćutali, Botun više neće imati ko da brani - poručila je ona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251207131212_b3802e56a8decc1a3973a835c9d60307b775cff781fb06986d12315aaad1dfea" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Njena vršnjakinja Anja Kažić je takođe naglasila da su godinama patili zbog industrije u ovom selu koji mladima truje živote i budućnost i poručila da neće dozvoliti kolektor i spalionicu u Botunu. Duško Stijepović je pozdravio i stanovnike drugih djelova Podgorice koji su došli da im daju podršku. - Mi nemamo nazad kud, uložili smo napor i ulažemo naše živote da istrajemo u ovoj borbi protiv krupnog kapitala i zastarjelih tehnologija. Ima prostora još da neko izađe i kaže da može da se nađe kompromis, a do tada se nećemo pomjeriti ni pedalj odavde i davaćemo pasivni otpor - kazao je Stijepović. Slavko Vukčević je pitao da li je postrojenje koje planiraju da grade u Botunu isto kao ono pored kojeg je živio premijer Milojko Spajić u Japanu, prenosi Dan. - Siguran sam da će Botunjani pobijediti i ostaviti mladima primjer kako se čuva životna sredina - kazao je Vukčević. Očekuje da uz pomoć poslanika DNP-a Milana Kneževića i SNP-a Slađane Kaluđerović zaustave ovaj projekat i ostave dobar primjer mlađim generacijama kako se čuva životna sredine. On je pozvao sve da izađu na referendum 14. decembra i glasaju protiv ovog postrojenja na ovoj lokaciji. Mihailo Ćetković je kazao da se oko pitanja kolektora ujedinila cijela Crna Gora i poručio gradonačelniku Saši Mujoviću da su mještani ovog kraja "tvrd orah". - Mi smo podnijeli veliku žrtvu, a vi gradite kolektor gdje nikoga ne ugrožava- kazao je Ćetković. Protestu, pored lidera Demokratske narodne partije (DNP) Milana Kneževića, prisustvovali su predsjednici Opštine i Skupštine opštine Zeta, potpredsjednik Vlade Mihailo Asanović i Aleksandar Kojičić, bivši lider SNP-a i član DNP-a Predrag Bulatović... <h2>Asanović: Ovaj zagađivač gori od KAP-a</h2> Prvi čovjek Zete Mihailo Asanović poručio je da od borbe neće odustati. - Tvrdim da je ovaj zagađivač gori od KAP-a. Ako vide korist od spalionice, dozvoliće mulj i iz Evrope da se doprema ovdje - tvrdi Asanović, prenosi Dan. On je poručio gradonačelniku Podgorice Saši Mujoviću da mu ne šalje posrednike koji bi trebalo da ga ubijede da je projekat kolektora dobar. - Nude nam radna mjesta, ne želimo da zarađujemo na muci ovog naroda. Nudim Mujoviću da nam prevede zemlju, Ćemovsko polje, jer imamo firme koje bi tamo otvorile ne 50 radnih mjesta, nego mnogo više - kazao je Asanović i dodao da je 14. decembra ne glasaju za političke partije već za Zetu. - Zeta nam je jedina partija, pošaljimo poruku da se sa narodom ne mogu igrati - kazao je Asanović. Branko Novaković iz SNP-a Zeta pozvao je sve koji vjeruju u snagu zajedničke odluke da izađu na referendum. - Botun nije sredstvo za eksperiment, Botun je dom- kazao je on. Mještanin Jagoš Bećirović rekao je razočaran i da ga boli nebriga prema građanima. - Tužan sam što se iznad života stavlja novac.Ne ubijajte projektima, preko naših života se sticao novac, urazumite se. Pustite da liječimo ovu sredinu, država se brani brigom - poručio je Bećirović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251207131248_cccbb397a4ee4ec69bca1ee01dfa093516a383786cbbfec6df0f0c8c6107360d" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sa protesta u Botunu"> <figcaption>Sa protesta u Botunu(Photo: Srđa Boljević/Dan)</figcaption> </figure>  <h2>Krstović: Pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju</h2> Odbornik Demokrata Luka Krstović kazao je da pod šatorima u Botunu stanuje ideja o borbi za ekologiju. - Napredovaćemo svakog dana sve više. Na referendum svi slobodno da izađemo, a nakon toga, ako treba i skupština ovdje da se održi - rekao je Krstović. Predsjednik SO Zeta Aleksandar Kojičić rekao je da su bili protiv izgradnje kolektora 40 godina i nada se da borbu oko postrojenja neće ostaviti mladim generacijama. - Hrabrosti i ljubavi imamo da se borimo za našu Zetu - poručio je on. Miroslav Brajović iz Nove srpske demokratije poručio je da današnji skup nije zbog ličnih ili partijskih interesa. - Tu smo samo da sačuvamo Botun. Spajiću je pružena šansa da učini nešto za Zetu - rekao je on i poručio premijeru da "prekine sa cirkusom i naredi da se postrojenje gradi u Podgorici". - Kakvu obavezu ima ja, sa mojom Zetom, prema svima vama, ako vi nemate obavezu prema referendumu?- pitao je. Svetozar Ulićević iz Prave Crne Gore pozvao je stanovnike Zete da izađu na referendum. - Izađimo na birališta, ne da biramo, jer nam ništa nije ponuđeno, nego da kažemo ne - rekao je Ulićević. <h2>"Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila"</h2> Kako su Botunjani naveli u pozivu za današnji skup, ovo je dan kada se pokazuje snaga naroda, jedinstvo komšija i ljubav prema mjestu u kojem žive. - Naš dom, naša voda, naša zemlja, naša budućnost. Niko je neće čuvati ako to ne učinimo mi - poručili su. Trenutak je, kako navode, kada stoje zajedno i kada se njihov glas čuje najjače. - Tada svako od nas znači. Zato pozivamo sve građane Botuna i cijele Zete da se okupe u što većem broju. Da zajedno i glasno poručimo: Ne damo rijeku, ne damo zemlju, ne damo život. Dođi ti. Dođi sa porodicom. Povedi komšije i prijatelje. Jedan čovjek je glas, ali zajedno smo sila - naveli su u pozivu na protest. Mještani Botuna su 14. novembra podigli šator u ovom naselju u znak protesta protiv početka gradnje postrojenja dok se ne održi referendum u Zeti 14. decembra. Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište. Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja, a na teren su izveli i mehanizaciju. Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti. Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta. – Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on. Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost. Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić. – Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić. Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: andrej-milovic