Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se &nbsp;može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti - kazala je u jutarnjem programu Budilnik, na Televizi E, kriminalistička psihološkinja Anđela Simonović.
Veliki je broj faktora uključenih u sveopšti porast nasilja i ubistava u Crnoj Gori, objašnjava Simonović, i ti faktori su povezani međusobno, dodaje ona, teško se može govoriti o izolovanim indikatorima, koji, kako kaže, mogu predvidjeti da će nešto da se desi.
- Mi svjedoci da se u posljednje vrijeme itekako vrijednosni sistem mijenja. Mnogi će se složiti da vrijednosni sistem, ovakav kakav je danas, i kakav je bio u vrijeme naših roditelja je potpuno nešto drugo. Jako je bitan taj ekonomski faktor, siromaštvo, frustracije i osjećaj nepravde kod ljudi, koji je svakodnevno izražen…nezaposlenost i nedostatak perspektive je, takođe, jedan od indikatora, koji spada pod taj apsolutni ekonomski faktor, zatim uticaj medija, od društvenih mreža i televizijskih programa koji se plasiraju kao kvalitetni, a u kojima se apostrofira kriminal i veličaju kriminalci i njihove radnje, gdje se brza zarada promoviše kao nešto kvalitetno - rekla je Simonović.
Nasilje u porodici itekako postoji, podsjeća Simonović, i ako ono nije adekvatno kažnjeno, procesuirano i, ističe ona, tretmanski obrađeno, djeca koja rastu u takvom okruženju će kasnije, kako kaže, &nbsp;imati problema.
Serijska ubistva su, ističe Simonović, najteži oblici eskalacije agresije, i jako teško je napraviti generalni profil, jer je potrebno, kako kaže, analizirati veliki broj faktora.
- Ne smijemo zaboraviti da je jedan rat bio ne tako davno. Šta se dešava sa ljudima koji su pretrpjeli traume, koji su učestvovali u tim ratnim dešavanjima, sa jedne strane, koji su možda nekad bili zdravi, u tom psihološkom smislu, ali jednostavno nijesu praćeni. Sa druge strane imamo te psihopatske strukture ličnosti, kojima su ratna dešavanja neki domaći teren, u kojem oni u potpunosti mogu da ispolje svoju ličnost. Problem je u tome što to niko ne prati šta se nakon toga dešava. Šta se dešava sa ljudima koji počine, ili imaju priliku da čine krivična djela, učestvuju u ratnim dešavanjima i tome slično, i na kraju, oni su pušteni na slobodu da bi nastavili svoj život i to je problematično. Treba da postoji određena strategija kakvo je njihovo psihološko stanje i ko to prati, da li mi imamo stručnjake koji će da se bave tim, zato što to nije uobičajena struktura ljudskog uma - poručila je Simonović.
Psihološka procjena je upitna u ovom trenutku, kad je riječ o &nbsp;dvostrukom odbjeglom ubici iz Bijelog Polja, smatra Simonović, i po njenom mišljenju u MUP-u ne postoji psiholog, kao zaposleno lice u jedinici za procjenu, dodaje ona, jer ovo lice bilo na slobodi i nije bilo, kako kaže, &nbsp;praćeno.
- Nama je potreban stručan kadar, koji će da se bavi usko specijalizovanim oblastima, iz kriminalistike i kriminologije, kriminalističke psihologije, jer bez obzira koliko je psihologija široka oblast, teško da se &nbsp;može baviti ovakvim problemima neko ko nema dubinu u jednoj striktnoj oblasti. Sa druge strane je jako poželjno, jer smo u prethodnom periodu vidjeli koliko je maloljetničkog prestupništva i koliko je tu eskalacija agresije, moraju se udružiti struke, i napraviti strategiju djelovanja. Mi još uvijek nemamo neku naučnu analizu trenutnog stanja u Crnoj Gori, kad je ova problematika u pitanju, a imali smo primjere eskalacije nasilja, itekako teških, toga smo svi svjesni, u prethodnom periodu. I dalje nemamo strategiju prepoznavanja potencijalnih lica i njihovog praćenja. To se isto odnosi i na maloljetničko prestupništvo - zaključila je Simonović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DDIH0YfVi-oo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Simonović: Imamo primjere teških eskalacija nasilja, ali ne i psihološke procjene potencijalnih počinioca

Na gradilište postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Podgorice u Botunu večeras oko 21 sat dopremjeno je nekoliko građevinskih mašina, rekli su mještani koju su i snimili istovar mehanizacije, piše Dan.
Kako navode, stanovnik Botuna Mihailo Ćetković rekao je da je mještane koje su se u to vrijeme nalazili u ulici do gradilišta policija zaustavljala i legitimisala.
- Vidjeli smo da su večeras stigle mašine. Nijesmo reagovali, ali je policija sve mještane koji su izašli da prošetaju ulicom legitimisala. Nije nam jasno zbog čega se sve ovo dešava, zašto uveče dolaze mašine i zašto ne možemo slobodno da se krećemo naseljem nego nas legitimišu - kazao je Ćetković.

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Avion specijalnog izaslanika predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa Stiva Vitkofa sletio je večeras na aerodrom Vnukovo u Moskvi gdje će se američka delegacija sastati sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, izvijestio je Tass.
Avion je stigao oko 22.35 po moskovskom vremenu (20.35 po srednjeevropskom vremenu), navodi agencija.
Ranije je objavljeno da je Vitkofov avion poletio danas sa međunarodnog aerodroma u Cirihu i uputio se ka Moskvi.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije je izjavio da je susret ruskog predsjednika Vladimira Putina sa Stivom Vitkofom i zetom američkog predsjednika Džaredom Kušnerom planiran za kasne večernje sate po moskovskom vremenu.

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo saglasili su se na sastanku pregovarača u Briselu o funkcionalizaciji Komisije za nestala lica tokom rata na Kosovu.
Glavni pregovarač Kosova Besnik Bislimi rekao je da sada preostaje da se predstavnici kosovske i srpske delegacije sastanu u narednim sedmicama i utvrde prve prioritete za rad zajedničke komisije, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Pregovarač Srbije Petar Petković današnju rundu dijaloga ocijenio je vrlo značajnim prvi sastanak Zajedničke komisije za implementaciju Deklaracije o nestalim osobama.
- To je izuzetno važno i značajno i nadam se da će se nakon ovog prvog sastanka ubrzati svi procesi u pravcu pronalaženja svih nestalih - kazao je Petković nakon runde dijaloga na nivou glavnih pregovarača.
Glavni pregovarači ujedno su i predsjedavajući Komisije.
Dogovor je postignut nakon višesatnih razgovora koje je evropski posrednik u dijalogu Peter Sorensen vodio odvojeno sa glavnim pregovaračima Srbije i Kosova, Petrom Petkovićem i Besnikom Bislimijem.
Na kraju ovih susreta, u večernjim satima održan je zajednički sastanak na kojem je dogovor formalizovan.
Komisija za nestala lica je dio Zajedničke deklaracije o nestalima, koju su Kosovo i Srbija postigli 2023. godine, u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa. Kosovo i Srbija su se 17. decembra 2024. saglasili da sprovedu tu deklaraciju.
Međutim, srpska strana je u to vrijeme odbila učešće u razgovorima o tom pitanju zbog akcija zatvaranja kancelarija koje podržava Srbija na Kosovu.
Ovo je prvi susret u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova u ovoj godini, a nakon što je Sorensen nedavno posjetio Beograd i Prištinu.

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte su u srijedu porasle jedan odsto, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp ublažio neposredne geopolitičke strahove u vezi sa Grenlandom.
On je rekao da Sjedinjene Američke Države žele da preuzmu kontrolu nad Grenlandom kroz pregovore i da neće koristiti silu, prenose Nezavisne novine.
Referentne cijene sirove nafte pale su ranije oko 1,5 odsto, jer su Trampov obnovljeni pritisak na Grenland i nove carinske prijetnje Evropi izazvali zabrinutost zbog trgovinskih tenzija i slabije globalne potražnje.
Raspoloženje se poboljšalo nakon njegovih komentara u Davosu, čak i dok su odnosi između SAD i EU i dalje zategnuti, a trgovinski sporazum je stavljen na čekanje nakon što je Evropski parlament zamrznuo glasanje o ratifikaciji.
Cijene nafte su takođe porasle nakon što je Međunarodna agencija za energiju (IEA) podigla svoju prognozu rasta globalne potražnje za naftom za ovu godinu i blago smanjila očekivanja o prevelikoj ponudi, iako i dalje projektuje značajan višak.
IEA je saopštila da bi zalihe mogle porasti 3,7 miliona barela dnevno ove godine, što će vršiti pritisak na cijene.

Tag: andela-simonovic

Simonović: Imamo primjere teških eskalacija nasilja, ali ne i psihološke procjene potencijalnih počinioca

Botun: Dopremljene građevinske mašine

Vitkof stigao u Moskvu, večeras susret sa Putinom

Srbija i Kosovo se usaglasili povodom Komisije za nestale osobe

Cijene nafte porasle nakon Trampove promjene odluke o Grenlandu

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO