U Podgorici je danas održana zvanična objava rezultata TIMSS 2023 Longitudinal testiranja koje predstavlja jedno od najvažnijih međunarodnih mehanizama za procjenu nivoa znanja učenika iz matematike i prirodnih nauka, a rezultati testiranja koje se sprovodilo od 1. aprila do 31. maja 2024. godine pokazuju da su naši učenici značajno napredovali u odnosu na testiranje 2023. i 2019. godine.
To je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).
- Istraživanjem, čiji su domaćini bili Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar, a organizator IEA, bili su obuhvaćeni učenici V razreda, koji su u IV razredu testirani u TIMSS 2023 istraživanju. Upravo zbog činjenice da pozicioniranje Crne Gore na međunarodnim testiranjima nije na željenom nivou, Strategijom reforeme obrazovanja 2025- 2035. je planiran set aktivnosti čijom će se realizacijom ostvariti postavljeni ciljevi kada su u pitanju sva međunarodna testiranja - naveli su u resoru na čijem je čelu Anđela Jakšić Stojanović.
Oni naglašavaju da je najveći dio posla tek pred njima, ali da ohrabruju trendovi kada je u pitanju ovo testiranje.
- Učenici petog razreda iz matematike su u prosjeku postigli 17 poena više u poređenju sa rezultatom iz 2023. godine, dok je rezultat veći za 41 poen u odnosu na 2019. godinu. Rezultati iz prirodne grupe predmeta pokazuju da su naši učenici V razreda postigli bolji rezultat u prosjeku za 18 poena u odnosu na 2023. godinu, odnosno 26 poena bolji u odnosu na 2019. godinu - naglasili su u MPNI.
Na događaju povodom predstavljanja rezltata testiranja obratili su se prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, ministarka prosvjete, nauke i inovacija, mr Miloš Trivić, direktor Ispitnog centra i dr Christian Christrup Kjeldsen, predsjedavajući Međunarodne asocijacije za evaluaciju obrazovnih postignuća (International Association for the Evaluation of Educational Achievement – IEA).
Ministarka Jakšić-Stojanović je istakla da je svojom posvećenošću, visokim standardima, nezavisnošću i metodološkom preciznošću, Ispitni centar zauzeo jednu od ključnih uloga u našem obrazovnom sistemu.&nbsp;
- Studije kao što su TIMSS i PIRLS su alati od velike važnosti koji omogućavaju da se obrazovne politike grade na činjenicama, temeljnim i studioznim analizama, kao i mjerljivim pokazateljima, a ne na pretpostavkama - poručila je ona i zahvalila IEA na podršci koju pružaju Crnoj Gori.
Trivić je ukazao na važnost TIMSS istraživanja istakavši da ostvareni rezultati u longitudinalnoj studiji ohrabruju.
- Zabilježili smo napredak kod učenika, i to je važna poruka za sve koji su uključeni u obrazovni sistem - za nastavnike, škole, kreatore politika, ali i za učenike. Ovi rezultati su detaljno obrađeni u nacionalnom izvještaju koji je pripremio Ispitni centar, a koji će predstavljati vrijednu osnovu za dalje analize i preporuke - naveo je on.
U nastavku programa, prof. Matthias von Davier, izvršni direktor za TIMSS i PIRLS sa Boston koledža, predstavio je međunaronde rezultate i istakao važnost longitudinalne studije, nakon čega je uslijedila panel diskusija i predstavljanje rezultata. Učesnici panela - predstanici Evropske komisije, Švedske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore, podijelili su zapažanja, primjere dobre prakse i preporuke za dalji razvoj programa.
TIMSS Longitudinal je istraživanje postignuća učenika iz matematike i prirode, godinu dana starijih. Testiranje je u digitalnom formatu sprovedeno u 141 osnovnoj školi, a obuhvaćeno je oko 4300 učenika petog razreda. Testiranjem je koordinirala TIMSS Nacionalna koordinatorka i rukovoditeljka odjeljenja za međunarodnu saradnju, istraživanja i testiranja, Marina Radović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

MPNI: Crna Gora bilježi napredak u međunarodnom testiranju TIMSS Longitudinal

Događaj Evropske komisije „Otvaranje novih puteva inovacija i rasta“ otvorio je generalni direktor Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Bernhard Magenhann, ističući da nova dinamika politike proširenja predstavlja ključni prioritet Evropske unije i važnu geopolitičku investiciju. On je naglasio da JRC aktivno podržava zemlje kandidate kroz razvoj politika zasnovanih na dokazima, primjenu EU standarda i jačanje kapaciteta za buduće članstvo.
Posebnu pažnju Magenhann je posvetio konceptu pametne specijalizacije, koji je JRC svojom metodologijom oblikovao u jedan od najvažnijih mehanizama za sprovođenje razvojnih prioriteta. Prema njegovim riječima, kvalitetno upravljanje pametnom specijalizacijom može povećati regionalni i nacionalni razvoj i do 40%, dok nedovoljno razvijena inovaciona infrastruktura ograničava ekonomske potencijale. Uprkos zajedničkim izazovima — zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju vještina i jačanju konkurentnosti — saradnja i inovacije ostaju, kako je poručio, ključ za pretvaranje izazova u razvojne šanse.
Iz perspektive politike proširenja govorila je i Valentina Superti, direktorka za Zapadni Balkan u DG ENER-u, naglasivši da pametna specijalizacija pomaže partnerskim zemljama da modernizuju ekonomije i ojačaju inovacione sisteme. Istakla je da sve ekonomije regiona već imaju usvojene S3 strategije i identifikovane sektore sa najvećim potencijalom za inovacije i ekonomsku transformaciju.
Superti je upozorila da je napredak najbrži tamo gdje postoji snažna politička posvećenost i stabilno upravljanje, dok se u sredinama sa promjenljivim nivoom posvećenosti proces usporava — posebno u oblastima monitoringa, evaluacije i angažovanja aktera. Podsjetila je i na ključnu vezu između S3 strategija i Plana rasta za Zapadni Balkan, čiji se prioriteti zasnivaju na istim principima — ciljanim investicijama, jačanju kapaciteta i sprovođenju reformi.&nbsp;
- Region je uradio najteži dio posla definisanjem prioriteta; sada je presudno obezbijediti kontinuitet i kvalitetnu implementaciju - poručila je ona.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, učestvovala je na panelu „Procesi pametne specijalizacije na Zapadnom Balkanu: ključna postignuća i iskustva“, gdje je istakla da je Crna Gora, uprkos izazovima i periodu pandemije, ostvarila izuzetne rezultate u sprovođenju Strategije pametne specijalizacije 2019–2024.
- Realizovano je preko 90% planiranih sredstava, u iznosu većem od 168 miliona eura, čime je uspostavljena kompletna inovaciona infrastruktura koja danas predstavlja temelj savremenog inovacionog sistema - kazala je ministarka.
Ona je navela da je Crna Gora u završnoj fazi izrade drugog ciklusa strategije, uz uspješno završen EDP proces u kojem je učestvovalo više od 250 predstavnika akademske zajednice, istraživačkog sektora, privrede i civilnog društva.
Nova strategija biće usvojena do juna 2026. godine i predstavljaće ključni okvir za digitalnu i zelenu transformaciju u narednom petogodišnjem periodu.&nbsp;
- Sve javne politike, programi i konkursi — od nauke i inovacija do obrazovanja — već se usklađuju sa S3 prioritetima - &nbsp;naglasila je Jakšić-Stojanović.
Ministarka je zaključila da Crna Gora nastavlja da gradi sistem u kojem je razvoj ekonomije, nauke i inovacija utemeljen na jasno definisanim prioritetima pametne specijalizacije.

Jakšić-Stojanović: Crna Gora gradi sistem zasnovan na jasno definisanim prioritetima pametne specijalizacije

Crna Gora je ostvarila snažan napredak na svom putu ka EU i ima našu punu podršku za transformativne reforme koje sprovodi - poručila je izvršna potpredsjednica EK za socijalna prava i vještine, kvalitetna radna mjesta i pripremljenost Roksana Minzatu.
Ona se sastala sa ministarkom prosvjete, nauke i inovacija Anđelom Jakšić Stojanović u Briselu.
Kako je saopšteno iz MPNI, razgovarale su o ključnim reformama u obrazovanju i koracima ka punopravnom učešću Crne Gore u programu Erasmus+.
- Prioritet za mene je puno pridruživanje Crne Gore programu Erasmus+, što bi ojačalo njen obrazovni sistem i podstaklo još jaču razmjenu sa EU i regionom - navela je Mizantu.
Ministarka Jakšić- Stojanović istakla je da je obrazovanje prvi put postavljeno među najviše državne prioritete i potvrdila posvećenost Crne Gore programu Erasmus+. Predstavila je ključne reformske procese, uključujući Strategiju obrazovanja 2025-2035, usklađenu sa EU strategijom vještina, najveći investicioni ciklus u obrazovanju u istoriji Crne Gore, modernizaciju stručnog obrazovanja, osnivanje Fonda za podršku dualnom obrazovanju, više od 100 EdTech laboratorija i plan za uspostavljanje regionalnih centara vještina širom države.
Sagovornice su poseban fokus stavile na razvoj osnovnih, mekih, digitalnih i zelenih vještina, te na novu Strategiju karijernog vođenja i savjetovanja 2025-2030. Ministarka je najavila i kampanju za povećanje interesovanja djevojčica za STEM oblasti i uvođenje stipendija za buduće nastavnike, naglašavajući potrebu za fleksibilnom i inovativnom politikom razvoja vještina u skladu sa promjenama na tržištu rada.
Minzatu je dodala da obrazovanje treba da bude u centru evropskog odgovora na izazove vještačke inteligencije, najavivši evropski Tech &amp; AI paket sa novim resursima i kompetencijama, te evropske platforme za anticipaciju vještina i potreba tržišta rada, koje Crna Gora može koristiti i unapređivati.
Na kraju, Minzatu je čestitala Crnoj Gori na uspjesima – izboru Nikšića za Evropsku prijestonicu kulture 2030 i Glavnog grada Podgorica za Evropsku prijestonicu mladih 2028 i najavila posjetu Crnoj Gori naredne godine.

Jakšić-Stojanović - Minzatu: Reforme u obrazovanju dobijaju evropski vjetar u leđa

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, Anđela Jakšić-Stojanović, sastala se u Briselu sa Valentinom Superti, direktoricom za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu za evropske pregovore i proširenje (DG ENEST). Sastanak je potvrdio snažnu opredijeljenost Crne Gore da ubrza reformske procese u obrazovanju, nauci i inovacijama i intenzivira usklađivanje sa evropskim politikama u okviru pregovaračkih poglavlja 25 i 26, saopšteno je iz resornog ministarstva.
- Ministarka je predstavila sveobuhvatne reformske rezultate koje je Crna Gora ostvarila tokom 2025. godine, uključujući završenu cjelovitu reformu zakonodavnog okvira u obrazovanju – od predškolskog do visokog – kao i sprovođenje strateških dokumenata kao što su Strategija reforme obrazovanja 2025–2035 i Strategija profesionalne orijentacije i savjetovanja. Poseban akcenat stavljen je na jačanje kvaliteta, pravičnosti i upravljanja sistemom, te na razvoj vještina u skladu sa potrebama tržišta rada i evropskim standardima- navodi se u saopštenju.&nbsp;
Na sastanku je bilo riječi o Planu rasta i dinamici realizacije obaveza u okviru Reformskae agende koje predstavljaju ključni okvir kroz koji Crna Gora unapređuje obrazovanje, nauku i inovacije. Ministarka je sagovornicu upoznala sa dinamikom realizacije obaveza koje su već dale mjerljive rezultate. Posebno je istakla da reforme u okviru ove agende jačaju upravljanje sistemom, razvoj vještina i konkurentnost, te direktno doprinose ubrzanju evropskih integracija Crne Gore.
Jakšić-Stojanović je istakla da Crna Gora realizuje najveći infrastrukturni ciklus do sada, kroz projekte sa Evropskom investicionom bankom, Razvojnom bankom Savjeta Evrope i EBRD-om, uključujući izgradnju novih škola i vrtića, rekonstrukciju obrazovnih objekata, značajno unapređenje energetske efikasnosti i digitalizaciju obrazovnog sistema. Naglasila je da će zahvaljujući ovim ulaganjima obrazovni objekti u Crnoj Gori prvi put biti obuhvaćeni cjelovitom funkcionalnom analizom i modernizovani prema evropskim standardima.
U domenu reforme nauke i inovacija, ministarka je predstavila napredak Crne Gore u jačanju inovacionog ekosistema, sprovođenju programa za razvoj startapova i inovativnih kompanija, unapređenju učešća u programu Horizont Evropa i pripremi nove Strategije pametne specijalizacije 2026–2031. Posebno je naglasila da Crna Gora ostaje jedina ekonomija regiona koja je uspješno završila cijeli prvi ciklus S3 i sada ulazi u novi strateški period zasnovan na širokom procesu preduzetničkog otkrivanja i snažnoj analitičkoj osnovi.
Ministarka je informisala Superti o ubrzanom napretku u oblasti digitalne transformacije obrazovanja – od modernizacije informacionog sistema MEIS i širenja elektronskih servisa, do uvođenja EdTech laboratorija, razvoja platforme Digionica i usvajanja Okvira digitalnih kompetencija nastavnika. U fokusu su bile i mjere koje se odnose na inkluziju, posebno u pogledu RE zajednice – uključujući povećanje broja medijatora, transport učenika, stipendije i programe opismenjavanja.
Ministarka Jakšić-Stojanović zahvalila je Evropskoj komisiji na kontinuiranoj saradnji i poručila da Crna Gora ostaje u potpunosti posvećena modernizaciji obrazovanja, razvoju nauke i inovacija i stvaranju inkluzivnog, digitalizovanog i konkurentnog sistema obrazovanja u skladu sa evropskim standardima.
Superti je pohvalila reformski zamah Crne Gore, posebno dosljednu primjenu mjerljivih politika, snažan napredak u oblasti infrastrukture i digitalizacije, te jasno povezivanje obrazovanja sa inovacionom i ekonomskom agendom. Izrazila je spremnost Evropske komisije da nastavi da pruža podršku Crnoj Gori u jačanju kapaciteta, pripremi za korišćenje EU fondova i finalizaciji strateških dokumenata u okviru poglavlja 25 i 26.

Jakšić-Stojanović u Briselu: Crna Gora u potpunosti posvećena modernizaciji obrazovanja i razvoju nauke i inovacija

Postavljanjem kamena temeljca, označen je zvaničan početak izgradnje paviljona za OŠ ,,Oktoih“ u Podgorici, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI).&nbsp;
- Sa velikim zadovoljstvom ističem da danas postavljamo kamen temeljac za novi paviljon OŠ ,,Oktoih“. Podsjetiću, gradimo objekat od 1.500 kvadratnih metara sa 11 modernih učionica, čime direktno rješavamo problem preopterećenosti kapaciteta sa kojima se već godinama suočava ova škola. Pored učionica, učenici će dobiti i namjenski prostor za produženi boravak i novu, opremljenu školsku biblioteku. Ovaj projekat je još dokaz naše odlučnosti da investiramo tamo gdje je najvažnije - u našu djecu i u resor obrazovanja. Radujem se što će učenici i nastavno osoblje OŠ ,,Oktoih” uskoro dobiti prostor kakav zaslužuju - istakla je ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof.dr Anđela Jakšić-Stojanović.
Nakon uspješno završenog projektovanja i svih pripremnih faza, kako se dodaje, stvoreni su uslovi za početak izvođenja radova.
- Za godinu dana od danas otvorićemo objekat za koji danas obilježavamo početak radova. Ovo je jasan pokazatelj naše iskrene posvećenosti da unaprijedimo obrazovnu infrastrukturu širom Crne Gore, ali i snažna poruka da želimo da našoj djeci obezbijedimo okruženje u kojem će imati prostora da rastu, uče i osjećaju se podržano — onako kako zaista zaslužuju - naglasila je ministarka javnih radova, Majda Adžović.
Kako navode iz MPNI, Novi paviljon biće smješten uz postojeći školski objekat i obuhvatiće oko 1.540 kvadratnih metara namijenjenih učionicama i pratećim sadržajima, a što će značajno unaprijediti školsku svakodnevicu đaka i nastavnika OŠ ,,Oktoih”.
- Resor obrazovanja i nauke je jedan od najznačajnijih vladinih resora, a ministarska Jakšić-Stojanović je svojim dosadašnjim radom i ostvarenim rezultatima u potpunosti opravdala povjerenje i visoku reputaciju koju uživa među građanima Crne Gore. Zahvalan sam joj i kao roditelj i kao gradonačelnik na ovom projektu kojeg danas započinjemo. Hvala joj što mi je pomogla da održim dato obećanje mještanima Zabjela da ćemo sve uraditi da unaprijedimo obrazovne kapacitete ovog dijela Podgorice. Konačno, danas imam i novi zadatak za nju - Glavni grad je dodijelio lokaciju u ulici Ksenije Cicvarić za gradnju nove škole i čvrsto vjerujem da ćemo ubrzo zajednički postaviti novi kamen temeljac - kazao je gradonačelnik Saša Mujović.
Ministarstvo javnih radova i Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija u saradnji sa Glavnim gradom, nastavljaju da kontinuirano ulažu u poboljšanje obrazovne infrastrukture u Podgorici.

MPNI: Novi paviljon za OŠ „Oktoih“ - rješenje preopterećenih kapaciteta

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović poručila je, povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, da je obrazovanje najjača zaštita od tišine koja hrani nasilje, objavljeno je na Fejsbuk stranici ovog Vladinog resora.
- Naša odgovornost počinje od djevojčica – da odrastaju svjesne svoje vrijednosti i prava da podignu glas- istakla je Jakšić Stojanović.
Prema njenim riječima, tako se grade samosvjesne žene koje ne pristaju na umanjivanje svog dostojanstva.
- Na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama podsjetimo da svaki glas žene mora biti poštovan i nijedna forma nasilja ne smije imati mjesto u društvu koje gradimo- poručila je ministarka.

Jakšić Stojanović: Naša odgovornost počinje od djevojčica, da odrastaju svjesne svoje vrijednosti i prava da podignu glas

Policijski poziv zahtijeva časno, profesionalno i odgovorno služenje građanima, kazala je &nbsp;ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, navodeći da se od diplomiranih polaznika Policijske akademije očekuje da povrate povjerenje građana u policiju i postanu stub sigurnosti Crne Gore.
&nbsp;Jakšić Stojanović je to rekla na ceremoniji dodjele diploma polaznicima 17. generacije Policijske akademije. 
 
Ona je istakla da policijski poziv podrazumijeva časno, profesionalno i odgovorno služenje interesima svakog građanina Crne Gore i poručila kadetima da nikada ne zaborave da služenje svojoj državi znači i veliku odgovornost i obavezu.&nbsp;
&nbsp;- Danas su sve oči uprte u vas. Potrudite se da upamtite osjećaj ponosa koji svi danas imamo, povjerenje koje vam je ukazano i koje ste opravdali, radost koju danas dijelimo u toku ovog svečanog čina- rekla je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona je polaznicima akademije poručila da treba da u potpunosti povrate povjerenje građana u policiju.
&nbsp;- Potrudite se i da ne zaboravite da svi mi od vas imamo velika očekivanja, a to je da u potpunosti povratite povjerenje građana u policiju i postanete stub sigurnosti naše države- kazala je Jakšić Stojanović.
&nbsp;Potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, Aleksa Bečić, ocijenio je da se danas svjedoči revolucionarnim &nbsp;reformama u sektoru bezbjednosti.
&nbsp;On je zahvalio rukovodstvu i zaposlenima na Akademiji za uloženi trud i rad, a sve kako bi polaznike adekvatno pripremili za sve što ih očekuje u savremenim izazovima očuvanja bezbjednosti i sigurnosti.
&nbsp;- Danas svjedočite da smo dali šansu profesionalcima, da država stoji iza njih i da im je omogućila da imaju podršku, da osjete zaštitu i snagu države, da bi radili ono što im je posao, ono za šta su se obrazovali i ono što im piše u zakonu- kazao je Bečić.
&nbsp;On je istakao da iz tog razloga „danas imamo nikad jaču, snažniju i odlučniju borbu protiv svih vidova kriminala“.
&nbsp;- Borbu u kojoj svakog dana, svake nedjelje, svakog mjeseca, svjedočite brojnim akcijama u kojima se, u potpunosti u skladu sa zakonom, institucionalno udara i na narko kartele i na duvansku mafiju i na ekološku mafiju i na ekonomski kriminalitet i na sve druge oblike kriminala- naveo je Bečić.
&nbsp;Direktor Policijske akademije Nenad Vojinović istakao je da zahtjevi u obavljanju policijskih poslova svakodnevno postaju sve veći, kako u Crnoj Gori, tako i širom svijeta.&nbsp;
&nbsp;Kako je rekao, bolja stručna i specijalistička obučenost i osposobljenost policajaca, kriminalističkih tehničara, operativaca i drugih kadrova Uprave policije za suprotstavljanje svim oblicima savremenog kriminala i za efikasniji odgovor na sve bezbjednosne izazove, postaje prioritet svakog modernog društva.&nbsp;
&nbsp;- Na Akademiji kontinuirano radimo na inovaciji obrazovnih programa, primjeni novih didaktičkih metoda, modernizaciji tehnike i nastavnih sredstava i usavršavanju predavačkog i instruktorskog kadra- istakao je Vojinović i podsjetio na investicioni ciklus započet prethodne godine.
&nbsp;On je kazao da je ukupna vrijednost investicionih radova u ovoj godini iznosila preko pola miliona EUR.
&nbsp;- Policijska akademija je prepoznata kapitalnim budžetom za narednu godinu.Vlada Crne Gore je opredijelila 3,1 milion za izgradnju amfiteatra sa bibliotekom i kancelarijama u prostoru Policijske akademije- naveo je Vojinović.
&nbsp;Najbolja polaznica 17. generacije, Sara Blagojević, u ime kolega je zahvalila predavačima, razrednim starješinama i zaposlenima na Akademiji na ukazanom povjerenju i brizi tokom procesa obrazovanja i obuke.&nbsp;
&nbsp;- Svako od nas sada nosi odgovornost da opravda ukazano povjerenje. Naša je dužnost da budemo simbol pravde, integriteta i humanosti, da svojim djelima pokažemo da služba domovini nije samo poziv, već čast i obaveza- kazala je Blagojević.&nbsp;
&nbsp;U 17. generaciji, školovanje na Policijskoj akademiji završilo je 89 polaznika.

Jakšić Stojanović: Policijski poziv zahtijeva časno i odgovorno služenje građanima

Republika Češka važan je i pouzdan partner Crne Gore. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija ostaće posvećeno daljem razvijanju i produbljivanju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa, poručila je ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović, koja se, zajedno sa državnom sekretarkom Tatjanom Ćalasan, sastala danas sa ambasadorkom Češke u Crnoj Gori Janinom Hrebičkovom, specijalnom izaslanicom Vlade Republike Češke Editom Hrdom i zamjenikom ambasadorke Danielom Putikom. Tokom razgovora sagovornici su razmijenili mišljenja o dosadašnjoj uspješnoj saradnji Crne Gore i Republike Češke u oblastima obrazovanja, nauke i inovacija, uz obostrano isticanje izuzetno prijateljskih odnosa dvije zemlje i visokog nivoa međusobnog povjerenja i razumijevanja. - Jakšić-Stojanović zahvalila je na kontinuiranoj podršci koju Republika Češka pruža Crnoj Gori na putu reformi obrazovnog sistema i unapređenja naučnoistraživačke i inovacione djelatnosti, ističući značaj češkog iskustva u procesu evropskih integracija i jačanju kapaciteta akademske zajednice - saopšteno je iz MPNI.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251114131124_b01a169a2558ccf877040b5526a8e98fede4f206080a168cdba75602f096c0ee.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251114131124_b01a169a2558ccf877040b5526a8e98fede4f206080a168cdba75602f096c0ee" data-rendition-name="original" width="1280" height="1024" loading="lazy" alt="Sa sastanka u Podgorici"> </figure>  Razgovarano je o rezultatima posjete crnogorske delegacije, koju je ministarka Jakšić-Stojanović predvodila u junu ove godine, kao i o mogućnostima daljeg produbljivanja saradnje na polju mobilnosti studenata i nastavnika, zajedničkih istraživačkih projekata i razvoja inovacionih ekosistema. - Sagovornici su izrazili spremnost da nastave intenzivan dijalog i zajedničke aktivnosti usmjerene na jačanje institucionalnih veza, razmjenu znanja i iskustava, te podsticanje partnerstava između univerziteta, naučnih institucija i inovacionih centara država - zaključeno je u saopštenju MPNI.

Jakšić-Stojanović sa predstavnicima Češke: Posvećeni smo razvijanju i produbljivanju saradnje u oblastima od zajedničkog interesa

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je da je JPU “Sofija Klikovac” preduzela sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom povodom informacije da su vaspitačice zaposlene u toj ustanovi izolir trakom vezivale dijete za stolicu.
- Kao i u svakom sličnom slučaju do sada, pokrenut je disciplinski postupak kako bi se objektivno i u skladu sa zakonom utvrdile sve okolnosti i detalji ovog slučaja – navedeno je u odgovoru Jakšić-Stojanović na poslaničko pitanje Zoje Bojanić Lalović koje se odnosi na ovaj slučaj.
Bojanić Lalović je pitala koje je konkretne mjere Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija preduzelo prema odgovornima, uključujući rukovodioce ustanove, te zašto reakcija njenog resora nije uslijedlla odmah po saznanju za slučaj.
Ministarka je kazala da je ovaj slučaj i predmet interesovanja roditelja, te da su pokrenuti postupci i pred sudom.
Jakšić Stojanović je u pisanom odgovoru istakla da će nakon okončanja postupka, kao i u svim prethodnim slučajevima, javnost biti obaviještena o svim relevantnim činjenicama i ishodu.&nbsp;
Bojanić Lalović je u parlamentu kazala da se njeno pitanje nije odnosilo na to što je uradila ustanova, već Ministarstvo.
- Smatram da su napravljene greške u samoj proceduri. Trebalo je uputiti Prosvjetnoj inspekciji zahtjev da ispita situaciju u vrtiću, organizovati vanredni nadzor jer, koliko znam, to se nije desilo. To je u Vašoj nadležnosti - ocijenila je poslanica DPS-a.
Izostaje, kako kaže, informacije šta se desilo sa djetetom i kako reaguje dalje u grupi.
Jakšić Stojanović je odgovorila da ne želi da iznosi detalje dok se postupak ne okonča ne želi.
- To ne znači da pedagoško-psihološka služba nije uradila svoj dio posla. Imam zapisnik razgovora sa roditeljima, vaspitačicama koji je obavila pedagoškinja. Da sačekamo da vidimo što se desilo, svi su vidjeli da bilo koja situacija koja se dešava u vaspitno-obrazovnim ustanovama da je situacija je mnogo bolja u smislu da se reaguje odmah. Nema zataškavanja slučajeva ili guranja stvari pod tepih - naglasila je Jakšić Stojanović.
M portal je 22. oktobra objavio da su dvije vaspitačice izolir trakom vezivale dječaka za stolicu u vrtiću „Poletarac“, a da su nakon toga premještene u druge vaspitne jedinice i da se suočavaju s mogućnošću otkaza.
Prema informacijama do kojih je došao ovaj medij, vaspitačice su i ranije u pojedinim situacijama postupale mimo pravila struke.
Nakon toga oglasili su se iz JPU “Sofija Klikovac” saopštavajući da je protiv vaspitačica pokrenut disciplinski postupak I da su angažovani svi raspoloživi resursi ustanove i nadležnih službi u cilju rasvjetljavanja ovog događaja.
Na osnovu dosadašnjih saznanja, smatraju da događaj, u formi u kojoj je prikazan, nije zasnovan na činjenicama koje su im dostupne, ali su istakli da i dalje sprovode sve predviđene mjere radi utvrđivanja okolnosti i zaštite djece.
- U saradnji sa našim stručnim službama i u otvorenoj komunikaciji sa roditeljima, svakodnevno radimo na unapređenju sigurnog i podsticajnog okruženja za svu djecu. Naš prioritet ostaje zaštita dobrobiti svakog djeteta i očuvanje povjerenja roditelja u rad ustanove. Molimo javnost i medije za razumijevanje i uzdržanost od donošenja preuranjenih zaključaka, kako bi se postupak sproveo objektivno i u najboljem interesu djece. Istovremeno, upućujemo apel da se ne objavljuju neprovjerene informacije i sadržaji koji mogu nanijeti štetu, ne samo djeci, nego i trećim licima koja nisu dio događaja – poručili su iz ustanove u saopštenju za medije.
<h2>Bez problema se mogu izdati diplome sa završenih 240 kredita</h2>
Na dodatno pitanje Lalović Bojanić koje je postavila na zahtjev studenata, ministarka je rekla da sve visokoobrazovne ustanove mogu bez problema da izdaju diplome sa završenih 240 kredita. Već u ponedjeljak će, kako je rekla, sjesti sa ljudima iz Univerziteta Crne Gore kako bi razgovorom došli do razjašnjenja.
Ona je rekla da usvajanje izmjena Zakona o visokom obrazovanju ne podrazumijeva nikakva podzakonska akta ili pravilnike koje mijenjaju ovaj dio.
- Niti treba da se usvoje podzakonska akte, niti se ona usvajaju u Skupštini, već to radi Ministarstvo. U pitanju je dezinformacija, sješćemo sa ljudima iz Univerziteta da pojasnimo situaciju - kazala je Jakšić Stojanović.

Tamara Klikovac

Jakšić Stojanović o slučaju vezivanja djeteta izolir trakom: Vrtić preduzeo sve mjere; Lalović Bojanić: Napravljene greške u proceduri

&nbsp;Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) od 2024. godine u saradnji sa Evropskom investicionom bankom (EIB) na realizaciji projekta "Unapređenje crnogoskog obrazovanja /Montenegro education project/ " (MEP) obezbijedilo je 16,8 miliona eura bespovratnog novca, kazala je ministarka Anđela Jakšić Stojanović.
&nbsp;Ona je objasnila da su MPNI i EiB investicionim grantom kroz WBIF i od bilateralnih donora obezbijedili 11 miliona eura.
&nbsp;Jakšić Stojanović je rekla da je obezbijeđen ⁠EIB grant od dva miliona eura za računarsku opremu
&nbsp;Prema njenim riječima, obezbijeđen je i EIB grant od 2,3 miliona eura za podrsku projektu ,,Funkcionalna analiza crnogorskog obrazovanja” koji sprovode MPNI i UNOPS.
Jakšić Stojanović je navela da su obezbijeđeni grantovi od 1,2 miliona eura kroz ERI fond za tenhičku podršku kao i 300 hiljada eura za implementaciju Strategije digitalizacije obrazovanja za čiju implementaciju će biti zadužen UNICEF.
- Zahvaljujući intezivnoj saradnji sa EIB-om i pripremi novih zajedničkih aplikacija, nadamo se da ćemo ovu godinu zaključiti dobrim vijestima i novim bespovratnom grantom koji će omogućiti brže i efikasnije sprovođenje reformi u crnogorskom obrazovnom sistemu - poručila je Jakšić Stojanović.

Jakšić-Stojanović: Saradnjom sa EIB-om do sada obezbijeđeno 16,8 miliona eura bespovratnog novca za obrazovanje

Više od 180 migranata prešlo je u Poljsku kroz tunel skriven u šumi na granici sa Bjelorusijom, saopštila je u petak pogranična straža.
Oko 130 njih je zadržano u Poljskoj nakon što je prolaz otkriven u četvrtak, ali su ostali i dalje u bjekstvu, navela je Pogranična straža Poljske u saopštenju, prenosi Rojters.
Objavili su snimak tunela iskopanog kroz korenje i golu zemlju. Tunel je poduprt drvenim gredama i metalnim šipkama i visok samo 1,5 metara – nedovoljno da većina ljudi prođe bez pognutog držanja.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DqAQ6qm1XJg8&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Poljska, članica Evropske unije, suočava se sa migrantskom krizom na svojoj granici sa Bjelorusijom još od 2021. godine.
Optužila je Bjelorusiju i Moskvu, savezniku Minska, da pokušavaju da destabilizuju Poljsku tako što podstiču ljude, uglavnom sa Bliskog istoka i iz Afrike, da pređu granicu.
Bjelorusija i Rusija više puta su odbacile ove optužbe.
Pogranična straža saopštila je da je ovo četvrti tunel otkriven ove godine u zapadnom regionu Podlaskie.
Stražari su takođe priveli 69-godišnjeg Poljaka i 49-godišnjeg Litvanca koji su došli da pokupe migrante, dodaje se u saopštenju.
- Skriveni ulaz u šumi nalazio se otprilike 50 metara od granične ograde na bjeloruskoj strani granice, dok se izlaz nalazio otprilike 10 metara od barijere na poljskoj strani - navela je Pogranična straža.
Službenici su koristili elektronske sisteme da utvrde koliko je ljudi prošlo kroz tunel, a vojska i policija pridružile su se potrazi za migrantima koji su pobjegli, dodaje se.
Poljska je 2022. započela izgradnju svoje granične ograde duge 180 km.

(VIDEO) U Poljskoj otkriven tunel kojim su migranti dolazili iz Bjelorusije

Sjedinjene Američke Države su tokom administracije predsjednika Džoa Bajdena privremeno obustavile dijeljenje dijela ključnih obavještajnih podataka s Izraelom zbog zabrinutosti u vezi s načinom vođenja rata u Pojasu Gaze, otkrilo je šest izvora upoznatih sa slučajem.
Prema izvorima koji su govorili za Rojters, u drugoj polovini 2024. godine SAD su na nekoliko dana isključile prenos uživo videosnimka s američkog drona koji je nadlijetao Gazu, a koji je izraelska vlada koristila u potrazi za taocima i pripadnicima Hamasa. Istovremeno, Vašington je ograničio i način na koji Izrael može koristiti određene obavještajne podatke prilikom ciljanih operacija protiv visokorangiranih vojnih meta u Gazi.
Svi izvori su govorili pod uslovom anonimnosti, navodeći da su odluke donesene unutar američke obavještajne zajednice zbog rastuće zabrinutosti oko broja poginulih civila u izraelskim vojnim operacijama, ali i zbog sumnji u postupanje izraelske sigurnosne agencije Shin Bet prema palestinskim zatvorenicima.
Američki zvaničnici su, kako navode izvori, smatrali da Izrael nije dao dovoljne garancije da će američke obavještajne podatke koristiti u skladu s pravilima ratnog prava. Prema zakonima SAD-a, takve garancije su obavezne prije dijeljenja osjetljivih informacija s bilo kojom stranom državom.
Iako je Bajdenova administracija javno zadržala politiku kontinuirane podrške Izraelu, uključujući vojnu i obavještajnu saradnju, odluka o privremenom uskraćivanju dijela informacija bila je ograničena i taktičke prirode. Cilj je bio osigurati da se američki obavještajni podaci koriste u skladu s međunarodnim pravom, navode izvori.
Jedan od izvora ističe da obavještajne agencije imaju određeni stepen autonomije da u realnom vremenu donose odluke o dijeljenju informacija, bez direktne naredbe Bijele kuće. Rojters nije mogao utvrditi da li je Bajden bio upoznat s konkretnim odlukama u trenutku njihovog donošenja, a njegov portparol nije odgovorio na upite za komentar.
Dijeljenje obavještajnih podataka obnovljeno je nakon što je Izrael dao dodatna uvjeravanja da će poštovati američka pravila. Izraelska vojska je saopštila da je sigurnosna saradnja sa SAD-om trajala tokom cijelog rata, navodeći da je "strateška obavještajna saradnja nastavljena", ali nije direktno komentarisala slučajeve privremene obustave.
Stručnjaci ističu da je uskraćivanje obavještajnih podataka savezniku tokom aktivnog sukoba neuobičajeno i ukazuje na ozbiljne tenzije.
- Dijeljenje obavještajnih podataka je gotovo sveto, posebno s bliskim saveznikom u nestabilnoj regiji - rekao je Daniel Hofman, bivši visoki operativac CIA-e za Bliski istok.
Nakon napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. godine, Bajden je potpisao memorandum kojim je naložio proširenje obavještajne saradnje s Izraelom. U tom periodu SAD su uspostavile tim analitičara koji su, koristeći dronove MQ-9 Reaper, Izraelu dostavljali prenose uživo kako bi pomogli u lociranju boraca Hamasa i pronalasku talaca.
Međutim, krajem 2024. godine američki obavještajci su dobili informacije koje su otvorile ozbiljna pitanja o tretmanu palestinskih zatvorenika. Prema navodima izvora, Shin Bet nije pružio zadovoljavajuće garancije da ne dolazi do zlostavljanja, što je dovelo do privremenog isključivanja pristupa snimcima s dronova.
Rat u Gazi, prema podacima zdravstvenih vlasti u toj enklavi, odnio je više od 70.000 palestinskih života, većinom civila. Tokom sukoba, američki obavještajni analitičari kontinuirano su procjenjivali da li postupci Izraela i Hamasa ispunjavaju američku definiciju ratnih zločina. Iako su te procjene otvorile ozbiljna pitanja o mogućim kršenjima ratnog prava, pravni timovi administracije su zaključili da Izrael formalno nije prekršio međunarodno pravo.
U završnim sedmicama Bajdenovog mandata, visoki zvaničnici za nacionalnu sigurnost razmatrali su mogućnost formalnijeg ograničavanja obavještajne saradnje s Izraelom. Ipak, Bajden je odlučio da to ne učini, procijenivši da bi eventualna nova administracija tu saradnju obnovila, te da ne postoje pravni osnovi za potpunu obustavu.

Procurili tajni podaci: Bajden tokom svog mandata obustavio dio vojne saradnje s Izraelom zbog Gaze

Na mjestu odakle je kao desetogodišnjak u oktobru 1992. pogođen snajperom, Elvedin Suljić danas stoji mirno, razmišljajući o licu koje nikad nije vidio. Ko je čovjek koji je pucao na njega i još stotine djece tokom opsade Sarajeva?
Špicasta stijena bila je jedno od snajperskih legla tadašnje Vojske Republike Srpske.
S tog mjesta snajperisti su imali pogled na Elvedinovu ulicu u starogradskom naselju Sedrenik. 
 
- Ja sam bio ovako okrenut leđima i tu sam se igrao s djecom. Čuo sam kao neki rafal. Sva djeca su pobjegla, razbježala se, ali ja sam bio pogođen - prisjeća se Elvedin ranjavanja 1992. godine.
Kaže, snajperista nije stao na jednom pogotku.
- Pokušavao je i dalje da me dokrajči, da me ubije ciljano - rekao je on.
Da je snajperista bio uporan u svom naumu da ubije dijete zna i Hasan Jusović, Elvedinov komšija, taksista.
- Samo se čuo jauk. Kažu, ranjeno dijete - priča on.
Hasan je imao auto i odlučio je da Elvedina odvede do bolnice.
- Kreće pucanje ponovo, ja se okrenem, dijete na zadnjem sjedištu, leži, svo je krvavo, da kažem, rasporeno, sve se vidi krv po sjedištu. Ja zaturiram auto i pod punim gasom pođem prema bolnici. Dijete je jaukalo, bilo je pri svijesti. Rasu mi se zadnja šoferšajba, pogodi me. Probušio mi blatobran tad - priča on. 
 
Tokom gotovo četiri godine opsade Sarajeva, u okruženju Vojske Republike Srpske, prema podacima udruženja žrtava i presudama međunarodnih sudova, svako deseto dijete, od njih više od 1.600, ubijeno u gradu pogođeno je snajperskim hicem. Više od 14.000 djece je ranjeno.
Elvedin nikad nije saznao ko je čovjek koji ga je ranio. Nijedan snajperista Vojske RS-a nije procesuiran iako je, prema presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, snajperska kampanja imala za cilj terorisanje civila u Sarajevu, gdje je ubijeno više 11.000 ljudi.
Više od trideset godina kasnije, mediji u BiH, ali i cijelom svijetu ponovo pišu o ubijanju građana Sarajeva snajperom. Ovaj put, teror, kao da nije sam po sebi bio dovoljan, dobio je i novu dimenziju, i to nakon pokretanja istrage tužilaštva u Milanu o takozvanim snajper turistima i snajper safariju.
<h2>Istraga otvorena pred objavu knjige</h2>
Početkom novembra italijanski mediji objavili su da je milansko tužilaštvo pokrenulo istragu o „vikend snajperistima“ koji su, prema prijavi pisca i novinara Ezija Gavazenija, plaćali velike sume novca kako bi dolazili na položaje Vojske Republike Srpske oko Sarajeva i snajperom, uglavnom „iz zabave“, ubijali građane u opkoljenom Sarajevu.
Gavazeni je, nakon nekoliko pokušaja Radija Slobodna Evropa da ga intervjuiše, posredno poručio da ne želi da govori. U međuvremenu je održao konferenciju za medije u Milanu, gdje je rekao da u februaru objavljuje knjigu o „snajper safariju“.
Gavazeni je prve navode o dolasku stranaca na ratište vidio 1995. godine u tekstu objavljenom u listu Corriere della Sera, nakon čega je počeo da piše triler na tu temu. Kaže da je ubrzo shvatio da zna premalo, pa je odustao – sve do 2022. godine i dokumentarnog filma „Sarajevo safari“ slovenskog reditelja Mirana Županiča.
I u filmu, ali i nakon prijave iz 2025. godine, ključna osoba je Edin Subašić, penzionisani oficir Armije BiH, koji je ispričao da su informacije o dolascima iz Italije obavještajne službe Armije BiH dobile nakon hapšenja srpskog dobrovoljca iz Paraćina 1993. godine u sarajevskom naselju Hrasno Brdo.
- Tada smo saznali da postoji "safari" na ljude, odnosno da su ti ljudi plaćali tu uslugu da pucaju, za razliku od ostalih plaćenika. Upoznali smo obavještajne službe Italije, koje su tada bile u sastavu UNPROFOR-a u Sarajevu. Dali smo im podatke i tražili da se taj slučaj istraži i vrlo brzo, otprilike početkom 1994. godine, dobili smo odgovor da je pronađeno mjesto u Italiji odakle je sve kretalo i da je intervencijom italijanskih vlasti to prekinuto - ponavljao je Subašić više puta medijima u novembru i decembru, nakon informacija da je istraga pokrenuta.
Ono što niko ne nudi i o čemu se ne govori jeste odgovor na pitanje zašto Italija već tada, nakon jezivih saznanja o tim odlascima, nije pokrenula istragu i procesuirala organizatore i one koji su odlazili.
Radio Slobodna Evropa odgovore je tražio od obavještajnih agencija Italije, tužilaštva u Milanu, kao i preko Ambasade Italije u Sarajevu i generalnog konzula BiH u Milanu, ali niko od navedenih nije ponudio nikakav komentar.
Gavazeni sada iznosi podatke da su se učesnici sastajali u Trstu prije nego što bi putovali u Beograd, a potom u Sarajevo, do snajperskih položaja, odakle su, prema prijavi, mogli pucati na Sarajlije.
Sa Aerodroma u Trstu za RSE kažu da nemaju podatke o letovima tokom devedesetih godina. Ako su i postojali, čuvani su svega dvije godine.
- Shvatićete, stoga, da baš sve, ali baš sve što se odnosi na letove od prije više od trideset godina više ne postoji, čak ni u sjećanju. Čak su i statistike saobraćaja iz tih godina koje su danas dostupne i sačuvane u našim sistemima ograničene na opšte podatke, podijeljene na domaće i međunarodne, kao i na redovne i čarter letove, bez navođenja porijekla i destinacija, prevoznika i slično - odgovorili su sa Aerodroma na pitanje RSE o bilo kakvim podacima ili svjedočenjima o zlokobnim odlascima „snajper turista“.
Ono što Gavazeni ne govori jeste da li je poznat identitet bilo koje od osoba koje tužilaštvo istražuje zbog sumnje na „ubistvo s predumišljajem, otežano okrutnošću i niskim pobudama“.
<h2>O „safariju“ pred Sudom u Hagu</h2>
Riječ „safari“, kao opis dolazaka onih koji su iz zabave pucali na opkoljeni grad, pomenuta je 2003. godine pred Haškim tribunalom, tokom svjedočenja zaštićenog svjedoka C-017 na suđenju Slobodanu Miloševiću, tadašnjem predsjedniku Srbije, optuženom za ratne zločine.
Svjedok je imenovao Nikolasa Ribića, zvanog Kanada, jer je došao iz Kanade, navodeći da je došao na „safari, da lovi ljude“.
Kako i kada je Ribić došao nije moguće sa sigurnošću utvrditi, ali je poznato da je riječ o čovjeku porijeklom iz Bosne i Hercegovine.
Ribić se kasnije pridružio Specijalnoj jedinici Vojske Republike Srpske – Beli vukovi, koja je formirana 1993. godine i u čijem je sastavu proveo rat. Ova jedinica bila je dio Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS-a i djelovala je sa srpskih položaja na Trebeviću, Moševačkom brdu, kao i na Jevrejskom groblju, poznatom snajperskom uporištu.
„Vjerovatno ga je nešto povuklo korijenima i zato je i pristupio srpskoj vojsci da dođe iz daleke Kanade; roditelji su mu bili iz Kanade, a porijeklom je bio iz BiH“, kaže Janko Šešlija, nekadašnji pripadnik Belih vukova, koji negira da je bilo turista koji su za novac pucali na stanovnike Sarajeva.
Međutim, stranih dobrovoljaca jeste bilo. Prema Šešliji, oni su dolazili iz ideoloških razloga da ratuju.
„Bilo je dobrovoljaca iz Rusije, iz Ukrajine, iz istočnih zemalja. Čak je bio i jedan Francuz – ako hoćete konkretno, bio je i Francuz. Pravi Francuz, nije bio srpskog porijekla.“
Da je Ribić ostao duže od jednog vikenda potvrđuju i snimci uzimanja pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija za taoce na Palama, kao i kasniji sudski proces u Kanadi. Zbog vezivanja pripadnika mirovnih snaga za bandere, s ciljem da spriječi tada planirane NATO udare na srpske položaje, Ribić je u Kanadi osuđen na tri godine zatvora.
Međutim, nije samo Ribić s kanadskim pasošem bio na srpskim položajima iznad Sarajeva.
Emir Ramić, direktor Instituta za istraživanje genocida Kanada, kaže za Radio Slobodna Evropa da imaju saznanja da je riječ o više osoba.
„Imamo informacije da se radilo o vikendima, znači petak, subota i nedjelja. Koliko je to tačno i kada se tačno dešavalo, nemamo pouzdane podatke. Takođe imamo informaciju da su u tome učestvovali kanadski državljani koji danas ne žive u Kanadi, već se nalaze na drugim mjestima“, kaže Ramić i dodaje da ima saznanja da će kanadsko pravosuđe započeti pripremne istražne radnje u vezi s ovim odlascima.
<h2>Domaći i strani „četnici“ na Grbavici</h2>
Jedinog čovjeka koji se imenom pominje u kontekstu „safarija“, Nikolu Ribića, poznavao je i pamti ga Slavko Aleksić, četnički vojvoda i jedan od ključnih ljudi tokom rata u okupiranom sarajevskom naselju Grbavica, iznad kojeg se nalazilo jedno od snajperskih uporišta na Jevrejskom groblju.
Aleksić je početkom rata predvodio paravojnu jedinicu pod nazivom Četnički odred Novog Sarajeva, koja je kasnije stavljena pod okrilje Vojske Republike Srpske.
Kontroverzan i nakon rata, Aleksić je osuđivan zbog izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti.
Radio Slobodna Evropa stupio je s njim u kontakt telefonom dok se nalazio u bolnici u Beogradu. U njegovoj jedinici, kako kaže za RSE, bilo je stranaca, ali ne onih o kojima se danas govori.
- Kod mene je bilo Rusa, prošlo ih je pedesetak, ali ih je u svakom trenutku bilo oko dvadeset na terenu. To su bili dobrovoljci, a ne ubice. Što se tiče ovih bogatih koji su navodno dolazili, nikada nikoga nijesmo vidjeli, niti se iko ikada javio ni meni lično, ni komandi sektora - rekao je Aleksić.
Za razliku od Aleksića, u Hagu je 2007. godine svjedočio Džon Džordan, američki vatrogasac, koji je tokom ratnih godina obilazio položaje srpskih snaga iznad Sarajeva.
Kaže da je tamo vidio strane „safari ubice“ i čuo da su im djeca i lijepe žene bili najtraženiji trofeji.
Iako nikada nije vidio da neko od njih puca, svjedočio je načinu na koji su s njima postupali i kako su ih premještali između poznatih snajperskih položaja.
- Bilo je sasvim očigledno da je osoba koju su vodili ljudi koji su poznavali teren bila potpuno neupoznata s okruženjem, a način oblačenja i oružje koje su nosili naveli su me da povjerujem da se radi o turistima-strijelcima. Taj izraz sam prvi put čuo u Bejrutu, gdje smo vidjeli da se ista stvar dešava oko zelene linije - rekao je tada Džordan.
Florens Hartman, bivša portparolka Haškog tribunala, rekla je za RSE da su i oni imali saznanja o tome, ali ne i o načinu organizacije.
- Izuzetno je važno što je pokrenuta pravosudna istraga i što se mora utvrditi ko su bili organizatori - kazala je ona.
<h2>Snajperista pitao stranog reportera da li želi da neko bude ubijen i snimljen</h2>
Strani novinari i fotoreporteri su gotovo tokom cijelog rata, od 1992. do kraja 1995. godine, povremeno boravili na položajima srpskih snaga oko Sarajeva.
Radio Slobodna Evropa stupio je u kontakt s nekima od njih, ali niko nije mogao potvrditi da je ikada vidio stranca koji je platio da dođe i puca.
Peter Kulman prvi put je došao 1992. godine kao fotograf agencije Rojters. Tokom zime te godine, negdje oko Božića, kaže da je i sam bio meta snajpera dok je s novinarom Rojtersa Kurtom Šorkom pokušavao da napusti tadašnju bazu UN-a u Sarajevu.
- Hodali smo preko jednog parkinga i snajperski metak je prošao između mene i Kurta, između naših glava. Bio je namijenjen jednom od nas dvojice, ali smo imali sreće - prisjetio se za RSE.
U narednim mjesecima Kulman je s novinarom Njujork Tajmsa Džonom Burnsom prvi put otišao na jedno od snajperskih uporišta srpskih snaga na Jevrejskom groblju.
Tamo ga je, neočekivano, dočekao maternji njemački jezik. Radilo se o ljudima porijeklom s Balkana koji su živjeli i radili u njemačkim gradovima. Pamti one koji su dolazili iz Štutgarta, gdje je on odrastao, nakon završetka posla petkom, na obruče opkoljenog grada.
- Dolazili su u grupama. Odmah poslije posla, u petak naveče, autobus bi ih preko noći dovezao do Sarajeva. Proveli bi dva dana na liniji, a onda bi se noću vraćali nazad i u ponedjeljak na vrijeme bili na svojim radnim mjestima. Bili su poznati kao vikend-četnici - ispričao je za RSE.
Prisjeća se da su nosili oružje i da su bili spremni da pucaju.
- Dešavalo se da me neko od njih pita da li želim da pucaju i da li mogu to da snimim svojom opremom. Naravno, rekao sam da ne rade to. Postajete veoma napeti i blizu panike, jer bi bila prava noćna mora da neko bude pogođen dok novinar ili fotograf sjedi pored snajperiste koji želi da se pohvali koliko je dobar. Problem je što ne smijete da naljutite te ljude, ali istovremeno morate smisliti razlog zbog kojeg to ne bi trebalo da urade - prisjetio se Kulman.
Ispričao je RSE-u da su na njega i Burnsa pucali kada su, nakon silaska s Jevrejskog groblja, ušli u Sarajevo. Kada su se sljedeći put vratili, pitali su zašto je otvorena vatra na njihovo vozilo, jasno označeno natpisom Njujork Tajms, odmah nakon što su napustili njihove položaje.
- Rekli su da jesu pucali jer im je to bilo zabavno. Mislili su da je smiješno, da ih to zabavlja - kazao je on.
<h2>Italijanski fotograf upoznao Grka koji se borio protiv „muslimana i Jevreja“</h2>
Mario Boća kaže da je obišao gotovo sva ratišta u bivšoj Jugoslaviji, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
Na ratne turiste iz Italije, tvrdi, nije nailazio, jer bi o tome odmah izvještavao. Međutim, susretao je strane borce u BiH.
- Na Grbavici sam upoznao i fotografisao Grka i čovjeka koji je tvrdio da je iz Sjedinjenih Američkih Država. Obojica su bili izrazito ideološki motivisani i nijesu imali problem da se predstave kao strani borci. Amerikanac je rekao da je unuk četnika koji su pobjegli iz Jugoslavije nakon Drugog svjetskog rata. Grk se nazivao "nacistom" koji se borio protiv "muslimana i Jevreja" - ispričao je on.
<h2>„Kakvi su to ljudi?“</h2>
„Kakav je to čovjek koji je pogodio nju od tri godine?“, pitao se na snimku od 7. maja 1992. godine Rifat Bajrović, otac djevojčice Senide, ranjene snajperskim hicem u sarajevskom naselju Hrasno Brdo. Na tom je mjestu godinu dana kasnije uhapšen srpski dobrovoljac iz Paraćina, prema čijoj su izjavi u Sarajevo dolazili stranci kako bi ubijali ljude.
Slično kao i Rifat tada, s pitanjima i posljedicama tog monstruoznog čina i danas živi Elvedin.
- Dođem jednostavno da to vidim, da doživim njegov osjećaj kakav je imao u tom trenutku. Najviše bih volio da mogu da ga vidim ovdje. Pitao bih ga o čemu je razmišljao u tom trenutku dok je pucao na mene. I ne znam – da li mu je žao ili mu je drago što sam ostao živ, što sam preživio - priča Rifat.
Tužilaštvo u Milanu trebalo bi da o rezultatima istrage obavijesti javnost u martu 2026. godine. Ukoliko podigne optužnicu i dokaže krivicu, biće to prvi slučaj u Evropi u kojem se pred sudom odgovara za snajperska ubistva civila u Sarajevu.
U međuvremenu, pravosuđe Bosne i Hercegovine provjerava navode, ali do sada nijedan snajperista nije procesuiran zbog ubistava civila, naročito djece, u Sarajevu.

"Snajper turisti' i "vikend četnici": Ko su bili stranci na srpskim položajima oko Sarajeva?

Rusija je danas osudila ključne sudije Međunarodnog krivičnog suda (ICC) i glavnog tužioca na zatvorske kazne, kao odgovor na nalog za hapšenje predsjednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini.
Godine 2023. tužilac Karim Kan optužio je Putina za nezakonito deportovanje djece s teritorija Ukrajine pod ruskom okupacijom. Moskva je potom otvorila predmet protiv njega.
Moskovski gradski sud saopštio je da je "tužilac ICC-a Karim Kan nezakonito gonio ruske građane u Hagu" i da je ICC "naložio sudijama u vijeću da izdaju očigledno nezakonite naloge za hapšenje."
Rusija nije članica ICC-a, a niko od optuženih nije bio prisutan u sudnici.
Kan, 55-godišnjak, osuđen je u odsustvu na 15 godina zatvora, dok je osam službenika ICC-a, uključujući bivšeg predsjednika suda Pjotra Hofmanskog, dobilo kazne od 3,5 do 15 godina.
Kan je trenutno suspendovan s dužnosti zbog unutrašnje istrage u vezi s optužbama za seksualno uznemiravanje, koje on negira.
Od početka vojne intervencije u Ukrajini, Rusija je više puta izricala kazne u odsustvu disidentima, novinarima, opozicionim ličnostima i stranim političarima izvan njenog domašaja.
Kan je takođe pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država zbog istraga ICC-a o američkim i izraelskim zvaničnicima. Ni SAD ni Izrael nisu članice ICC-a, koji danas ima 125 država članica.

Rusija osudila glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda

Šta se zapravo krije iza poruka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojima poručuje da bi Zapadni Balkan trebalo zajedno da pristupi Evropskoj uniji? Mnogi u tome vide najavu novog udara režima u Beogradu na Crnu Goru, odnosno poruku da Srbija neće sjedjeti skrštenih ruku dok Crna Gora ubrzano napreduje ka EU.
<h3>BEOGRAD NERVOZAN: CRNA GORA UBRZANO NAPREDUJE, SRBIJA TAPKA U MJESTU</h3>
I ptice na grani znaju da ta poruka nije dobronamjerna prema Crnoj Gori. Srbija ni izbliza nije blizu članstvu i trenutno se suočava sa ozbiljnim političkim, a potencijalno i ekonomskim problemima. Politički, Vučić i dalje pokušava da sjedi na dvije stolice, ali njegov odnos prema Crnoj Gori ostaje isti – želja da se Crna Gora drži pod kontrolom i uspori na putu ka Evropskoj uniji.
<h3>POLEMIKA SPAJIĆ–VUČIĆ RAZOTKRILA ODNOSE SRBIJE PREMA SUSJEDIMA</h3>
To je pokazala i nedavna polemika između Vučića i crnogorskog premijera Milojka Spajića. Nakon što je Spajić poručio da će Crna Gora 2028. postati članica EU i da će tada “čekati Srbiju”, Vučić se naljutio i odgovorio porukom: “Prvo skočite pa recite hop.” Ništa novo na Balkanu, a još manje iz zvaničnog Beograda. Vučić nikada nije prebolio crnogorsku nezavisnost, niti članstvo Crne Gore u NATO-u, a najmanje želi da Crna Gora uđe u EU prije Srbije.
<h3>PODIZANJE TENZIJA KAO METODA POLITIČKOG PREŽIVLJAVANJA</h3>
Sve ovo, čini se, ima vrlo jasnu logiku: podići tenzije unutar Crne Gore u trenutku kada Srbija, pod vođstvom Vučića, prolazi kroz veoma delikatne političke trenutke.
<h3>VUČIĆEV UDAR NA CRNU GORU ZBOG ODNOSA SA PUTINOM</h3>
Da je Vučić udario na Crnu Goru, smatra i politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero.
On za Portal ETV jasno poručuje – trenutno je Crna Gora u fokusu Vučićevog udara, kojim on nastoji popraviti svoju poziciju kod ruskog diktatora Putina.
- Budući da je očito da Srbija ne radi ništa kako bi pristupila Evropskoj uniji, jasno je da je ova inicijativa o ‘konvoju’ lansirana samo zato da bi se zaustavio put Crne Gore, pa onda Albanije, ali i Ukrajine, prema članstvu u EU - kaže on.
<h3>RUSKI INTERES ZA CRNU GORU I SRPSKA NOSTALGIJA ZA ‘IZLAZOM NA MORE’</h3>
Đenero napominje da je Rusiji Crna Gora važna kao izlaz na toplo more, te da se nikad do sada u Beogradu nije tako otvoreno govorilo da je “Srbija zbog 5. oktobra izgubila izlaz na more”.
<h3>ERODIRANJE EVROATLANTSKOG IDENTITETA NAKON 30. AVGUSTA</h3>
- Iako bi članstvo u NATO savezu trebalo biti svojevrsna garancija crnogorske pripadnosti slobodnom svijetu, činjenica je da su nakon 30. augusta najprije Krivokapićeva vlada, a onda nakon smjenjivanja Ranka Krivokapića, Raška Konjevića i prije svega direktora ANB Save Kentere i Abazovićeva vlada, a sada na kraju Bečićeve Demokrate, koje vladaju bezbjednosnim sektorom u Crnoj Gori, devalvirali značenje crnogorskog evroatlantskog bezbjednosnog identiteta - kaže analitičar.
<h3>CRNA GORA U MOMENTU KLJUČNOM KAO 2016. GODINE</h3>
Ocjenjuje da je Crna Gora sada u sličnoj situaciji kao 2016. godine, kada je za opstanak demokratskog poretka i državnog suvereniteta ključno završiti pristupne pregovore.
<h3>VUČIĆEVA ‘MAFIJAŠKA PORUKA’ I AKTIVIRANJE AGENTURE U PODGORICI</h3>
- Vučić je crnogorskom premijeru Spajiću već poslao tipičnu mafijašku poruku – prvo skoči, pa reci hop. Najavio mu je, dakle, da je spreman angažovati svu svoju agenturu u vladajućoj koaliciji u Crnoj Gori, sve Mandiće, Kneževiće i Bečiće, kako bi spriječio završetak pregovora. Jedina odbrana Crne Gore u ovoj situaciji je redefinisanje vladajuće većine, potiskivanje svih ruskih i srpskih aktera iz koalicije i stvaranje čvrste proevropske većine - podvlači Đenero.
<h3>JEDINI ODGOVOR: NOVA, ČVRSTA PROEVROPSKA VEĆINA</h3>
Ta većina, kako dodaje, mora biti definisana i kao predizborna koalicija za iduće parlamentarne izbore, one 2027, jer se osjetljiv posao pristupanja nastavlja i ako na kraju irskog predsjedništva Unijom Crna Gora završi pregovore.
<h3>SLJEDEĆA VELIKA BITKA – RATIFIKACIJA U 27 PARLAMENATA</h3>
- Valja se pripremiti za odlučan posao zagovaranja ratifikacije pristupnog dokumenta u svih 27 evropskih parlamenata, a valja biti svjestan da će i u tom razdoblju, uspije li Crna Gora završiti pregovore, uslijediti snažni udari iz Srbije, kako bi se opstruiralo pristupanje Crne Gore Uniji - jasan je analitičar.
<h3>EU IGNORIŠE KONCEPT ‘KONVOJA’: FOKUS NA CG I ALBANIJU</h3>
Prema njegovim riječima, Crna Gora je ušla u najosjetljivije razdoblje svog pristupnog procesa. Koncept “konvoja” i kolektivnog pristupanja najmanje je opasan za Crnu Goru, jer je taj koncept Srbiji već jednom propao, kada je Hrvatska 2011. završila pristupne pregovore, a 2013. pristupila Uniji.
- Niko se u EU ne osvrće na isprazan Vučićev prijedlog, svi su zainteresovani da se pristupanje Crne Gore i Albanije sprovede što stabilnije i što više ‘by the book’, kao primjer ostalima na Zapadnom Balkanu -navodi.
<h3>SRBIJA BI U EU UŠLA UZ SPECIJALNI NADZOR – ZATO POKUŠAVA DA USPORI CG</h3>
Kako kaže, Vučić jako dobro zna da u današnjim institucionalnim uslovima EU može prihvatiti jednu ili dvije relativno male članice, ali da sigurno ne može integrisati pet ili šest nekonsolidiranih država, kakva je Srbija, za koju bi vjerovatno nakon pristupanja bio potreban nešto poput CVM mehanizma, posebno zbog nefunkcionalnosti državnih institucija i vladavine prava.
<h3>PROEVROPSKA CRNA GORA MORA BITI SPREMNA NA UDARE</h3>
- Dakle, mehanizam kakav je bio primjenjivan za Bugarsku i Rumuniju. Njegove političke besmislice služe samo kao poruka njegovoj agenturi u Crnoj Gori, i na to se proevropska Crna Gora mora pripremiti - zaključio je Đenero u izjavi za Portal ETV.

Đenero upozorava: Vučić aktivira Bečića, Mandića i Kneževića da zaustave crnogorski put ka EU, mafijašku poruku uputio Spajiću

Završeno je suđenje po privatnoj tužbi bivšeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), kojom je osporio odluku te institucije da je prekršio zakon u vezi sa revolving karticom Atlas banke.
Presuda će biti donijeta 12. januara naredne godine u 12,30 sati.
Podsjećamo, Đukanović je ASK tužio u martu ove godine.
- Bivši predsjednik i premijer Crne Gore Milo Đukanović, tokom dvije i po decenije, svoje dužnosti je obavljao časno, savjesno i s najvišim stepenom odgovornosti prema obavezama. Agencija za sprečavanje korupcije je odluku, kojom je utvrdila da je prekršio Zakon o sprečavanju korupcije jer nije prijavio uvećanje imovine od 16.741 euro, donijela je s nedvosmislenom namjerom da se njegova ličnost prikaže kao kriminalna, bahata i nedostojna funkcije i ugleda koji uživa u društvu i državi - navedeno je u tužbi koju je Đukanović podnio protiv ASK.&nbsp;
Đukanović traži 5.000 eura za naknadu štete zbog povrede prava ličnosti. U tužbi se ističe i da je ASK u više navrata nezakonito postupala prema tužiocu.
- Zbog takvih postupanja vodi se više upravnih postupaka, kao i upravni spor, koji nijesu, ne mogu i neće biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari. Predmet raspravljanja biće nezakonito ponašanje tužene, koje je učinjeno sa jasnom namjerom da se tužiocu nanese šteta u vidu povrede prava ličnosti - piše u tužbi.

Okončano suđenje u predmetu Đukanović protiv ASK-a, presuda početkom januara

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić stigao je na suđenje brataniću Danilu Mandiću.&nbsp;
Andrija Mandić trebalo je da bude saslušan kao svjedok u ovom postupku, međutim odlučio je da iskoristi zakonsko pravo da ne svjedoči.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FjYG3vPsOPjc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prilikom susreta, Mandič je poručio sinovcu: ''Drži se''.
Na ročiste je pristupio i Mihailo Čađenović.
Podsjećamo, Mandić se tereti za teško djelo protiv opšte sigurnosti, laka tjelesna povreda, nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.
On se tereti da je 19. aprila oko 3 sata i 40 minuta izjutra, vozeći skupštinski džip, „range rover“ u blizini raskrsnice ulice Marka Miljanova i Bulevara Ivana Crnojevića prepriječio put Podgoričanima Darku Peroviću i Arisu Turkoviću. Nakon toga je Mandić, kako se sumnja, ispalio više hitaca prema njima i u pucnjavi je ranjen Perović.
Protiv Mandića istragu je vodilo Više državno tužilaštvo ali je nakon ocjene dokaza utvrdilo da je taj slučaj za Osnovno državno tužilaštvo.
U međuvremenu Osnovno državno tužilaštvo je formiralo predmet zboog zloupotrebe automobila najvišeg zakonodavnog doma. Nakon okončane istrage optužni prijedlog je podnijet protiv Danila Mandića zbog sumnje da je ukrao službeno vozilo parlamenta.

(VIDEO) Andrija Mandić poručio brataniću Danilu "drži se", odbio da svjedoči

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić iskoristio je danas svoje zakonsko pravo i odbio da svjedoči u postupku koji se vodi protiv njegovog bratanića Danila Mandića, optuženog za teško djelo protiv opšte opasnosti, laku tjelesnu povredu i nedozvoljeno držanje oružja.
– Pošto sam dugo bio na optuženičkoj klupi, znam kako ta svjedočenja mogu da se tumače i kako suđenja mogu da izgledaju, i ne želim da se moje riječi interpretiraju na drugačiji način - rekao je Mandić pred sudom.
Dodao je i da se pred ODT-om vodi veliki broj predmeta protiv njega koji su pred zastarom, te da o njima nema nikakvih informacija.
Majka okrivljenog, Ljiljana Mandić, takođe je odbila da svjedoči, koristeći isto zakonsko pravo.
Oštećeni Aris Turković naveo je da ostaje pri iskazu datom tužiocu, ali da se „ne sjeća ničega“, pa ni samog ranjavanja.
– Bio sam toliko pjan da sam se sjutradan probudio u bolovima. Sjedjeli smo u ‘697’, sa Perovićem sam drug od djetinjstva, i sa Mandom sam drug - rekao je Turković.
Ispričao je da je te noći sve djelovalo normalno:
– Došao sam trijezan, svojim autom. Mislim da sam pio 10–15 piva. Toliko sam popio da nijesam obraćao pažnju ko sjedi đe.
Kazao je i da mu je pozlilo u lokalu te je krenuo kući, nakon čega se ne sjeća ničega.
– Pokušao sam da saznam što mi je bilo kad sam vidio da sam ranjen, ali niko ništa nije znao - naveo je Turković, ističući da se sa Perovićem nije čuo jer je „bio samo na previjanju“.
Naveo je da je konobarica te večeri bila Mina Vujković.
Tužilac Ivan Bojanić prigovorio je iskazu, navodeći da je „očigledno sračunat da pomogne okrivljenom“.
Turkovićev advokat, Damir Lekić, uzvratio je da bi svjedok, da zna ko ga je upucao, „to i rekao“.
<h2>Perović odbio da svjedoči, kažnjen novčano</h2>
Oštećeni Darko Perović zatražio je od suda da ga upozna sa predmetom, tvrdeći da prethodni poziv nije dobio.
– Nijesam namjerno odložio suđenje. Neću platiti kaznu od 800 eura jer nemam uslova - rekao je Perović.
I pored upozorenja sutkinje Ivane Becić da je dužan da govori istinu, Perović je kategorično odbio da svjedoči.
– Sudu neću davati izjavu, samo ću ćutati.
Zbog toga mu je izrečena kazna od 900 eura, a sutkinja je naložila njegovo udaljavanje iz sudnice.
Tužilac je ponovo zatražio da se Perović sasluša kao oštećeni svjedok, dok je njegov advokat saopštio da „nemaju namjeru da odugovlače postupak“.
<h2>Svjedokinja Gajević: Došao je potpuno pripit, ništa nisam primijetila</h2>
Jelena Gajević, vanbračna supruga Arisa Turkovića, ispričala je da je njenog partnera oko jedan sat izjutra kući dovela kuma Mina Vujković.
– Bio je pripit, rekla sam da ga legne u prvu sobu. On rijetko pije, teško podnosi alkohol - navela je Gajević.
Kazala je da nije primijetila nikakvu povredu i da je mislila da se radi o običnom padu.
– Farmerice sam bacila jer su bile krvave, ali sam mislila da je nešto prosuo dok je lijepio.&nbsp;
<h2>Svjedokinja Vujković: „Sve je bilo uobičajeno, vozila sam ga kući“</h2>
Konobarica Mina Vujković potvrdila je da je te noći radila u lokalu „697“.
– Lokal je bio pun, sve je djelovalo normalno. Aris je bio moj najpoznatiji gost.
Potvrdila je da ga je te noći vozila kući njegovim automobilom, pošto nije mogao da govori koliko je bio pripit.
Navela je i detaljan put kretanja do njegove kuće, te dodala da „nije primijetila ništa neobično“.
<h2>Saslušan i vozač predsjednika Skupštine</h2>
Svjedočio je i Mihailo Čađenović, vozač predsjednika Skupštine, odgovarajući na pitanja o službenom vozilu, no nastavak njegove izjave slijedi u daljem toku suđenja.
<h2>Advokat Lekić: Sud sumnja u fingiranu amneziju&nbsp;</h2>
Advokat oštećenih Damir Lekić kazao je da je vidio da Sud, vjerovatno, sumnja da je amnezija u stvari fingirana.&nbsp;
- Aris Turković je danas ponovio iskaz i bio je dosljedan. Taj dio nije sporan. Sporno je to što se on ni tada ni sada nije mogao sjetiti određenih detalja koji su bitni za optužni sud - istakao je Lekić.&nbsp;
Kako je naveo Lekić, Perović je revoltiran jer na prethodnom ročištu nije imao uvid u optužnicu ni poziv.
- Izrevoltiran je postupanjem od strane Suda koje se desilo prošli put kada je doveden - on je smatrao da je nespreman, te da mu treba određeno vrijeme da se pripremi za iskaz i jednostavno je prigovorio tome što mu Sud nije dostavio optužnicu a ni poziv, već su ga sproveli na suđenje. A on je mislio da se radi o nekom suđenju gdje je on okrivljeni, koji smo ja i on imali prije neki dan. I zbog toga je protestovao i tada i sada - naveo je Lekić.&nbsp;

Tag: andela-jaksic-stojanovic