Prema Izvještaju o ocjeni principa javne uprave koji je objavila SIGMA, CrnaGora je zabilježila najbolju ocjenu u odnosu na Zapadni Balkan za Indikator Korišćenje dokaza i procjena uticaja tokom kreiranja politika, kao i kvalitet i dostupnost zakona, saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Kako navode, primjena Analize uticaja propisa (RIA) u Crnoj Gori doživjela je značajan napredak u proteklom periodu.
- Prema nalazima izvještaja, RIA je sprovedena za čak 96 odsto nacrta zakona koje je Vlada usvojila tokom 2023. godine (43 od 45 zakona), dok je za podzakonske akte ovaj procenat iznosio 63 odsto. Ovi rezultati ukazuju na visok stepen dosljednosti u primjeni procesa, čime je Crna Gora postigla značajnu usklađenost sa evropskim praksama u ovoj oblasti. Pored kvantitativnog obuhvata, kvalitet RIA izvještaja je takođe prepoznat, jer su svi analizirani uzorci imali ključne elemente, uključujući analizu problema, definisanje ciljeva, obrazloženje intervencija Vlade i identifikaciju glavnih pogođenih grupa. Osnovna kvalitativna procjena relevantnih uticaja takođe je bila prisutna u svim pregledanim izvještajima - saopšteno je iz MF.
Primjena RIA-e u Crnoj Gori, dodaju, podržana je snažnim institucionalnim okvirom.
- Ministarstvo finansija ima ključnu ulogu u nadzoru i kontroli kvaliteta RIA izvještaja, kao i u pružanju smjernica i metodološke podrške. Priručnici i smjernice za RIA smatraju se jasnim i sveobuhvatnim, što potvrđuje i rezultat SIGMA ankete među javnim službenicima, prema kojoj 70 odsto ispitanika ističe dostupnost i korisnost ovih resursa. Osim toga, Ministarstvo finansija redovno pruža podršku jedinicama lokalne samouprave u izgradnji njihovih kapaciteta za sprovođenje RIA, što doprinosi širenju dobre prakse na lokalnom nivou - navedeno je u saopštenju.
Kako kažu, Crna Gora je takođe ostvarila napredak u transparentnosti.
- Svi RIA izvještaji javno su dostupni na zvaničnoj web stranici Vlade, što omogućava građanima i zainteresovanim stranama uvid u procese donošenja odluka. Takođe, Ministarstvo finansija redovno objavljuje izvještaje o sprovođenju RIA, čime se dodatno jača povjerenje javnosti - zaključuje se u saopštenju.
SIGMA, zajednička inicijativa Evropske unije(EU) i OECD-a, pruža stručnu podršku zemljama u procesu reforme javne uprave i pristupanja EU. Kao dio ovog programa, razvijeni su "Principi javne uprave", koji predstavljaju okvir za unaprjeđenje transparentnosti,odgovornosti i efikasnosti javne uprave u skladu sa standardima EU. Analiza SIGMA-e za Crnu Goru, sprovedena u periodu od februara do aprila 2024. godine, fokusirala se na napredak u ključnim oblastima reforme, među kojima se posebno ističe primjena analize uticaja propisa (RIA).

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

MF: Crna Gora najbolje ocijenjena zemlja Zapadnog Balkana u primjeni Analize uticaja propisa

Luksemburg je pokazao kako se jasnom vizijom i snažnim institucijama država pretvara u veliku evropsku priču o uspjehu. Crna Gora ima sličan potencijal, sa pet puta većom površinom i jasnim ciljem da postane članica Evropske unije. Naši najbliži partneri to vide i otvoreno podržavaju - poručio je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović tokom prve zvanične posjete premijera Velikog Vojvodstva Luksemburga Luka Fridena Crnoj Gori.
Posjeta premijera Fridena, kako se navodi u saopštenju, počela je radnom večerom u Vili Gorica.
- Susret na najvišem nivou potvrdio je snažno partnerstvo i veoma bliske odnose dvije države, zasnovane na povjerenju, zajedničkim vrijednostima i jasnoj evropskoj perspektivi Crne Gore. U otvorenom i sadržajnom razgovoru razmotrene su mogućnosti daljeg jačanja političkog dijaloga, produbljivanja ekonomske saradnje i ubrzanja evropskih integracija Crne Gore - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Friden je poručio da Luksemburg vidi Crnu Goru kao ozbiljnog partnera na evropskom putu.
- Luksemburg će nastaviti da snažno podržava put Crne Gore ka Evropskoj uniji i da jača saradnju zasnovanu na zajedničkim principima i prijateljstvu - istakao je Friden.&nbsp;
Milatović je naglasio da crnogorska dijaspora u Luksemburgu predstavlja most povjerenja, prijateljstva i saradnje, ali i veliku razvojnu šansu za Crnu Goru.
- Razmatrane su i mogućnosti intenziviranja ekonomske saradnje i ukazano da postoji značajan prostor za povećanje prisustva luksemburških kompanija u Crnoj Gori, uz poruku da stabilna, evropski orijentisana i ekonomski otvorena Crna Gora može da bude sigurna destinacija za nove investicije - navodi se u saopštenju.
Milatović je izrazio uvjerenje da će Luksemburg nastaviti da pruža snažnu podršku Crnoj Gori u ispunjavanju završnih obaveza iz evropske agende, posebno u oblastima vladavine prava i ekonomskog upravljanja.&nbsp;
- Istaknuto je da bi dodatno intenziviranje ekspertske i tehničke saradnje dodatno ubrzalo reformski proces i pripremu Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji. Potvrđeno je i da blisko savezništvo u okviru NATO-a i visoka usklađenost spoljnopolitičkih stavova Crne Gore i Luksemburga predstavljaju jasan signal zajedničkog opredjeljenja za stabilnost, mir i bezbjednost Evrope - ističu iz Kabineta predsjednika Crne Gore.
Prva zvanična posjeta Fridena Crnoj Gori predstavlja važan korak u daljem jačanju ukupnih odnosa dvije prijateljske države i, kako dodaju u saopštenju, još jednu potvrdu da Crna Gora ima ozbiljne partnere koji vjeruju da može da postane sljedeća evropska priča o uspjehu.

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Cijene nafte stabilizovale su se u utorak na međunarodnim tržištima ispod 63 američka dolara budući da ulagači čekaju ishod sastanka o mirovnom sporazumu za Ukrajinu, nakon normalizacije isporuka iz Kazahstana.
Na londonskom tržištu barelom se trgovalo po 45 centi nižoj cijeni od 62,72 američka dolara. Na američkom tržištu bio je jeftiniji za 42 centa i koštao je 58,9 američkih dolara, penosi Hrportfolio.
&nbsp;Trgovce su početkom sedmice zabrinuli novi ukrajinski napadi na naftnu infrastrukturu u ruskoj luci Novorosijsk na Crnom moru.
&nbsp;Konzorcijum kaspijskog cjevovoda (CPC) bio je prisiljen da obustavi utovar nafte na terminalima u Novorosijsku budući da su ukrajinski dronovi oštetili sidrište tankera.
&nbsp;Terminal Južnaja Ozereevka uglavnom otprema naftu iz Kazahstana i od početka godine tovario je u prosjeku 1,48 miliona barela nafte dnevno, 200 hiljada više nego prošle godine, zbog proširenja polja Tengiz.
&nbsp;Chevron je u međuvremenu potvrdio da je nafta Tengizchevroila ponovo krenula prema kupcima.
&nbsp;Tržišta prate i pregovore o mirovnom sporazumu za Ukrajinu. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trampa, Stiv Vitkof, doputovao je u Moskvu na razgovore o izmijenjenom popisu od 19 točaka koji skicira američki okvir za sporazum.
&nbsp;Izvorni američki prijedlog obuhvatao je 28 tačaka, prema medijskim izvještajima.
Ulagače su na početku sedmice zabrinule i pojačane napetosti između SAD-a i Venecuele.
Američki predsjednik rekao je u subotu da razmatra mogućnost zatvaranja vazdušnog prostora nad Venecuelom, a američki vojni brodovi izveli su u karipskoj regiji više napada na čamce, tvrdeći da prevoze drogu. Procjenjuje se da je u napadima poginulo više desetina ljudi.
&nbsp;U noći s nedjelje na ponedjeljak Tramp je rekao da je razgovarao telefonom s venecuelanskim predsjednikom Nikolasom Madurom, ali nije želio ulaziti u detalje.
&nbsp;U utorak je Karakas objavio da je odobrio repatrijaciju grupe iseljenika koji bi trebalo da doputuju avionom.
&nbsp;Venecuela izvozi oko 800 hiljada barela nafte dnevno, većinom u Kinu.
Odvojeni proračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel korpe nafte njenih članica u ponedjeljak bio jeftiniji za 48 centi i koštao je 63,79 USD.

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

U Norveškoj se gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu, koji će skratiti vrijeme putovanja između većih gradova i postati dio auto-puta bez trajekata duž zapadne obale zemlje.
Tunel dug 27 kilometara nazvan je Rogfast, skraćeno od "Rogaland fastforbindelse", po regionu u kojem se nalazi i norveškoj reči za "fiksnu vezu", prenosi SiEnEn (CNN).
Na najdubljoj tački biće 392 metra ispod nivoa mora.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FRainmaker1973%2Fstatus%2F1983786297538855334%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1983786297538855334%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Radovi su počeli u januaru 2018, ali su obustavljeni krajem 2019. zbog očekivanih prekoračenja troškova.
Projekat je obnovljen krajem 2021, a završetak tunela se očekuje 2033. godine i vrijedeće oko 25 milijardi norveških kruna (oko dvije milijarde eura).
- Tunel će značajno poboljšati povezanost duž norveške zapadne obale, stvarajući bržu i pouzdaniju vezu između regiona Stavanger i Haugesund - rekla je En Brit Moen, rukovoditeljka projekta u kompaniji Skanska, koja gradi sjeverni dio tunela, najdublji dio dužine devet kilometara.
Zamjenom trenutnih trajektnih veza, Rogfast će skratiti vrijeme putovanja između Bergena i Stavagenera za oko 40 minuta, olakšavajući svakodnevna putovanja.
Tunel će imati dva odvojena cijevna prolaza sa po dvije saobraćajne trake, dok će na polovini tunela biti dvostruki kružni tok dubok 260 metara, povezan sa tunelom koji vodi do ostrva Kvitsoj.
Izgradnja tunela ovakve dužine pod morem zahtijeva napredne tehnološke metode. Radovi se izvode istovremeno sa oba kraja, s ciljem da se dvije građevinske ekipe spoje u sredini sa marginom greške od samo pet centimetara, koristeći laserske mjernike i druge sofisticirane uređaje za praćenje i kreiranje digitalnog modela tunela.
Rogfast se gradi u okviru obnove autoputa E39 duž zapadne obale, koji je dugačak 1.100 kilometara i uključuje sedam trajekata, a kojim se putuje 21 sat.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNextMetropolis%2Fstatus%2F1995928863830921667%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1995928863830921667%7Ctwgr%5E5d5a49f7dd1de74a0a8f706cede622a098527538%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Cilj je da se uklone trajekti iz saobraćaja tunelima i mostovima, čime bi putovanje bilo prepolovljeno.
Tunel zahtijeva i mjere zaštite od zagađenja vazduha, sa longitudinalnom ventilacijom i sistemom za detekciju incidenata u realnom vremenu.
Iako će zatvaranje trajekata dovesti do gubitka nekih radnih mjesta, Rogfast će poboljšati pristup poslovima, obrazovanju i javnim uslugama lokalnim zajednicama, smanjiti logističke troškove i podstaći ekonomiju i ribarstvo, naglasila je Moen.
Rogfast će biti dublji od bilo kog podmorskog tunela u svijetu, dok su Seikan tunel u Japanu i Tunel ispod Lamanša, koji su trenutno najduži, znatno plići.

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Administracija Donalda Trampa pauzirala je sve imigracijske aplikacije, uključujući obradu zahtjeva za zelenu kartu i američko državljanstvo, koje su podnijeli imigranti iz 19 neevropskih zemalja, navodeći zabrinutost zbog nacionalne sigurnosti i javne bezbjednosti.
Pauza se odnosi na osobe iz 19 zemalja koje su već bile djelimično obuhvaćene zabranom putovanja u junu, uvodeći dodatna ograničenja na imigraciju, jednu od glavnih tačaka političke platforme američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na listi zemalja se nalaze Afganistan i Somalija.
Službeni memorandum koji navodi novu politiku poziva se na napad na pripadnike Nacionalne garde SAD-a u Vašingtonu prošle sedmice u kojem je uhapšen Afganistanac kao osumnjičeni. Jedan pripadnik Nacionalne garde je ubijen, a drugi je teško ranjen u pucnjavi. U memorandumu se navodi nekoliko nedavnih zločina za koje se sumnja da su ih počinili imigranti, uključujući i napad na pripadnike Nacionalne garde, navodi Rojters.
Tramp je posljednjih dana pojačao retoriku protiv Somalijaca, nazivajući ih "smećem" i govoreći da ih ne žele u njihovoj zemlji.
Otkako se u januaru vratio na funkciju, Tramp agresivno stavlja prioritet na sprovođenje imigracijskih zakona, šaljući savezne agente u velike američke gradove i odbijajući tražioce azila na granici SAD-a i Meksika. Njegova administracija često je isticala akcije deportacije, ali je do sada manje naglašavala napore da preoblikuje legalnu imigraciju.
Talas najavljenih ograničenja nakon napada na pripadnike Nacionalne garde nagovještava povećan fokus na legalnu imigraciju, uokvirenu kroz zaštitu nacionalne sigurnosti i prebacivanje krivice na bivšeg predsjednika Džoa Bajdena zbog njegovih politika.
Lista zemalja obuhvaćenih memorandumom u srijedu uključuje Afganistan, Burmu, Čad, Republiku Kongo, Ekvatorijalnu Gvineju, Eritreju, Haiti, Iran, Libiju, Somaliju, Sudan i Jemen koje su već bile pod najstrožijim imigracijskim ograničenjima u junu, uključujući potpunu suspenziju ulazaka uz nekoliko izuzetaka.
Druge zemlje na listi 19 država, koje su imale djelimična ograničenja u junu, su Burundi, Kuba, Laos, Sijera Leone, Togo, Turkmenistan i Venecuela.
Nova politika stavlja blokadu na obradu već podnesenih aplikacija i nalaže da svi imigranti iz navedenih zemalja "prođu detaljan proces ponovne provjere, uključujući i, ako je potrebno, ponoviti intervju, kako bi se u potpunosti procijenile sve prijetnje nacionalnoj sigurnosti i javnoj bezbjednosti".
Šarvari Dalal-Deini, viša direktorica za odnose s vladom pri Američkom udruženju imigracijskih advokata, rekla je da je organizacija dobila izvještaje o otkazanim ceremonijama polaganja zakletve, intervjuima za naturalizaciju i intervjuima za prilagođavanje statusa za pojedince iz zemalja koje se nalaze na listi zabrane putovanja.

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić danas je u Višem sudu predložio da kao svjedok bude saslušan Zoran Brđanin - nekadašnji direktor Uprave policije.
On je to obrazložio da Brđanin treba da saopšti sudskom vijeću da li su mu rekli i postavili uslov da će njega i njegov pomoćnika Dejana Kneževića smijeniti "ukoliko se ne ograde od njega" zbog predmeta koji je otvorio protiv budvanske grupe, jer su pojedinci iz vlasti smatrali da je taj postupak politički motivisan.
Osim Katnića na optužnici su bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i suspendovani tužilac Saša Čađenović.
Odgovarajući na pitanja Katnića bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je da je Brđanin tražio od nekadašnjeg glavnog specijalnog tužioca da ne procesuiraju osobe iz budvanske grupe koji su bliski škaljarskom klanu.
Katnić je pitao Radonjića da li se sjeća što je zatraženo na sastanku koji je sazvao tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović a kojem je prisustvovao Luka Rakčević i pomoćnik direktora policije &nbsp;Dejan Knežević i čime je Abazović zaprijetio?
Svjedok je rekao da je nakon tog sastanka traženo je da se ne procesuira budvanska grupa.
- Sjećam se da je kod vas dolazio Brđanin da traži da ne procesuirate jedan predmet, a odnosi se na budvanaku grupu. Tužilac Čađenović je vodio taj predmet. Brđanin je došao kod vas a prethodno je mene pozvao Kneževića, da ne procesuiramo taj predmet i da će se policija ograditi od nas ako procesuiramo i reći da nema dokaza - ispričao je Radonjić.
On je dodao da nije prisustvovao tim sastancima.
Katnić je objasnio da je u pitanju budvanska grupa ogranka škaljarskog klana, čiji su članovi su bili, kako je rekao, braća Kažanegra, Marko Ljubiša Kan i drugi.
- Sudija za istragu je uveo mjere tajnog nadzora. Na njima je bio Blažo Rađenović, član URA-e - ukazao je Katnić.
I to, bio glavni motiv, zbog čega je taj "predmet" bio "sporan".
Međutim, on je nastavio rad na tom predmetu ali je penzionisan.

Katnić tvrdi da je nakon sastanka sa Abazovićem traženo da se ne "dira" budvanski predmet, jer je na mjerama evidentirana i komunikacija Rađenovića

Za Pljevlja važan infrastrukturni projekat, put Mijakovići – Vrulja, koji će znatno uticati na povezanost ovoga grada sa ostalim crnogorskim gradovima, kako na sjeveru, tako i na jugu države, juče je svečano otvoren, ali ceremoniji, u organizaciji Vlade Crne Gore, nije prisustvovao predsjednik pljevaljske opštine Dario Vraneš. Nije bio pozvan. Ni on, niti predsjednica Skupštine Opštine Jovana Tošić. Ali, jeste potpredsjednik lokalnog parlamenta – Darko Gazdić iz Pokreta Evropa sad, kao i čelnici Rudnika uglja Pljevlja – Nemanja Laković, Jadranko Lončar i Miroslav Đurišić, takođe kadrovi PES-a. Put su juče otvorili premijer Milojko Spajić, ministarka saobraćaja Maja Vukićević i direktor Uprave za saobraćaj Radomir Vuksanović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fekonomija%2Fspajic-put-vrulja-mijakovici-smanjuje-vrijeme-putovanja-od-pljevalja-do-podgorice-za-oko-pola-sata&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Vraneš, kadar Nove srpske demokratije Andrije Mandića (predsjednika Skupštine Crne Gore) i Tošić, kadrovkinja Demokrata Alekse Bečića (potpredsjednika Vlade), iako „prvi domaćini“ grada pod Golubinjom, za Spajića, očito, nijesu bili poželjni. - Nijesmo dobili zvaničan poziv, ni ja ni predsjednica Skupštine – kratko je za Portal ETV kazao Vraneš. Na našu opasku da je svečanoj ceremoniji prisustvovao potpredsjednik Skupštine Opštine, kadar PES-a, Darko Gazdić, komentar Vraneša je bio: „Da. Cio PES je bio“. - Svi iz Rudnika uglja – dodao je.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251202011216_84aff105a3dfb545ff16ff26aaad8c288b19c5f1c26fa082948d01797757b6ea" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja"><figcaption>Spajić nije želio Vraneša na svečanoj ceremoniji otvaranja puta Mijakovići - Vrulja(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption></figure>  Vraneš je negirao tvrdnje da obezbjeđenje nije dozvolilo njemu i Tošić da prođu, sve dok ceremonija nije okončana. Ono što je upadljivo je da njega i nje nema na Vladinim fotografijama i snimcima sa otvaranja puta. Vraneš je za Portal ETV još kazao da ekipi Televizije Pljevlja nije dozvoljeno da izvještavaju sa ovog događaja. - Prvi put od osnivanja TV Pljevlja da im se nije dalo da prisustvuju – rekao je on. Zašto Spajiću, rođenom Pljevljaku, Vraneš nije bio poželjan, ali ni Tošić, može se samo nagađati. Politika vlasti u Pljevljima je, od kada je na čelu grada Vraneš, bukvalno „saoizacija“ ove Opštine, međutim premijer nijednim gestom do sada nije pokazao da mu to smeta. Vraneš prilježno radi na velikodržavnom projektu susjedne Srbije – nazvanom „srpski svijet“, a koji podrazumijeva prisajedinjenje ovoj zemlji, ne samo Crne Gore koju oni tretiraju kao srpsku teritoriju, već i dijelova drugih država u okruženju, poput entiteta Bosne i Hercegovine – Republika Srpska. Vraneš slavi nacistički četnički pokret, blizak je Crkvi Srbije, a maticom smatra susjednu Srbiju. Obilježava državne praznike Srbije, ali ne i Crne Gore. Ove godine čak je odbio da prisustvuje svečanoj sjednici Skupštine Opštine povodom Dana Pljevlja – 20. novembra. Pljevlja su 20. novembra 1945. godine oslobođena od fašističkog okupatora, međutim, Vraneš smatra da je to najtragičniji dan XX vijeka za ovaj grad. Građanski aktivista iz Pljevalja Pavle Čolović juče je na svom Fejsbuk profilu ocijenio da je „sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja, dr Dario Vraneš“. - Otvorena je dionica puta Pljevlja – Mijakovići - Vrulja, dio puta ka Bijelom Polju. To je projekat koji nije ni PES-ov, ni DPS-ov, ni DF-ov – to je put građana Pljevalja i Bijelog Polja, plaćen novcem svih nas. I upravo zato je sramotno da na ceremoniji otvaranja nije prisustvovao predsjednik opštine Pljevlja dr Dario Vraneš. Sviđalo se to nekome ili ne, predsjednik Opštine je simbol grada i morao je biti tu. Isto tako, morao je biti prisutan i predsjednik opštine Bijelo Polje. To je normalna, civilizovana i državnički odgovorna praksa – napisao je on. Konstatovao je i da „to nije bio državni događaj“, već „stranački skup članova i simpatizera PES-a, na kojem nije bilo mjesta za nikoga ko ne odgovara propagandi, pa čak ni za građane Pljevalja“. - Put koji treba da spaja ljude, oni su pretvorili u političku tribinu koja dijeli građane. Država se ne gradi mitinzima i podjelama, već zajedništvom, odgovornošću i poštovanjem funkcije koju obavljaš, a ne stranke za koju navijaš. Pljevljima treba razvoj, ne partijska priredba za fotografisanje. Pljevljima trebaju putevi do Čajniča, Foče, Priboja, Mojkovca i Bobova – poručio je Čolović. Izvođač radova na putu Mijakovići - Vrulja je kompanija „Bemax“.

Vraneš nepoželjan za Spajića

Bivši šef Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić kazao je danas da nijedan podatak u taj odsjek nije došao a da se odnosio da bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić eventualno rade za jednog od vođa kavačkog kriminalnog klana Radoja Zvicera. Te informacije nijesu imali ni od Agencije za nacionalnu bezbjednost, niti od partnerskih službi.
Radonjić je to saopštio odgovarajući na pitanje advokata Zorana Piperovića a u postupku koji je SDT pokrenulo protiv Lazovića, Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića optužujući ih da rade za kavačku kriminalnu grupu. Na današnjem ročištu osim Radonjića saslušana su tri svjedoka - policajaci Nikola Janičić i Goran Krstonijević ali i Ivica Ulićević koji je mjesec radio na objektima u Barjamovici.
- Mene je lično iznenadilo kada sam čuo da se Lazoviću i Katniću stavlja na teret da su sarađivali sa Zvicerom. Ponavljam te podatke nijesmo imali ni od jedne službe - decidan je bio Radonjić.
On je na pitanje Katnića kazao &nbsp;da su prema Zviceru i članovima kavačkog klana u "kontinuitetu preduzimane mjere pogotovo nakon saznanja da vođa kavčana prijeti da će ga ubiti".
Na pitanje Čađenovića, svjedok Radonjić je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru stigao nakon što je ranjen u Ukrajini.
- Ja se ne mogu sjetiti da li je tada "pao" skaj - naveo je Radonjić.
Nakon toga Čađenović je objasnio da je Zvicer u Crnu Goru došao prije nego što je skaj stigao.
Nekadašnji šef Specijalnog policijskog odjeljenja kazao je i da mu je Vladan Lazović saopštio više informacija koje je dobio od, sada suspendovanog policajca Petra Lazovića, a odnosile su se na šverc cigareta.
Te informacije koje su dobili od Petra Lazovića, ispostavile su se tačne i potvrdile su se i njihovim provjerama, mjerama tajnog nadzora... Zapljijenjene su velike količine cigareta.
- Sjećam se da smo Katnić, Čađenović i ja išli u London da primimo nagradu zbog velike zapljene cigareta. Na sastanku gdje smo dobili nagradu bilo je 100 obavještajaca iz Velike Britanije - kazao je Radonjić.
Svjedok Ivica Ulićević ispričao je da je radio manje popravke na Katnićevom imanju - postavljao lajsne, popravljao šamot, stavljao stiropor.
To je, kako je objasnio, bilo u martu 2020. godine i potvrdio Katnićevu konstatciju da su objekti u Barjamovici bili tada izgrađeni.&nbsp;
Ulićević je u ovom postupku svjedok zbog toga što je SDT uporedo sa krivičnim postupkom pokrenulo i finansijsku istragu protiv Katnića.
Policajac Nikola Janičić koji je radio u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala ispričao je da je sa kolegom Petrom Lazovićem imao profesionalnu komunikaciju kao i sa drugim kolegama.
- Lazović je bio vrijedan i donosio je dosta informacija - kazao je Janičić.
On je objasnio i da su inicirali mjere tajnog nadzora za grupu koja je okupljena bila oko Duška Roganovića, a nakon što su uzeli izjavu u svojstvu građanina od Milana Kankaraša.
Taj prijedlog nije prihvatio sud jer je grupa oko Roganovića već bili na mjerama koje nijesu dale rezultat.
Pred vijećem sudije Veljka Radovanovića saslušan je i policajac Goran Krstonijević o pronalasku pištolja kod Ljuba Milovića. &nbsp;
Ispričao je da su zaustavili BMW kod Delte za čijim upravljača je bio Milović i pronašli su pištolj "valter". Tada im je rekao da je policajac ali kod sebe nije imao službenu legitimaciju.
&nbsp;-Milović se tada pozvao na neke od kolega i bio sam u manjini. Ubrzo je za njega došao Ivan Stamatović i otišli su - ispričao je Krstonijević.
Suđenje se nastavlja 9.decembra kada će Janičić odgovarati na pitanja odbrane i optuženih. Za tada je planirano i saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Radonjić na pitanje Piperovića: Ni od stranih službi, niti od ANB nije bio podatak da Lazović i Katnić eventualno rade za Zvicera

Specijalno državno tužilaštvo nastavlja sa obmanama koje pokušava da realizuje podnošenjem zahtjeva za zaštitu zakonitosti Vrhovnom sudu, jer navodi da je Viši sud povrijedio zakon u moju korist kada je donio odluku da ne postoji nijedan dokaz da je moja imovina u Novom Selu stečena, niti uvećana od kriminala – poručio je u saopštenju dostavljenom Portalu ETV bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić.
Viši sud bio je jasan da je neutemeljen zahtjev specijalnog tužioca Miloša Šoškića za određivanje privremene mjere raspolaganja nepokretnostima u Novom Selu koje su upisane na Katnića i njegovu surpugu Natašu Katnić.
Katnić ističe i da Specijalnom državnom tužilaštvu u „obmanama pomaže Vrhovno državno tužilaštvo, jer je formalni podnosilac zahtjeva“.
- Tužilaštvo u zahtjevu traži da Vrhovni sud presudom utvrdi da je rješenjem Višeg suda u Podgorici povrijeđen zakon u moju korist. Tužilaštvo navodi da nijesam mogao raspolagati sa 321.442 eura za izgradnju objekata u Novom Selu i iznosom od 24.589 eura za poljoprivredno uređenje nepokretnosti – navodi Katnić u saopštenju.
Šoškić, prema Katnićevim navodima, nije u zakonskom roku podnio žalbu na rješenje Višeg suda, pa je ono postalo pravosnažno i ne može se pobijati redovnim pravnim ljekovima. Katnić je istakao da se u Novom Selu na njega vodi samo jedna nepokretnost.
Kategoričan je i da Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da je objekte gradio nakon 1. januara 2019. godine, iako su građeni od 2009. zaključno sa 2016. godinom.
- Tužilaštvo obmanjuje javnost i sudove da sam objekte gradio novcem koji sam stekao izvršenjem krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije koje sam, kako mi je stavljeno na teret u optužnici, izvršio u periodu od marta 2020. godine, te paralelno vodi postupak za oduzimanje objekata, iako su oni građeni deset godina ranije – naglašava Katnić.
Da su objekti građeni do 2016. godine, prema tvrdnjama bivšeg glavnog specijalnog tužioca, postoje i dokazi među kojima su foto snimci sa pretraživača Gugl i geoportala.
U spisima predmeta, među dokazima je, kako objašnjava, i izvod sa bankovnog računa sa kojeg je podigao 265.000 eura kao zarade koje je dobio kao sudija. Sve ove dokaze, ističe, dostavio je i Tužilaštvu, ali ih je ono prikrilo i nije ih dostavilo sudu na razmatranje.&nbsp;
Katnić objašnjava da je u izgradnju objekata u Novom Selu uložio i zakonito stečen novac svoje porodice u iznosu od 20.000 eura, te i da je sam uređivao poljoprivredno zemljište.
- Vrhovnom državnom tužilaštvu se očigledno zbog nepažnje omaklo da u zahtjevu za zaštitu zakonitosti navede na strani 3 obrazloženja da je vještak građevinske struke našao da su objekti dijelom urađeni 2010. godine, dijelom 2016. godine, te da je ukupna vrijednost izgrađenih objekata 321.442 - napisao je on u saopštenju.
Katnić ističe da očekuje da vidi hoće li tužilaštvo uspjeti da obmane i Vrhovni sud Crne Gore, kada je to već uspjelo u slučaju njegovog pritvora. Tako se, kako kaže, „ide u bolju budućnost“.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić uhapšen je 14. aprila prošle godine zbog sumnje da je u martu 2020. postao član kriminalne grupe koju je navodno formirao bivši visoki policijski funkcioner policije Zoran Lazović. Na optužnici je i susepndovani specijalni tužilac Saša Čađenović.&nbsp;
Uprkos iskazima svjedoka i brojnim Skaj komunikacijama koje ruše optužbe tužioca da su njih trojica službeni položaj podredili kavačkoj kriminalnoj grupi Katnić i Lazović su godinu i devet mjeseci u pritvoru. Uporedo sa istragom o navodnom učešću u organizovanom kriminalu Šoškić je pokrenuo i finansijsku istragu i zatražio od Suda da Katnić ne raspolaže imovinom u Novom Selu i Barjamovici gdje su četiri objekta „blokirana“ zbog sumnje da se radi o imovini stečenoj iz kriminala.

Tag: analiza-uticaja-propisa

MF: Crna Gora najbolje ocijenjena zemlja Zapadnog Balkana u primjeni Analize uticaja propisa

Milatović: Luksemburg vjeruje da je Crna Gora sljedeća evropska priča o uspjehu

Cijene nafte ispod 63 američka dolara

Norveška gradi najduži i najdublji podvodni tunel na svijetu: 392 metra ispod nivoa mora

Amerika pauzirala sve imigracijske zahtjeve iz 19 zemalja: Moraju proći provjere da se uklone prijetnje

PRATITE TVe UŽIVO