Analena Berbok, njemačka političarka iz stranke Zeleni i bivša ministarka spoljnih poslova, danas je započela svoj novi posao na mjestu predsjednice Generalne Skupštine Ujedinjenih nacija.
Međutim, nijesu svi srećni što će ona predsjedavati glavnim tijelom UN za donošenje politika. Iako je ove godine izgubila svoju funkciju u njemačkoj vladi, Berbok će nastaviti da igra istaknutu ulogu na svjetskoj sceni.
Do maja, kada je Fridrih Merc iz demohrišćanske unije desnog centra izabran za novog njemačkog kancelara, ova 44-godišnja političarka iz stranke Zeleni bila je i dalje najviši njemački diplomata. Zatim je 2. juna izabrana za novu predsjednicu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN) u Njujorku.
Međutim, za razliku od svojih prethodnika, Berbok nije izabrana običnim dizanjem ruke, što bi značilo jednoglasnu podršku, već tajnim glasanjem. Prema riječima diplomata, ovu proceduru je zatražila Rusija, što se tumačilo kao mala zlonamjernost, jer je Berbok kao ministarka spoljnih poslova uvijek otvoreno kritikovala rusku agresiju protiv Ukrajine.
Na kraju je na glasanju u UN-u u Njujorku dobila 167 od mogućih 193 glasa. Sada će preuzeti novu dužnost nakon što je napustila svoje mjesto u Bundestagu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Analena Berbok od danas predsjedava Generalnom skupštinom UN-a

Bivša njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izabrana je danas za predsjednicu 80. zasijedanja Generalne skupštine UN, tokom neuobičajenog glasanja koje je tražila Rusija.
Predsjednik Generalne skupštine bira se svake godine na godinu, ali ti izbori sa samo jednim kandidatom koji se određuje po geografskoj rotaciji se obično sprovode aklamacijom.
Ove godine Rusija je tražila da se glasa, rekli su diplomatski izvori za Frans pres.
Rusija je tokom debate sredinom maja sa Berbok jasno iskazala protivljenje njemačkoj kandidatkinji.
- Berbok je više puta pokazala svoju nekompetentnost, svoje ekstremne stavove i nedostatak poznavanja osnovnih principa diplomatije - rekao je tada pomoćnik ruskog ambasadora Dmitrij Pojanskij.
Odluka vlasti u Berlinu da guraju njenu kandidaturu umjesto kandidatkinje koju su najavili ranije i koja je svima odgovorala "nije ništa manje nego pljunuti u lice svjetskoj organizaciji", dodao je ruski ambasador.
Rotirajuće predsjedništvo Generalne skupštine svjetske organizacije za svoju 80. sesiju pripada zapadnim zemljama i drugim (Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland, Australija). Njemačka je u septembru predložila diplomatu Helgu Šmid, ali je promijenila mišljenje u martu i predložila Analenu Berbok koja je odlazila sa mjesta ministarke spoljnih poslova poslije parlamentarnih izbora u februaru.
Tokom tajnog glasanja Berbok je danas dobila 167 glasova "za", 14 država je bilo uzdržano, a sedam je glasalo za Šmid.
Berbok je izjavila poslije izbora da se danas živi u teško vrijeme i vrijeme neizvjesnosti, ali da rađanje UN prije 80 godina podsjeća sve da je svijet prešao druge teške periode.
- Na nama je da se suočimo sa tim izazovima - rekla je Berbok i dodala da će voditi sa svim zemljama članicama dijalog zasnovan na povjerenju i da će njena vrata uvijek biti otvorena.
Ona preuzima funkciju u septembru, a zamijeniće na tom mjestu Kamerunca Filemona Janga.

Analena Berbok izabrana za predsjednicu Generalne skupštine UN

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok izjavila je da Evropska unija ne smije da dozvoli stvaranje "sive zone" na Zapadnom Balkanu, naglasivši da je ubrzanje procesa proširenja ključno za očuvanje mira i stabilnosti u Evropi.
- EU je mirovni projekat koji će biti još jači ako mu se pridruže zemlje Zapadnog Balkana- izjavila je Berbok uoči sastanka šefova diplomatija zemalja članica EU u Luksemburgu.
Ona je, kako je prenio sarajevski portal Kliks, posebno istakla potrebu za jedinstvom EU kada je riječ o situaciji u Bosni i Hercegovini, gdje je, kako je navela, "mnogo crvenih linija već pređeno".
Berbok je ukazala na "zabrinjavajuće djelovanje čelnika bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske &nbsp;Milorada Dodika, koji se nalazi pod sankcijama Njemačke i Austrije i protiv kojeg je raspisana potjernica unutar BiH".
- Dodikovo protivustavno ponašanje ne šteti samo državi, već i srpskom narodu u BiH- kazala je ona, upozorivši da se time direktno ugrožava "krhka bezbjednosna situacija" i evropska perspektiva Bosne i Hercegovine.
Austrijska ministarka spoljnih poslova Beate Majnl-Rajzinger takođe je ocijenila da "stabilnost na Zapadnom Balkanu predstavlja ključ za bezbjednost Austrije i cijele Evrope".
Hrvatski ministar spoljnih poslova Gordan Grlić Radman ukazao je na pitanje unutrašnjih reformi u BiH, ističući da je "izborna reforma ključni prioritet".
- Deeskalacija, povratak u ustavne okvire i osiguranje istinske ravnopravnosti konstitutivnih naroda jedini su put ka demokratskoj, stabilnoj i prosperitetnoj Bosni i Hercegovini- rekao je Grlić Radman.

Berbok: EU ne smije da dozvoli kreiranje sive zone na Zapadnom Balkanu

Njemačka će predložiti odlazeću njemačku ministarku spoljnih poslova Analenu Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN, jednogodišnji mandat koji treba da počne u septembru, izjavio je danas Frans presu izvor blizak vlastima.
Analena Berbok (44) je šefica njemačke diplomatije od decembra 2021. godine i uskoro će napustiti tu funkciju poslije parlamentarnih izbora održanih u februaru u Njemačkoj.
Konzervativni blok koji je osvojio najviše glasova na izborima, izabrao je da pregovara o formiranju koalicione vlade sa Socijaldemokratskom partijom (SPD) čime će Zeleni, stranka Analene Berbok, biti u budućoj opoziciji.
Filemon Jang, bivši premijer Kameruna, aktuelni je predsjednik Generalne skupštine UN, a ta funkcija je tradicionalno rezervisana za visokorangirane diplomate i svake godine rotira tako tu poziciju zauzima neka zemlja iz drugog regiona svijeta.
Po tom principu, to rotirajuće predsjedništvo trebalo bi da se vrati u grupu zapadnoevropskih i drugih država, koju čine Turska, Izrael, SAD, Kanada, Novi Zeland i Australija za period 2025-2026.
Njemačka vlada je prvobitno predložila diplomatu Helgu Šmid (Schmid) za tu funkciju.
Izbori za predsjednika Generalne skupštine UN su zakazani za početak juna, a inauguracija će se održati u septembru.

Njemačka će predložiti Berbok za predsjednicu Generalne skupštine UN

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok rekla je da će Njemačka u utorak izdvojiti dodatnih tri milijarde eura pomoći za Ukrajinu, što će biti omogućeno izmjenama ustava uz dodatno učvršćivanje njemačke bezbjednosne politike.
Berbok je, govoreći pred sjednicu Vijeća za vanjske poslove EU u Briselu u ponedjeljak, rekla da će Berlin u utorak “integrisati njemačku bezbjednost kroz amandman na Ustav”.
- Sjutra ćemo, istorijskom odlukom, našu bezbjednost integrirati u osnovni zakon kroz amandman na Ustav, koji sveobuhvatno pokriva sigurnost, jača je, pruža veću podršku Ukrajini i izdvaja značajna sredstva za infrastrukturu - rekao je Berbok.
Berbok je dodala da će Njemačka kao rezultat ove izmjene moći da izdvoji još tri milijarde eura za Ukrajinu, čime bi ukupna pomoć Ukrajini u 2025. godini iznosila sedam milijardi eura, što je isti iznos kao i 2024. godine.
- Takođe je važno da pored ulaganja u sigurnost i infrastrukturu predviđene osnovnim zakonom, konačno izdvajamo još tri milijarde eura za podršku Ukrajini u 2025. godini. To znači da će Njemačka nastaviti da pruža sedam milijardi eura pomoći Ukrajini, kao i prošle godine - rekla je Berbok.
Ovakvi stavovi šefice njemačke diplomatije djelimično proizilaze iz platforme koju stvara budući kancelar Fridrih Merc, a koja predviđa stvaranje finansijske baze za veća izdvajanja BDP-a za odbranu.
- Naš cilj je jaka i suverena Ukrajina... Važno je ne samo da ojačamo naše odbrambene sposobnosti, već i da donesemo brzu i ambicioznu odluku na nivou lidera i vlada EU o pružanju vojne podrške - zaključila je Berbok.

Njemačka planira da poveća paket pomoći Ukrajini za tri milijarde eura

Šefica njemačke dioplomatije Analena Berbok izjavila je u Kini da predsjednik Rusije Vladimir Putin uvlači Aziju u rat sa Ukrajinom.
Analena Berbok je sa ministrom spoljnih poslova Kine Vangom Jiem razgovarala o tvrdnjama da Peking snabdijeva Rusiju bespilotnim letilicama i djelovima za dronove.
- Bespilotne letilice iz Kine i sjevernokorejski vojnici koji napadaju mir u središtu Evrope narušavaju suštinske evropske bezbjednosne interese - poručila je Berbok.
Peking se zalaže za deeskalaciju sukoba, ali nastavlja da pruža podršku Rusiji, čije akcije u Ukrajini nije osudio, navodi DPA.&nbsp;

Berbok u Kini: Putin uvlači Aziju u rat sa Ukrajinom

Njemačka ministarka spoljnih poslova Analena Berbok kritikovala je podršku Kine ruskoj invaziji na Ukrajinu, uoči posjete Pekingu.
- Umjesto da snosi odgovornost za mir i bezbjednost u svijetu, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, Kina ide protiv naših suštinskih evropskih interesa, time što daje ekonomsku i vojnu pomoć Rusiji - rekla je Berbok u nedjelju, prije odlaska u kratku posjetu Kini.
Ruski brutalni agresivni rat protiv Ukrajine je direktna prijetnja miru, istakla je šefica njemačke diplomatije.
Dodala je da se ova činjenica "ne može ignorisati" u odnosima Njemačke i Kine, te da će i ovo biti tema razgovora u Pekingu.
Berbok se u ponedjeljak sastaje sa svojim kineskim kolegom, Vang Jijem.
Jedna od glavnih tema planiranih razgovora će vjerovatno biti optužbe da Kina podržava Rusiju u Ukrajini tako što ih snabdijeva dronovima i njihovim dijelovima.
Ovo će biti treći bilateralni sastanak dvoje političara ove godine.
Evropska unija trenutno priprema 15. paket sankcija protiv Rusije, koje će dijelom ciljati i kompanije bazirane u Kini, koje su uključene u proizvodnju dronova koje Rusija koristi u Ukrajini.
Peking konstantno poziva na deeskalaciju u Ukrajini, te tvrde da imaju plan za političko rješenje konflikta.
Ipak, Peking se smatra kao najvažniji izvor podrške za Rusiju, i nije osudio rusko djelovanje u Ukrajini.

Berbok uoči posjete Pekingu kritikovala kinesku podršku ruskoj invaziji

Njemačka ministarka vanjskih poslova Analena Berbok stigla je u Kinu u trenutku kada su odnosi Berlina i Pekinga zategnuti više nego ikada. Međutim, već po dolasku u Peking, Berbok je naišla na hladan prijem, preciznije, na potpuni izostanak bilo kakvog zvaničnog dočeka.
Snimak koji kruži društvenim mrežama prikazuje ministarku kako izlazi iz aviona i zbunjeno gleda okolo, očekujući protokolarni doček, ali službenih kineskih predstavnika nije bilo na vidiku. U trenutku koji je izazvao mnoge komentare, Berbok je nastavila da hoda sama, vidno iznenađena zbog odsustva delegacije koja bi je trebalo da je pozdravi.
Ovaj incident mnogi vide kao poruku Pekinga, koja dolazi nakon serije napetosti i diplomatskih razmjena. Berbok je ranije izazvala reakciju kineskih vlasti nakon što je u javnim nastupima Kinu nazvala “rivalom”, a predsjednika Si Đinpinga “diktatorom”.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI_hOjGI1O_Y&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Kinezi ponizili njemačku ministarku: Pri izlasku iz aviona niko da je dočeka

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednik Skupštine Crne Gore, Boris Pejović, saopštio je da je Skupština tokom 2025. godine usvojila 201 zakon, što je dvostruko više u odnosu na prosjek u posljednjih deset godina.
- Više od 120 zakona bilo je direktno vezano za EU agendu, a rezultat takvog zakonodavnog tempa je zatvaranje brojnih pregovaračkih poglavlja, od čega i formalno šest pregovaračkih poglavlja samo u protekloj godini - kazao je Pejović.
On je kazao da podaci iz parlamentarnih izvještaja ukazuju da je riječ o najintenzivnijem zakonodavnom ciklusu u savremenoj istoriji Skupštine.
- Uvidom u godišnje izvještaje o radu Skupštine Crne Gore za posljednjih deset godina, može se konstatovati da se zakonodavna aktivnost u tom periodu kretala u znatno užem rasponu nego tokom 2025. godine. Ukupan broj usvojenih zakona varirao je od 46 u 2020. godini, kao najslabijeg rezultata u posmatranom periodu, do 134 zakona u 2017. godini, koja je do sada važila za najproduktivniju godinu u zakonodavnom smislu. U tom kontekstu, podaci za 2025. godinu potvrđuju da je riječ o dvostruko većem obimu zakonodavnog rada u odnosu na desetogodišnji prosjek - istakao je Pejović.
Prema njegovim riječima, poseban značaj predstavlja podatak da je više od 120 usvojenih zakona direktno vezano za EU agendu, odnosno za usklađivanje crnogorskog zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske unije.
- Da se radi o planskom i kontinuiranom procesu, potvrđuje i činjenica da se pred Skupštinom nalazi još intenzivnija godina. Već 2. februara biće organizovana vanredna sjednica Skupštine, sa ciljem usvajanja novog seta zakona sa EU agende, odnosno zakona usklađenih sa pravnom tekovinom Evropske unije - kazao je Pejović.
Sve navedeno ukazuje, kako je rekao, da se 2025. godina može posmatrati kao jedna od najintenzivnijih godina u zakonodavnom radu Skupštine Crne Gore, ali i kao period u kojem je proces evropskih integracija dobio jasne i mjerljive rezultate kroz konkretne parlamentarne odluke.

Pejović: Skupština tokom 2025. usvojila 201 zakon, dvostruko više od prosjeka u posljednjih 10 godina

Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman saopštio je sinoć, gostujući na HRT-u, da je za zatvaranje mjerila u poglavlju 23 neophodno da Crna Gora sprovede u djelo sudske odluke u vezi sa oduzetom imovinom tivatskim porodicama, te da je sa crnogorske strane dobio obećanje da će izvršiti pritisak na katastarsku opštinu Mrčevac u Tivtu.
- Tu imam dobrih obećanja i vijesti. Ja mogu reći da imam sa kolegom Ibrahimovićem jako dobro saradnju, a i uopšte, uvijek sam imao sa svim vladama Crne Gore dobru saradnju. Mislim da smo na dobrom putu rješavanja otvorenih pitanja. To su Sporazum o odšteti logoraša, koji je spojen zapravo, vezan, uz promjenu imena bazena, nazvanog po Zoranu Gopčeviću, koji je nekada bio stražar zloglasnog logora Morinj. Tu postoje određena obećanja da bi se to ime bazena promijenilo - kazao je Grlić Radman.
I naravno, kako je dodao, oduzeta imovina čeka.
- Ona je vladavina prava - pravosuđe i temeljna prava. To se nalazi u 23. poglavlju. Znači, za zatvaranje mjerila restitucije treba se riješiti to pitanje - naglasio je on.
Dobio je, navodi, i obećanje.
- Da sada, skupa sa predstavnicima tih tivatskih porodica, Ministarstvo vanjskih poslova pošalje njihova imena i broj predmeta, kako bi oni sa svoje strane izvršili pritisak na katastarsku opštinu Mrčevac - poručio je hrvatski ministar.

Grlić Radman: Potrebno da Crna Gora primijeni sudske odluke u vezi sa oduzetom imovinom tivatskim porodicama

Službenici Stanice granične policije Ulcinj su privremeno oduzeli vozilo marke "BMW" slovačkih registarskih oznaka, za koje je provjerom utvrđeno da ga traži Kosovo.
Kako su naveli iz Uprave policije na mreži Iks (X), vozilom je upravljao državljanin Kosova A. K. On je kontrolisan na graničnom prelazu Sukobin.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpolicijacg%2Fstatus%2F2013913176631394771%3Fs%3D54&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Traži ga Kosovo: Privremeno oduzeto vozilo slovačkih registarskih tablica

Francuska je zatražila održavanje NATO vojne vježbe na Grenlandu i spremna je da tome doprinese, saopšteno je danas iz kabineta francuskog predsjednika Emanuela Makrona.
Kako prenosi Rojters, informacija o ovom zahtjevu dolazi u trenutku kada se očekuje dolazak američkog predsjednika Donalda Trampa u Davos, gdje se održava Svjetski ekonomski forum.&nbsp;
Očekuje se da će Tramp taj događaj iskoristiti kako bi pojačao pritisak za preuzimanje Grenlanda, uprkos stavovima Evrope.
Makron je prethodno u Daovosu rekao da Evropa neće popustiti pred nasilnicima, niti će biti zastrašena, dok je kritikovao Trampove prijetnje carinama ukoliko mu Evropa ne dozvoli da preuzme Grenland.&nbsp;
Lideri NATO-a upozorili su da bi Trampova strategija prema Grenlandu mogla uzdrmati Alijansu.
Tramp je temu Grenlanda povezao i sa nezadovoljstvom zbog toga što nije dobio Nobelovu nagradu za mir.

Tag: analena-berbok