Napredak u 18 pregovaračkih poglavlja važan je iskorak, ali vlast mora razumjeti da članstvo u Evropskoj uniji (EU) suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - ukazala je potpredsjednica Građanskog pokreta (GP) URA Ana Novaković Đurović.
Ona je kazala da je jasna politička poruka koja je u pozadini ovogodišnjeg Izvještaja Evropske komisije (EK) - da Brisel i dalje snažno podržava Crnu Goru da bude naredna članica EU.
Novaković Đurović je istakla da je napredak u 18 poglavlja važan iskorak. &nbsp;
- Ali vlast mora razumjeti da članstvo suštinski zavisi od rezultata u borbi protiv korupcije, vladavini prava i zaštiti ljudskih prava - navela je Novaković Đurović.&nbsp;
Zato je, kako je poručila, nedopustivo da u najvažnijim poglavljima 23 i 24 nije bilo ozbiljnog napretka.&nbsp;
- Izvještaj potvrđuje da IBAR zakoni nijesu donijeli očekivanu reformu - upravo ono na šta smo ukazivali u vrijeme njihovog donošenja - rekla je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je problem što Vlada i skupštinska većina koče primjenu sopstvenih zakona zbog, kako je navela, želje za partijskom kontrolom nad institucijama.
Naglasila je da je opozicija i tokom protekle godine pokazala kako izgleda odgovoran odnos prema državnom interesu - podržavala je ključne zakone i učestvovala u izbornoj reformi i imenovanjima.
GP URA je, kako je poručila, bio i ostaje partner na evropskom putu Crne Gore.
- Ali nijesmo i nećemo žmuriti na pogrešne odluke Vlade, loše zakone, netransparentan rad, nerealna obećanja i obmanjivanje građana. Sve ovo, na šta upozoravamo mjesecima, sada je jasno navedeno i u Izvještaju EK - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da će se u narednoj pregovaračkoj fazi mnogo više mjeriti konkretni rezultati, od usklađivanja zakona i donošenja strategija.&nbsp;
Zato je, kako je dodala Novaković Đurović, pred Crnom Gorom tek period koji će pokazati da li politička volja za reformama u ovoj Vladi postoji.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Novaković Đurović: U ključnim oblastima nema značajnog napretka

Najbrojnija Vlada, i kako za sebe često kažu ‘najveća parlamentarna većina’, pokazuje da njihova brojnost ne znači nikakav prosperitet za državu i građane, saopštila je potpredsjednica URE Ana Novaković-Đurović.
Ona napominje da je stabilnu vlast i većinu imao godinama i DPS, pa smo od 2018. bili zarobljena država i tapkali u mjestu, na putu ka EU.
- Reformska Vlada i većina pokazuje snagu kad treba izabrati sudije Ustavnog suda, donijeti anti-mafija zakon, imenovati viceguvernere Centralne banke, imenovati članove Agencije za audiovizuelne medijske usluge(AMU). Ali ova većina na svim ovim ispitima pada, jer se nijesu okupili da grade institucije, nego da ih partijski kontrolišu - poručuje Novaković-Đurović.
Novaković-Đurović ističe da ova Vlada ostaje upamćena kao najmanje transparentna, Vlada-rekorder u zaduživanju, ona koja je napravila deficit u fondu PIO preko 200 miliona eura, koja rasprodaje državnu imovinu, partijski kontroliše institucije, svađa nas sa susjedima, i nema snagu da zaustavi veličanje ratnih zločinaca.
- Zbog svega toga ovakvoj Vladi ne mogu pomoći kozmetičke rekonstrukcije, i zamjena jednog ili dva ministra drugim, dok god ostaju isti, pogrešni principi na kojima djeluje i dok je čine desničarski akteri koji rade suprotno interesima Crne Gore. Ako će da nastavi da djeluje na isti način, bez spremnosti da se napravi radikalan zaokret u načinu i kvalitetu rada, onda su sve rekonstrukcije zamagljivanje realnosti, na štetu građana i države - poručuje Novaković-Đurović.
Zaključuje da je umjesto zamjene imena i funkcija, građanima potrebna vlast koja će biti posvećena istinskim reformama, transparentnom radu, odgovornosti i jačanju institucija.

Novaković-Đurović: Ovakvoj Vladi ne pomažu kozmetičke rekonstrukcije, potreban je potpuni reset sistema

Usvajanje Prostorno-urbanističkog plana Podgorice na elektronskoj sjednici, zajedno sa drugim planskim dokumentima, nastavlja niz bahatog i besprizornog odnosa 44. Vlade prema najvažnijem resursu - prostoru - ocijenila je potpredsjednica Građanskog pokreta URA i bivša resorna ministarka Ana Novaković-Đurović pozivajući njenog nasljednika Slavena Radunovića da odgovori koji su ga razlozi hitnosti naveli da se PUP Podgorice usvaja na elektronskoj sjednici - tokom odmora.
Ovakav način donošenja odluka pokazuje, decidna je ona, samo jedno: prostor za korupciju.
- To potvrđuje i činjenica da Vlada, u slučaju projekta Velje brdo, ignoriše upozorenja institucija da takva gradnja može direktno ugroziti snabdijevanje Podgorice vodom sa Mareze - naglasila je Novaković-Đurović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvlada-za-oko-sat-usvojila-pup-podgorice-pljevalja-12-clanova-nije-glasalo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Ona je pobrojala što je 44. Vlada uradila prostoru Crne Gore samo u nekoliko mjeseci.
- Potpisala sporazum sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), prema kojem će investitori planirati naš prostor; uz grubo kršenje procedura donijela Prostorni plan Crne Gore i u njega uvrstila sporne i neutemeljene projekte, poput Vrljeg brda; ministar (Slaven) Radunović pozvao je građane i građanke Boke da se na referendumu izjasne da li Kotor treba da ostane na UNESCO listi svjetske kulturne baštine, implicirajući da je Vlada spremna, zbog svojih bahatih planova gradnje, da dovede u pitanje civilizacijsku vrijednost Boke; niz je nastavljen podlim gestom - iskorišćena je trenutna situacija, kada je fokus javnosti na požarima u Crnoj Gori, kako bi se donio štetni prostorni plan za Glavni grad - istakla je Novaković-Đurović.
Kaže i da ovi postupci u svega nekoliko mjeseci jasno pokazuju da nema slučajnosti već da je riječ o obrascu ponašanja vladajuće većine, kao što su kršenje zakona, ignorisanje struke i javnosti, te zloupotreba kriznih situacija sa ciljem uništavanja prostora u korist investitora.
- Da bi se prostor Crne Gore sačuvao, sa vlasti mora otići ova većina koja ga sistemski uništava - zaključila je Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: Radunović da kaže koji su razlozi hitnosti za usvajanje PUP-a Podgorice na elektronskoj sjednici tokom odmora

Poslanicima GP URA Ani Novaković Đurović i Filipu Adžiću konstatovane su u parlamentu ostavke na te funkcije.
Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće Zoran Mikić i Milena Vuković.
Takođe, predsjednik Skupštine Andrija Mandić konstovao je i ostavku poslanika koalicije "Za budućnost Crne Gore" Marka Kovačević koji obnaša dužnost predsjednika Opštine Nikšić.

Skupština konstatovala ostavke Kovačeviću, Adžiću i Novaković Đurović

Funkcioneri Građanskog pokreta URA Filip Adžić i Ana Novaković Đurović zvanično su podnijeli ostavke na poslaničke funkcije.
Oni su o tome obavijestili predsjednika Skupštine Andriju Mandića.
Kako je već saopšteno iz GP URA, prema ranijem dogovoru o rotaciji poslanika, u poslaničke klupe umjesto Adžića i Novaković Đurović sješće Zoran Mikić i Milena Vuković.

Adžić i Novaković Đurović zvanično podnijeli ostavke na poslanička mjesta

Poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović konstatovala je da je Vlada Crne Gore prijedlog Prostornog plana usvojila bez odluke Agencije za zaštitu životne sredine, odnosno o uticaju na životnu sredinu. - Postavlja se pitanje kako mi uopšte razmatramo ovaj dokument? - ukazala je ona. Dodala je i da govore i Prostornom planu bez važnog zakona - o poljoprivrednom zemljištu. Nedostaje, prema njenom mišljenju, još jedan ključni dokument: struktura našeg šumskog bogatstva. - Kako možemo planirati drvopreradu, peleta, izgradnju namještaja... To je priča radi priče, floskule i fraze koje slušamo duži period. Ta struktura šumskog bogatstva će dati sliku da li ga imamo dovoljno za proizvodnju namještaja, možda baš moramo da prodajemo sirovo drvo. Sa tim polemišemo u javnosti a nemamo ključni dokument koji nam o tome govori. To su ključne odredbe za početak izrade ovakvog dokumenta - navela je Despotović. Pita i što se planira na Sinjajevini. - Je li to valorizacija u smislu ruralnog turizma, agroturizma... To nijesam čula? - dodala je ona. Despotović je ukazala i da se na javnoj raspravi o ovom planu nije bilo pomena Veljeg brda. - Ali ono se nalazi u dokumentu. Iz tog razloga mislim da je trebalo da imamo novu javnu raspravu. Vi ćete nekome na sjeveru da onemogućite da gradi objekat na svojoj parceli, a na Veljem brdu ćete da napravite 40.000 stanova i onda ćete da kažete - zašto ljudi sa sjevera dolaze na jug? - istakla je poslanica DPS-a. <h2>Sporazum sa UAE ima primat</h2> Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović ukazala je, tokom rasprave o Prijedlogu Prostornog plana Crne Gore na Odboru za turizam poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, da ovaj dokument nije isključen iz Sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i Vlada određeni dio proglasi javnim interesom, te da onda neće važiti ni planska dokumenta niti on. - Ono što je najvažnije je što su parlamentarna većina i Vlada glasali za sporazum sa UAE u kome se planska dokumenta podređuju investitoru i koji podrazumijeva da kad se nešto naziva javnim interesom na tom predjelu raditi bez obzira na planska dokumenta. Prostorni plan nažalost iz tog sporazuma nije isključen nego je nevažan i nebitan ako entitet iz UAE i naša Vlada određeni predio proglasi javnim interesom, neće važiti ni zakon ni planska dokumenta, a ni ovaj Prostorni plan - istakla je ona. Ona je rekla da se u hronologiji krije dosta toga - suštinski odnos ove Vlade i prema prostoru i prema Prostornom planu.&nbsp; - 43. Vlada je utvrdila Nacrt Prostornog plana. Krajem oktobra je formirana ova Vlada i tri mjeseca Nacrt sa programom javne rasprave stoji u fioci. Mislim da 44. Vlada onda mijenja pristup i da će odustati od Nacrta, ali onda na raspravu ide taj identični Nacrt. Dakle potrošeno vrijeme. Samo donošenje plana čekamo godinama. Završena je javna rasprava u aprilu prošle godine i danas u junu 2025. godine imamo prijedlog Prostornog plana za godinu i dva mjeseca u nekom smislu ideja i strateških opredjelenja ovdje nema novina. Moram reći da sam očekivala od ove Vlade i njihove najave i u sektoru energetike neke novine i inovacija i tehnologija. Tamo gdje se intervenisalo u tekstu se uradilo tako da se ode nekoliko koraka unazad. Mislim na političke odluke Vlade u ovojm prijedlogu - ocijenila je Novaković-Đurović.&nbsp; Jako je, kaže, ljuta jer će sav trud ovoj Vladi u strateškom smislu biti nebitan jer će u skladu sa Sporazumom sa UAE odlučivati što je javni interes. - Prostorni plan nigdje nije isključen, nigdje u Sporazumu ne piše "u skladu sa Prostornim planom Crne Gore". To sam govorila i na plenumu i molila da se sačeka Prostorni plan pa da onda donosimo Međuvladine sporazume, ali vi ste odlučili - dodala je ona. <h2>Ako nema izvještaja o procjeni uticaja na životnu sredinu - onda je plan nezakonit</h2> Osim ovog konkretnog postupka kazala je i da u dokumentaciji ne vidi izvještaj o procjeni uticaja na životnu sredinu. - Molim Vas da mi odgovorite ima li ga jer ako nema to je još jedan razlog da dovedemo u pitanje ovaj dokument. Ako nema - onda se Prostorni plan planira donijeti suprotno zakonu. Nemam informaciju i očekujem da mi kažete - poručila je Novaković-Đurović rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ona je pitala i po kojem osnovu se Velje brdo pominje u Prostornom planu - osim po tome što je Vlada odlučila da ga radi bez biilo kakve analize i prethodnog postojanja u PUP-u Podgorica i bilo kakvog infrastruktunog preduslova. - Znate li koliko takvih ideja Vlada već ima i koliko ih postoji u etru ali se ne mogu naći u Prostornom planu? Zašto se baš Velje brdo nalazi u Prostornom planu? Je li mu mjesto u ovom dokumentu i na osnovu čega? - pitala je ona. <h2>Radunović došao da kaže da neće biti tu</h2>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250624100632_d1243bd393458e29c275cdc1f6dec9538b0a230bf804b7543187d944134d7df2" data-rendition-name="original" width="1043" height="492" loading="lazy" alt="Slaven Radunović"> <figcaption>Slaven Radunović - stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović najavio je na samom početku zasijedanja Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, na čijem dnevnom redu je Prostoni plan Crne Gore koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, da će u 11 sati morati da ide jer tada mora da prezentuje dokumenta i više zakona o komisiji Vlade. To je i učinio. Na njegovu najavu je reagovala poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković-Đurović konstatujući je zbog važnosti ovog dokumenta sve druge obaveze trebalo da sačekaju. - Sve što su bile Vaše druge obaveze je trebalo da sačeka jer se ovo dešava jednom u nekoliko godina i decenija, tako da ne mogu da prihvatim argumentaciju koji god da je zakon u pitanju, mislim da ste mogli obezbijediti zamjenu na Vladi - podvukla je ona dodajući da smatra potpuno neodgovornim njegov potez da jedinu priliiku da na matičnom odboru raspravlja o ovom važnom dokumentu poređuje obavezama koje je mogao da organizuje na drugačiji način. Na Vladi se, kako je ukazala, organizuju Vocap sjednice za najvažnija dokumenta.&nbsp; - Moja obaveza je da kažem da će značajn broj pitanja i komentara biti upućen Vama. S obzirom na to da je ministar najavio da neće biti tu: moje pitanje je da li ćete biti sve vrijeme na plenumu jer je značajan broj pitanja koje je imam, a koja se odnose na Vas i Vaše politički strateške odluke. Znam da tim prati instrukcije Vlade i resornog ministra - rekla je Novaković-Đurović. <h2>Jovanović: Nijesu tačni komentari o građevinskim područjima u ovom dokumentu koja se tiču Velike plaže, Buljarice...</h2> Državna sekretarka u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine i rukovoditeljka izrade Prostornog plana Svetlana Jovanović kazala je da nijesu tačni komentari u javnosti da se planiraju neka građevinska područja koja se tiču Velike plaže, Buljarice...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250624100656_7681f46997fa134a6a2844bfb8a35c63d7dbb898e2c659e2c5db7a230012737b" data-rendition-name="original" width="1041" height="527" loading="lazy" alt="Radunović i Jovanović"> <figcaption>Radunović i Jovanović, stop-kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - Komentari da ovaj plan planira neka građevinska područja Velika plaža, Buljarica i slično - to nije tačno. Plan se bavi opštom namjenom površina gdje su samo prikazane zone nekih generalnih urbanističkih razrada. Iz prethodne planske dokumentacije taj nivo razrade i detaljno određivanje građevinskih područja će raditi planovi nižeg reda - prostorni planovi opština i niža planska dokumentacija - rekla je ona. Sve opštine bi, ističe ona, u narednih dvadesetak mjeseci trebalo da dobiju svoje prostorno urbanističke planove.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250624110612_11a695fee01fa4e1ec2203b92e04654bfb3daf25799c6cc6592adff8e6d308bd" data-rendition-name="original" width="1046" height="557" loading="lazy" alt="Odbor za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje"> <figcaption>Stop kadar(Photo: Skupština Crne Gore/Jutjub)</figcaption> </figure>  - I da konačno dobijemo neki sinhronizovan paralelan sistem u planiranju prostora. U prethodnom periodu je problem da su se radili u različitom periodu i što su neusaglašeni i u pristupu i prikazu - rekla je ona. Ne bi mogla, kaže, da radi na ovom planu da nije optimista. - Jeste vjerovatno preambiciozan, ali mislim da ćemo svi u timu biti zadovoljni ako se bar 70 odsto svega ovoga u planskom periodu bude realizovalo - rekla je Jovanović. <h2>Huter: Na osnovu čega predviđate da ćemo za 15 godina imati 680.000 stanovnika?</h2> Poslanik DPS-a Oskar Huter je podvukao da je transparentnost uslov za konsenzus oko ovakvog dokumenta. - Ukoliko primjedbe vidite kao vid političke borbe, to nije razlog da druge institucije i akteri ne budu uključeni, a brojne primjedbe stižu - poručio je Huer rukovoditeljki izrade Prostornog plana Svetlani Jovanović. Ocijenio je da je u njenom izlaganju bilo puno opštih mjesta. - Svi mi imamo najbolje želje i očekivanja. Na tome ste bazirali svoj optimizam, ali je pitanje može li se on vezati za određene informacije, npr da ćemo do 2040. imati 680.000 stanovnika - rekao je on. Pitao je na osnovu čega je to procijenjeno, te jesu li podaci iz plana i popisa usklađeni. - Ugledne međunarodne institucije su upozorile da bi Crna Gora za nekoliko decenija zapravo mogla imati znatno manje stanovnika u odnosu na ove procjene - rekao je on. Ustvrdio je i da podaci sa terena govore i da broj osnovaca pada. - Najnoviji je pad sa 75.000 danas imamo 69.000 - dodao je on. I on je pitao je li sačinjen izvještaj o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu. - Jesmo li dobili saglasnosti Agencije? Dokument koji je bio preduslov da danas razgovaramo o ovoj temi? Je li 14 dana dovoljno da se pristupi analitično i valjano? - pitao je Huter. <h2>Obradović: Bitno što je Komarnica alternativa</h2> Vaso Obradović iz koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG) smatra da je plan kao cjelina zadovoljavajući dokument. - Bitno je što je ostavljena Komarnica kao alternativa jer se nalazimo pred izazovom: usljed uslova koji se nameću ulaskom u EU, moramo ići ka gašenju tradicionalnih izvora energije, kao što je TE Pljevlja. I u tom slučaju bismo dobili nestabilnu elektroenergetsku mrežu - rekao je on. <h2>Bojović: Dobro je što je brza cesta BP - Pljevlja među prioritetima</h2> Vladislav Bojović iz Demokratske narodne partije (DNP) pozdravio je ideju o gradnji brze saobraćajnice Bijelo Polje - Pljevlja, koja je predviđena planom. - Drago mi je i što je ova brza saobraćajnica prioritet, ali i što je u planu ostavljena mogućnost gasifikacije - rekao je on. <h2>Sjutra u Skupštini</h2> O Prostornom planu koji je Vlada poslala Skupštini na usvajanje, a koji daje zeleno svjetlo za betoniranje Buljarice, Komarnice, Velike plaže, Ćemovskog polja i drugih područja previđenih za najviši nivo zaštite, nakon današnje rasprave na matičnom odboru, naći će se već sjutra na dnevnom redu Skupštine. Da Prostorni plan Crne Gore do 2040. (PPCG) koji je Vlada utvrdila na sjednici 12. juna otvara vrata masovnoj urbanizaciji područja u kojima &nbsp;do sada nije bila dozvoljena gradnja, prije četiri dana je objavio i Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), uz napomenu da je u ovom slučaju posebno je kritičan prostoru Buljarice na koji su davno investitori bacili oko.&nbsp; Ukoliko se Plan usvoji, prema pisanju tog medija, to će biti uz kršenje zakona jer nije sačinjen Izvještaj o Strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu, a &nbsp;izmjene u Planu nijesu usvojene uz javnu raspravu. Stručnjaci tvrde da je prilikom donošenja PPCG prekršeno više zakona, te da je taj najvažniji dokument nakon Ustava preopširan i bez vizije održivog razvoja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.625%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbuljarici-beton-komarnici-potop-odbor-danas-raspravlja-o-prostornom-planu-sjutra-na-dnevnom-redu-skupstine&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Anja Ivanović

Novaković-Đurović: Prostorni plan iz Sporazuma sa UAE nije isključen nego je nebitan ako se neki predio proglasi javnim interesom; Despotović: Nema ni procjene uticaja na životnu sredinu

Poslanica Građanskog pokreta URA i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Ana Novaković-Đurović saopštila je da će URA podržati samo suštinsku izbornu reformu, a ne kozmetičke izmjene pojedinih zakona.
- Zato ću se prilikom izmjena zakona, između ostalog, zalagati za otvorene liste, povećanje kvota za žene na 40 odsto, profesionalizaciju Državne izborne komisije(DIK) i opštinske izborne komisije(OIK) - poručuje Novaković Đurović.
Ona dodaje da i najbolja zakonska rješenja će biti uzaludna ako institucije koje će ih primjenjivati ostanu politizovane, što je, kako kaže, do sada namjera ove parlamentarne većine.
- U ovoj trci sa vremenom, da se do kraja godine završi izborna reforma, ne bi smjelo da se desi isto što i sa IBAR zakonima. Zakoni su izglasani, dobijen je pozitivan IBAR, i sad moramo da ih mijenjamo jer su bili lošeg kvaliteta, na šta smo mi iz URE upozoravali. Otvorena podrška EU izbornoj reformi u Crnoj Gori treba da bude osnova da ozbiljno iskoračimo u ovoj oblasti, a ne da jurimo štrikove iz EU agende, bez stvarne promjene i reforme - zaključila Novaković-Đurović.

Novaković-Đurović: URA će tražiti otvorene liste, povećanje kvota za žene, depolitizaciju DIK-a i OIK-a

Politička volja je ključna da bi izborna reforma bila uspješna, otvorene izborne liste potrebne su Crnoj Gori saglasni su predstavnici vlasti i opozicije, a osnov reforme lokalne samouprave je dobar izborni sistem, koji treba da obezbijedi legalitet i legitimitet institucija.
To su ocjene sa panela „Kako pokrenuti izbornu reformu?“ i „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ u okviru konferencije „Izborna reforma u Crnoj Gori: Kako učiniti izborni proces funkcionalnim?, koju je organizovao Centar za monitoring i istraživanje (CeMI) uz podršku Britanske ambasade Podgorica.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Vasilije Čarapić, smatra da je Sporazum o deblokadi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu jako važan za društveno-politički trenutak.
- On vraća opoziciju u Parlament što je priželjkivala cijela parlamentarna većina. Uvjeren sam da će ovo normalizovati političke prilike u zemlji, da nećemo imati nikakvih daljih posljedica bojkota i da će Odbor za izbornu reformu nastaviti rad tamo gdje je stao, a to je prije svega Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, ali i rad na drugim zakonima - rekao je Čarapić.
Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, kako smatra, može da obradi mnogo važna pitanja, ali važno je da se svi dogovore oko modela za koji će smatrati da je najbolji.
- Najbolje je kad imamo konsenzus i volju da ono što smo sami dogovorili konkretno i sprovedemo. Partijski interesi i dnevna politika treba da budu izmješteni iz rada Odbora, jer je to bitan preduslov za njegov uspjeh - vjeruje Čarapić.
Kada je riječ o otvorenim listama, smatra da treba napraviti hrabar iskorak.
- Ako političke partije ne mogu da nađu zajednički jezik oko otvorenih lista treba otvoriti referendum i pitati građane da li su za otvorene liste -rekao je Čarapić.
Kopredsjednik Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rakočević, vjeruje de je jako važno u narednom periodu staviti fokus na sva pitanja koja Crnu Goru približavaju Evropskoj uniji i koja crnogorsko društvo demokratizuju i emancipuju od nazadnih politika.
- Potpisivanje Sporazuma bi trebalo da bude dobra vijest za građane Crne Gore, kao i povratak opozicije i užurban i dinamičan rad i na reformi izbornog zakonodavstva, ali dobijamo poruke iz vlasti da ih taj Sporazum ne obavezuje. To mora zabrinuti, ali moramo i da znamo da u Odboru za izborno zakonodavstvo i u Parlamentu imamo ozbiljnu kvalifikovanu većinu onih koji se djelima i u retorici predstavljaju kao evropski činioci -ukazao je Rakočević.
Prva stvar koja će biti urađena kada Odbor ponovo počne sa radom je, kako je kazao, provjeriti da li su svi tehnički aspekti Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja riješeni i staviti Zakon na usvajanje.
- Nakon toga ćemo obratiti pažnju na sveobuhvatnu izbornu reformu i tretirati ostale izborne zakone, poput Zakona o izboru odbornika i poslanika, istovremeno. Treba tražiti od eksperata Evropske komisije mišljenje o svim pratećim aspektima i na izbornu reformu naslonjenih djelova sistema, da bi dobili putokaz i obavezu na koji način tretirati izbornu reformu - mišljenje je Rakočevića.
Istakao je da je politička volja ključna da bi izborna reforma uspjela.
Rakočević smatra da su otvorene liste potrebne Crnoj Gori.
Članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Ana Novaković Đurović, vjeruje da zaustavljanje rada u Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu nije bila nikakva ciljna strategija opozicije, već posljedica djelovanja parlamentarne većine.
- Sporazum nas ne obavezuje, jer ga mi nismo potpisali, ali je i činjenica da je potpisivanjem ovog Sporazuma većina prihvatila medijaciju Venecijanske komisije, dakle rješevanje problema oko ustavne i skupštinske krize, što pozdravljamo. Nakon što je potvrđeno da je došlo do preuzimanja nadležnosti Ustavnog suda i nakon što je odbranjeno gaženje ustava, URA će biti na svim mjestima, koja su važna za dalji proces evropskih integracija i reforme našeg društva - kazala je Novaković Đurović.
Naglasila je da je reforma izbornog zakonodavstva reforma institucija i odluka da se odustaje od politizovanih institucija.
Novaković - Đurović vjeruje da nije samo važno štrikirati preporuke, već se vratiti suštinskim pitanjima, a to su „kakav izborni sistem želimo, kakve institucije želimo, možemo li stvarno da vratimo povjerenje građana u političke subjekte i naše institucije“.
Prema njenim riječima, izborno zakonodavstvo nije problem Šavnika, već je to politika i nerad institucija.
- Je li moglo da se riješi političkim dogovorom, jeste. Ali nije! Tamo gdje nemamo zakonska rješenja tu je pitanje najvećeg stepena političke odgovornosti i dogovora - rekla je Novaković - Đurović.
Člana Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, Nikola Rovčanin, raduje činjenica da će opozicija da se vrati u parlamentarni život.
- Izborna reforma je test zrelosti i sposobnosti političkih elita da kroz dijalog dođu do konsenzusa u vezi sa pitanjima koja nadilaze jedan mandat Vlade, ili Skupštine. Izborna reforma je pokazatelj sposobnosti cjelokupnog crnogorskog društva da donosi rješenja od opšteg interesa i zanemari partikularne interese - jasan je Rovčanin.
Nada se da više neće biti zastoja u radu Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu, da će postojati napor da se prevaziđu sve dnevno-političke razmirice.
- Važno je da uvažimo preporuke međunarodnih partnera, ali moramo da se držimo našeg izbornog iskustva. Crna Gora je izuzetno bogata različitim izbornim iskustvima, naročito u dijelu izbornih manipulacija, koje su obilježile politički život u prethodnim decenijama i treba da pripremimo odgovor na sve to - poručio je Rovčanin.
Smatra da su izbori u jednom danu najbolje moguće rješenje iz svih uglova i aspekata.
- Smatram da od otvorenih lista nema ništa bolje u onim društvima, koja imaju nultu ili nisku stopu organizovanog kriminala i korupcije, ali isto tako smatram da nema ništa gore u društvima koja imaju povećanu stopu organizovanog kriminala i korupcije. Trenutno se Crna Gora bori sa ovim društvenim pošastima - rekao je Rovčanin.
Na panelu „Lokalni izbori i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi“ v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu u Ministarstvu javne uprave, Nina Blažić, kazala je da je sistem lokalne samouprave u Crnoj Gori centralizovan i da se ona smatra jednom od najcentralizovanijih država u regionu.
- Crnogorske opštine vrše veoma uzak broj nadležnosti. Sa jedne strane imamo problem kontinuirane centralizacije sistema, a sa druge strane analiza je pokazala da postoje velike razlike između jedinica lokalne samouprave u Crnoj Gori - rekla je Blažić.
Ukazala je da je proces decentralizacije vrlo kompleksan da je u pitanju ozbiljna reforma koja neće targetrati samo lokalne samuprave, već i državnu upravu.
- Naša intencija je da decentralizaciju kreiramo na način da odgovara potrebama Crne Gore i sadašnjem trenutku. Naš cilj je bio da predložimo asimetričnu decentralizaciju, koja će podrazumijevati uvođenje gradova, kao jedinica lokalne samouprave, pri čemu će status grada dobiti jedinice lokalne samouprave, koje ispune određene kriterijume - objasnila je Blažić.
Prema njenim riječima neposredan izbor predsjednika opština bi doveo do veće odgovornosti predsjednika prema viziji koju predstavi biračima.
- Lokalni izbori u jednom danu trebalo bi da doprinesu afirmaciji lokalnih tema. Lokalni izbori u svakoj opštini su priča za sebe. Lokalni izbori ne treba da budu zaokupljeni temama koje se tiču nacionalne politike -sigurna je Blažić.
Dekan Fakulteta za državne i evropske studije i član Građanskog savjeta, prof. dr Đorđije Blažić, poručio je da je partitokratija kancer crnogorske države i crnogorskih institucija.
- Dok ne riješimo pitanje izbornog sistema ne možemo da govorimo o državi, o vladavini prava, ni o bilo čemu drugome. Izbori su za mene kao građanina i pravnika najmanje važna stvar zato što nisu suština priče. Suština priče je legitimitet i legalitet institucija, koje Crna Gora nema, jer nema izborni sistem koji treba da ima. Kroz izborni sistem treba da se obezbjeđuje legalitet i legitimitet institucija - smatra Blažić.
Šansa je da se krene u proces i da se, kako je rekao, prvo ustabili država, da se ustabile legitimne i legalne institucije, jer „to je pretpostavka svega ostalog“.
- Osnov reforme lokalne samouprave je izborni sistem - poruka je Blažića.
Da bi izbori u jednom danu mogli da funkcionišu potrebno je, kako je rekao, da postoji potpuno definisan ustavan sistem.
- Organi koji sprovode izbore moraju da se usaglase. Ne može apriori, sistemski da državni organi ulaze i zadiru u nadležnost jedinica lokalne samouprave, osim u situacijama kada je to isključivo propisano zakonom i kada priroda te pravne stvari dozvoljava i zahtjeva neposredno interevenciju državnog organa. Državni organi imaju svoje poslove, lokalni organi imaju svoje poslove - jasan je Blažić.

Otvorene izborne liste potrebne Crnoj Gori saglasni predstavnici vlasti i opozicije

Parlamentarna većina pokazala je da ne želi nikakav dijalog sa opozicijom, bez kojeg je nemoguć rad na izbornoj reformi, saopštila je poslanica Građanskog pokreta URA, Ana Novaković Đurović i dodala da vlast nema političku volju za sprovođenje te reforme.
Novaković Đurović je navela da je prijedlog da Venecijanska komisija bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
Novaković Đurović je u intervjuu agenciji MINA kazala da su mjere udaljenja opozicije sa sjednica plenuma do kraja „ogolile“ karakter parlamentarne većine, koja je, prema njenim riječima, samo deklarativno najavljivala dijalog i želju da se kroz razgovor i dogovor riješi parlamentarna kriza.
Ona je ponovila da je parlamentarna većina proizvela tu krizu, preuzimanjem nadležnosti Ustavnog suda.
- Izricanjem mjera ogoljen je karakter parlamentarne većine i vlasti i on je autoritaran, to je vlast koja apsolutno ne želi ni dogovor, ni razgovor. To se direktno odnosi i na Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje nema napretka i nemoguće je ostvariti rezultate bez dijaloga i konsenzusa - navela je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, znajući to i uz upozorenja da opozicija neće učestvovati u radu Odbora, parlamentarna većina na čelu sa predsjednikom Skupštine Andrijom Mandićem ipak odlučila da isključi opoziciju iz parlamentarnog života, za sada mjerom udaljenja.
- Nema dileme ko ima odgovornost, ona je na parlamentarnoj većini koja bi, da želi suštinski izbornu reformu i da je svjesna značaja tog procesa, i te kako vodila o tome računa prije nego su izrečene mjere - istakla je Novaković Đurović.
Ona je podsjetila da su na Kolegijumu, uoči izricanja mjera udaljenja, iz opozicije došli sa namjerom da razgovaraju i da se dijalogom riješi parlamentarna kriza.
- Vidjeli ste šta je bio odgovor vlasti. Njihovo razumijevanje demokratije je - ponudili smo sporozum, ili ćete ga prihvatiti u potpunosti, ili ćete biti udaljeni iz Skupštine. To je karakter ove vlasti - rekla je Novaković Đurović.
Prema njenim riječima, parlamentarna većina nije bila sposobna da riješi problem sa opozicijom i restriktivnim mjerama je pokazala da je to jedini način kako razumiju demokratiju.
Upitana da li postoji politička volja za reformu izbornog zakonodavstva, Novaković Đurović je podsjetila da su iz URA-e i prije početka rada Odbora rekli da će biti u tom skupštinskom tijelu, dok god smatraju da suštinski postoji politička volja i prostor za dogovor između vlasti i opozicije.
- I prilično smo aktivno učestvovali u radu Odbora, što se ne može reći za sve predstavnike vlasti, jer su oni i u početku, nekoliko mjeseci, pokazali da i nijesu u stanju da operativno i funkcionalno vode Odbor - navela je Novaković Đurović.
Ona je upitala kako je moguće da većina govori o želji da se sprovede izborna reforma, a paralelno sa tim isključuju opoziciju sa sjednica parlamenta i poručuju da je opozicija antievropska.
- Sa tom antievropskom opozicijom, kako oni kažu, treba da pravite dogovor oko izborne reforme - navela je Novaković Đurović.
Kako je kazala, parlamentarna većina optužuje opoziciju da opstruira reforme i koči evropski put, isključuje je sa sjednica parlamenta, a navodno želi izbornu reformu, proces koji se nikako ne može sprovesti, osim na bazi konsenzusa i dijaloga sa opozicijom.
- Zato ja danas ne vidim političku volju vlasti, a opozicije vidim, da se sprovede izborna reforma, jer da je ima, onda bi parlamentarna kriza bila riješena na drugačiji način i vlast bi pokazala da želi dogovor sa opozicijom - rekla je Novaković Đurović.
Ona je ukazala da je dvotrećinska većina u parlamentu potrebna za izmjenu niza zakona u okviru izborne reforme i da je neophodan kompromis vlasti i opozicije.
Upitana da prokomentariše najavu kopredsjedavajućeg Odbora Vasilija Čarapića da će Pokret Evropa sad (PES) tražiti drugi model funkcionisanja tog skupštinskog tijela ukoliko opozicija ne prestane sa bojkotom, Novaković Đurović je odgovorila da ne zna o kom modelu Čarapić govori.
- Poručila bih mu da proces izborne reforme i rad Odbora za sveobuhatnu izbornu reformu ne može privatizovati - istakla je Novaković Đurović.
Ona je rekla da bi se i taj eventualno drugi model morao dogovarati sa opozicijom.
- Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu ne pripada PES-u, parlamentarnoj većini, činimo ga svi, iz vlasti i opozicije, sa željom da se kompletna izborna reforma sprovede na pravi način, i to je jedino tako moguće - naglasila je Novaković Đurović. 
 
Kako je navela, svako unilateralno djelovanje jednog političkog subjekta ili parlamentarne većine neće dovesti do reforme izbornog zakonodavstva.
Upitana kada će prestati da bojkotuju rad Odbora za izbornu reformu, Novaković Đurović je kazala da će u narednim danima, kada ističe mjera udaljenja sa plenuma, URA razmotriti svoje djelovanje u odnosu na parlament i to skupštinsko tijelo.
Odluku će, kako je rekla, donijeti na bazi onoga što je aktuelna situacija i što su bili prethodni potezi parlamentarne većine.
- Imamo jednu novu realnost, većina je pokazala da ne želi dijalog. Mi gubimo adresu kojoj bi podnosili neku vrstu novih zahtjeva i predloga za dogovor - dodala je Novaković Đurović.
Govoreći o tome kako Evropska unija (EU) i zapadni partneri gledaju na blokadu Odbora, ona je kazala da je sigurna da evropski partneri podržavaju da se do dogovora, u vezi sa tom reformom, dođe dijalogom i konsenzusom između vlasti i opozicije.
Novaković Đurović je rekla da napredak u prethodnoj godini na evropskom putu ne bi bio moguć da opozicija nije potvrdila u parlamentu apsolutnu posvećenost tom putu.
Ona je podsjetila da su zatvorena tri poglavlja, umjesto četiri, za šta je, prema njenim riječima, jedini krivac parlamentarna većina.
Na pitanje da li će opozicija nastaviti da blokira rad Skupštine, Novaković Đurović je odgovorila da će GP URA uskoro donijeti odluku, na bazi novih okolnosti i dosadašnjeg ponašanja vlasti.
- Što se tiče vlasti, parlamentarne većine i njihovih poteza, ova parlamentarna većina jednostavno ne razumije demokratiju. Za njih je demokratija samo ko ima veći broj ruku u parlamentu - istakla je Novaković Đurović.
Ona smatra da se u Crnoj Gori danas na neki način živi „tiranija većine“.
- Demokratija je da se drugačiji glasovi čuju u parlamentu, demokratija je vladavina prava, a ne kad preuzmete nadležnosti Ustavnog suda, kao skupštinski Odbor - rekla je Novaković Đurović.
Ona je, govoreći o vanrednim sjednicama zakazanim za 20. i 21. februar, kazala da se u prethodnih mjesec i po slušalo da je parlamentarna većina bila zabrinuta samo za budžet.
Novaković Đurović je navela da je opozicija htjela da se dogovara da se održi sjednica oko budžeta, a onda da se parlamentarna kriza paralelno rješava, pa i uz medijaciju Venecijanske komisije (VK).
- Nijesu željeli to da čuju, nego su nas udaljili sa sjednice i usvojili budžet, bez rasprave sa opozicijom - istakla je Novaković Đurović.
Zakazane su nove sjednice i to, prema njenoj ocjeni, pokazuje da nije bilo riječi samo o budžetu.
- Nego je želja da se, dok nema opozicije, očigledno donose i neki drugi važni zakoni, pa između ostalog i ove odluke oko anketnog odbora za istrage politički motivisanih ubistava - rekla je Novaković Đurović.
Ona je navela da parlamentarna većina potvrđuje da nije sposobna da bezbjednosni sektor i druge segmente stavi u punu funkciju i istraži ta ubistva, već mora da formira anketni odbor.
- Prvi put anketni odbor, koji postoji kao institut u rukama opozicije, sada formira vlast da bi se, prema mom mišljenju, isključivo služila političkim marketingom i sjednicama u parlamentu dizala neku tenziju i pokazivala navodnu volju da se riješe politički motivisana ubistva - dodala je Novaković Đurović.
Ona je navela da je ta tema vrlo važna i da URA podržava da sva politički motivisana ubistva u Crnoj Gori budu istražena, ali da se mora omogućiti institucijama da to čine.
- Da ih učinimo profesionalnim i nezavisnim, a ne da na njih politički utičemo kao što radi dvojac Mandić – Spajić. I to je put da se rješavaju i ova ubistva i drugi problemi sa korupcijom i organizovanim kriminalom, a ne da formirate anketni odbor u Skupštini - navela je Novaković Đurović.
Upitana da li očekuje da će većina i opozicija nastaviti dijalog oko situacije u Skupštini, ona je kazala da je to jedino logično, ali da je to pitanje za Mandića i premijera Milojka Spajića.
Novaković Đurović je navela da je predlog da VK bude neka vrsta medijatora u rješavanju krize sada „van stola“, jer su sporazumi oko kojih je trebalo da postignu dogovor „pocijepani“ od Mandića i parlamentarne većine kada su opoziciji izrečene mjere udaljenja.
- Jedino logično je da parlamentarna većina, ako stvarno želi dijalog, pa i ako želi reformu izbornog zakonodavstva, pokaže da je spremna i da razumije da sa opozicijom mora da razgovara - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Prijedlog da VK bude medijator sada van stola jer su Mandić i većina "pocijepali" sporazume

Iako se očekivalo da se kraj godine završi u konstruktivnijem tonu, kada imate ovakvo djelovanje parlamentarne većine, nemoguće je tolerisati ono što je, po našem dubokom uvjerenju, direktan prst u oko pravnom poretku, vladavini prava i urušavanju Ustavnog suda, kazala je za RTV Nikšić poslanica GP URA Ana Novaković Đurović.
Ona je u emisiji "Kontakt" poručila da ukoliko se zahtjevi opozicije ne ispune – nastaviće da se ponašaju na isti način kao i do sada, odnosno od trenutka kad je Usavni odbor donio „neusatvnu odluku“.
- Ustavni odbor, odnosno dio parlamentarne većine, jer su se manjinske partije ogradile od odluke, prekršio je Ustav jer je samo Ustavni sud taj koji može donijeti odluku o prestanku funkcije sudijama. Parlamentarna većina u Ustavnom odboru je odlučila da preuzme funkciju i nadležnost Ustavnog suda, samo zato što imaju većinu u odboru. Mi smo jasno rekli da nećemo davati legitimitet procesima u Skupštini, necemo omogućavati održavanje sjednica dok god parlamentarna većina ovu odluku ne povuče i ne vrati stanje u pređašnje. Tek onda možemo razgovarati o nekom rješenju - navodi Novaković Đurović.
Opozicija, kako kaže, zahtijeva poništenje neustavne odluke Ustavnog odbora.
- Kao i potpisivanje sporazuma vlasti i opozicije koji bi garantovao da do izmjene Ustava i zakon o dvojnom državljanstvu neće doći bez apsolutnog konsenzusa zatim, obnavljanje rada Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu i posvećenost ispunjenju obaveza iz poglavlja 23 i 24 - ističe Novaković Đurović.
Ona smatra da je postojala iskrena želja premijera Milojka Spajića za kompromisom i rješenjem to bi uradio dok je trajala sjednica Ustavnog odbora, jer je kako kaže, „bilo jasno da će, biti tenzična“.
- Mogao je u tom trenutku da je prekine i predloži rješenje kada su te pravne radnje vrlo diskutabile i teške. Oni koji su izazavali ovu krizu, a to je parlametarna većina imaju obavezu i da je riješe. Opozicija je jedinstvena u zahtjevu da se poništi donesena odluka, a potom da razgovaramo o nizu zahtjeva ukoliko je parlamentarna većina spreman da stavi potpus na ono što su suštinski važne stvari za vladavinu prava i pravni poredak u Crnoj Gori - kaže Novaković Đurović.
Odgovarajući na pitanje da li se donesena odluka može „poništiti“ poručuje.
- Pravnici mogu dati jasan odgovor, a postoji mogućnost da se to desi i na sjednici Ustavnog suda. Da postoji jasna volja parlametarne većine i nadležne institucije, nemam dilemu da bi postojao pravni mehanizam. Međutim, predsjednici Vlade i Skupštine su predvodnici u narušavaju ustavnog poretka Crne Gore. Ukoliko se zahtjevi ne ispune- opozicija će se ponašati na isti način kao i do sada, odnosno od trenutka kad je Usavni odbor donio neusatvnu odluku - zaključila je Novaković Đurović.

Novaković Đurović: Nećemo dozvoliti održavanje sjednica dok se ne povuče odluka Ustavnog odbora

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: ana-novakovic-durovic