Predsjednica parlamenta Ana Brnabić najavila je da će sjutra, 26. novembra, vlasti podnijeti amandman na Predlog zakona o budžetu za 2026. godinu, koji otvara mogućnost da Srbija preuzme vlasništvo nad Naftnom industrijom Srbije (NIS).
- Mi ćemo sjutra da završimo raspravu po listi. Sjutra i preksjutra da pređemo amandmane i vidjećete da će, poslije razgovora koje je (predsjednik Aleksandar) Vučić imao sa raznim stranama, jedan od amandmana koji će biti podnijet biti i onaj koji će predvidjeti okolnost da mi u jednom trenutku preuzmemo NIS- rekla je ona gostujući na Juronjuzu.
Kako prenosi Nedeljnik, ona je dodala da se protivi nacionalizaciji, ali da "ništa ne smije da ugrozi životni standard građana i privrede".
- Nadam se da će ruski partneri to imati u vidu. Da li su do sada imali? Rekla bih da nisu- rekla je Brnabić.
NIS se posljednjih 47 dana nalazi pod američkim sankcijama, a njihova Rafinerija nafte u Pančevu, koja snabdijeva većinu domaćeg tržišta, ima još četiri dana do potpunog zaustavljanja.
To je objavio predsjednik Vučić danas, koji je na konferenciji za štampu dodao da je vlada Srbije odlučila da ruskoj strani ponudi rok od 50 dana za završetak pregovora o kupoprodaji većinskog udjela u NIS-u.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Brnabić: U srijedu podnosimo amandman koji predviđa mogućnost da Srbija preuzme NIS

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić obrušila se preko mreže X na bivšeg premijera Crne Gore Zdravka Krivokapića zbog izjava u emisiji "Građanski ugao" na TV E.
- Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz. Zdravko Krivokapić priča nešto o Kosovu i Metohiji i kosovskom zavjetu i napada Aleksandra Vučića?!? - napisala je ona.
Zatim se stala u odbranu predsjednika Srbije, nastavljajući da napada Krivokapića.
- Čovjek kome, kao predsjedniku Vlade Crne Gore, na kraj pameti nije padalo da povuče priznanje lažne, nepostojeće "Republike Kosovo", nešto prebacuje onom Vučiću koji se izborio da 28 država članica UN povuče ranije dato priznanje. Kukavica, zlo, lažov, izdajnik - riječi koje koristi za predsjednika Vučića, slobodno može da pripiše sebi. Pa i temeljni ugovor sa SPC je morao da sačeka Dritana Abazovića. Takav je Krivokapić junačina bio. Muka od čovjeka - kazala je Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fanabrnabic%2Fstatus%2F1970129574768828658%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1970129574768828658%7Ctwgr%5Ee90dd97c40ce787af44ab2df36b75f46dd59f386%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

1250x600

1084x550

Brnabić izvrijeđala Krivokapića: Ne postoji ništa gore nego kad čovjek nema obraz

Šta navodno veliki protivnik kineskog uticaja traži u Kini i šta se krije iza te posjete? Zašto se Dritan Abazović, lider Građanskog pokreta URA, politikolog po struci i osoba bez državničke ili značajnije političke funkcije u Crnoj Gori, nalazi u višednevnoj posjeti Kini, gdje je prisustvovao samitu posvećenom – medicini u Vuhanu? Ko ga je poslao i čije interese zastupa? Sigurno je da državne, crnogorske ne zastupa, jer to nije činio ni dok je bio na najvišim državnim funkcijama.
Da li je riječ o ličnoj ili porodičnoj agendi povezanoj s ovim događajem? I, što je možda još važnije, da li ova posjeta ima ikakve veze sa nedavnim boravkom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u istoj zemlji?
Ova pitanja se prirodno nameću, posebno ako se uzme u obzir dosadašnja uloga Abazovića na političkoj sceni, gdje ga mnogi doživljavaju kao eksponenta Vučićeve politike u Crnoj Gori. Dodatno, pažnju javnosti privlači i činjenica da njegov brat, Džihan Abazović, razvija medicinski biznis upravo u Beogradu – u saradnji s partnerkom bivše premijerke Srbije, a sada predsjednice Skupštine, Ane Brnabić, bliske saradnice Aleksandra Vučića.
OD KRITIKE KINESKOG UTICAJA - DO UČEŠĆA NA KINESKOM SAMITU
Još zanimljivije postaje kada se podsjetimo da je Dritan Abazović, kao potpredsjednik Vlade Crne Gore 2021. godine, u Briselu od Evropske unije tražio pomoć da se zaustavi kineski uticaj u zemlji.
“Dobili smo kredit od milijardu dolara, što je trećina ukupnog duga i direktno je povezano sa Kinezima. Molimo vas da nam pomognete da taj zajam zamijenimo za evropski, da sklopimo saradnju s evropskim finansijskim institucijama i da prekinemo kineski uticaj”, rekao je tada Abazović pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta (AFET), 17. marta 2021.
Danas, nekoliko godina kasnije, Abazović učestvuje na samitu u kineskom Vuhanu, fokusiranom na tehnologiju i medicinu. Postavlja se pitanje: ima li ova posjeta političku pozadinu, ili se radi o pripremi terena za moguće privatne poslovne projekte povezane s njegovim bratom?
Na samitu, politikolog Abazović je, vjerovali ili ne, govorio o potrebi modernizacije zdravstvenog sistema Crne Gore kroz primjenu savremenih tehnologija:
“Otvorena društva ne moraju nužno da kreiraju nove tehnologije, ali ih moraju biti spremna prihvatiti. Nerealno je očekivati da Crna Gora prati supersile u tehnološkom razvoju, ali možemo usmjeriti politike ka prihvatanju najboljih i naučno dokazanih rješenja. Tako ćemo održati korak sa savremenim svijetom.”
On je, kao politikolog i osoba koja nije iz svijeta medicine, predstavio i zdravstvene politike koje su sprovođene tokom mandata 43. Vlade.
ZA ČIJE INTERESE?
Iako su zvanične poruke sa samita bile u okviru političko-tehnološkog diskursa, ostaje otvoreno pitanje – da li je Abazović u Kini prvenstveno kao politikolog i lider partije, ili kao predstavnik ličnih i porodičnih poslovnih interesa?
U svakom slučaju, njegova posjeta dolazi u trenutku kada se ponovo intenziviraju političke i ekonomske veze između Srbije i Kine, a Abazović – iako bez zvanične funkcije u Crnoj Gori – ostaje aktivan igrač u toj globalnoj partiji šaha. Za čije interese?

Miraš Dušević

Šta se krije iza puta Abazovića u Kinu: Vučićeva misija ili privatni biznis planovi za brata i Anu Brnabić

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić u Briselu se sastala s predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, no na službenim stranicama ove evropske institucije nema nikakvih detalja o tom sastanku, a susret nije ni emitovan na kanalima EP-a, piše Jutarnji list.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.2072%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbrnabic-poslije-sastanaka-u-briselu-bez-razgovora-o-iskljucenju-srpskih-naprednjaka-iz-evropske-narodne-partije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Neke su se snimke ipak pojavile na društvenim mrežama, a na njima se čini kao da predsjednica Evropskog parlamenta nije ni znala da Brnabić dolazi.
- Oprosti, nisam znala da si ovdje - rekla je Metsola Brnabić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FLAzra2037%2Fstatus%2F1966394717542752353%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1966394717542752353%7Ctwgr%5E50e9de1daeee7729ea5d6768c31e939e4f4e8ce9%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Brnabić je zahvalila Metsoli na dolasku, a ona joj je odgovorila da je "u međuvremenu popunila agendu", jer je imala i druge sastanke, prenosi Nova.rs.
Na službenim stranicama Evropskog parlamenta piše da su se Brnabić i Metsola trebale sastati, no nema nikakvih detalja o tome.
Novinarima je rečeno da službeni snimatelji EP-a neće pokrivati sastanak s Brnabić.&nbsp;
Nova.rs piše da je to zbog činjenice da se radi o susretu koji nije dio unaprijed isplanirane agende te nema zajedničkog obraćanja medijima, pa zbog toga nema potrebe ni za pokrivenošću na službenim kanalima Evropskog parlamenta.
Podsjećamo, Brnabić je juče izjavila da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju Srpske napredne stranke iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Ona se, kako je prenio Radio Slobodna Evropa, sastala sa Metsolom, a "planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije".
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora..

(VIDEO) Srpski tabloidi odlazak Brnabić u Brisel predstavljaju kao Vučićev trijumf, Metsola nije ni znala da je došla

Predsjednica Skupštine Srbije i funkcionerka vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) Ana Brnabić izjavila je da tokom njenih sastanaka u Briselu 12. septembra nije bilo riječi o isključenju SNS-a iz Evropske narodne partije.
Ovu mogućnost najavio je predsjednik poslaničke grupe Evropske narodne partije (EPP) u Evropskom parlamentu Manfred Veber, navodeći da "EPP nije slijepa na dešavanja u Srbiji", misleći na desetomjesečne antivladine demonstracije izazvane nesrećom u Novom Sadu.
Vladajuća SNS je pridružena članica Evropske narodne partije od 2016. godine, a Brnabić je u izjavi novinarima u Briselu rekla da je njena stranka "solidan i pouzdan partner evropskim narodnjacima" i da imaju "odlične odnose i stalnu komunikaciju".
Predsjednica Skupštine Srbije sastala se u Briselu sa predsjednicom Evropskog parlamenta Robertom Metsolom, a planirani su i susreti sa zvaničnicima Evropske komisije.
Brnabić je rekla da je sa Metsolom razgovarala o daljim evropskim integracijama Srbije, a susret je ocijenila kao "odličan".
Ona je rekla da je bilo riječi i o pojavljivanju evropskih poslanika na protestu u Novom Sadu 5. septembra.
- Nekorektno je da europarlamentarci prisustvuju nelegalnom, neprijavljenom skupu koji je bio nasilan - rekla je Brnabić.
Brnabić je u Brisel otišla tri dana nakon rasprave u Evropskom parlamentu o antivladinim protestima u Srbiji, na kojoj su pojedini europoslanici predložili i razmatranje dalje finansijske podrške Srbiji kao kandidatkinji za članstvo u EU.
Izvjestilac za Srbiju Tonino Picula i drugi poslanici osudili su nasilje policije prema demonstrantima u Srbiji, ali i izjavu predsjednika Aleksandra Vučića koji je delegaciju Evropske zelene partije nazvao "ološem" nakon što su 5. septembra prisustvovali protestu u Novom Sadu.
Brnabić je potvrdila da je briselska neprofitna organizacija Centar za evropske politike otkazala brifing na kojem je ona trebalo da govori i dodala da će svi koji su zainteresovani moći da je čuju u prostorijama Misije Srbije pri EU.
Centar za evropske politike je brifing sa Brnabić koji je bio planiran za 9. septembar otkazao zbog njenih izjava o navodnoj ulozi EU u podsticanju protesta u Srbiji, prenijela je agencija Beta.
Višemjesečna kriza i demonstracije u Srbiji izazvane su padom nadstrešnice Željezničke stanice u Novom Sadu kada je poginulo 16 ljudi.
Na masovnim antivladinim protestima, demonstranti predvođeni studentima, zahtijevaju odgovornost vlasti za nesreću u Novom Sadu.
Demonstranti optužuju policiju za preteranu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast negira.
Vlast odbija i zahtjev demonstranata za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.

Brnabić poslije sastanaka u Briselu: Bez razgovora o isključenju srpskih naprednjaka iz Evropske narodne partije

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić reagovala je na izjavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da je Srbija na ivici građanskog rata.
Poručila je da je “njihov” strateški cilj da Aleksandar Vučić ne bude na čelu države.
- Plenković govori da je Srbija na ivici građanskog rata. A šta bi drugo? Toliko su to željeli i toliko u to uložili. Znaju da njihov strateški cilj – da Aleksandar Vučić ne bude na čelu Srbije, samo tako mogu ispuniti. Na žalost nekih, i na veliku sreću Srbije i većine njenih građana, čitavog našeg naroda, to niti je tačno, niti će se dogoditi. Da parafraziram jednu našu pjesmu – džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila… Kuharica završila u đubretu (i bukvalno)- napisala je Brnabić na mreži X.

Brnabić Plenkoviću: Džaba vam novci, moji sinovci, džaba vam bilo svih Dinka i Mila…

Poslanici manjinske bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka u Skupštini Srbije podnijeli su krivičnu prijavu protiv predsjednice parlamenta Ane Brnabić zbog "izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje i netrpeljivosti", saopštila je ta partija u ponedjeljak 4. avgusta.
Ocijenili su da ranija izjava predsjednice parlamenta, u kojoj je vjerski izraz "Alahu ekber" (Bog je najveći) nazvala "gadošću", predstavlja "najteži oblik napada na međunacionalne i međureligijske odnose".
- Ana Brnabić je sa pozicije predsjednice Narodne skupštine iskazala otvorenu namjeru da mržnju i netrpeljivost prema islamu, odnosno islamofobiju, nametne kao prihvatljivu normu društvenog ponašanja- istakli su iz SDA Sandžaka.
Smatraju i da je Brnabić time "iskazala namjeru" da podstakne "međuetničke sukobe i naruši odnose između pripadnika različitih vjera i nacija sa pripadnicima islama i pripadnicima bošnjačkog naroda".
Ocjenjuju da njena izjava "sadrži sve elemente institucionalne islamofobije, ksenofobije, demonizacije vjerskog izraza 'Alahu ekber', legalizacije stereotipa da je islam povezan sa nasiljem".
- A sve sa očiglednim ciljem da se pripadnici islama i bošnjačkog naroda u Srbiji predstave kao opasnost po društveni i državni poredak, a samim tim kao neprihvatljivi i nepoželjni u Srbiji- dodaje SDA Sandžaka.
Preciziraju da su prijavu Višem javnom tužilaštvu u Beogradu podnijeli poslanici te stranke Ahmedin Škrijelj i Minela Kalender, "uz podršku" poslanika Partije za demokratsko djelovanje Šaipa Kamberija.
Na pitanja Radija Slobodna Evropa u vezi sa podnošenjem prijave, iz Skupštine Srbije nijesu odgovorili do objavljivanja vijesti.
Brnabić je to izjavila komentarišući nedavne incidente na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru.
U noći između 27. i 28. jula, grupa maskiranih muškaraca nasilno je izbacila studente koji blokiraju Državni univerzitet u Novom Pazaru (DUNP). Bili su u pratnji rektorke Zane Dolićanin.
Nakon toga je uslijedio protest stotina studenata i građana. Došlo je do sukoba sa policijom i hapšenja.
Uslijedila je serija uvreda provladinih tabloida i predstavnika vlasti na račun bošnjačkog stanovništva u Novom Pazaru, na jugozapadu Srbije.
Između ostalog, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je na tabloidnoj TV Informer kazao da je to što se desilo u Novom Pazaru "politički organizovano", po nalogu određenih "ogoljeno antisrpskih opcija". Dokaze za to nije naveo.
To je naišlo i na kritike bošnjačkih partija koje su dio vladajuće većine predvođene Srpskom naprednom strankom - Socijaldemokratske partije i Stranke pravde i pomirenja.
U znak podrške građanima i studentima Novog Pazara 29. jula organizovani su protesti u više gradova Srbije.
Reakciju bošnjačkih partija u Srbiji izazvalo je i nacionalističko slavlje krajem jula, u organizaciji tabloida Informer, na kojem je prisustvovao gotovo čitav državni vrh.
Uz nacionalističke, pjevale su se i četničke pjesme.
Predsjednik Srbije se, između ostalog veselio i uz pjesmu "Oj vojvodo Sinđeliću", u kojoj jedan od stihova glasi "Turkinja se pred džamijom klela da je samo Srbina volela".
Zbog toga je u Novom Pazaru održan protesni skup.

Krivična prijava protiv Ane Brnabić zbog 'izazivanja nacionalne i vjerske mržnje'

Partneri i zaposleni bolnice Biocell Hospital mogu se nadati da će u budućnosti uspjeti da naplate makar dio svojih potraživanja od ovog stečajnog dužnika. Stečajna upravnica Andrijana Živanović oglasila je prodaju dijela imovine – riječ je o opremi ukupne procijenjene vrijednosti 20,5 miliona dinara. Da li će i koliko neko ponuditi za ponuđene aparate znaće se 13. avgusta, za kada je prodaja i zakazana.
Klinika je svečano otvorena u septembru 2022. godine, kao „moderna i inovativna – bolnica budućnosti“. Od početka je bilo poznato da iza nje stoji Džihan Abazović, brat bivšeg crnogorskog premijera. Šefica radiologije bila je Milica Đurđić, partnerka Ane Brnabić, aktuelne predsjednice Narodne skupštine i bivše premijerke Srbije.
<h2>Iz svijetle budućnosti – u dugove</h2>
Biocell bolnica nije dočekala „budućnost“. Već sljedeće godine završila je u stečaju. Prema podacima iz kvartalnih izvještaja stečajne upravnice, prostor u kojem je bolnica poslovala sada se izdaje.
Ti isti izvještaji pokazuju da su do sada utvrđena potraživanja dostigla skoro milijardu dinara, od čega najveći dio – oko 895 miliona – pripada trećem isplatnom redu.
S druge strane, procijenjena vrijednost imovine stečajnog dužnika je znatno manja.
Prema podacima iz početnog stečajnog bilansa i promjenama do kraja prvog kvartala 2025. godine, likvidaciona vrijednost imovine iznosila je 276,8 miliona dinara.
„Stanje novčanih sredstava na računu stečajnog dužnika iznosilo je 11,1 milion dinara“, navodi se u izvještaju.
„Stanje nenaplaćenih potraživanja od dužnika iznosilo je 10,4 miliona dinara. Likvidaciona vrijednost opreme i druge pokretne imovine bila je 254,7 miliona dinara, dok je vrijednost ostale imovine, uključujući medicinski i nemedicinski inventar, iznosila 418.900 dinara.“
<h2>Šta je na prodaju</h2>
Na spisku prvog oglasa prodaje imovine iz stečaja nalazi se 40 stavki. Među njima je 14 monitora za pacijente, jedan inkubator za bebe, četiri aparata za anesteziju, tri respiratora i jedan reanimacioni sto. Sva oprema je brenda „Draeger“. Procijenjena vrijednost opreme, kako se navodi, nije obavezujuća.
Model prodaje je javno prikupljanje ponuda, a da bi neko učestvovao, mora uplatiti depozit od 4,5 miliona dinara.
Cijena prodajne dokumentacije je 150.000 dinara + PDV. Rok za uplatu depozita je 12. avgust, a otvaranju ponuda dan kasnije prisustvovaće i Odbor povjerilaca.
<h2>Kako je Biocell poslovao</h2>
Finansijski izvještaj za 2023. godinu pokazuje da su ostvarili poslovne prihode od oko 410 miliona dinara, dok su poslovni rashodi premašili milijardu dinara.
Godinu su završili sa gubitkom od 632 miliona dinara, dok su u prvoj godini poslovanja – tokom koje su realno radili samo dva mjeseca – imali gubitak od oko 283 miliona dinara.
Obaveze po osnovu primljenih avansa i prema dobavljačima tokom 2023. godine iznosile su 523 miliona dinara.
Firma je imala 135 zaposlenih.
<h2>Ko je tražio stečaj</h2>
Alta banka je u septembru 2023. podnijela zahtjev za otvaranje stečajnog postupka, navodeći da im Biocell duguje 2,8 miliona eura i oko 732.000 dinara.
Biocell je od Alta banke uzeo dugoročni kredit od 2,5 miliona eura, kao i kratkoročni rivolving zajam od oko 260.000 eura. Dugoročni zajam odobren im je posljednjeg dana oktobra 2022., svega mjesec dana nakon početka poslovanja. Dodatni zajam odobren im je u aprilu 2023. godine.
U trenutku kada je predložen stečaj, račun Biocell bolnice bio je u blokadi 57 dana.

Neslavna priča biznisa Abazovićevog brata i Brnabićkine partnerke: Oglašena prodaja iz stečaja

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da prijevremeni parlamentarni izbori koje studenti zahtijevaju sada nijesu potrebni, a uvjerena je da će ih biti “kad im bude vrijeme”.
- Ne vidim da su nam potrebni. Vidjela sam da jedina nadležna institucija nije previše oduševljena time da izlazi u susret njihovim (studentskim) zahtjevima, navela je ona- rekla je Brnabić u emisiji “Hit tvit” na TV Pink.
Brnabić je rekla da je predsjednik Srbije Aleksamdar Vučić „jedina nadležna institucija“ za „ultumativni zahtjev studenata blokadera”, a to su prijevremeni parlamentarni izbori.

Ana Brnabić o vanrednim izborima: Ne vidim da su nam potrebni

Predsjednica Skupštine Srbije Ana Brnabić izjavila je danas da se studenti u blokadi nijesu obratili predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i da će im, „ako ga lijepo zamole“ možda izaći u susret.
- Što se tiče izbora moja jedina poruka je – prvo skoči pa reci hop. Neka se prvo obrate toj predmetnoj nenadležnoj instituciji, pa će onda predmetna nenadležna institucija da im odgovori, ali nijesu joj se nešto obratili - rekla je Brnabić na konferenciji za novinare u Skupštini Srbije.
Ona je navela da predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ne odgovara na Instagram poruke „zato što poštuje Srbiju, institucije i to mjesto za razliku od blokadera“.
- Vučić je jedina osoba koja u Srbiji može da ispuni njihov ultimativni zahtjev, a to su prijevremeni izbori. Kada mu se obrate možda će im izaći u susret ako lijepo obrazlože. Ako lijepo zamole predmetnu nenadležnu instituciju, ja znam da je Aleksandar Vučić čovjek velikog srca, možda im i izađe u susret, a možda ne - rekla je Brnabić.
Ona je, povodom današnje izjave medijima rektora Univerziteta u Beogradu Vladana Đokića, poslije sastanka sa premijerom Srbije Đurom Macutom, rekla da se Đokić „više bavi formiranjem novog G17 plus, Inicijative 60 i njihove izborne liste nego što se bavi time šta će biti sa generacijama studenata čiji je život uništio“.
Brnabić je rekla da su rektor i dekani Univerzitet u Beogradu „sveli na hotelsku sobu“.
- Skrivečki se ušunjavaju u hotele da bi privilegovanoj grupu studenata držali predavanja - rekla je Brnabić i istakla da „nema studentske izborne liste, nego ima liste na kojoj su rektori, dekani i profesori, oni koji su blokirali fakultete vođeni svojim političkim ambicijama“.

Brnabić: Studenti se nijesu obratili Vučiću oko izbora, ako ga lijepo zamole možda im izađe u susret

Protiv F.C. (18) iz Berana podnijeta je krivična prijava zbog sumnje da je iz teretnog vozila za skladištenje biljnih sirovina ukrao 45 vreća.
Njemu se na teret stavlja teška krađa.
- Vrijednost otuđenih predmeta je oko 2.500 eura i osumnjičenih ih je, nakon otuđivanja, prodao na teritoriji opština Rožaje i Berane - dodali su u policiji.

Berancu krivična prijava zbog sumnje da je ukrao 45 vreća biljnih sirovina

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 19 saobraćajnih &nbsp;nezgoda, u kojima su četiri osobe povrijeđene lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano osam nezgoda, Baru četiri, Danilovgradu tri.
Po jedna nezgoda evidentirana je Cetinju, Herceg Novom, Tivtu i Nikšiću.
Izdata su 384 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 49 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 19 saobraćajnih nezgoda

Nebojša Kitić i Julija Mitrić pobjednici su drugog memorijalnog stonoteniskog turnira Slobodanka Boba Gurešić u Podgorici.
Kitić je u finalnom meču pobijedio Bojana Stamenkovića 3:1.
On je prethodno u polufinalnom meču slavio protiv Petra Tomića 3:2, dok je Stamenković eliminisao Srđana Šćekića 3:1.
Tomić i Ščekić bili su bronzani.
U ženskoj konkurenciji, Julija Mitrić je u finalu pobijedila Samru Kojić 3:0 (12:10, 11:6 i 11:4)
Mitrić je nastup u finalu izborila pobjedom protiv Danijele Lučanin 3:0 (11:5, 11:4 i 11:8), dok je Milijana Ćirković zbog povrede predala meč Samri Kojić.
Ćirković je kao prvoplasirana u grupi izborila polufinale, ali je zbog bola u kuku bila primorana da odustane.
Lučanin i Ćirković turnir su zavšile sa bronzanim odličjima.
Turnir je bio inkluzivnog karaktera, a okupio je više od 40 stonotenisera.
Nastupili su, osim Luče i cetinjskog kluba osoba sa invaliditetom Orlov krš, reprezentactivci Srbije, kao i članovi klubova koji se takmiče u redovnoj ligi Crne Gore - Spin iz Podgorice i Lovćen sa Cetinja.
Učestovali su i takmičari iz drugih crnogorskih opština - Bara, Rožaja, Gusinja, Tuzi, Herceg Novog i Bijelog Polja.
Gurešić, koja je preminula 1. februara prošle godine, višestruka je šampionka Crne Gore i nosilac dvije medalje sa Univerzitetskih prvenstava Evrope.
Bila je članica podgoričkog kluba osoba sa invaliditetom Luča i San Spin iz Leskovca, za koji je nastupala u ligi Srbije.
Osvajala je medalje na međunarodnim turnirima u regionu.

Kitić i Mitrić najbolji u Podgorici

Građani Cetinja, koji mjesecima protestuju na Kruševom ždrijelu zahtijevajući odgovornost nadležnih za dva masovna ubistva koja su se desila u njihovom gradu, ocijenili su da je odbornik Građanskog pokreta URA Slavko Šole Janković pokazao je duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila njihov grad, ali i nerazumijevanje razloga zbog kojih već jedanaest mjeseci istrajavaju u blokadama.
On je ocijenio da "moramo svi zajedno zamoliti ljude sa Kruševog ždrijela da se nađe drugačiji oblik djelovanja", a građani Cetinja su na to kazali da su od čovjeka koji je Cetinjanin i koji dolazi iz političkog okvira u kojem je njegov partijski kolega rukovodio sektorom bezbjednosti u vrijeme prvog masakra u Medovini, očekivali makar minimum moralne odgovornosti, da se zauzme za istinu, za žrtve, za svoj grad.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 69.8487%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjankovic-moramo-svi-zajedno-zamoliti-ljude-sa-krusevog-zdrijela-da-se-nade-drugaciji-oblik-djelovanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- To se nije dogodilo. Umjesto toga, Janković sada „roni suze“ za 23 nevina života, ali svoje saosjećanje nespretno i pogubno usmjerava ka onima koji su „na mukama u kolonama“, a ne ka porodicama koje su izgubile najmilije, niti ka građanima koji se već mjesecima mirno i uporno bore da se istina o tragedijama na Cetinju konačno sazna i da se odgovornost utvrdi - naveli su oni.
Posebno ih je, kažu, potresla rečenica u kojoj Janković apeluje da se „nađe drugačiji oblik djelovanja, da ne uništavamo svoj grad“.
- Podsjećamo ga da mu od 12. avgusta 2022. godine pa do danas niko nije branio da kao odbornik pokrene inicijative, mehanizme i politički pritisak kako bi istina i pravda ugledale svjetlo dana, ako je to zaista želio. Niko mu nije zabranio da dođe na Kruševo ždrijelo, da stane uz porodice žrtava, da sa njima razgovara, da se oglasi, da postavi pitanja, da zahtijeva odgovornost - jasni su oni.
A pogotovo mu, dodaju, ništa nije branilo da to uradi makar zbog četvoro nevine đece čiji su životi ugašeni na kućnom pragu, u njihovom domu.
- Voljeli bismo da nam Janković, kao odbornik čiji je to posao, iznese sopstvenu strategiju nastavka života i mogućeg prevazilaženja krize u našem gradu. U svemu ovome je i vrlo simptomatično da se Janković javlja u trenutku najavljene radikalizacije, a mi umjesto tri sata, protestujemo sat vremena, sa promijenjenim terminom u vremenu kada je stradala prva žrtva Medovine - naveli su građani Cetinja.
Isto tako je, cijene oni, jako simptomatično da dolazi od čovjeka koji je "krunski svjedok traljavog vođenja istrage na masakru 1.1.2025. kada je prvi ušao u kafanu Velestovo".

Cetinjani sa Kruševog ždrijela: Janković pokazao duboko nerazumijevanje tragedije koja je pogodila naš grad

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Nikola Janović podnio je ostavku na sve funkcije u toj partiji, potvrđeno je Portalu ETV.
Janović je odluku objavio i na mreži X, a dalji angažman u politici nastavlja kao nezavisni poslanik.
- Obavještavam vas da više nijesam član Demokratske partije socijalista Crne Gore. Samim tim, prestaje i moje članstvo u Glavnom odboru. Takođe vas obavještavam da DPS može da raspolaže sa mojim mjestima u tri skupštinska odbora – Odboru za bezbjednost i odbranu, Odboru za antikorupciju i Odboru za međunarodne odnose i iseljenike. Svoje dalje bavljenje politikom nastaviću kao nezavistan poslanik - naveo je Janović u ostavci.
Bez obzira, kako je istakao, na razlike koje u razmišljanjima o budućnosti DPS-a, zahvalio se na korektnoj i sadržajnoj saradnji i svima poželio uspjeh u budućem životu i radu.
- Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem - poručio je Janović.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNikolaJanovic%2Fstatus%2F1996633773774155844%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1996633773774155844%7Ctwgr%5E6108ed308730d64b44a3132528d71d68585f33a4%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Janović je bio član Glavnog odbora DPS-a, a do marta ove godine bio je i član Predsjedništva te stranke. Poslaničku funkciju je obavljao od 2020. godine.
Janović je ranije naznačavao da DPS mora da napravi zaokret u djelovanju i razmišljanju i u više navrata imao drugačije stavove od onih koji su dominantni u stranci.
Bio je ministar sporta i mladih od 2016. do 2020. Kao uspješni vaterpolista osvojio je brojne titule, a proglašen za najboljeg sportistu Crne Gore 2013. godine.
Trofejna klupska i reprezentativna karijera je iza legendarne "osmice”. Sa Srbijom i Crnom Gorom je 2005. u Montrealu osvojio svjetsko zlato, sa Crnom Gorom ima dva zlata sa evropskih prvenstava (Budimpešta 2001. i Malaga 2008), kao i dva srebra, u Ajndhovenu 2012. i Beogradu ove godine.
U Barseloni 2013. godine je vodio svoje "ajkule” do srebrne medalje na Svjetskom prvenstvu.

Nikola Janović napustio DPS, ostaje nezavisni poslanik: Nastavljam dalje posvećen vrijednostima i idejama u koje bezrezervno vjerujem

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Komisija za nestala lica Vlade Crne Gore saopštila je da su pristigli rezultati DNK analize iz laboratorije Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) iz Haga i izvještaji antropološke obrade skeletnih ostataka, kojim je potvrđen identitet dva člana porodice Klapuh - F.K. i S.K.
To je učinjeno nakon ekshumacije 4. juna ove godine na starom muslimanskom groblju u Nikšiću, u ulici Voja Deretića bb. Antropološki pregledi, kako su dodali, izvršeni su 6. i 7. novembra u Centru za sudsku medicinu Kliničkog centra Crne Gore.
Posmrtni ostaci trećeg člana porodice Klapuh - H.K. nijesu pronađeni, pa je najavljeno ponavljanje pregleda i proširenje zone ekshumacije na istom lokalitetu.
- Posmrtni ostaci preliminarno identifikovanih lica biće predati Institutu za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji će u saradnji sa Tužilaštvom i vještakom sudske medicine sprovesti postupak konačne identifikacije. Nakon toga ostaci će biti predati porodici radi dostojanstvenog ispraćaja i ukopa - navodi se u saopštenju.
Komisija za nestala lica izrazila je zahvalnost svim institucijama i organizacijama koje su dale doprinos ovom procesu - stručnjacima Međunarodne komisije za nestala lica, civilnom sektoru, medijima i drugim partnerima.
- Integrisani pristup potvrđuje važnost institucionalne saradnje u ostvarivanju prava porodica nestalih, kao i značaj primjene savremenih forenzičkih metoda u rasvjetljavanju sudbine žrtava oružanih sukoba na prostoru bivše SFRJ - zaključili su u saopštenju.
Hasan, Ferida i njihova kćerka Sena Klapuh su 1992. godine izbjegli u Crnu Goru iz ratom zahvaćene Foče u Bosni i Hercegovini. Njih su svirepo ubili pripadnici Vojske Republike Srpske 6. jula 1992. u blizini Plužina, na mostu Obrada Cicmila na rijeci Pivi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fferid-klapuh-za-etv-neko-je-radio-na-tome-da-se-sve-sakrije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Iz Akcije za ljudska prava (HRA) ranije je poručeno da očekuju da &nbsp;nadležne institucije BiH preduzmu mjere za privođenje pravdi Zorana Vukovića i Radomira Kovača koji su za ovaj zločin još 1996. godine osuđeni u Crnoj Gori.
- Hasana Klapuha, njegovu suprugu Feridu i njihovu kćerku Senu ubila su četvorica pripadnika odreda „Dragan Nikolić" Vojske Republike Srpske, koji su prethodno pristali da ih za novčanu naknadu bezbjedno prevezu iz Bosne i Hercegovine u Crnu Goru. Za ovo ubistvo, kvalifikovano kao ratni zločin protiv civilnog stanovništva, u Crnoj Gori su 1996. godine pravosnažno osuđeni Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Simović i Zoran Vuković na po 20 godina zatvora, dok je njihov pomagač Vidoje Golubović osuđen na osam mjeseci zbog neprijavljivanja krivičnog djela i izvršilaca. Vidoje Golubović jedini je izdržao izrečenu kaznu. Ostalima je suđeno u odsustvu jer su bili u bjekstvu - naveli su ranije u HRA.
Na sudu je, kako ističu, utvrđeno da su okrivljeni, kada su prešli granicu i stigli blizu Plužina, nadomak brane Mratinje na rijeci Pivi, izveli žrtve iz vozila, pucali u njih i gurnuli ih s mosta visokog oko 100 metara. Nalazi obdukcije pokazali su da su Ferida i Sena bile žive još neko vrijeme nakon ranjavanja.
- I pored brzog otkrivanja ovog zvjerskog zločina, pravda nikad nije zadovoljena – četvorica osuđenih u odsustvu nijesu izdržali ni jedan dan kazne. Simović i Janjić su u međuvremenu preminuli, dok Kovač i Vuković i danas slobodno žive u Foči - naveli su u HRA.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fhra-ocekujemo-da-bih-konacno-kazni-ratne-zlocince-za-ubistvo-porodice-klapuh-kod-pluzina&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Bosna i Hercegovina bi, kako su ranije naglasili u HRA, morala da preduzme mjere za njihovo krivično gonjenje.
- Jer je njihovo učešće u zločinu jasno dokazano pred crnogorskim sudom potkrijepljeno materijalnim dokazima. Ne postoje pravne prepreke za to, jer Evropska konvencija o prenosu postupka u krivičnim stvarima (čl. 8) dozvoljava BiH da preuzme ovaj slučaj i ponovo im sudi, budući da su njih dvojica državljani BiH. Kovač i Vuković jedino mogu biti privedeni pravdi tako što im se ponovo sudi u BiH, jer u BiH ne mogu izdržavati kaznu izrečenu na osnovu suđenja u odsustvu u Crnoj Gori, a BiH svoje državljane osuđene za ratne zločine ne može izručiti Crnoj Gori - istakli su ranije u ovoj NVO.

Tag: ana-brnabic