<p>Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) izrazila je snažnu podršku novinarima i medijskim organizacijama koje svoj rad temelje na principima profesionalizma, odgovornosti i javnog interesa.</p>
<p>U saopštenju AMU se naglašava da je „svakodnevni doprinos novinara u traganju za istinom, provjeri činjenica i otvaranju tema koje bi inače ostale van fokusa od ključnog značaja za javnost i kvalitet društvenog dijaloga“.</p>
<p>U vremenu društvenih previranja, rastućih dezinformacija i političkih polarizacija, ističe se i sve značajnija uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva.&nbsp;</p>
<p>- Uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva postaje nezamjenjiva – kao zaštita od dezinformacija i propagande, ali i kao glas razuma i savjesti - poručuju iz Agencije.</p>
<p>Posebno se ukazuje na neprihvatljivost napada i pritisaka kojima su novinari izloženi, kako u zonama sukoba, tako i u lokalnim sredinama.&nbsp;</p>
<p>- Nedopustivo je da novinarke i novinari i dalje budu izloženi prijetnjama, pritiscima i fizičkim napadima zbog profesionalnog obavljanja svog posla – bilo da izvještavaju iz zona sukoba ili iz lokalnih sredina gdje se donose odluke od šireg društvenog značaja - navodi se u saopštenju.</p>
<p>Iz AMU podsjećaju da su „novinari oči i uši javnosti, često prisutni tamo gdje društvo ne bi imalo pristup da nije njihovog rada“, zbog čega novinarske ekipe, kako naglašavaju, „moraju biti zaštićene – uvijek i svuda“.</p>
<p>Osim bezbjednosti, Agencija upozorava i na ekonomske izazove s kojima se suočavaju mediji u Crnoj Gori.&nbsp;</p>
<p>- Sloboda medija ne smije ostati puka formalnost, već mora biti konkretna i ostvariva praksa – obezbijeđena kroz pravnu i institucionalnu zaštitu, ali i kroz unapređenje ekonomskog položaja novinara i medijskih radnika – navodi se u saopštenju.</p>
<p>Dodaje se da finansijska nesigurnost dodatno ugrožava funkcionisanje medija, čime se, kako navode, ugrožava i njihova politička nezavisnost. Zato je, poručuju, neophodno „stvaranje održivog okruženja za njihov nesmetan i slobodan rad, bez obzira na veličinu i ograničenja crnogorskog tržišta“.</p>
<p>Agencija poručuje da ostaje dosljedna u svojoj misiji da jača regulatorni okvir i podstiče medijski pluralizam.&nbsp;</p>
<p>- Vjerujemo da sloboda medija nije privilegija, već temeljno pravo koje podrazumijeva i naše pravo da budemo tačno, pravovremeno i objektivno informisani – zaklučuje se u saopštenju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

AMU: Sloboda medija mora biti svakodnevna praksa, ne samo ideal

<p>Više od hiljadu priloga posvećenih lokalnim temama emitovano je tokom samo jedne sedmice u programima šest lokalnih javnih televizijskih emitera – ukupno 106 sati sadržaja koji se bavio pitanjima od značaja za lokalne zajednice, saopšteno je iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), dodajući da se nešto više od svakog desetog emitovanog priloga odnosio na lokalne teme, pri čemu je najviše takvog sadržaja zabilježeno na programu TV Nikšić, koja je emitovala gotovo trećinu ukupnog broja, a najmanji udio imala je Gradska televizija sa 10 odsto.&nbsp;</p>
<p>Ovo su neki od ključnih nalaza Analize o zastupljenosti lokalnih tema u programima lokalnih javnih emitera, koju je pripremila AMU.&nbsp;</p>
<p>Analiza je, kako su saopštili iz AMU, urađena na osnovu podataka prikupljenih monitoringom programa šest lokalnih javnih televizijskih emitera – TV Nikšić, TV Pljevlja, TV Budva, TV Rožaje, TV Herceg Novi i Gradska TV – u periodu od 4. do 10. decembra 2024. godine, u intervalu od 00 do 24 časa.&nbsp;</p>
<p>- Cilj analize bio je da pruži uvid u to koliko su televizijski programi lokalnih emitera usmjereni ka pitanjima značajnim za zajednicu u kojoj djeluju, odnosno u kojoj mjeri su lokalne teme zastupljene u njihovoj svakodnevnoj programskoj ponudi. Analizom je dat prikaz ukupne strukture sadržaja posvećenog lokalnim temama u odnosu na ukupan broj emitovanih priloga, kao i poređenje podataka po svakom od šest posmatranih emitera - navedeno je u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Poseban fokus bio je na segmentima informativnog programa koji obrađuju teme od lokalnog značaja.&nbsp;</p>
<p>Tokom jedne sedmice, u programima šest lokalnih javnih televizijskih emitera, registrovano je 106 sati ili 1066 sadržaja posvećenih lokalnim temama, što čini oko 11 odsto njihovih ukupno emitovanih programa.&nbsp;</p>
<p>Od toga, 69 sati čine premijerna emitovanja, dok 33 sata obuhvataju prve reprize ovih sadržaja. Dva puta je reprizirano 4 sata programa.&nbsp;</p>
<p>U posmatranom periodu, kako su kazali, gotovo trećina ukupno emitovanih programskih sadržaja posvećenih lokalnim temama, zabilježena je u programu Televizije Nikšić (31 odsto). Slijedi Televizija Rožaje sa 16, te TV Herceg Novi i TV Budva sa jednakim procentom učešća, po 15 odtso.&nbsp;</p>
<p>Najmanje sadržaja posvećenih lokalnim temama uočeno je u programima dva emitera, TV Pljevlja (13 odsto) i Gradska TV (10 odsto).&nbsp;</p>
<p>Tokom obrade lokalnih tema na svim analiziranim televizijama, najviše vremena posvećeno je društveno-socijalnim temama, sa učešćem od 33 sata programa.&nbsp;</p>
<p>Emitovano je i oko 16 sati programa o lokalnoj politici, te 15 sati programa kulture.&nbsp;</p>
<p>Programski sadržaji posvećeni djeci i mladima zauzimaju ukupno osam sati na sedmičnom nivou programa svih emitera, koliko obuhvataju i sportske teme.&nbsp;</p>
<p>- Turizam i održivi razvoj je emitovan kroz oko sedam sati programskih sadržaja, kao i lokalne obrazovne teme. Registrovano je i šest sati programskih sadržaja posvećenih ekologiji, dok je o javnom zdravlju bilo riječi kroz sadržaje u trajanju od ukupno tri sata. Servisne informacije su ukupno trajale 2 sata, a poljoprivredne teme manje od jedan sat - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>U većini programskih sadržaja posvećenim temama od značaja za lokalnu zajednicu (90 odsto) učestvovali su predstavnici lokalnih zajednica. Pretežno su to bili predstavnici lokalne samouprave, gradskih/opštinskih službi, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova, sportskih organizacija, nevladinog i civilnog sektora, građana, učenika itd.&nbsp;</p>
<p>Tokom 7 odsto emitovanih sadržaja nije bilo sagovornika, a 3 odsto sadržaja zauzimaju sagovornici izvan okvira lokalne zajednice.&nbsp;</p>
<p>- Detaljniji prikaz podataka, kako je rečeno iz AMU, uključujući informacije o premijernim i repriznim emitovanjima, programskim formatima, novinarskim pristupima i zastupljenosti lokalnih tema u pojedinačnim programima emitera, dostupan je u cjelokupnoj Analizi koja se nalazi na zvaničnom sajtu Agencije za audiovizuelne medijske usluge – www.amu.me - zaključuju iz AMU.&nbsp;</p>

AMU: 11 odsto programa lokalnih TV emitera posvećeno lokalnim temama, najviše na TV Nikšić, najmanje na Gradskoj

<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) nastavila je sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na unapređenje medijske i digitalne pismenosti mladih, kroz realizaciju edukativnih radionica u različitim krajevima Crne Gore, a ovoga puta je akcenat stavljen na mojkovačku, kolašinsku i petrovačku školu, saopšteno je iz AMU.</p>
<p>- Ovoga puta, akcenat je stavljen na škole u sjevernom i južnom dijelu zemlje – Srednju mješovitu školu „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu, Srednju mješovitu školu „Braća Selić“ u Kolašinu i Osnovnu školu „Mirko Srzentić“ u Petrovcu - ističu u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>Učenje o savremenim izazovima digitalnog doba sprovedeno je kroz angažovane i interaktivne radionice koje je vodio prof. <b>Nenad Vujadinović</b>.&nbsp;</p>
<p>Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti, učenici su sticali vještine tumačenja medijskih sadržaja, prepoznavanja manipulacija i izgradnje ličnih stavova u odnosu na informacije koje svakodnevno primaju putem različitih komunikacionih kanala. Posebna pažnja posvećena je razvoju kritičkog mišljenja i odgovornog odnosa prema društvenim mrežama, internet platformama i mobilnim aplikacijama, koje snažno oblikuju percepciju stvarnosti kod mladih. Kroz timski rad i diskusiju, učesnici su osvijestili značaj sopstvenog doprinosa kulturi informisanja u medijskom i digitalnom okruženju - ističe se u saopštenju.&nbsp;</p>
<p>AMU izražava zahvalnost školama koje su otvorile svoja vrata i prepoznale značaj uključivanja u ukupne napore za izgradnju informisane, otporne, te medijski i digitalno pismene generacije.&nbsp;</p>
<p>U sve tri škole uručeni su primjerci priručnika „Medijska i digitalna pismenost“ na crnogorskom, romskom i engleskom jeziku, kao i edukativni strip o medijskoj pismenosti „Sajber sa sajberom“.&nbsp;</p>
<p>- Kroz stalne aktivnosti i inkluzivne pristupe, Agencija ostaje posvećena misiji podizanja nivoa medijske pismenosti širom Crne Gore, čemu će svjedočiti i naredne aktivnosti tokom godine - zaključuje se u saopštenju AMU-a.&nbsp;</p>

1250x600

1084x550

Učenici mojkovačke, kolašinske i petrovačke škole učili o izazovima digitalnog doba

<p>Svi koji se usuđuju da izgovore teške riječi koje upućuju na podsticanje diskriminacije i širenje mržnje moraju dobiti jasan, direktan i snažan odgovor da su takve poruke neprihvatljive, kazala je ministarka kulture i medija <b>Tamara Vujović</b>.</p>
<p>Poslanik Bošnjačke stranke <b>Jasmin Ćorović</b> upitao je Vujović u parlamentu šta ćetpreduzeti po pitanju sve češćeg govora mržnje i širenja šovinizma na pojedinim medijima.</p>
<p>- Nedavno je izvjesni <b>Ivan Milošević</b>, da stvar bude gora novinar po profesiji, u emisiji "Pressing" na Gradskoj televiziji javno iznio stav da je "nepristojno da spoljnu politiku Crne Gore vodi predstavnik nacionalne manjine“. Niko se iz pomenute televizije nije oglasio ili ogradio od ovako očiglednog govora mržnje, niti je do postavljana ovog pitanja iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen gradanski karakter - naveo je Ćorović u pitanju.</p>
<p>Vujović je odgovorila da u konkretnom slučaju nadležnost pripada dvjema institucijama.&nbsp;</p>
<p>- Prva je nezavisni regulator – Agencija za audiovizuelne medijske usluge, koja ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo – koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - ocijenila je Vujović.</p>
<h2>Zajednički odgovor</h2>
<p>Vujović je u odgovoru navela da je ključno pitanje na koje se zajednički mora ponuditi odgovor je kako sistemski suzbiti govor mržnje. Rješenje, kako kaže, nije jednostavno niti se može postići preko noći, ali smatra da postoji zajednički put kako bi se ova pojava efikasno adresirala i umanjio njen štetan uticaj.</p>
<p>- Kao što je svima nama poznato, govor mržnje se najčešće širi putem tabloida iz okruženja takozvani "instant portali", koji se često osnivaju sa ciljem diskreditacije političkih protivnika. Takođe, značajan izvor dezinformacija i govora mržnje šire lažni profili na društvenim mrežama, koji djeluju anonimno i bez odgovornosti. Vrlo je malo primjera da tradicionalni mediji koji su etablirani u Crnoj Gori u kontinuitetu i sa namjerom šire govor mržnje - istakla je Vujović.</p>
<p>Ona je podsjetila da je u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije 2023-2027 predviđeno niz mjera među kojima su: formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, definisanje govora mržnje kao krivičnog djela, uspostavljanje saradnje sa globalnim intemetskim kompanijama i društvenim mrežama sa ciljem definisanja odgovornosti za plasiranje informacija na ovim kanalima, novine u Zakonu o medijima koja normira da hitan sudski postupak zbog govora mržnje putem medija moze incirati i onaj koje meta govora mrznje, a ne samo državni tužilac....</p>
<p>- Naravno, posebnu pažnju obraćamo na medijsku pismenost, kojoj je posvećeno čak 15 mjera, u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije. Prva je formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, zatim uvođenje medijske pismenosti u svim osnovnim i srednjim školama kao obaveznog izbornog predmeta, revidiranje i unapređenje svih programa medijske pismenosti u školama</p>
<p>Kako je rekla, istražni organi, u skladu sa važećim zakonodavstvom, imaju ovlašćenje da pokreću postupke pred nadležnim sudovima u slučajevima širenja govora mržnje.&nbsp;</p>
<p>- Međutim, smatramo da to, iako nužan korak, nije ni izbliza dovoljan mehanizam u borbi protiv ove ozbiljne društvene pojave. Sankcije, iako neizostavne, ne mogu biti jedini alat u suzbijanju govora mržnje - ocijenila je Vujović.</p>
<h2>Kultura dijaloga</h2>
<p>Neophodno je, apostrofirala je, da svi javni akteri, kroz lični primjer i odgovorno javno djelovanje, doprinesu stvaranju kulture dijaloga i tolerancije, posebno prilikom rasprava o temama koje izazivaju snažne emocije kod pojedinaca.</p>
<p>- Pošto je jasno da nema te zakonske norme u medijskim ili bilo kojim zakonima koja ovo može u potpunosti riješiti, poseban akcenat stavljamo na Mrežu za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija. U ostvarivanju ovog cilja oslanjamo se na saradnju sa Univerzitetom, medijima koji dosljedno poštuju Etički kodeks, kao i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i promocijom medijske pismenosti. Planirano rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih pronose i time truju društvo. Ovaj pristup podrazumijeva zajedničko djelovanje državnih institucija, profesionalnih medija i organizacija civilnog društva - kazala je Vujović.</p>
<h2>Brza i odlučna reakcija</h2>
<p>Kako je pojasnila, ključna uloga Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija bila bi identifikacija i javno ukazivanje na autore i prenosioce lažnih vijesti, uz osiguravanje da cjelokupna javnost u Crnoj Gori bude upoznata sa tim slučajevima.&nbsp;</p>
<p>- Ovakav pristup ne samo da bi povećao odgovornost onih koji svjesno manipulišu informacijama, već bi istovremeno jačao profesionalno i slobodno novinarstvo, koje se zasniva na činjenicama i etičkim standardima. To bi bila ključna uloga Mreže – koja bi se time bavila svakodnevno - dodala je Vujović.</p>
<p>Brza i odlučna reakcija ključna je u suzbijanju širenja govora mržnje i dezinformacija, a tu posebnu ulogu, navodi Vujović, imaju mediji i organizacije civilnog društva.&nbsp;</p>
<p>- Neposredno ukazivanje na one koji zloupotrebljavaju novinarstvo i svjesno manipulišu građanima Crne Gore predstavlja osnovu borbe kako za iskorenjivanje ovih pojava, tako i za obnovu povjerenja - naglasila je Vujović.</p>
<p>Prema njenim riječima, hitan sudski postupak zbog širenja mržnje moguć je i na osnovu zahtjeva stranke koja traži zaštitu posebnih prava, dakle stranke koja je meta govora mržnje, a ne samo na osnovu zahtjeva tužioca</p>
<p>- Medijska pismenost predstavlja dugoročno najefikasniji odbrambeni mehanizam protiv govora mržnje i dezinformacija, ali i snažan društveni odgovor na one koji aktivno koriste ovu retoriku. Često su to uticajne javne ličnosti iz različitih sfera društva, čiji istupi, obilježeni teškim riječima i zapaljivim narativima, inspirišu čitave grupe ljudi da ih slijede – bilo na društvenim mrežama ili u javnom prostoru - naglasila je Vujović.</p>

Vujović: Za izjavu Ivana Miloševića nadležni Tužilaštvo i AMU

<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) u današnjem saopštenju je izrazila zabrinutost povodom, kako navode, tendenciozne i činjenično neutemeljene analize portala RTCG, objavljene u tekstovima od 8. marta pod naslovom „Medijska koncentracija u Crnoj Gori: Ignorisanje standarda i neadekvatne reakcije“ (koji je prenijela TVCG 1 u Dnevniku 2), 9. marta „Medijska koncentracija: Država ćuti, kapital dominira, standardi na čekanju“ i 10. marta „Međunarodni izvještaji o medijskoj koncentraciji: Upitna efektivnost“.</p>
<p>Kako ističu iz AMU, utisak je da je cilj predstavljanje Agencije kao regulatora koji povlađuje interesima komercijalnih emitera, putem, kako se ističe „nedozvoljene“ medijske koncentracije kada su u pitanju emiteri koji posluju u okviru United grupe.</p>
<p>- Javni medijski servis Crne Gore ima pravo na svoje tumačenje Zakona, međutim, kada o tome izvještava, morao bi se držati činjenica i onoga što je precizirano u Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama. Agencija za audiovizuelne medijske usluge nezavisni je regulatorni organ koji se u svom djelovanju čvrsto pridržava slova i duha zakona. Oko toga gotovo da nema dilema u Crnoj Gori, što je prepoznato i u posljednjem godišnjem Izvještaju Evropske komisije za Crnu Goru- poručili su iz AMU.</p>
<p>Kako dalje navode iz AMU, stavljanje izjava međunarodnih eksperata u kontekst želje da se Agencija prikaže kao organ koji navodno postupa nezakonito, kao i citiranje djelova izvještaja iz perioda od prije osam ili deset godina – u kojima nema ničeg spornog, naprotiv – ali koji se ubacuju u već pomenuti kontekst - neprimjereno je.</p>
<p>- Ipak, to jeste dio slobode izvještavanja na koju svaki novinar ima pravo, uz obavezu vođenja računa o dužnoj novinarskoj pažnji, kao što i Agencija ima pravo da reaguje kada primijeti da takvo izvještavanje nema nikakvo činjenično utemeljenje - poručuju iz AMU.&nbsp;</p>
<p>Posebna zabrinutost, kako kažu, dolazi zbog okolnosti da je riječ o nacionalnom javnom emiteru, te da bi činjenice i visoki novinarski standardi trebalo da budu podrazumijevani.</p>
<p>- Napomene radi, Agencija je bezrezervno i bez odlaganja odgovorila na više upita novinara portala RTCG u periodu od jula 2024. do marta 2025. godine, pa shodno tome nije zgoreg ponoviti, ne bilo kakvo tumačenje Zakona - već onoga što u njemu zaista piše. Ponavljamo stav Agencije, koji, nažalost, nije potpuno prenijet u objavljenom serijalu tekstova. U konkretnim slučajevima o kojima piše portal RTCG, medijska koncentracija postoji, ali ne spada u kategoriju nedozvoljenih medijskih koncentracija, u skladu sa Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama- istakli su oni.</p>
<p>Važeći Zakon o audiovizuelnim medijskim (AVM) uslugama donekle se razlikuje od ranijeg Zakona o elektronskim medijima.</p>
<p>Ipak, kako naglašavaju, sadrži gotovo identičnu odredbu (član 133 Zakona o elektronskim medijima i član 136 stav 1 Zakona o AVM uslugama), koja se odnosi na poseban slučaj nedozvoljene medijske koncentracije. Ova odredba prepoznaje ograničenje za fizičko, ali ne i za pravno lice koje je osnivač emitera, u smislu njegovog učešća u osnovnom kapitalu drugog emitera preko utvrđene visine osnovnog kapitala.</p>
<p>- Agencija je vrlo konkretno odgovorila na pitanje novinara: „Gdje se prepoznaje ograničenje za fizičko, ali ne i pravno lice? Da li ste sasvim sigurni da je takvo tumačenje zakona ispravno?“ citirajući član 137 Zakona: „U novom Zakonu o audiovizuelnim medijskim uslugama jeste predefinisan raniji član Zakona o elektronskim medijima, sadašnji član 137, prema kojem se smatra da nedozvoljena medijska koncentracija postoji i kada, u slučajevima iz člana 136 ovog zakona, u osnovnom kapitalu drugog emitera, osnivača dnevnog štampanog medija ili internetske publikacije, preko utvrđene visine osnovnog kapitala, učestvuje fizičko lice koje je osnivač emitera ili lica koja su njegovi srodnici do drugog stepena srodstva u pravoj liniji, ili lice koje je njegov bračni, vanbračni supružnik i životni partner lica istog pola''- navodi se u saopštenju AMU.</p>
<p>Odredbe Zakona, poručuju iz AMU, &nbsp;o audiovizuelnim medijskim uslugama više su nego jasne.</p>
<p>Na Agenciji je da Zakon dosljedno primjenjuje – što i čine, poručuju iz AMU.&nbsp;</p>
<p>- Sa druge strane, na problem nedovoljne zakonske uređenosti medijskog vlasništva u Crnoj Gori, Agencija ukazuje u kontinuitetu. Ovo može dokazati i jednostavna Google pretraga, a kamoli istraživački napor kakav je RTCG uložila u ovu analizu- pojasnili su.</p>
<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge, naglašavaju, čvrsto vjeruje da je transparentnost vlasništva nad medijima ključna za medijski pluralizam i konkurentno medijsko tržište, te aktivno radi na omogućavanju pristupa podacima o vlasništvu koje je prikupila svim zainteresovanim stranama na najpristupačniji i najtransparentniji način.</p>
<p>- U saradnji sa Savjetom Evrope, kroz projekat „Zaštita slobode izražavanja i medija u Crnoj Gori“, Agencija je dobila ekspertsku pomoć u ovoj oblasti u formi studije sa preporukama pod nazivom „Vlasništvo medija i pravila o transparentnosti vlasništva: Evropski standardi i dobre prakse u EU i na Zapadnom Balkanu“. Svrha ove studije je da pomogne Agenciji, kao i javnim i privatnim emiterima, u usklađivanju njihovog rada sa domaćim zakonodavstvom, evropskim i drugim relevantnim međunarodnim standardima, posebno Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i praksom Evropskog suda za ljudska prava- dodali su iz AMU.</p>
<p>Pored toga, kako ističu, ovaj dokument pruža preporuke za izmjene zakonodavnog okvira u Crnoj Gori u vezi sa vlasništvom nad medijima, medijskom koncentracijom i transparentnošću vlasništva medija, u skladu sa najboljom evropskom praksom i standardima.</p>
<p>Agencija, poručuju, sprovodi Zakon podjednako prema svim emiterima, bilo da su komercijalni ili javni, te stoga vjeruju da je ovaj serijal tekstova zapravo kritika zakonskih akata, a ne same Agencije koja taj Zakon dosljedno primjenjuje.</p>
<p>- Agencija će ostati aktivna u obezbjeđivanju punog pristupa svim dostupnim informacijama o vlasništvu nad medijima, kroz razvoj digitalnih online alata, kako bi osigurala transparentnost u sektoru audiovizuelnih medijskih usluga i omogućila informisano konzumiranje audiovizuelnog medijskog sadržaja od strane gledalaca i slušalaca - zaključuju iz AMU u saopštenju.</p>

AMU: Zabrinjavajuće su tendeciozne i činjenično neutemeljene analize portala RTCG

<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) je povodom obilježavanja Svjetskog dana radija u saradnji sa Fakultetom političkih nauka (FPN), organizovala tribinu za studente pod nazivom „Šta danas predstavlja radio?“.</p>
<p>Na tribini je govorio <b>Božo Bulatović,</b> osnivač i izvršni direktor Radija Titograd, koji je sa studentima podijelio svoje višedecenijsko iskustvo u novinarstvu.</p>
<p>Tokom razgovora, Bulatović je istakao vrijednost radija, njegovu sposobnost prilagođavanja savremenom medijskom prostoru i važnost kreativnog pristupa u oblikovanju radijskog programa.</p>
<p>- U moru svih novih medija, radio ima svoje mjesto. Radio ima svoju publiku, radio je i dalje najbolji regrutacioni centar za dobre novinare. Današnje inspirativno druženje sa mladima govori mi da će na radiju i dalje biti nekih dobrih, novih i glasova i novinara. Za mene je značajan dan koji podsjeća da, pored svih kampanja, radio nije zapostavljen medij, naprotiv, radio je najpraćeniji i najslušaniji medij koji je fleksibilan i najbrže plasira informaciju onim ljudima koji žele da je čuju- kazao je Bulatović.</p>
<p>Razgovaralo se o ulozi radija nekada i sada, te o tome da li u eri podkasta i društvenih medija radio može ostati relevantan i zadržati publiku. Posebno je istaknuta uloga mladih u kreiranju radio programa, uz interaktivni dijalog sa studentima koji je bio prilika za razmjenu praktičnih savjeta o profesionalnom govoru, tehnikama upravljanja glasom i kreiranju sadržaja za različite ciljne grupe.</p>
<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge uputila je čestitke svim novinarima, urednicima i zaposlenima u radijskim stanicama u Crnoj Gori povodom 13. februara – Svjetskog dana radija.</p>
<p>- Ovaj značajan datum podsjeća nas na neprolaznu vrijednost radija kao medija, koji uprkos ubrzanom tehnološkom napretku i modernizaciji, ostaje jedinstven u svom izrazu i nezamjenjiv u povezivanju ljudi, pružanju pravovremenih informacija te edukativnoj i zabavnoj ulozi- &nbsp;navode iz AMU.</p>
<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge se snažno zalaže da radio ostane snažan medij, posvećen prenošenju tačnih i relevantnih informacija. Radijski profesionalci igraju ključnu ulogu u izgradnji boljeg i informisanijeg društva, te im Agencija odaje priznanje za predan rad i doprinos medijskom prostoru Crne Gore, zaključuje se u saopštenju.</p>

Tribina AMU sa studentima FPN-a: ''Šta danas predstavlja radio''

<p>Ministarstvo kulture i medija, je reagovalo povodom poništavanja prethodnog i raspisivanja novog javnog poziva za imenovanje dva člana Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge. Iz Ministarstva ukazuju da je obezbjeđivanje uslova za nesmetan rad Agencije, kao nezavisnog regulatora u oblasti audiovizuelnih medijskih usluga, apsolutni prioritet, navodi se u saopštenju.</p>
<p>- Nakon isteka mandata dosadašnja dva člana nužno je osigurati pravovremeno popunjavanje Savjeta, na osnovu normi Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama kojima se u toj oblasti uvode značajne novine, u dijelu koji se odnosi na kriterijume za članove Savjeta koji dolaze iz organizacija civilnog društva.Nadamo se da neće biti daljeg odlaganja izbora dva nova člana Savjeta AMU i da će poboljšanja inaugurisana novim Zakonom o AVM uslugama zaživjeti u praksi- kazali su iz MKM.</p>

MKM: Nesmetan rad AMU je apsolutni prioritet

<p>Najnovija analiza Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) o vidljivosti žena i muškaraca u centralnim informativnim emisijama nacionalnih televizija pokazala je ujednačenost autorstva priloga između žena i muškaraca.</p>
<p>Žene se češće zastupljene kao urednice programa, takođe i kao voditeljke, a novinarki je više po skoro svim temama koje obuhvataju posmatrani informativni sadržaji. Ipak, i dalje, postoji značajna razlika u zastupljenosti žena i muškarca u centralnim informativnim emisijama kao sagovornika/ca.</p>
<p>- U periodu od 3. do 9. juna 2024. godine, analizirane su centralne informativne emisije sedam televizijskih programa sa nacionalnim pokrivanjem: Prvi program Televizije Crne Gore (TVCG 1), Televizija Vijesti, Prva TV, TV Nova M, TV E, TV Nikšić i Adria TV. Analizirano je 48 informativnih emisija i to „Dnevnik“ (Prvi program Televizije Crne Gore), „Vijesti u pola 7“ (Televizija Vijesti), „Žurnal“ (Prva TV), „Centralni dnevnik“ (TV Nova M), „Info plus“ (Adria TV), „24 sata“ (TV E), „Vink“ (TV Nikšić), sa ukupno 328 novinarskih priloga. Od posmatrane 33 centralne informativne emisije, u tri od četiri slučaja, žene su bile urednice (25 emisija), dok su muškarci bili urednici osam emisija - ističu u AMU.</p>
<p>&nbsp;Žene su, kako se navodi, bile voditeljke u četiri petine emisija (81,25 odsto), dok su muškarci vodili devet emisija.</p>
<p>- Ukupno posmatrano, u 162 (49 odsto) od 328 analiziranih priloga autorke su bile novinarke, dok su autori 166 priloga bili novinari. Uprkos ujednačenosti, posmatrajući po televizijama, mogu se uočiti značajna odstupanja i neravnomjerna zastupljenost novinara i novinarki u izradi priloga/vijesti - navode u AMU.</p>
<p>Razlika je, kažu, najveća kod Adria TV gdje su, u posmatranom periodu, novinarke proizvele 22,64 odsto, a novinari 77,36 odsto priloga i/ili izvještaja.</p>
<p>- Potom slijedi Prva TV, gdje su u okviru centralnih informativnih emisija novinarke proizvele 28,30 odsto priloga i izvještaja, a novinari 71,70 odsto - ističe se u analizi AMU.</p>
<p>Angažovanje novinarki je, kažu, veće po skoro svim temama koje obuhvataju posmatrane informativne sadržaje, a sport je jedina tematska oblast gdje se bilježi dominantno angažovanje novinara.&nbsp;</p>
<p>- Najveća razlika u zastupljenosti žena i muškarca u centralnim informativnim emisijama pokazala se prilikom upoređivanja broja sagovornica i sagovornika. Od 1001 izjave uzete od relevantnih sagovornica/sagovornika, na svih sedam posmatranih televizija, samo 26,47 odsto su izjave uzete od žena - pokazala je analiza AMU.</p>
<p>Najznačajnije razlike se, kažu, mogu uočiti kod priloga posvećenih političkim temama i temama od značaja za privredu/društvo i sport, gdje je višestruko veće učešće muškaraca kao sagovornika. Sa druge strane, žene su donekle zastupljenije u izjavama vezanim za zdravlje i kulturu.&nbsp;</p>
<p>- Savremeni mediji su usko povezani sa formiranjem društvenih obrazaca i kulturnih identiteta i mogu uticati na formiranje vrijednosnih stavova i javnog života kroz selekciju i favorizovanje određenih tema, događaja, stavova i vrijednosti. Stoga se od njih očekuje da budu inventivniji i aktivniji i u fokus javnosti samoinicijativno stavljaju pitanja i teme koje se odnose na promociju i ostvarivanje politike rodne ravnopravnosti u svim oblastima - zaključuju u AMU.</p>

AMU: Žene zastupljenije kao urednice i voditeljke, ne i kao sagovornice

<p>Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) pozvala je sve elektronske medije u Crnoj Gori da, u vezi sa tragičnim događajem koji se dogodio na Cetinju, postupaju krajnje profesionalno i etički, imajući u vidu osjetljivost situacije.&nbsp;</p>
<p>- Medijsko izvještavanje u kriznim situacijama zahtijeva izuzetnu odgovornost, te apelujemo na sve novinare i urednike da objavljuju isključivo tačne, provjerene i pouzdane informacije, kako bi se izbjegle dezinformacije i dodatno uznemiravanje javnosti - saopšteno je iz AMU.</p>
<p>Naglašavaju važnost poštovanja dostojanstva žrtava, njihovih porodica i svih pogođenih ovom tragedijom.&nbsp;</p>
<p>- Objavljivanje nepotvrđenih informacija ili senzacionalistički pristup izvještavanju može dodatno produbiti traumu. Stoga, Agencija još jednom apeluje na profesionalizam i primjenu najviših etičkih standarda, uz uzdržavanje od prenošenja spekulacija i neprovjerenih informacija - navedeno je u saopštenju AMU.</p>
<p>Napominju da je uloga medija u ovakvim trenucima od ključnog značaja, kako bi javnost bila pravovremeno i tačno informisana, ali i kako bi se spriječila svaka zloupotreba ili narušavanje etičkih normi u izvještavanju.</p>
<p>- Agencija za audiovizuelne medijske usluge izražava saučešće porodicama stradalih - stoji u saopštenju AMU.</p>

AMU povodom tragedije na Cetinju: Mediji da postupaju krajnje profesionalno i etički

<p>Usvajanjem Zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama, Agencija za elektronske medije (AEM) postala je Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU).</p>
<p>- Agencija za audiovizuelne medijske usluge će i dalje sprovoditi svoje nadležnosti nepristrasno i transparentno i u cilju ostvarivanja slobode izražavanja, medijskog pluralizma, kulturne i jezičke raznovrsnosti, zaštite potrošača, dostupnosti sadržaja, nediskriminacije, pravilnog funkcionisanja unutrašnjeg tržišta i promocije konkurencije - poručili su u saopštenju.</p>
<p>Oni mole sve medije da pri pominjanju Agencije u svojim izvještajima i tekstovima koriste novi naziv, kao i novi vizuelni identitet.</p>

AEM promijenio ime u Agencija za audiovizuelne medijske usluge

<p>Kad su godinama nakon okončanja agresije na Bosnu i Hercegovinu načelnika Uprave bezbjednosti Saveznog sekretarijata za narodnu odbranu (popularnog KOS-a) Aleksandra Vasiljevića pitali je li visoki oficir KOS-a Fikret Muslimović, čovjek od njegova najvećeg povjerenja, tokom agresije nastavio da postupa po njegovim direktivama, lakonski je odgovorio: „On je, jadan, posle toga, kol'ko sam čuo, prodavao zeleniš neko vreme po pijaci da bi preživeo u Sarajevu i posle toga se priključio na poziv otkud znam koga, verovatno Alije Izetbegovića, i, koliko znam, on je imao visoke ocene od njega i veliko poverenje.“&nbsp;</p>
<p>Pokušao je, dakle, bivši šef najmoćnije službe bezbjednosti u SFRJ da pričom o tome kako je njegov – po sopstvenoj ocjeni – „najbolji kadar“ radio na pjaci demantuje informacije da ga je 1992. godine Aliji Izetbegoviću preporučio upravo on, nakon čega je Muslimović izabran za Izetbegovićeva savjetnika za bezbjednost i preuzeo taj sektor u Armiji BiH.</p>
<p>Za Muslimovića – koji je, prije no se preselio na pjacu i dok mu je formalno bio nadređen Vasiljević, vodio neke od ključnih akcija KOS-a u Hrvatskoj (afera Špegelj) – tokom agresije na BiH vezuju se brojne kontroverze: od utemeljenja „Ševe“, paramilitarne jedinice za „specijalne zadatke“, odnosno za likvidaciju političkih neistomišljenika, do formiranja zloglasnog odreda „El Mudžahedin“.</p>
<p>Što vam sve ovo pričam!?&nbsp;</p>
<p>Prije svega 4-5 dana u kolumni „Crnogorska Zona sumraka u dvije slike“ podśetio sam na to da sudija Zoran Radović ni cijelih 11 mjeseci nakon što je u tzv. slučaju Državni udar oslobodio optužene – nije sročio presudu, iako ga je zakon obavezivao da to učini najkasnije 2 mjeseca od odluke. Kad, navrat-nanos, dobismo presudu.</p>
<p>A u toj ćete presudi, zalud tražeći pravo i pravdu, naći i ovaj stav sudije Radovića: „Za sud je nelogično i neživotno da prodavac sa buvlje pijace, sa Bubanj potoka, kakvim se predstavljao Sinđelić, a za koga se iz mjera tajnog nadzora utvrđuje da je neorganizovana i neodgovorna osoba, sa haotičnim ponašanjem, koja ne zna gdje se nalazi rezervoar u automobilu, niti ima koga da pozove u pomoć kad ostaje bez goriva samo dva dana pred izvršenje najtežih krivičnih djela, kao i Mirko Velimirović koji ne zna da upotrebljava smart telefon, ne zna šta je to dron, ne razumije polovinu stvari o kojima mu govori Sinđelić, budu baš osobe koje bi bile izabrane od strane neke specijalne službe bezbjednosti, kao glavne spone u organizaciji i to kriminalnoj organizaciji koja bi imala za cilj rušenje legitimne vlasti u nekoj evropskoj državi, koja se u tom trenutku nalazila na korak do pridruženja NATO savezu.“&nbsp;</p>
<p>Sudija Radović je transparentan – ništa pravo, priznanja i dokazi, njemu lično ključni je kriterij logičnost i životnost. A zbilja, ko bi očekivao od prodavca s buvlje pjace da se bavi terorizmom!? Ili – ko bi očekivao od prodavca zeleni sa sarajevske pjace Fiće Muslimovića da je visoki oficir KOS-a!?&nbsp;</p>
<p>Radoviću se tako učinilo zgodnim da za potrebe po svoj prilici naručene presude plagira naslov ND Vijesti objavljen koji dan nakon pokušaja Državnog udara – „Na državu udarili krojač, ribar, bravar...“ I dok mu je sasvim „nelogično i neživotno“ bilo da bi neorganizovani i haotični Sinđelić mogao pokušati državni udar u Crnoj Gori, zakunjao je pred činjenicom da je taj prodavac s buvlje pjace dvije godine prije pokušaja državnog udara u Crnoj Gori, od početka novembra 2014. godine, bio na čelu dobrovoljačke čete „Srpski vukovi“, koja se u u istočnoj Ukrajini borila na strani ruskog agresora, zbog čega ga je ukrajinski provladin portal „Teror u Ukrajini“ proglasio teroristom.</p>
<p>No naš se veselnik u togi predśednika Višega suda ne zadržava s logikom i životnošću samo na buvljoj pjaci. Riješen da pomete sve dokaze koji bi mogli inkriminisati njegove poslodavce (jer, vidite, za predśednika Višega suda izabrao ga je, pored ostalih, advokat Andrije Mandića, više bradom nego glavom), sudija se Radović upustio i u aviosaobraćajna vještačenja, pa veli: „Sinđelić je u svom svjedočenju tvrdio da se u više navrata sastajao s navodnim organizatorom ove kriminalne organizacije, Eduardom Šišmakovim, da mu je ovaj predočio kriminalni plan o nasilnom svrgavanju vlasti u Crnoj Gori i predao značajnu količinu novca i opreme za izvršenje planiranih djela.&nbsp;</p>
<p>Međutim, ključna tvrdnja o susretu 27. septembra 2016. u Moskvi – na kojem je navodno izložen plan za terorističke aktivnosti – dovedena je u pitanje zvaničnim dokumentima ruske države, koji pokazuju da Sinđelić te večeri nije ni napustio tranzitnu zonu moskovskog aerodroma Šeremetjevo. Drugim riječima, sud zaključuje da ako sastanak nije mogao da se desi, nije moglo doći ni do kriminalnog plana.“&nbsp;</p>
<p>Eto, sudiji Radoviću zvanični dokument „ruske države“ koji potvrđuje da je Sinđelić 27. 9. 2016. boravio u Moskvi demantuje Sinđelićevu tvrdnju da je 27. 9. 2016. boravio u Moskvi. Jer niti je logično niti je životno, tolkuje Radović, da se boravak u tranzitnoj zoni Aerodroma Šeremetjevo može tumačiti kao boravak u Moskvi. Vidite, od Šeremetjeva do centra Moskve je oko 30 km i ako Sinđelić tvrdi da je stigao u Moskvu, a ruske vlasti tvrde da je bio samo na aerodromu, e to neće moći proći kod našeg logičara, jer nije Šeremetjevo isto što i Moskva, baš kao što ni vino nije pošto priđe bješe!? A ni poziv sudije, očigledno.</p>
<p>No nije zalud to pravo „duboka voda“, kako jednom lijepo reče Bane Radulović. Između nevještih pretrčavanja između rovova logičnosti i životnosti sudija Radović će ipak morati izaći na čistinu pa objasniti jedan ni logičan ni životan a ni u pravu održiv momenat – kako to da postoje priznanja i pravosnažne presude o tzv. Državnom udaru iz 2017. godine i u – paralelnoj dimenziji s njima – njegov traktat o logici i životu u formi presude da toga Državnog udara nikad bilo nije.&nbsp;</p>
<p>Moraće, dakle, crnogorsko pravosuđe da raščivija jesu li ona priznanja iz 2017. godine bila lažna, a sudije koje su na osnovu njih donijele presude dovedene u zabludu (a možda i korumpirane) ili je, gluho bilo, korumpiran sudija Radović. Treće opcije ni po logici ni po životu a ni po slovu zakona – ne može biti.&nbsp;</p>

Neobičan slučaj nelogičnosti i neživotnosti u presudi sudije Radovića

<p>Rješenje saobraćajnog haosa na crnogorskom primorju se nazire: izgradnja obilaznice oko Budve, jednog od najkritičnijih čvorišta tokom ljetnje turističke sezone, mogla bi da krene do kraja godine. U intervjuu za Portal ETV, ministarka saobraćaja <b>Maja Vukićević </b>otkriva da je projekat – vrijedan infrastrukturni poduhvat u dužini od 9,3 kilometra, sa dva tunela, osam mostova i dvije ključne saobraćajne petlje – već uvršten u kapitalni budžet, a raspisivanje tendera očekuje se odmah nakon tehničkog rebalansa.</p> <p>Ministarka je govorila i o drugoj dionici auto-puta, čija gradnja bi mogla da započne na jesen, kao i o višemilionskim ulaganjima u željeznički sistem i nabavci novih vozova. Dotakla se i osjetljive teme koncesije za aerodrome, potvrđujući da je tender i dalje aktivan, ali i da nije bilo zvaničnog interesovanja iz Srbije ili Albanije.</p> <p>Osvrnula se i na radove na bulevaru Tivat–Jaz, naglasivši da uprkos sezonskim gužvama, projekat teče u planiranom roku.</p> <p>Posebno je naglasila značaj očuvanja transparentnosti u svim postupcima, uključujući i tekuću procjenu poslovanja željezničkih preduzeća.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250615070656_3409a8403b8b2c461104ab5c73698c4779a6271b820d9d1d3d3fa0c8d068ae40" data-rendition-name="original" width="1920" height="996" loading="lazy" alt="Kružni BD"> </figure>  <p><b>Portal ETV: Možete li precizno reći kada kreće izgradnja druge dionice auto-puta? Koliko će koštati realizacija? Ko će raditi drugu dionicu i zašto je odabran baš taj izvođač radova? Kada će druga dionica biti završena?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Izgradnja druge dionice auto-puta jedan je od ključnih infrastrukturnih prioriteta Vlade Crne Gore, koji se realizuje u saradnji sa Evropskom komisijom i Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD). Za sprovođenje tendera zadužen je Monteput, a postupak se vodi u skladu s međunarodnim standardima i pravilima EBRD-a, uključujući i obavezu da svaka faza procesa dobije prethodnu saglasnost Banke.</p> <p>Prema informacijama koje su dostavili Monteput i EBRD, izbor izvođača očekuje se do kraja ljeta, nakon čega bi mogli početi pripremni radovi. Trenutno se ocjenjuju tehničke ponude, a kompanije koje prođu tehničku evaluaciju dostaviće svoje finansijske ponude. Dakle, u ovoj fazi nije moguće precizirati ko će izvoditi radove. Ipak, kao resorno ministarstvo preduzeli smo sve korake kako bi postupak bio maksimalno transparentan. Podsjećam da smo još u januaru, zajedno sa Delegacijom EU, organizovali EU info dan i predstavili sve planirane infrastrukturne projekte. Nedavno smo potpisali i Ugovor o grantu, koji se odnosi na usluge konsultanata koji će biti angažovani kao podrška, očekujemo da tokom ljeta potpišemo i Ugovor o kreditu sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj.</p> <h2>CURENJE INFORMACIJA</h2> <p><b>Portal ETV: Šta se događa sa tenderom za davanje aerodroma u koncesiju? Je li tender i dalje aktivan ili nije? Je li bilo pritisaka na tendersku komisiju, od koga? Da li aerodrome treba da valorizuje Crna Gora i da se ne daju u koncesiju? Ima li za to država novca? Da li su posredno ili neposredno, Srbija ili Albanija iskazale interes za crnogorske aerodrome?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Tender za dodjelu koncesije za crnogorske aerodrome je i dalje aktivan. U toku je faza evaluacije finansijskih ponuda. Rad tenderske komisije produžen je za dodatnih 30 dana, kako bi imala dovoljno vremena da dostavi izvještaj Ministarstvu saobraćaja, koje zatim ima još 30 dana da predlog proslijedi Vladi na odlučivanje.</p> <p>Nažalost, tokom postupka došlo je do curenja nekih informacija koje su se našli u medijima svega nekoliko minuta nakon dostavljanja komisiji. To svakako ne koristi samom procesu. Ipak, vjerujem da će Vlada kao krajnji donosilac odluke sagledati sve okolnosti. Moj stav je da u ovakvim strateškim projektima treba uključiti što širu javnost.</p> <p>Aerodromima Crne Gore su potrebna značajna infrastrukturna ulaganja. Postupak koncesije traje već duže vrijeme i objektivno usporava njihov razvoj. Vjerujem da država ima kapacitete da sama upravlja aerodromima, posebno kada se uzme u obzir iskustvo direktora Roka Tolića. Smatram da ni opcija državnog ulaganja ne bi smjela biti isključena. Svakako uskoro ćemo definitivno znati odluku Vlade i koji je to najbolji model za naše aerodrome.</p> <p>Tokom mog mandata nije bilo izraženog interesovanja ni iz Srbije, ni iz Albanije. Ako je i bilo u ranijim fazama, meni to nije poznato. Mislim da su takvi scenariji danas nerealni, tim prije što su i aerodromi tih zemalja već dati u koncesiju.</p> <h2>ZNAČAJ BULEVARA TIVAT-JAZ</h2> <p><b>Portal ETV: Projekat bulevara Tivat–Jaz je od izuzetnog značaja. Sezona ova će biti izazovna zbog radova. Kada će sve biti gotovo? Ima li imovinskih sporova koji mogu kočiti punu realizaciju?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Bulevar Tivat–Jaz jeste jedan od najvažnijih projekata za saobraćajnu povezanost primorja. Radovi su u toku, a iako sezona dodatno komplikuje odvijanje saobraćaja, podsjećam da je ovaj projekat ugovoren još u mandatu prethodne vlade i pokrenut bez prethodno pribavljene građevinske dozvole što je izazvalo početno kašnjenje. Radovi su faktički započeli u januaru 2024. godine, a ugovoreni rok završetka je januar 2026. godine.</p> <p>Postoje pojedinačni slučajevi problema sa eksproprijacijom, ali nijesu sistemske prirode. Uz radove na putnoj infrastrukturi, paralelno se izvode i radovi na regionalnom vodovodu i novoj vodovodnoj mreži za Opštinu Kotor uz sve ostale instalacije. Važno je istaći da je projekat u roku, jer se često u javnosti pokušava stvoriti slika kao da se radi o kašnjenju. Dakle oni koji su ugovorili ovaj projekat znali su da će on opteretiti dvije ljetnje sezone.</p> <h2>OSAM MOSTOVA, DVA TUNELA…</h2> <p><b>Portal ETV: Obilaznica oko Budve je jedno od ključnih pitanja za rješavanje saobraćajnog kolapsa u tom dijelu države. Kada će krenuti radovi, a kada ćemo imati obilaznicu? Koliko novca će koštati i kako će se finansirati?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Obilaznica oko Budve je jedan od najvažnijih saobraćajnih projekata na crnogorskom primorju. Radi se o brzoj saobraćajnici dužine 9,3 kilometra, koja predstavlja dio evropske TEN-T mreže i koja će omogućiti potpuno izmeštanje tranzitnog saobraćaja iz centra Budve.</p> <p>Trasa uključuje dvije ključne petlje, u Markovićima i Lastvi Grbaljskoj, osam mostova ukupne dužine 1,74 km i dva tunela ukupne dužine 3,98 km. Projekat će značajno rasteretiti saobraćajnu mrežu u zoni Budve, skratiti vrijeme putovanja, povećati bezbjednost i unaprijediti turističku ponudu.</p> <p>Na inicijativu Ministarstva, ovaj projekat je uvršten u kapitalni budžet. Nakon tehničkog rebalansa, koji uskoro očekujemo, biće raspisan tender za izvođača. Ukoliko ne bude žalbi, potpisivanje ugovora se očekuje do kraja godine. Za realizaciju je zadužen Monteput.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250615070652_1c664a0ed1c7f3ae6ee93d16b4ad6040ca104841b5c3a8d0772316cf2b04c862" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="obilaznica "> </figure>  <p><br/></p> <h2>KREDIT OD 30 MILIONA EURA</h2> <p><b>Portal ETV: Ima li strateški smisla više ulagati u željezničku infrastrukturu? Da li imate podatke koliko građana koristi tu vrstu prevoza? Hoćemo li nabaviti nove vozove, kada, za koliko novca?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Ulaganje u željeznicu ima i strateški i društveni smisao. Riječ je o prevozu koji je pristupačan, ekološki prihvatljiv i neophodan za ravnomjeran regionalni razvoj. Takođe je važan za regionalno povezivanje, kao i za povezivanje sa zemljama Evropske unije. Nažalost, željeznička infrastruktura i vozni park su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja.</p> <p>Već su obezbijeđena sredstva za modernizaciju pruge i sanaciju postojećih vozila. Takođe, riješena su dugovanja prema partnerima iz regiona. Kada je riječ o nabavci novih vozova, obezbijeđen je kredit od 30 miliona eura, a postupak se sprovodi u saradnji sa EBRD-om. Iako je riječ o složenom i dugotrajnom procesu, to je trenutno jedini realan mehanizam kojim Crna Gora može doći do novih vozila.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250509160552_fe778dd499dee13fbef7f740c3b06adfcb04b563604c6ddac92c54624d224319" data-rendition-name="original" width="1024" height="683" loading="lazy" alt="voz"> </figure>  <p><b>Portal ETV: Mogu li opstati željeznička preduzeća? U kakvom su stanju, ima li viška i koliko zaposlenih, sa kolikim gubicima posluju?</b></p> <p>VUKIĆEVIĆ: Željeznička preduzeća nose teret odluka iz prošlosti, među kojima je i politička odluka da se nekada jedinstvena kompanija podijeli na četiri subjekta. To rješenje se nije pokazalo funkcionalnim, a problemi se vuku godinama unazad.</p> <p>U saradnji sa Ministarstvom finansija i Agencijom za zaštitu konkurencije pokrenuli smo razgovore kako bi se pronašao model podrške i stabilizacije sistema. Potrebna je ozbiljna analiza poslovanja svih željezničkih društava.</p> <p>Ono što ohrabruje jeste činjenica da su pred nama značajna ulaganja i u infrastrukturu i u vozila. Moj lični cilj je da Crna Gora dobije moderan, funkcionalan i dostupan željeznički prevoz, u interesu građana i privrede.</p>

Obilaznica koja mijenja sve: Ministarka Vukićević najavila kraj saobraćajnog kolapsa u Budvi

<p>Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je Višem sudu u Bijelom Polju, nakon završene istrage, predalo optužnicu protiv okrivljenog Alije Balijagića, zbog krivičnog djela teško ubistvo u sticaju sa krivičnim djelom nedozvoljeno držanje i nošenje oružja i eksplozivnih materija.</p>
<p>- Predmet optužnice je to što je okrivljeni A. B., dana 25.10.2024. godine, oko 21:10 časova u mjestu Sokolac, opština Bijelo Polje, lišio života oštećene J.M. i M.M. u njihovoj porodičnoj kući, na način što je sa prozora dnevne sobe, kroz napravljen otvor prethodno polomljenog stakla, dok su oštećeni gledali televiziju i nijesu očekivali napad na sebe, iz vatrenog oružja – lovačke puške, ispalio jedan projektil u pravcu oštećenog J.M., kao i dva projektila u pravcu oštećene M.M., čime im je nanio povrede od kojih je kod oštećenih nastupla smrt, nakon čega je ušao u kuću oštećenih gdje je izvršio premetačinu, izašao iz iste i dao se u bjekstvo - navode iz Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju.</p>
<p>Balijagić se tereti da je brutalno likvidirao brata i sestru Jovana (60) i Milenku Madžgalj (69) u njihovoj porodičnoj kući.</p>
<p>On je uhapšen je nakon skoro mjeseca skrivanja 21. novembra u blizini Priboja, a tada su kod njega pronađene dvije puške, a kasnije i treća. Sumnja se da je oružje ukrao iz kuće u Srbiji.</p>
<p>Aliju Balijagića, Srbija je u martu izručila Crnoj Gori.</p>
<p>Podsjećamo, tokom saslušanja okrivljeni Balijagić je pred sudijom priznao djelo koje mu je stavljeno na teret.</p>
<p>- Ubio sam dvoje Madžgalja. Ne znam koji je motiv, izuzev da sam se naljutio jer sam prilikom posjete njihovoj kući naišao na arogantan odnos s njihove strane. Nikada ih ranije vidio nijesam, kazali su mi da idem i ja sam otišao do obližnje šume, odakle sam se kasnije vratio, riješivši da im se za to osvetim i izvršio dvostruko ubistvo. Nijesam imao namjeru odranije da ih ubijem, niti bilo koga u ovom kraju - kazao je Balijagić.</p>

Podignuta optužnica protiv Balijagića

<p>Danas će biti sunčano i toplo. Vjetar slab do umjeren, uglavnom u jutarnjim i noćnim satima ponegdje kratkotrajno pojačan, dominantno sjeverni i sjeveroistočni.&nbsp;</p>
<p>Najviša dnevna temperatura vazduha, od 23 do 35 stepeni.</p>

Sunčano i toplo, temperatura do 35 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: amu