Vlada se neće miješati u izbor članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), niti slučaj naimenovanja direktora Radio-televizije Crne Gore (RTCG), jer su ti procesi isključiva nadležnost Skupštine - poručila je ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
EK je u ovogodišnjem izvještaju za Crnu Goru upozorila da još nijesu naimenovani članovi Savjeta AMU i navela da je brzo pravosudno rješenje slučaja koji se odnosi na naimenovanje Borisa Raonića za direktora RTCG-a od suštinskog značaja kako bi se osiguralo da Javni servis u potpunosti poštuje zakon.
Gorčević je, na pitanje novinara na radnom doručku da prokomentariše taj dio izvještaja, kazala da je prije par dana raspisan novi, treći poziv za dva člana Savjeta AMU-a i da je to pitanje isključiva nadležnost Skupštine.
- Vlada ne može da utiče na njih, osim preporuke da je ovo jako važno ne samo radi poglavlja, nego radi našeg evropskog puta - navela je Gorčević.
Govoreći o izboru direktora RTCG-a, Gorčević je rekla da se to pitanje tendenciozno pripisuje Vladi, iako se zna da Savjet RTCG-a bira direktora, a da članove Savjeta naimenuje parlament.
Ona je kazala da postoje određene procedure, presude i sudski postupak koji je u toku.&nbsp;
Prema riječima Gorčević, Vlada se ni politički, niti na bilo koji drugi način neće miješati u taj proces.
- Čekamo da vidimo kako će institucije da reaguju. Podržavamo nezavisnost medija i Javnog servisa, a sa druge strane, očekujemo od svih institucija da sprovode zakon i da rade svoj posao - poručila je Gorčević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Gorčević: Izbori u AMU i RTCG nadležnost Skupštine, Vlada se neće miješati

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) uključila je novinarku Aleksandru Mudrešu i vokalnu solistkinju Andrijanu Božović u kampanju „Na istoj smo strani“, koja ima za cilj jačanje medijske pismenosti i podsticanje odgovornog korišćenja medijskih sadržaja.
Njihovo učešće, kako navode iz AMU, dodatno doprinosi širenju poruke o važnosti kritičkog promišljanja informacija i svjesnog pristupa medijima.
Za Aleksandru Mudrešu novinarstvo je, kaže, mnogo više od profesije — to je poziv i način da se doprinese stvaranju informisanog i savjesnog društva.
- U vremenu brzih naslova i površnih sadržaja, istinska vrijednost novinarstva leži u kritičkom razmišljanju, provjeri činjenica i poštovanju istine – jer najvažnija je informacija koja je provjerena i tačna - poručila je Mudreša.
Andrijana Božović, jedna od najistaknutijih crnogorskih muzičarki, poznata po emotivnom izrazu i snažnom vokalu, ističe da je ključno pristupati medijskim sadržajima sa zdravim razumom i logikom, kako bi se istina mogla prepoznati u moru dostupnih informacija.
Iz AMU poručuju da je učešće javnih ličnosti iz različitih oblasti važan korak u promociji medijske i digitalne pismenosti, kao i zajedničke odgovornosti za tačno i istinito informisanje javnosti.
Kampanja „Na istoj smo strani“ obuhvata seriju od 12 video klipova u kojima učestvuju javni akteri iz različitih sfera društvenog, sportskog, novinarskog i kulturnog života.&nbsp;
Svi objavljeni sadržaji dostupni su putem zvaničnih kanala Agencije za audiovizuelne medijske usluge, na kanalu „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="http://www.medijskapismenost.me" target="_new">www.medijskapismenost.me</a>.

Aleksandra Mudreša i Andrijana Božović dio kampanje AMU „Na istoj smo strani“

NVO aktivne u oblasti medija dostavile su danas apel Delelgaciji Evropske unije da se angažuje u vezi sa primjenom medijskih zakona i imenovanjem članova Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge.
"Organizacije civilnog društva aktivne u oblasti medija pozvale su šefa Delegacije EU (Johan Sattler) da, u dijalogu sa odgovornim zvaničnicima Evropske komisije i EEAS-a, podsjete crnogorske vlasti na njihove preuzete obaveze i ukažu na mogućnost ponovnog otvaranja Poglavlja 10 (Informatičko društvo i mediji), ukoliko Skupština Crne Gore nastavi sa odlaganjem primjene zakona i ne imenuje članove Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AVMU) u najkraćem roku", navodi se u saopštenju.
NVO su podsjetile šefa Delegacije EU da je Skupština Crne Gore već u tri navrata neuspješno sprovodila postupak imenovanja dva člana Savjeta Agencije. Uvjereni smo da se radi o namjernoj opstrukciji od strane vladajuće većine, s obzirom na to da je Zakon o audiovizuelnim medijskim uslugama na snazi više od godinu dana.
U junu 2024. godine, u okviru procesa dobijanja pozitivnog IBAR-a, usvojeni su medijski zakoni, uz aktivno učešće i pohvale civilnog društva i podršku opozicije. Parlamentarna većina ih je jednoglasno podržala.
Nakon usvajanja medijskih zakona, Poglavlje 10 je privremeno zatvoreno krajem prošle godine. Međutim, predsjednik Skupštine je više puta propustio da obezbijedi njihovu primjenu. Prvi javni poziv za članove Savjeta raspisan je tek u decembru 2024, šest mjeseci kasnije nakon zakonskog roka, a poništen je u januaru 2025. zbog „tehničke greške“. Drugi poziv ubrzo nakon toga opet je opstruiran od strane Administrativnog odbora na pravno neutemeljenim osnovama. Uprkos ponovljenim pozivima EU i civilnog društva, treći poziv iz maja 2025. takođe je propao nakon što je parlamentarna većina u plenumu bila uzdržana, blokirajući imenovanje kandidata iz civilnog društva i CANU-a, iako su oni ispunili sve zakonske uslove.
"Ova višemjesečna opstrukcija ostavlja Savjet da funkcioniše sa samo tri od pet članova. Posljedično, sve drugostepene odluke moraju biti jednoglasno donešene, što ograničava efikasnost tog tijela i drži ga u vanrednom stanju pod neprimjerenim pritiskom. Time se podriva mandat Agencije, uključujući i mogućnost da reaguje na slučajeve poput zabrane reemitovanja štetnih sadržaja iz Srbije, koji šire govor mržnje, negiraju crnogorski identitet ili podstiču diskriminaciju prema manjinama", ističe se u saopštenju.
NVO su ukazale šefu Delegacije EU u Crnoj Gori na činjenicu da će početkom oktobra 2025. godine predsjednik Skupštine imati zakonsku obavezu da raspiše novi poziv za još jednog člana Savjeta iz reda univerziteta. Svako dalje odlaganje dodatno bi produbilo disfunkcionalnost i institucionalnu paralizu Savjeta Agencije.
"Poglavlje 10 je privremeno zatvoreno uz jasno očekivanje da će zakon biti u potpunosti primijenjen i da će Agencija za AVM usluge postati potpuno funkcionalna. To se nije dogodilo. Ovakva uporna neaktivnost ne samo da krši obaveze Crne Gore u procesu pristupanja EU, već i podriva povjerenje javnosti i kredibilitet samog procesa proširenja.
Stoga NVO apeluju na Evropsku komisiju i EEAS da, preko Delegacije EU u Crnoj Gori, jasno i odlučno predoče predsjedniku Skupštine, Vladi i parlamentarnoj većini da nastavak opstrukcije otvara rizik za ponovno otvaranje Poglavlja 10. Pravovremeno i nedvosmisleno podsjećanje EU bilo bi snažan podsticaj da se poštuje zakon, očuva nezavisnost medija i obnovi povjerenje u evropski put Crne Gore", navodi se u saopštenju.
Potpisnici:
Goran Đurović, Media centar
Olivera Nikolić, Institut za medije Crne Gore (IMCG)
Daliborka Uljarević, Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Milka Tadić Mijović, Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG)
Mila Radulović, Društvo profesionalnih novinara Crne Gore
Mustafa Canka, NVO „Ul Info“
Zdravko Janjušević, Bjelopoljski demokratski centar
Željko Đukić, NVO Multimedijal Montenegro
Nataša Nelević, NOVA – Centar za feminističku kulturu
Muamera Muslić, NVO Đakomo Adriatic
Boris Nedović, NVU Centar sjevera
Radomir Petrić, NVU Sua Sponte Bar
&nbsp;

NVO pozvale EU da se angažuje u vezi sa primjenom medijskih zakona i naimenovanjem članova Savjeta AMU

Nezavisnost Radio televizije Crne Gore (RTCG), lokalnih javnih emitera i Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU) ključna je za očuvanje javnog interesa, a politički pritisci i dalje otežavaju njihovo funkcionisanje, ocijenjeno je u PRODUCAST-u Centra za građansko obrazovanje (CGO) o medijskoj situaciji u Crnoj Gori i značaju nezavisnog i odgovornog Javnog servisa. 
 
Direktorica AMU, Sunčica Bakić, ocijenila je da je medijska situacija u Crnoj Gori veoma izazovna, ističući da se cjelokupna društveno-politička situacija reflektuje i na medije. 
 
- To je jedna uzročno - posljedična veza koja je na neki način neraskidiva: u medijima je tačno onako kako je i u društvu - navela je Bakić. 
 
Politikolog i analitičar Marko Savić smatra da je medijska scena u Crnoj Gori negativno dinamična. 
 
- Od problema koji su dugogodišnji izdvojio bih nedostatak potencijala za dogovor oko samoregulacije - rekao je Savić, ističući da je crnogorsko tržište, iako malo, zanimljivo velikim regionalnim medijskim kućama koje uspjevaju ili pokušavaju da ostvare određeni vid uticaja. 
 
Dugogodišnji novinar, urednik i doskorašnji šef Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija, Neđeljko Rudović, kazao je da medijska scena u Crnoj Gori zaslužuje prelaznu ocjenu i da ukupnu sliku ne mogu narušiti primjeri tendencioznog novinarstva. 
 
Najuticajniji mediji i mediji kojima se vjeruje u Crnoj Gori nijesu, kako je istakao, tabloidi, već tradicionalni mediji. “A kad pogledate kako stvari stoje globalno, mediji koji su najpopularniji su oni koji se baš i ne drže previše profesionalnih standarda”. 
 
Sagovornici su saglasni da suštinska nezavisnost Javnog servisa izostaje i da postoje pokušaji političkog uticaja i kontrole nad radom savjeta i RTCG-a i AMU. 
 
Na pitanje da li je to što u Skupštini nijesu izabrani članovi Savjeta AMU znak nezainteresovanosti ili potencijalnog pokušaja stavljanja tog tijela pod političku kontrolu, Bakić nije željela da polemiše o motivima, ali je istakla da rezultat takvog djelovanja nije dobar za crnogorsko društvo. 
 
- Savjet Agencije već duže radi na ivici kvoruma, a to znači da sve odluke koje članovi tog tijela treba da donesu moraju imati jednoglasnu podršku postojećih članova - navela je Bakić. 
 
I ona je stava da crnogorska medijska scena, u poređenju sa regionom, ne izgleda tako loše, ali je i ukazala na neke izmjenjene okolnosti, a posebno na evidentan porast govora mržnje. 
 
Jačanje institucija kao što je AMU trebalo bi, prema riječima Bakić, biti prioritet, a šta god da su motivi za nemogućnost ostvarivanja njenih punih mehanizama to za crnogorsko društvo ne može biti dobro. 
 
Na pitanje da li je njegova ostavka sa mjesta šefa Direktorata za medije ima veze sa procesom neizbora članova Savjeta AMU, Rudović je kazao da jeste povezana i sa tim. 
 
On je pojasnio situaciju u kojoj Administrativni odbor Skupštine samovoljno sprovodi procedure koje nijesu propisane Zakonom o audiovizuelnim medijskim uslugama, kada je u pitanju način izbora Savjeta AMU, ali ni sa Zakonom o Javnom medijskom servisu kada je u pitanju način izbora članova Savjeta Javnog servisa. 
 
Rudović je ocijenio da je to, zapravo, traženje izgovora za suštinsku namjeru da trenutna parlamentarna većina kontroliše i dominantno utiče na to ko će biti član savjeta obje, kako je naveo, krucijalno važne institucije. 
 
Podsjetio je i da su isti parlamentarci glasali za medijse zakone kada je Crna Gora trebalo da dobije IBAR, ističući da, čim je dobijen IBAR, dolazi do opstrukcija i pokušaja da se spriječi procedura koja je bila revolucionarna u odnosu na pređašnje stanje. 
 
Rudović je naglasio da postoji pokušaj trenutne parlamentarne većine da potpuno poništi medijske zakone i sve ono što su dobra rješenja koja treba dovedu do toga da Crna Gora ima istinski nezavisnog regulatora i Javni servis. 
 
Govoreći o načinu rada Javnog servisa, Savić je istakao da se u javnosti govori o budžetu, ali da se nedovoljno pažnje poklanja programsko -produkcionim planovima, koji bi trebalo da budu integrisani sa budžetskim planiranjem. 
 
On je naveo da programsko-produkcijski planovi Javnog servisa, kao strateška dokumenta, nikada nijesu bili na dobrom nivou, uz ocjenu da je njihov kvalitet u posljednjih šest ili sedam godina dodatno opao. 
 
Komentarišući način na koji bi trebalo da bude regulisan rad Javnog servisa kako bi bio usklađen sa evropskim standardima, Rudović je rekao da se, prije svega, mora riješiti situacija oko izbora generalnog direktora. 
 
On smatra i da je pitanje i zašto se nijedna afera nije otvorila na Javnom servisu.
- Ja mislim da Javni servis treba da služi javnom interesu kao korektiv svake vlasti. Da bi bio korektiv svake vlasti, potrebno je iznošenja u etar tema koje bi svaka vlast po prirodi htjela da skrajne ili sakrije. To je smisao postojanja Javnog servisa - rekao je Rudović. 
 
Bakić smatra da je jedan od ključnih problema i kod AMU i kod Javnog servisa to što političke elite u Crnoj Gori ne vide korist od postojanja suštinski nezavisne Agencije i suštinski nezavisnog nacionalnog javnog emitera. 
 
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori nema političke partije koja u nekoj fazi svog političkog života nije “koketirala sa medijima sumnjivih profesionalnih principa”. 
 
- Sigurna sam isto tako da nema političke partije koja nije na sopstvenoj koži osjetila da se to koketiranje vrlo često vrati kao bumerang - navela je Bakić, dodajući da ta iskustva ne doprinose razumijevanju da su nezavisni mediji suštinski značajni za funkcionisanje jednog društva. 
 
Na pitanje da li je RTCG skrenuo sa misije javnog servisa jedne države, Rudović je rekao da Crnoj Gori nedostaje slobodan javni servis. 
 
Podsjetio je i da, osim nacionalnog, u državi postoji još 15 lokalnih javnih emitera. Ukazao je i da pored preko 700 zapošljenih u RTCG-u, u 15 lokalnih javnih servisa radi skoro 500 novinara, reportera, snimatelja i montažera. 
 
To je, kako je naveo, ozbiljan kapital koji Crna Gora ima. 
 
- Cilj je da imamo i lokalne javne servise koji će funkcionisati identično, pa je i način izbora njihovih upravljačkih tijela promijenjen na način da lokalni javni servisi imaju sve moguće pretpostavke da niko iz lokalne vlasti na njih ne može vršiti uticaj - naveo je Rudović. 
 
On je naglasio da ukupno 16 medija u Crnoj Gori ima zagarantovano finansiranje koje im je više nego dovoljno za funkcionisanje, kao i da su vlasnici tih medija svi građani Crne Gore. 
 
- Ako imamo te medije ustrojene na način da rade svoj posao u cilju objektivne, pravovremene i istinite informacije, ako otvaraju debate, ako imaju kritički odnos prema autoritetima, onda smo mi društvo koje zaista ima budućnost - rekao je Rudović. 
 
PROUDCAST je produciran u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG za budućnost Crne Gore“, koju CGO sprovodi uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije.

RTCG i AMU između javnog interesa i političkih kalkulacija

Iako većina komercijalnih emitera u Crnoj Gori tokom 2024. godine uspijeva da održi pozitivan ili neutralan poslovni rezultat, gotovo trećina (28 odsto) – završila je poslovnu godinu u minusu, saopšteno je iz AMU.&nbsp;
- Uprkos izazovima u poslovanju, broj zaposlenih kod komercijalnih emitera se od 2020. do 2024. godine postepeno povećava. Manje od polovine emitera, odnosno samo 45% njih, pristupilo je Fondu za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija namijenjenih 
komercijalnim i neprofitnim elektronskim medijima. Ovi podaci predstavljaju dio najnovije Analize ekonomskog položaja komercijalnih emitera u Crnoj Gori, koju je objavila Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU)- navode u saopštenju.
Analiza, kako navode, daje uporedni prikaz podataka komercijalnih emitera za period od pet godina i to: prihodi od prodaje, ostali prihodi iz poslovanja, ukupni prihodi, ukupni rashodi, neto rezultat, broj zaposlenih.
- Ukupni ostvareni prihodi komercijalnih emitera u 2024. godini iznosili su 17.580.131€, što predstavlja rast od 15 odsto (2.336.232€) u odnosu na prethodnu godinu. Od ukupno 29 emitera, 13 je ostvarilo prihode do 100.000€, 10 emitera između 100.000€ i 1.000.000€, dok je šest emitera ostvarilo prihode iznad milion eura. Ukupni rashodi u istom periodu iznosili su 18.088.301 €, što je rast u odnosu na prethodnu godinu za 1.718.228€. Od 29 komercijalnih emitera 13 njih je imalo ukupne rashode u iznosu do 100.000€, 10 emitera ukupne rashode između 100.000€ i 1.000.000€ i šest emitera sa ukupnim rashodima iznad milion eura. Posmatrajući ukupne rashode komercijalnih emitera za period od 2020. do 2024. godine uočava se konstantan rast u odnosu na prethodne godine- dodaju u saopštenju.
Kada je, kako kažu, u pitanju profitabilnost komercijalnih emitera u 2024. godini može se zaključiti da je njih osam (28 odsto) poslovalo sa negativnim rezultatom dok su preostali emiteri poslovali sa 0 ili sa pozitivnim rezultatom.
- Neto gubitak cjelokupnog sektora (komercijalnih emitera) u 2024. godini je iznosio 508.173€. Posebno se izdvajaju gubici emitera Lipa Media d.o.o., Nova M d.o.o. i Adria TV d.o.o., koji su zajedno ostvarili negativan rezultat od gotovo 2,6 miliona eura. Nasuprot tome, najveći pozitivan finansijski rezultat u 2024. godini ostvarila je Televizija Vijesti d.o.o. sa 795.665€ dobiti, dok su značajan profit zabilježili i Lutrija Crne Gore a.d., Ast d.o.o. i Jumedia Mont d.o.o. Važno je naglasiti da emiter Lutrija Crne Gore a.d. osim što 
je osnivač televizijskog programa bavi se i drugom djelatnošću – priređivanje igara na sreću- kažu iz AMU.
Posmatrajući period od 2020. godine do 2024. godine, može se, navode, zaključiti da se ukupan broj zaposlenih kod komercijalnih emitera iz godine u godinu blago povećava.
- Značajne oscilacije su se desile kod emitera Lipa Media d.o.o. koji je u 2024. godini imao povećanje broja zaposlenih za 30 u odnosu na 2023. godinu i kod emitera A Plus Media Group d.o.o. koji je smanjio broj zaposlenih za 11 u 2024. godini u odnosu na 
2023. godinu- navode iz AMU.
Uvidom u pregled iz AMU zaključuju da je nedovoljan broj emitera pristupio sredstvima iz Fonda, svega 45 odsto (15 od 33 emitera). Međutim, iznos dodijeljenih sredstava i broj emitera koji su dobili sredstva bilježi rast iz godine u godinu. U narednom periodu se očekuje da će svi emiteri prepoznati značaj Fonda i da će obezbijediti zakonom tražene uslove.

AMU: Gotovo trećina komercijalnih emitera u CG posluje s gubitkom

Novinar i filmski kritičar Vuk Perović, kao i violinistkinja Verica Čuljković, dali su svoj doprinos kampanji „Na istoj smo strani“, koju sprovodi Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) s ciljem jačanja medijske pismenosti i podsticanja kritičkog odnosa prema informacijama.
Njihovo učešće, kako se navodi u saopštenju AMU, dodatno osnažuje poruku kampanje, koja nastoji da građanima i građankama Crne Gore približi značaj odgovornog korišćenja medijskih sadržaja.
Vuk Perović, poznat po svom analitičkom pristupu i profesionalnoj posvećenosti, u okviru kampanje govori o potrebi za objektivnim i odgovornim informisanjem. Njegov doprinos ukazuje na važnost izgradnje medijskog prostora u kojem su etika, istina i javni interes temelj svakodnevne prakse.
- S druge strane, Verica Čuljković, violinistkinja čiji talenat, autentičnost i angažovanost nadilaze granice klasične muzike, u kampanji ističe kako umjetnost može biti snažno sredstvo komunikacije važnih društvenih poruka. Njena otvorenost za savremene izazove u medijskom prostoru čini je važnim sagovornikom na temu medijske pismenosti, odgovornog izražavanja i kritičkog mišljenja - ističu iz AMU.&nbsp;
Kako se navodi iz AMU, kampanja „Na istoj smo strani“ uključuje seriju od 12 video klipova u kojima učestvuju istaknute javne ličnosti iz oblasti novinarstva, kulture, sporta i društvenog života.&nbsp;
- Cilj je da se na autentičan i prepoznatljiv način doprinese boljem razumijevanju i analizi medijskih sadržaja, posebno među mladima - dodaju.&nbsp;
Svi do sada objavljeni video klipovi dostupni su na zvaničnim kanalima AMU, na YouTube kanalu „Medijska pismenost Crna Gora“, kao i na sajtu <a href="http://www.medijskapismenost.me" target="_new">www.medijskapismenost.me</a>.
Agencija izražava zahvalnost Peroviću i Čuljković na doprinosu kampanji i ističe da je upravo uključivanje javnih ličnosti iz različitih oblasti ključno za podsticanje javnog dijaloga o važnosti medijske pismenosti u savremenom društvu.

Vuk Perović i Verica Čuljković dali doprinos kampanji AMU posvećenoj medijskoj pismenosti

Povodom 3. maja – Svjetskog dana slobode medija, Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) izrazila je snažnu podršku novinarima i medijskim organizacijama koje svoj rad temelje na principima profesionalizma, odgovornosti i javnog interesa.
U saopštenju AMU se naglašava da je „svakodnevni doprinos novinara u traganju za istinom, provjeri činjenica i otvaranju tema koje bi inače ostale van fokusa od ključnog značaja za javnost i kvalitet društvenog dijaloga“.
U vremenu društvenih previranja, rastućih dezinformacija i političkih polarizacija, ističe se i sve značajnija uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva.&nbsp;
- Uloga nezavisnog i odgovornog novinarstva postaje nezamjenjiva – kao zaštita od dezinformacija i propagande, ali i kao glas razuma i savjesti - poručuju iz Agencije.
Posebno se ukazuje na neprihvatljivost napada i pritisaka kojima su novinari izloženi, kako u zonama sukoba, tako i u lokalnim sredinama.&nbsp;
- Nedopustivo je da novinarke i novinari i dalje budu izloženi prijetnjama, pritiscima i fizičkim napadima zbog profesionalnog obavljanja svog posla – bilo da izvještavaju iz zona sukoba ili iz lokalnih sredina gdje se donose odluke od šireg društvenog značaja - navodi se u saopštenju.
Iz AMU podsjećaju da su „novinari oči i uši javnosti, često prisutni tamo gdje društvo ne bi imalo pristup da nije njihovog rada“, zbog čega novinarske ekipe, kako naglašavaju, „moraju biti zaštićene – uvijek i svuda“.
Osim bezbjednosti, Agencija upozorava i na ekonomske izazove s kojima se suočavaju mediji u Crnoj Gori.&nbsp;
- Sloboda medija ne smije ostati puka formalnost, već mora biti konkretna i ostvariva praksa – obezbijeđena kroz pravnu i institucionalnu zaštitu, ali i kroz unapređenje ekonomskog položaja novinara i medijskih radnika – navodi se u saopštenju.
Dodaje se da finansijska nesigurnost dodatno ugrožava funkcionisanje medija, čime se, kako navode, ugrožava i njihova politička nezavisnost. Zato je, poručuju, neophodno „stvaranje održivog okruženja za njihov nesmetan i slobodan rad, bez obzira na veličinu i ograničenja crnogorskog tržišta“.
Agencija poručuje da ostaje dosljedna u svojoj misiji da jača regulatorni okvir i podstiče medijski pluralizam.&nbsp;
- Vjerujemo da sloboda medija nije privilegija, već temeljno pravo koje podrazumijeva i naše pravo da budemo tačno, pravovremeno i objektivno informisani – zaklučuje se u saopštenju.

AMU: Sloboda medija mora biti svakodnevna praksa, ne samo ideal

Više od hiljadu priloga posvećenih lokalnim temama emitovano je tokom samo jedne sedmice u programima šest lokalnih javnih televizijskih emitera – ukupno 106 sati sadržaja koji se bavio pitanjima od značaja za lokalne zajednice, saopšteno je iz Agencije za audiovizuelne medijske usluge (AMU), dodajući da se nešto više od svakog desetog emitovanog priloga odnosio na lokalne teme, pri čemu je najviše takvog sadržaja zabilježeno na programu TV Nikšić, koja je emitovala gotovo trećinu ukupnog broja, a najmanji udio imala je Gradska televizija sa 10 odsto.&nbsp;
Ovo su neki od ključnih nalaza Analize o zastupljenosti lokalnih tema u programima lokalnih javnih emitera, koju je pripremila AMU.&nbsp;
Analiza je, kako su saopštili iz AMU, urađena na osnovu podataka prikupljenih monitoringom programa šest lokalnih javnih televizijskih emitera – TV Nikšić, TV Pljevlja, TV Budva, TV Rožaje, TV Herceg Novi i Gradska TV – u periodu od 4. do 10. decembra 2024. godine, u intervalu od 00 do 24 časa.&nbsp;
- Cilj analize bio je da pruži uvid u to koliko su televizijski programi lokalnih emitera usmjereni ka pitanjima značajnim za zajednicu u kojoj djeluju, odnosno u kojoj mjeri su lokalne teme zastupljene u njihovoj svakodnevnoj programskoj ponudi. Analizom je dat prikaz ukupne strukture sadržaja posvećenog lokalnim temama u odnosu na ukupan broj emitovanih priloga, kao i poređenje podataka po svakom od šest posmatranih emitera - navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Poseban fokus bio je na segmentima informativnog programa koji obrađuju teme od lokalnog značaja.&nbsp;
Tokom jedne sedmice, u programima šest lokalnih javnih televizijskih emitera, registrovano je 106 sati ili 1066 sadržaja posvećenih lokalnim temama, što čini oko 11 odsto njihovih ukupno emitovanih programa.&nbsp;
Od toga, 69 sati čine premijerna emitovanja, dok 33 sata obuhvataju prve reprize ovih sadržaja. Dva puta je reprizirano 4 sata programa.&nbsp;
U posmatranom periodu, kako su kazali, gotovo trećina ukupno emitovanih programskih sadržaja posvećenih lokalnim temama, zabilježena je u programu Televizije Nikšić (31 odsto). Slijedi Televizija Rožaje sa 16, te TV Herceg Novi i TV Budva sa jednakim procentom učešća, po 15 odtso.&nbsp;
Najmanje sadržaja posvećenih lokalnim temama uočeno je u programima dva emitera, TV Pljevlja (13 odsto) i Gradska TV (10 odsto).&nbsp;
Tokom obrade lokalnih tema na svim analiziranim televizijama, najviše vremena posvećeno je društveno-socijalnim temama, sa učešćem od 33 sata programa.&nbsp;
Emitovano je i oko 16 sati programa o lokalnoj politici, te 15 sati programa kulture.&nbsp;
Programski sadržaji posvećeni djeci i mladima zauzimaju ukupno osam sati na sedmičnom nivou programa svih emitera, koliko obuhvataju i sportske teme.&nbsp;
- Turizam i održivi razvoj je emitovan kroz oko sedam sati programskih sadržaja, kao i lokalne obrazovne teme. Registrovano je i šest sati programskih sadržaja posvećenih ekologiji, dok je o javnom zdravlju bilo riječi kroz sadržaje u trajanju od ukupno tri sata. Servisne informacije su ukupno trajale 2 sata, a poljoprivredne teme manje od jedan sat - ističe se u saopštenju.&nbsp;
U većini programskih sadržaja posvećenim temama od značaja za lokalnu zajednicu (90 odsto) učestvovali su predstavnici lokalnih zajednica. Pretežno su to bili predstavnici lokalne samouprave, gradskih/opštinskih službi, zdravstvenih, obrazovnih i kulturnih ustanova, sportskih organizacija, nevladinog i civilnog sektora, građana, učenika itd.&nbsp;
Tokom 7 odsto emitovanih sadržaja nije bilo sagovornika, a 3 odsto sadržaja zauzimaju sagovornici izvan okvira lokalne zajednice.&nbsp;
- Detaljniji prikaz podataka, kako je rečeno iz AMU, uključujući informacije o premijernim i repriznim emitovanjima, programskim formatima, novinarskim pristupima i zastupljenosti lokalnih tema u pojedinačnim programima emitera, dostupan je u cjelokupnoj Analizi koja se nalazi na zvaničnom sajtu Agencije za audiovizuelne medijske usluge – www.amu.me - zaključuju iz AMU.&nbsp;

AMU: 11 odsto programa lokalnih TV emitera posvećeno lokalnim temama, najviše na TV Nikšić, najmanje na Gradskoj

Agencija za audiovizuelne medijske usluge (AMU) nastavila je sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na unapređenje medijske i digitalne pismenosti mladih, kroz realizaciju edukativnih radionica u različitim krajevima Crne Gore, a ovoga puta je akcenat stavljen na mojkovačku, kolašinsku i petrovačku školu, saopšteno je iz AMU.
- Ovoga puta, akcenat je stavljen na škole u sjevernom i južnom dijelu zemlje – Srednju mješovitu školu „Vuksan Đukić“ u Mojkovcu, Srednju mješovitu školu „Braća Selić“ u Kolašinu i Osnovnu školu „Mirko Srzentić“ u Petrovcu - ističu u saopštenju.&nbsp;
Učenje o savremenim izazovima digitalnog doba sprovedeno je kroz angažovane i interaktivne radionice koje je vodio prof. Nenad Vujadinović.&nbsp;
Kroz pažljivo osmišljene aktivnosti, učenici su sticali vještine tumačenja medijskih sadržaja, prepoznavanja manipulacija i izgradnje ličnih stavova u odnosu na informacije koje svakodnevno primaju putem različitih komunikacionih kanala. Posebna pažnja posvećena je razvoju kritičkog mišljenja i odgovornog odnosa prema društvenim mrežama, internet platformama i mobilnim aplikacijama, koje snažno oblikuju percepciju stvarnosti kod mladih. Kroz timski rad i diskusiju, učesnici su osvijestili značaj sopstvenog doprinosa kulturi informisanja u medijskom i digitalnom okruženju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
AMU izražava zahvalnost školama koje su otvorile svoja vrata i prepoznale značaj uključivanja u ukupne napore za izgradnju informisane, otporne, te medijski i digitalno pismene generacije.&nbsp;
U sve tri škole uručeni su primjerci priručnika „Medijska i digitalna pismenost“ na crnogorskom, romskom i engleskom jeziku, kao i edukativni strip o medijskoj pismenosti „Sajber sa sajberom“.&nbsp;
- Kroz stalne aktivnosti i inkluzivne pristupe, Agencija ostaje posvećena misiji podizanja nivoa medijske pismenosti širom Crne Gore, čemu će svjedočiti i naredne aktivnosti tokom godine - zaključuje se u saopštenju AMU-a.&nbsp;

Učenici mojkovačke, kolašinske i petrovačke škole učili o izazovima digitalnog doba

Svi koji se usuđuju da izgovore teške riječi koje upućuju na podsticanje diskriminacije i širenje mržnje moraju dobiti jasan, direktan i snažan odgovor da su takve poruke neprihvatljive, kazala je ministarka kulture i medija Tamara Vujović.
Poslanik Bošnjačke stranke Jasmin Ćorović upitao je Vujović u parlamentu šta ćetpreduzeti po pitanju sve češćeg govora mržnje i širenja šovinizma na pojedinim medijima.
- Nedavno je izvjesni Ivan Milošević, da stvar bude gora novinar po profesiji, u emisiji "Pressing" na Gradskoj televiziji javno iznio stav da je "nepristojno da spoljnu politiku Crne Gore vodi predstavnik nacionalne manjine“. Niko se iz pomenute televizije nije oglasio ili ogradio od ovako očiglednog govora mržnje, niti je do postavljana ovog pitanja iko od nadležnih institucija reagovao i osudio ovu vrstu javnog nastupa koji direktno udara na prava pripadnika manje brojnih naroda, multikulturalnost Cme Gore i njen gradanski karakter - naveo je Ćorović u pitanju.
Vujović je odgovorila da u konkretnom slučaju nadležnost pripada dvjema institucijama.&nbsp;
- Prva je nezavisni regulator – Agencija za audiovizuelne medijske usluge, koja ima zadatak da ocijeni da li postoje osnove za pokretanje postupka protiv emitera u čijem je programu iznesena sporna izjava. Druga institucija je tužilaštvo – koje treba da procijeni da li takva izjava sadrži elemente govora mržnje i da, shodno tome, preduzme odgovarajuće pravne korake. U slučaju pokretanja postupka, nadležnost bi dalje imao sud, koji bi donio konačnu odluku u skladu sa zakonom - ocijenila je Vujović.
<h2>Zajednički odgovor</h2>
Vujović je u odgovoru navela da je ključno pitanje na koje se zajednički mora ponuditi odgovor je kako sistemski suzbiti govor mržnje. Rješenje, kako kaže, nije jednostavno niti se može postići preko noći, ali smatra da postoji zajednički put kako bi se ova pojava efikasno adresirala i umanjio njen štetan uticaj.
- Kao što je svima nama poznato, govor mržnje se najčešće širi putem tabloida iz okruženja takozvani "instant portali", koji se često osnivaju sa ciljem diskreditacije političkih protivnika. Takođe, značajan izvor dezinformacija i govora mržnje šire lažni profili na društvenim mrežama, koji djeluju anonimno i bez odgovornosti. Vrlo je malo primjera da tradicionalni mediji koji su etablirani u Crnoj Gori u kontinuitetu i sa namjerom šire govor mržnje - istakla je Vujović.
Ona je podsjetila da je u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije 2023-2027 predviđeno niz mjera među kojima su: formiranje Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija, definisanje govora mržnje kao krivičnog djela, uspostavljanje saradnje sa globalnim intemetskim kompanijama i društvenim mrežama sa ciljem definisanja odgovornosti za plasiranje informacija na ovim kanalima, novine u Zakonu o medijima koja normira da hitan sudski postupak zbog govora mržnje putem medija moze incirati i onaj koje meta govora mrznje, a ne samo državni tužilac....
- Naravno, posebnu pažnju obraćamo na medijsku pismenost, kojoj je posvećeno čak 15 mjera, u Akcionom planu za sprovođenje Medijske strategije. Prva je formiranje Nacionalnog savjeta za medijsku pismenost, zatim uvođenje medijske pismenosti u svim osnovnim i srednjim školama kao obaveznog izbornog predmeta, revidiranje i unapređenje svih programa medijske pismenosti u školama
Kako je rekla, istražni organi, u skladu sa važećim zakonodavstvom, imaju ovlašćenje da pokreću postupke pred nadležnim sudovima u slučajevima širenja govora mržnje.&nbsp;
- Međutim, smatramo da to, iako nužan korak, nije ni izbliza dovoljan mehanizam u borbi protiv ove ozbiljne društvene pojave. Sankcije, iako neizostavne, ne mogu biti jedini alat u suzbijanju govora mržnje - ocijenila je Vujović.
<h2>Kultura dijaloga</h2>
Neophodno je, apostrofirala je, da svi javni akteri, kroz lični primjer i odgovorno javno djelovanje, doprinesu stvaranju kulture dijaloga i tolerancije, posebno prilikom rasprava o temama koje izazivaju snažne emocije kod pojedinaca.
- Pošto je jasno da nema te zakonske norme u medijskim ili bilo kojim zakonima koja ovo može u potpunosti riješiti, poseban akcenat stavljamo na Mrežu za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija. U ostvarivanju ovog cilja oslanjamo se na saradnju sa Univerzitetom, medijima koji dosljedno poštuju Etički kodeks, kao i nevladinim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava i promocijom medijske pismenosti. Planirano rješenje je snažno i svakodnevno razobličavanje dezinformacija, njihovih izvora, platformi preko kojih se šire i onih koji ih pronose i time truju društvo. Ovaj pristup podrazumijeva zajedničko djelovanje državnih institucija, profesionalnih medija i organizacija civilnog društva - kazala je Vujović.
<h2>Brza i odlučna reakcija</h2>
Kako je pojasnila, ključna uloga Mreže za borbu protiv govora mržnje i dezinformacija bila bi identifikacija i javno ukazivanje na autore i prenosioce lažnih vijesti, uz osiguravanje da cjelokupna javnost u Crnoj Gori bude upoznata sa tim slučajevima.&nbsp;
- Ovakav pristup ne samo da bi povećao odgovornost onih koji svjesno manipulišu informacijama, već bi istovremeno jačao profesionalno i slobodno novinarstvo, koje se zasniva na činjenicama i etičkim standardima. To bi bila ključna uloga Mreže – koja bi se time bavila svakodnevno - dodala je Vujović.
Brza i odlučna reakcija ključna je u suzbijanju širenja govora mržnje i dezinformacija, a tu posebnu ulogu, navodi Vujović, imaju mediji i organizacije civilnog društva.&nbsp;
- Neposredno ukazivanje na one koji zloupotrebljavaju novinarstvo i svjesno manipulišu građanima Crne Gore predstavlja osnovu borbe kako za iskorenjivanje ovih pojava, tako i za obnovu povjerenja - naglasila je Vujović.
Prema njenim riječima, hitan sudski postupak zbog širenja mržnje moguć je i na osnovu zahtjeva stranke koja traži zaštitu posebnih prava, dakle stranke koja je meta govora mržnje, a ne samo na osnovu zahtjeva tužioca
- Medijska pismenost predstavlja dugoročno najefikasniji odbrambeni mehanizam protiv govora mržnje i dezinformacija, ali i snažan društveni odgovor na one koji aktivno koriste ovu retoriku. Često su to uticajne javne ličnosti iz različitih sfera društva, čiji istupi, obilježeni teškim riječima i zapaljivim narativima, inspirišu čitave grupe ljudi da ih slijede – bilo na društvenim mrežama ili u javnom prostoru - naglasila je Vujović.

Vujović: Za izjavu Ivana Miloševića nadležni Tužilaštvo i AMU

Polaganjem vijenaca na Spomen – kosturnicu i kod Vlaške crkve, u četvrtak 13. novembra sa početkom u 09:00 sati počeće obilježavanje Dana oslobođenja Cetinja.
Vijence će položiti gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković, predsjednica Skupštine Prijestonice Milena Vujović i predsjednik Udruženja boraca Narodno oslobodilačkog rata i antifašista Cetinja Borislav Pravilović.
Svečana sjednica Skupštine Prijestonice Cetinje održaće se u Vladinom domu sa početkom u 12:00 sati uz prisustvo najviših državnih zvaničnika, diplomatskog kora, predstavnika političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore.
Na sjednici će, pored ostalog, biti uručene Nagrade "13. novembar" i priznanja najboljim studentima.

U četvrtak obilježavanje Dana oslobođenja Cetinja i Dana Prijestonice

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Berane uložilo je žalbu na odluku Osnovnog suda da ponovo odbije prijedlog za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenose Vijesti.
Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović prije nekoliko dana je peti put odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg ODT-a da se privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu.
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Nova žalba ODT Berane na odluku Popović da odbije prijedlog da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću

Nakon duhovite i emotivne večeri sa predstavom „Ženski razgovori“, jesenji serijal „Teatar u Living Room-u“ nastavlja se u četvrtak, 13. novembra, kabaretskim nastupom „Dobro došli u kabare!“
Na scenu u lobiju hotela Crowne Plaza Podgorica vraćaju se Tanja Bošković i Rade Marijanović, nakon izuzetno posjećene martovske izvedbe. Ovaj kabare predstavlja jedinstven spoj glumačke interpretacije, muzike i poezije, u kojem publiku očekuje topla i neposredna atmosfera, uz stalnu interakciju izvođača i publike.
Nakon kabarea, veče se nastavlja uz muzički program – nastup violinistkinje Danijele Drašković, koja će dodatno obogatiti ambijent i zaokružiti doživljaj večeri.
U nastavku ciklusa, publiku očekuju još dvije izuzetne predstave:
&nbsp;„Lijevo desno glumac“ – kultna monodrama Zijaha Sokolovića, 27. novembra,
„Top prijatelji“ – savremena drama Jelene Milošević, u režiji i izvođenju Maše Labudović, Vanje Jovićević i Emira Ćatovića, 11. decembra.
Sve predstave počinju u 20 sati, a nakon izvođenja publika ostaje u prostoru uz muzičke setove – DJ, violinu ili saksofon, u zavisnosti od večeri.
Koncept „Teatra u Living Room-u“ briše granice između klasične scene i hotelskog prostora, stvarajući neposredan kontakt sa publikom i drugačiji, savremeniji doživljaj kulture.
Ulaznice su dostupne u restoranu The Living Room, dok su sve dodatne informacije objavljene na društvenim mrežama The Living Room-a i hotela Crowne Plaza Podgorica.
Program se realizuje uz podršku glavnog partnera 1664 Blanc Montenegro, Turističke organizacije Podgorice i Ministarstva turizma Crne Gore.

Tanja Bošković i Rade Marijanović ponovo u “Living Room”-u

Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović kazala je da je JPU “Sofija Klikovac” preduzela sve potrebne mjere i radnje u skladu sa zakonom povodom informacije da su vaspitačice zaposlene u toj ustanovi izolir trakom vezivale dijete za stolicu.
- Kao i u svakom sličnom slučaju do sada, pokrenut je disciplinski postupak kako bi se objektivno i u skladu sa zakonom utvrdile sve okolnosti i detalji ovog slučaja – navedeno je u odgovoru Jakšić-Stojanović na poslaničko pitanje Zoje Bojanić Lalović koje se odnosi na ovaj slučaj.
Bojanić Lalović je pitala koje je konkretne mjere Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija preduzelo prema odgovornima, uključujući rukovodioce ustanove, te zašto reakcija njenog resora nije uslijedlla odmah po saznanju za slučaj.
Jakšić Stojanović je u pisanom odgovoru, koji bi trebalo danas da saopšti i pred poslanicima, istakla da će nakon okončanja postupka, kao i u svim prethodnim slučajevima, javnost biti obaviještena o svim relevantnim činjenicama i ishodu. 
M portal je 22. oktobra objavio da su dvije vaspitačice izolir trakom vezivale dječaka za stolicu u vrtiću „Poletarac“, a da su nakon toga premještene u druge vaspitne jedinice i da se suočavaju s mogućnošću otkaza.
Prema informacijama do kojih je došao ovaj medij, vaspitačice su i ranije u pojedinim situacijama postupale mimo pravila struke.
Nakon toga oglasili su se iz JPU “Sofija Klikovac” saopštavajući da je protiv vaspitačica pokrenut disciplinski postupak I da su angažovani svi raspoloživi resursi ustanove i nadležnih službi u cilju rasvjetljavanja ovog događaja.
Na osnovu dosadašnjih saznanja, smatraju da događaj, u formi u kojoj je prikazan, nije zasnovan na činjenicama koje su im dostupne, ali su istakli da i dalje sprovode sve predviđene mjere radi utvrđivanja okolnosti i zaštite djece.
- U saradnji sa našim stručnim službama i u otvorenoj komunikaciji sa roditeljima, svakodnevno radimo na unapređenju sigurnog i podsticajnog okruženja za svu djecu. Naš prioritet ostaje zaštita dobrobiti svakog djeteta i očuvanje povjerenja roditelja u rad ustanove. Molimo javnost i medije za razumijevanje i uzdržanost od donošenja preuranjenih zaključaka, kako bi se postupak sproveo objektivno i u najboljem interesu djece. Istovremeno, upućujemo apel da se ne objavljuju neprovjerene informacije i sadržaji koji mogu nanijeti štetu, ne samo djeci, nego i trećim licima koja nisu dio događaja – poručili su iz ustanove u saopštenju za medije.
T.K.

Jakšić Stojanović o slučaju vezivanja djeteta izolir trakom: Vrtić preduzeo sve mjere

Vučinić: Najviša državna adresa 2005. zabranila uklanjanje objekta sa Rumije

Krajem prošle nedjelje učinjena mi je neočekivana čast - da moj komentar bude šerovan na profilu, vjerovali ili ne, Borisa Bogdanovića. I sve to uz prigodnu opasku koja je potpuno potvrdila sve navode iz komentara koje Bogdanović veoma dobro razumije, ali se namjerno pravi glup.&nbsp;
Ili sam možda precijenio njegove kapacitete? Ako je u pitanju prvi slučaj – da se samo pravi glup - onda se može shvatiti zašto se u njegovom komentaru na moj komentar pominju: DPS, Aco Mijajlović, laži, uvrede, sluganstvo, sramota... Upravo ove riječi definišu skučeni prostor njegovog djelovanja: trauma sopstvenog iskustva potčinjavanja Novoj srpskoj demokratiji reflektuje se učitavanjem DPS-a kao sjenke nad mojim komentarom, a opsjednutost Acom Mijajlovićem je očito refleksija Bogdanovićevog, ali i svih Demokrata glavnog šefa - glavom i ideološkom bradom samog Andrije Mandića.&nbsp;
Dočim, ako je B.B. zaista, hm, ograničenih intelektualnih kapaciteta, pa nije shvatio poentu, ponoviću potpuno pojednostavljene glavne teze iz komentara kojeg megatrendovac Bogdanović netačno zove prilog.&nbsp;
Neće da mnogo boli, samo da prođemo kroz osnovna, jednostavna pitanja. Pa neka razmišlja, ako mu basta.&nbsp;
Prvo – Berane. Je li tačno da je cijelih osam dana je bilo potrebno policiji da identifikuje i uhapsi osobu koja je brutalno napala srpsku državljanku u Beranama, a koju su svi znali u gradu? Naravno - to je saopštila sama žrtva novinarima, i kazala je da je nakon prijave dva puta vidjela nasilnika, jednom u gradu a drugi put na vratima svoje kuće. I oba puta prijavila policiji koja ga je navodno tražila i navodno nije mogla da ga nađe. A suštinski i stvarno: policija je reagovala tek kad se u slučaj uključila Sigurna ženska kuća. Nije li ovo sramota?&nbsp;
Drugo - Zabjelo. Jesu li prvo bili uhapšeni pogrešni ljudi? Kako je to profesionalna policija sprovela sve profesionalne, potrebne mjere i radnje i podnijela krivičnu prijavu za pokušaj ubistva? Na osnovu čega – samo na osnovu izjave Jaćimovića, sina policajca, kako reče Lazar Šćepanović? I sve to bez gledanja snimka, samo na ,,časnu riječ“?!
I ovo je velika sramota ekipe iz vrha Demokrata, koje kontrolišu kompletan bezbjednosni sektor.&nbsp;
Treće – Trnovo. Dakle, ko stvarno stoji iza zasada marihuane, koliko ljudi je uhapšeno, zna li se struktura i članstvo OKG? Nije tu kraj pitanjima, ima još. Recimo: ko je to htio da na crnogorske ulice donese milionski vrijednu drogu i truje našu djecu, zna li Boris Bogdanović, zna li to Danilo Šaranović? Ne, Boris Bogdanović, baš kao i čelnici MUP-a i Uprave policije ne znaju odgovor ni na jedno od ovih pitanja...&nbsp;
Sramota, opet.&nbsp;
A još nije kraj nabrajanju neznavenosti vrha bezbjednosnog sektora koje kontrolišu Demokrate. Idemo dalje...
Četvrto – Đurđevi stupovi. Je li sam pop Trpčevski objavio video snimke na kojima psuje i vrijeđa policiju u Beranama? Kakva je bila reakcije policije; u koju se to mišju rupu sakrio tog dana direktor policije Lazar Šćepanović, pa nije zaštitio integritet svojih ljudi, službe na čijem je čelu, države koju navodno brani? A bio je dužan da to uradi.&nbsp;
Gdje je bio ministar Šaranović, đe se skrio koordinator svih službi bezbjednosti, potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić? Dok časne policajce psuje sveštenik-spodoba koja je domaćine, Berance, ljude u čiju je kuću došla, svojevremeno izvrijeđala ispred Manastira Đurđevi stupovi tek što se obrela u Beranama na službovanju.&nbsp;
Nereagovanje policije je državna sramota.
Peto – Budva. Što bi sa gromoglasnim objavama o navodnom spriječenom velikom naručenom ubistvu u Budvi? Može li demantovati Bogdanović da navodni počinioci nijesu kažnjeni - samo prekršajno?! Nema ni glasa od poslanika koji voli da govori u parlamentu, ali samo kad nema ikoga da mu odgovori. Ali je priča o Budvi i velikom policijskom uspjehu (ispostaviće se: lažnom) trebalo na sva zvona objaviti kao dokaz da bezbjednosni sektor nešto ozbiljno radi. .
Šesto – Cetinje. Što znamo o kretanju ubice prvog januara, njegovim telefonskim razgovorima, prije i poslije krvavog pira; što policija zna, što javnost zna – dokle je došla istraga? Je li iko vještačio &nbsp;telefon ubice Aca Martinovića; je li išta sumnjivo pronađeno, da li je bilo intenzivne komunikacije sa jednom osobom koja službuje na Cetinju i kod koje je redaovno išao Martinović? &nbsp;
Ne, nije kraj iako bi B.B. poželio da jeste.&nbsp;
Sedmo – Bijelo Polje. ,,Slučaj Alija Balijagić“. I opet pitanja: kako je to Balijagić, deset godina mlađi 2015. godine, uhapšen za manje od deset dana, a prošle godine je poslije dvostrukog ubistva više od dvadeset dana bježao i bez problema prešao državnu granicu, iako je bilo logično pretpostaviti da će spas potražiti u Srbiji, kao i više puta do tada.
Što je sa odgovornošću za još jednu sramotu službi koje kontrolišu Demokrate? Što je sa odgovornošću za uništeni dron kojis e sudario sa helikopterom, sjeća li se iko i te sramote; ono kad je Šaranović došao da napravi selfi, pa je njegov helikopter oduvao vojni dron...&nbsp;
Zaboravili su, izgleda.
Osmo, deveto, deseto... Stotine pitanja i – ništa. Jesu li smijenili Gorana Jokića? I zašto nijesu? Zašto je godinama kabinet direktora policije u VD stanju? Je li to odlika stabilne države? Koliko je policajaca pripravnika primljeno od onih 800 najnovije najavljanih nedavno?
Znaju li funkcioneri Demokrata, i Boris Bogdanović, da ne postoje dva policajca u zemlji koji imaju istu službenu obuću (izuzmemo li posebne i specijalne jedinice) i to zato jer je – kupuju sami? Zna li Boris Bogdanović da saobraćajni policajac, koji je na ulici svaki dan – bilo da je vrelo ljeto, bilo da sipi jesenja kiša ili pada snijeg – jedva sastavlja kraj sa krajem sa platom, u prosjeku, od svega 719 eura?&nbsp;
Samo jedno poređenje: za filmove o imaginarnim dostignućima Šaranovića i ekipe nedavno je &nbsp;utrošeno 38.000 eura državnih para.
Lako li je tako trošiti kad Demokrate ne žele da znaju - koliko vozila posjeduje saobraćajna policija u Kolašinu, koliko policajaca nedostaje u Bijelom Polju, na kakvim stolicama sjede granični policajci u kabinama na pojedinim graničnim prelazima u Nikšiću?
A šta je sa vetingom? Nešto zabagovalo, čujem? Šta bi sa „društveno političkom bombom“ ministra Šaranovića – ćorak, kako reče onomad glavni tužilac Marković?
Ovo je samo dio pitanja koje bi u elementarno demokratskoj državi građani morali da dobiju odgovore. I za čije izbjegavanje bi trebalo neko da snosi posljedice. U ,,oslobođenoj“ Crnoj Gori, onoj čiju stvarnost kreiraju Demokrate i njihov ideolog Boris Bogdanović &nbsp;- da se javno ogradim: koji nije ženjen i nije iz Farmaka - umjesto odgovora možete dobiti, kao što sam i rekao u komentaru koji je dotični okačio na svoj profil, samo - ćutanje ili laž.
&nbsp;
&nbsp;

Što nije jasno Borisu Bogdanoviću?

Predlažemo da Skupština donese odluku o upućivanju dva pripadnika Vojske Crne Gore u sastav NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu. Pridruživanjem NATO aktivnosti Crna Gora će potvrditi status kredibilne i pouzdane članice Sjevernoatlantske alijanse i poslati poruku zajedničke bezbjednosne i odbrambene politike Evropske unije - poručio je ministar odbrane Dragan Krapović.
On je, na sjednici Skupštine na kojoj su poslanici raspravljali o prijedlogu ove odluke, objasnio da će ova misija brojati oko 700 članova i biće stacionirana u Njemačkoj u Visbadenu.
Poslanici će se izjasniti naknadno.
<h2>Tok sjednice</h2>
Krapović je podsjetio da je Savjet za odbranu i bezbjednost 7. februara utvrdio odluku o upućivanju dva pripadnika/ca Vojske Crne Gore u NATO aktivnost pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, uz mogućnost rotacije.
Poslanik Demokratske partije socijalista Ivan Vuković rekao je da je konačno ova odluka došla na dnevni red, ističući da je prošlo devet mjeseci od donošenja prijedloga 7. februara do stizanja na dnevni red Skupštine. Dodaje da je u Arhivi Skupštini dokument zaveden tri mjeseca kasnije, odnosno u julu, te da nikome nije palo na pamet da ovu odluku predloži plenumu na usvajanje do kraja jula.
- To baca malo drugačije svjetlo na našu priču o iskrenoj posvećenosti ovom plemenitom cilju - ocijenio je Vuković te upitao ministra odbrane zbog čega se čekalo toliko drugo, odnosno da li je problem bio u Skupštini ili neke druge vrste - naveo je Vuković.
Dodaje da ne prođe dan da iz Ukrajine ne stignu slike uništene infrastrukture, bolnica, stradaju civili u sumanutom ratu koji vodi ruski vojni vrh.&nbsp;
- Drago mi je što se Crna Gora svrstala na pravu stranu istorije i što će ovo danas biti skroman, ali vrijedan doprinos - istakao je Vuković.
Krapović je govoreći o dinamici naveo da je ovaj dokument stigao iz Predsjedništva, jer predsjednik države predsjedava Savjetom za odbranu i bezbjednost.
- Mi smo sve ovo vrijeme bili spremni da ovu odluku obrazložemo kad god vi u Skupštini bili spremni - istakao je Krapović.
Istakao je i da je Savjet za odbranu i bezbjednost utvrdio pravila angažovanja i nacionalna ograničenja pripadnika Vojske Crne Gore za vrijeme učešća u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu, odnosno da oni mogu djelovati u misiji samo na teritoriji Njemačke.
Dodaje da ukoliko bi došlo do promjene odluke, odnosno da se eventualno razmatra da vojnici idu na teritoriju Ukrajine, ona bi ponovo morala proći parlament, te podsjetio da je ranije kazao da to ne bi podržao.
Poslanik Vladislav Bojović kazao je da se Demokratska narodna partija protivi ovoj odluci, posebno kad se usložnjavaju geopolitički odnosi.
- Ovo pojačava argumentacija "nije naš rat". Ovo se protivi slobodarskoj istoriji Crne Gore i dodatno usložnjava naše odnose sa Ruskom Federacijom. Pametnije bi bilo da se držimo po strani kad su bilo čiji sukobi u pitanju, posebno kad mnogo važnije članice EU i NATO nisu poslale pripadnike u ovu misiju - naveo je Bojović.
Poslanik Nikola Zirojević (Socijaldemokrate) smatra da će ova odluka biti usvojena, te ocijenio da je veoma važno da se pokaže podrška Crne Gore Ukrajini.
- Kad govorimo o ugledu Vojske Crne Gore dotakao bih se čistki u vojnoj policiji. Pet pripadnika je uklonjeno sa radnog mjesta, a dvojica su pripadnici manjinskog naroda - rekao je Zirojević i pitao ministra zbog čega je nakon njihovog uklanjanja primljena osoba koja je napustila Vojsku Crne Gore.
Ocijenio je da se ne radi o tome da je "prebukirana" vojna policija, već smatra da se radi o političkom progonu.
- Svih pet pripadnika su bili članovi obezbjeđenja nekih ranijih ministara i načelnika Generalštaba - naveo je, pored ostalog, Zirojević.
Predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu Miodrag Laković potvrdio je da je dobio dopis od pet vojnih policajaca, te rekao da je dokument uputio Ministarstvu odbrane na izjašnjenje, te da smatra da je prvo ovo skupštinsko tijelo trebalo da obradi ovu temu.
Krapović je potvrdio da je Laković kao predsjednik Odbora iskazao interesovanje, te dodao da su utvrđene određene potrebe službe da se vrši preraspodjela kadrova unutar VCG.
- U toku svake godine se definišu potrebe službe za više stotina pripadnika VCG. Isključivo se vodim principima posebno političke nepristrasnosti, o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti neću ni da pričam i mislim da je to jasno svakom građaninu. Da li je to bio slučaj u nekim prethodnim godinama, nije kolega Zirojeviću. Upravo su se u prethodnim godinama, kad niste našli za shodno da postavite ovakvo pitanje sprovodili progoni na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, biralo se po sistemu koga teren prepoznaje, vodile su se evidencije o političkom izboru - naveo je Krapović.
Ukoliko Odbor bude smatrao da treba da se otvori ova tema, spreman je danas da to saslušanje obave.
Krapović je potom pokazao navodnu prepisku iz vajber grupe "27. maj", navodeći da je to bio datum lokalnih izbora, kazavši da u ovoj prepisci "jedna direktorica Direktorata, gospođa Alma Ljuljanaj Jovićević, isljeđuje načelnike direktorata ko je izašao na izbore, ko je završio, kad je završio".
- Potpisali ste svakog oficira i podoficira i natjerali ih da glasaju za Demokratsku partija socijalista, a mene pitate za političke čiste - dodao je Krapović.&nbsp;
Zirojević je podsjetio da je poslanik u parlamentu od dana kad je on izabran za ministra, te da mu nije ni pripadalo to da pita.
- Pitanje je kako ste došli do te prepiske, je li bolje da vam damo odmah telefone da čitate, vjerujemo da vam je to jako zanimljivo. Interesantno je da se nama bezbjednosi sektor sveo na čitače poruka, pa tako inspektori Specijalnog policijskog odjeljenja dijele fotografije, a ovdje vidimo poruke. Javnost neka sudi, mislim da je jasno o čemu se radi - ocijenio je Zirojević.
Govoreći o potrebama službe da se obavi preraspodjela pita zbog čega se čekalo.
- Koje su to potrebe službe da se iz ionako male vojne policije maknu ljudi. Govorite o progonu prije 2020. Evo čovjek pored vas - da nije bio progonjen ili je obavljao odgovorne funkcije u Vojsci Crne Gore. Što se tiče profesionalnih kompetencija, čovjek je bio na vrlo visokim pozicijama. Novi načelnik Generalštaba (Miodrag Vuksanović) je najbolji primjer da to nije tako - rekao je Zirojević.
Krapović je odgovorio da su analizirane određene komunikacije s punim pravom.
- Danas se priča o mojoj političkoj pristrasnosti, a vidite što se radilo decenijama unazad. Radićemo svoj posao, ići će reorganizacija, modernizacija i podizanje kapaciteta, kao i proces pročišćenja sistema, vetinga, utvrđivanje integriteta sistema jer će nam u suprotnom džabe biti modernizacija i sve drugo što novcem možemo kupit - poručio je Krapović i dodao da će to biti sistem za primjer - sposobniji, nepristrasniji i čistiji.
Zirojević je pitao ministra, s obzirom na to da je problematizovano njegovo iskustvo, kakvo je njegovo.
- Nema potrebe da brinite o mom iskustvu i znanju i informisanosti jer još progonite kako biste pronašli odakle curi. Problem je što ćete u budućem periodu biti predmet jednog ozbiljnog nadzora i što će vam biti mnogo teže da radite ovo što radite. Kao što postoji veting u Upravi policije i Vojsci Crne Gore, tako će i građani i građanke Crne Gore sprovesti veting 2027, za koji se plašim da za vas neće biti nimalo prijatan - rekao je Zirojević.&nbsp;
Duško Stijepović (Demokratska Crna Gora) kazao je da će oni podržati da se do dva crnogorska vojnika upute u zapadnoveropsku državu, radi pružanja pomoći u Ukrajini.
Poslanik Amer Smailović (Bošnjačka stranka) rekao je da je NATO članstvo jedno od najznačanijih vanjsko-političkih uspjeha Crne Gore, ako ne i najvažnije.
Kazao je i da će Bošnjačka stranka podržati ovu odluku.
- Ova odluka je važna zbog pomoći jednoj državi koja se bori za svoj suverenitet i koja se bori protiv agresije, važno je zbog solidarnosti i globalnog mira - ocijenio je Smailović.
Poslanik Andrija Nikolić (DPS) rekao je da je to što je prošlo devet mjeseci od donošenja odluka na Savjetu za bezbjednost i odbranu do Skupštine pravi prikaz podrške vladajuće većine Ukrajini.
- Posebno me fascinira katarza koju su doživjeli brojni predstavnici vladajuće većine, od anti-NATO partija do NATO partija. Ali kad je u pitanju vlast sve se može, pa i da se glumi, da vjerujete u nešto u šta ne vjerujete. Razumijem to, ali sam siguran i da građani to dobro razumiju - naveo je Nikolić.
Kazao je Krapoviću da je dugo bio na istim talasnim dužinama sa ministarkom vanjskih poslova Rusije Marijom Zaharovom.
- Pozicija Rusije i Srbije je značajno ojačala u odnosu na 2016. godinu, prevashodno ulaskom Demokratskog fronta u vlast, ali tu ne izuzimam ni vaš politički subjekt. Ne ogleda se uticaj proruskih i prosrpskih snaga kroz najviše pozicije koje obnašaju, već i u sposobnosti da u potpunosti asimiluje slične političke subjekte sa kojima su u vlasti - rekao je Nikolić.
Smatra da su izbori 2016. strateški bili najznačajniji i da nije bilo bivše vlasti Krapović ne bi mogao da sjedi s ministrima iz NATO članica na sastancima i sa njima ravnopravno razgovara.
- Mislim da je dobro što dolaze pozitivne ocjene o NATO-u od vas, nebitno jesu li iskrene ili ne, ali nije dobro da na ove odluke čekamo devet mjeseci - ocijenio je Nikolić.
Krapović je ponovio da ne može ulaziti u dinamiku rada Skupštine, ali da ako se kroz tu dinamiku cijeni posvećenost ističe da niz zemalja nije donijelo ovu odluku.
- Kad se radi o istim talasnim dužinama mene i Marije Zaharove i Rusije, činjenice govore da politički sporazum sa partijom predsjednika Rusije Vladimira Putina jedino u Crnoj Gori ima DPS. Prva je Moskva podržala nezavisnost Crne Gore, uslijedile su ogromne investicije, ta infrastruktura mogućeg uticaja je dan danas na mjestu zaslugom vaše partije i gospodina (Mila) Đukanovića - kazao je Krapović.
Pitao je je li on bio na čelu Vlade kad je Sergej Šogu došao u Podgoricu u posjeti Kombinatu aluminijuma i javno pitao gdje je njihovih 300 miliona dolara.
- Činjenice vas demantuje. Ja sam imao svoje nedoumice vezane za NATO članstvo. Geopolitičke okolnosti 2014. i 2024. su nebo i zemlja - naveo je Krapović i ocijenio da se sve vraća DPS-u kao bumerang jer činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom.
Nikolić je odgovorio da je vraćanje na te teme očigledan izraz političke nemoći.
- Ako vi pokušavate da okarakterišite DPS kao ruskog igrača, a ona predvodila učlanjenje u NATO.. Ako nekog u to možete da ubijedite to je divno - naveo je Nikolić.
Dodaje da je Oleg Deripaska bio broj jedan proizvođač aluminijuma u vrijeme preuzimanja KAP-a.
Krapović je rekao da im je bezbjednost građana na prvom mjestu i Vlada neće dozvolite uticajima o kojima je govorio Krapović da budu efektuirani.
- Crna Gora će 2028. postati članica EU i to će biti kruna rada ove Vlade - zaključio je ministar odbrane.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DxDkZzbi8YRQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Odlukom je predviđeno da će Ministarstvo odbrane odrediti pripadnike Vojske Crne Gore koji će ići, te utvrditi trajanje rotacije - smjene, izvršiti pripremu, obuku i opremanje, pratiti i koordinisati angažovanje u sastavu NATO aktivnosti pružanja bezbjednosne pomoći i obuke za Ukrajinu.
J. B.&nbsp;

Nikolić ministru odbrane: Dugo ste bili na istim talasnim dužinama sa Zaharovom; Krapović: Činjenice govore da DPS ima najtjesnije kontakte sa Ruskom Federacijom

Iznošenje završnih riječi navodnom vođi kavačkog kriminalnog klana Radoju Zviceru, kao i članovima te kriminalne grupe Slobodanu Kašćelanu, Igoru Božoviću, Milanu Vujotiću i Draganu Kneževiću, zbog krivičnog djela šverca kokaina, odgođeno je za sjutra.
Nakon što je tužilaštvo dostavilo originalne spise koje je zahtijevala sutkinja podgoričkog Višeg suda Sonja Keković na prethodnom ročištu, advokati odbrane imali su primjedbe na dostavljenu dokumentaciju, posebno u dijelu koji se odnosi na prevod određenih dokumenata.
- U dostavljenim aktima nalaze se dva dokumenta koja su identična po sadržini, a nose različite brojeve. Iako se radi o istim stvarima, prevod je različit. Tu mislim upravo na ovaj boldovani dio i mislim da to nije urađeno slučajno - rekao je advokat odbrane Marko Radović.
Advokati su potom zahtijevali da im se dostavi originalni Sky materijal koji egzistira u ovom postupku, ali je sutkinja Keković njihov zahtjev odbila.
Nakon što je tužilac Specijalnog državnog tužilaštva Zoran Vučinić napravio bitnu izmjenu u završnim riječima, u vidu promjene opisa krivičnih djela kao što su „prenos“ (droge) i „držanje“ (droge), advokati su zahtijevali dodatno vrijeme da se upoznaju sa cijelim slučajem, jer se, prema njihovom stavu, radi o novoj optužnici.
- Koliko smo mogli da ispratimo, riječ je o novoj optužnici nakon ovih izmjena. Treba nam dodatno vremena. Ovakvo postupanje tužioca je vrlo indikativno i, koliko je meni kao advokatu poznato, ovo je prvi put u istoriji ovog suda da tužilac, nakon preotvaranja dokaznog postupka i izvođenja istih dokaza, odustaje od završnih riječi u kojima je u cjelosti ostao pri prvobitnom optužnom aktu. Iako znam da sud nema mogućnost da zabrani tužiocu da mijenja optužni akt, čudno je da je sam tužilac, nakon preotvaranja glavnog pretresa, prihvatio da dio onoga što je mijenjao nakon završnih riječi nije tačan - &nbsp;rekao je advokat Radović.
Optuženi Slobodan Kašćelan na današnjem ročištu, u slobodnom izlaganju, istakao je da ono što čita tužilac nije tačno i da on to nije uradio.
- Ovaj čovjek (tužilac) mi ne da da spavam, hoće kroz rešetke da me vuče, ne mogu spavati od njega. Sudija, recite ovom čovjeku da me pusti na mir - &nbsp;rekao je sudu, između ostalog, optuženi Kašćelan.
Podsjećamo, Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv navodnih pripadnika kavačkog klana, koje Specijalno državno tužilaštvo tereti da su učestvovali u švercu 743 kilograma kokaina, otkrivenog i zaplijenjenog u avgustu 2020. godine u holandskoj luci Roterdam.
Za isto krivično djelo ranije su optuženi Radoje Zvicer, Slobodan Kašćelan, Milan Vujotić i Dragan Knežević.
- Specijalno državno tužilaštvo podiglo je u decembru 2023. godine optužnicu protiv R. Z., D. K., M. V. i S. K. za krivična djela stvaranje kriminalne organizacije i neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, koja je, nakon što ju je sud potvrdio, stupila na pravnu snagu - saopšteno je ranije iz tužilaštva.

Tag: amu