<p>Rusija je označila Amnesti Internešnal, organizaciju za zaštitu ljudskih prava, kao nepoželjnu, čime se rad te svjetske organizacije za ljudska prava zabranjuje u toj zemlji, a svaka povezanost s njom postaje kažnjiva prema ruskom zakonu.<br/>
<br/>
Rusko tužilaštvo je, u saopštenju koje je objavljeno danas, navelo da je ta odluka donijeta jer je Amnesti "centar za pripremu globalnih rusofobičnih projekata", prenosi Radio Slobodna Evropa.<br/>
<br/>
Amnesti Internešnal, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1977. godine za svoju "odbranu ljudskog dostojanstva od torture" i Nagrade Ujedinjenih nacija za ljudska prava iz 1978, još nije komentarisao odluku Moskve.<br/>
<br/>
Rusija tvrdi da su organizacije koje se nalaze na listi nepoželjnih organizacija prijetnja nacionalnoj sigurnosti zemlje.<br/>
<br/>
Međutim, stručnjaci ističu da se radi samo o pokušaju ruskih vlasti da ušutkaju sve glasove koji se ne slažu s narativom Kremlja.<br/>
<br/>
Desetine medijskih kuća, organizacija koje se bave političkim, kulturnim i obrazovnim aktivnostima, podrškom demokratskim institucijama, kao i vjerskih organizacija, stavljene su na tu listu posljednjih godina.<br/>
<br/>
U februaru prošle godine, i Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je dodat na listu.<br/>
<br/>
Ruski državljani mogu dobiti kaznu do pet godina zatvora ako sarađuju s "nepoželjnim" organizacijama, ili učestvuju u njihovom finansiranju unutar Rusije.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija zabranila rad Amnesti Internešnala

<p>U svijetu je prošle godine izvršeno više od 1,5 hiljada pogubljenja, što je najviši broj egzekucija od 2015. godine - navodi se u izvještaju koji je danas objavio Amnesti Internešnal.<br/>
<br/>
Rast broja pogubljenja zabilježen je većinom zbog Irana, Iraka i Saudijske Arabije, na koje zajedno otpada 91 odsto egzekucija.<br/>
<br/>
- Iran je izvršio najmanje 972 pogubljenja, Saudijska Arabija najmanje 345, a Irak najmanje 63 - stoji u izvještaju o smrtnoj kazni, prenosi Hina.<br/>
<br/>
Amnesti upozorava da je taj broj sigurno veći zbog tajnosti pogubljenja u nekim zemljama.<br/>
<br/>
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bilo 25 smrtnih kazni, predsjednik Donald Tramp najavljuje da će nastaviti s tom praksom kako bi "zaštitio američke građane od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta“, što je Amnesti kritikovao.<br/>
<br/>
- Te dehumanizujuće izjave podstiču lažni narativ da smrtna kazna ima jedinstven uticaj zaustavljanja zločina - saopštila je ta organizacija.<br/>
<br/>
Oni su osudili korišćenje smrtne kazne kao političkog alata, posebno u zemljama Bliskog istoka, poput Irana i Saudijske Arabije.</p>

Amnesti Internešnal: Broj pogubljenja prošle godine bio najviši od 2015.

<p>Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.</p>
<p>U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.</p>
<p>Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.</p>
<p>Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.</p>
<h2><b>Zastrašivanje političkih protivnika</b></h2>
<p>Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika <b>Mohameda bin Salmana</b> i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.</p>
<p>Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.</p>
<p>Vlasti su u avgustu pogubile <b>Abdulmadžida al Nimra</b> zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.</p>
<p>- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu <b>Kjara Sanđorđo</b>.</p>
<p>I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti <b>Mahse Amini</b> u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji <b>Mohamad Gobadlu</b>, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.</p>
<p>- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija <b>Anjes Kalamar</b>.</p>
<h2><b>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</b></h2>
<p>Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.</p>
<p>- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.</p>
<p>Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.</p>
<p>U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.</p>
<h2><b>Izuzetak – Sjedinjene Države</b></h2>
<p>Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.</p>
<p>- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.</p>
<p>U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.</p>
<h2><b>Znaci nade</b></h2>
<p>Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.</p>
<p>- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.</p>
<p>Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.</p>
<p>Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.</p>
<p>Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.</p>

1250x600

1084x550

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

<p>Crna Gora i Slovenija moraju spriječiti da u njihove luke pristane brod “Katrin”, koji plovi pod portugalskom zastavom, a za koji se vjeruje da nosi eksplozive za Izrael, saopštila je svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (AI).</p>
<p>Iz ove organizacije su kazali da postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina u Gazi.</p>
<p>Kako su naveli iz te organizacije, prema namibijskoj vladi i portugalskom ministru spoljnih poslova, teret broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.</p>
<p>Iz IA su dodali da su vlasti Namibije odbile da dozvole brodu da uđe u njihovu glavnu luku u avgustu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da teret broda uključuje osam kontejnera RDKS Hekogen eksploziva za Izrael.</p>
<p>- Saopštenja kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje će iskrcati svoj teret. Nejasno je kako će tovar nakon toga stići do Izraela - saopštio je AI.</p>
<p>Šefica slovenačkog ogranka Amnesti internešenela Nataša Posel kazala je da smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići do Izraela, jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima.</p>
<p>- Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je osigurala da MV Katrin ne prenese vojni teret u Izrael kroz luku te države. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera - dodala je. Posel</p>
<p>Amnesti Internešanal je ukazao na to da međunarodno humanitarno pravo (MHP) zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo činjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja MHP-a.</p>

Amnesti internešenal: Crna Gora ne smije pomoći brodu Katrin u isporuci eksploziva Izraelu

<p>Policijski službenici Regionalnog centra granične policije „Centar“, u saradnji sa Odjeljenjem bezbjednosti Nikšić, realizovali su danas operativnu akciju usmjerenu na suzbijanje prekograničnog kriminala i podizanje nivoa bezbjednosti. Tom prilikom izvršeni su pretresi na četiri lokacije, kontrolisana su tri lica, a oduzeto je jedno vozilo za koje se sumnja da je korišćeno u aktivnostima kontranadzora nad policijskim službenicima, saopštila je Uprava policije.</p>
<p>Tokom akcije, pronađeni su i oduzeti: veća količina cigareta u ilegalnom prometu, vazdušna puška, municija, dijelovi vatrenog oružja, okviri za automatsku pušku, balistički prsluk, ručne radio-vezne stanice, kao i laptop računar. Privremeno je oduzeto i terensko vozilo marke Toyota Land Cruiser.</p>
<p>Protiv jednog lica podnijeta je krivična prijava, dok će nadležni tužilac odlučiti o eventualnoj kvalifikaciji djela nakon sprovedenih vještačenja za pronađene predmete.</p>
<p>Prilikom pretresa kuće i pomoćnih objekata M.B. (36), lica bliskog operativno interesantnim osobama, pronađena je vazdušna puška marke Norica i elektronski uređaj. Takođe, u poslovnom prostoru istog lica pronađene su cigarete različitih marki sa kosovskim akciznim markicama, koje su bile namijenjene za nelegalno tržište.</p>
<p>Po nalogu tužioca Osnovnog državnog tužilaštva u Nikšiću, protiv M.B. je podnijeta krivična prijava zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena trgovina.</p>
<p>U zasebnoj akciji, prilikom pretresa objekata u vlasništvu P.D. (51), takođe bliskog bezbjednosno interesantnim osobama, pronađeni su: 10 komada pištoljske municije nepoznatog kalibra, tri okvira za automatsku pušku, dva tromblonska nastavka i jedan balistički prsluk. Svi predmeti biće upućeni na vještačenje, a nakon toga tužilac će se izjasniti o pravnoj kvalifikaciji djela.</p>
<p>Pretres je izvršen i na adresi M.B. (28), a rezultati te kontrole biće predmet daljih radnji.</p>
<p>Na lokalnom putu Grahovo–Nudo, u mjestu Grahovsko Polje, kontrolisano je vozilo Toyota Land Cruiser podgoričkih registarskih oznaka, kojim je upravljao V.M. (22), lice blisko članu jedne organizovane kriminalne grupe. Sumnja se da je pomenuto lice sprovodilo mjere kontranadzora prema pripadnicima policije.</p>
<p>U vozilu su pronađeni i privremeno oduzeti: vaga za precizno mjerenje, četiri napojne baterije za nadzorne kamere i tri ručne radio veze. Vozilo je oduzeto radi dodatnih provjera, s obzirom na to da mu je istekla saobraćajna dozvola i imalo je nepropisno zatamnjena stakla. V.M. je izdat prekršajni nalog zbog više prekršaja iz oblasti bezbjednosti saobraćaja.</p>
<p>Nadležni tužilac će se, nakon završetka službenih radnji i sprovedenih vještačenja, izjasniti o postojanju elemenata eventualnog krivičnog djela.</p>

Nikšić: Granična policija oduzela oružje, municiju, cigarete, radio-uređaje i vozilo povezano s kriminalnim grupama

<p>Danas je u velikoj sali Centra za kulturu u Rožajama održana elektorska skupština Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori. Kako navode iz Bošnjačkog vijeća u &nbsp;atmosferi demokratskog dijaloga i međusobnog uvažavanja, skupština je protekla u izuzetno konstruktivnoj atmosferi, uz potpuno poštovanje procedura i transparentan tok glasanja.</p>
<p>- U radu je učestvovalo 98 elektora, od ukupno 111 koji su ostvarili pravo da biraju i budu birani na Skupštini. Za članove u novom, petom po redu sazivu Bošnjačkog vijeća, kandidovalo se 46 elektora. Nakon tajnog glasanja, pod nadzorom Verifikacione komisije, saopšteno je da su novi članovi Bošnjačkog vijeća: Rifat Agović, Mirsad Rastoder, Dženisa Mujević, Ermin Čindrak, Miralem Bektešević, Mirsad Džudžević, Šefket Alilović, Mirela Mulić, Mirsada Bošnjak, Amel Durutlić, Irfan Redžepagić, Dženana Kuč, Mevludin Dizdarević, Sulejman Kujević, Nedžib Ibrišimović, Maida Kurtagić, Mirela Ljaić, Suljo Mustafić, Haris Zejnelagić, Mersid Ćorović, Muradif Grbović, Alija Kujović, Elmir Kurtagić, Elvir Ramčić, Alen Suljević, Haris Šahman - saopšteno je.</p>
<p>Konstitutivna sjednica Bošnjačkog vijeća, u punom sastavu, koji će činiti 26 članova izabranih na Skupštini i isto toliko po funkciji, biće održana 21. juna, u Rožajama – saopšteno je na kraju Elektorske skupštine koja je, po proceduri, trajala punih pet sati.</p>

Održana elektorska skupština Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori, izbrani novi članovi

<p>&nbsp;Upravi policije nedostaje više od 1,5 hiljada službenika, što otežava kvalitetno obavljanje poslova i zadataka koji su im povjereni, kazao je predsjednik Nezavisnog sindikata policije <b>Igor Rmandić</b>, navodeći da treba mijenjati cijeli sistem i da pojedinačne promjene ne daju rezultate.</p>
<p>Rmandić je rekao da je stanje u crnogorskoj policiji teško, ali da vjeruje da će iz te situacije uspjeti da izađu samo jači i organizovaniji.</p>
<p>- Problemi koji nas prate su mnogobrojni i višestruki, oni dolaze kako s polja, tako i iz organizacije i moramo da pregrupišemo svoje redove, da pokušamo da nađemo najbolje rješenje i najbolje modalitete za rješavanje tih problema - rekao je Rmandić u intervjuu agenciji MINA.</p>
<p>On je istakao da broj službenika kojim sada raspolaže policija nije dovoljan i ne može biti dovoljan za kvalitetno obavljanje policijskih poslova i svih zadataka koji su im povjereni.</p>
<p>- Mi faktički u ovom momentu „dišemo na škrge“. Borimo se za vazduh i pokušavamo sa tim snagama koje imamo da ih pravilno rasporedimo i da ih pravilno upotrijedimo - &nbsp;rekao je Rmadnić.</p>
<p>Kako je kazao, za sada im to polazi za rukom, ali je što prije neophodno zapošljavanje novih službenika.</p>
<p>- Nama nedostaje između 1,5 hiljada i dvije hiljade policijskih službenika za osnovni raspored da bi mogli da funkcionišemo onako kako treba. Na pragu je, ako već nije počela, turistička sezona na primorju i mi ćemo imati sve veći priliv ljudi u Crnu Goru i to neko mora da servisira - dodao je Rmandić.</p>
<p>Kako je rekao, pored 708 kandidata čije su prijave na Javni poziv za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika za potrebe Uprave policije, blagovremene i potpune, a koji su prijeko potrebni, postoji i 16. generacija polaznika Policijske akademije koja je završila školovanje u decembru prošle godine i još nije počela da radi.</p>
<p>- To smatram za izuzetno veliki propust, odnosno nedostatak službe. Ti ljudi su morali biti zaposleni odmah nakon završetka škole i da im bude omogućeno da rade pripravnički staž, a onda da zasnuju puni radni odnos - dodao je Rmandić.</p>
<p>On je naveo da očekuje da se to što prije riješi, dodajući da ti ljudi koji su već školovani za policiju, za razliku od 708 koji su se prijavili na Javni poziv, mogu sjutra početi da rade i da sa starijim kolegama na kvalitetan način odrađuju posao.</p>
<p>Rmandić je rekao da su u toku bezbjednosne provjere za 708 kandidata sa Javnog poziva i da će, prema njegovim informacijama, nakon toga sukcesivno biti pozivani kandidati za medicinska i ostala testiranja, nakon čega će moći da budu primljeni u službu.</p>
<p>Govoreći o uniformi policajaca, on je kazao da postojeća uniforma nije adekvatna, da je policijski službenici nose već devetu godinu i da je u velikoj mjeri pohabana.</p>
<p>Rmandić je naglasio da ne može da prihvati objašnjenja da su stalno pali tenderi i da zbog toga ne može da se kupi ništa što se tiče uniformi.</p>
<p>- Da li je moguće da u 30 godina slušamo da su nam problem tenderi i da nemamo pet pametnih glava koje će da sjednu i donesu jasne procedure na osnovu kojih bi se ti tenderi radili i obavljali i jasne procedure na osnovu kojih bi se određivali neki prioriteti - &nbsp;rekao je Rmandić.</p>
<p>Kako je rekao, postavlja se pitanje da li je neko odgovarao za to što je neki tender pao.</p>
<p>Rmandić je istakao da zbog takvih uniformi šteta za državu nastaje od samog graničnog prelaza, jer kada stranac dolazi u Crnu Goru pa vidi policajca u pohabanoj uniformi i patikama u nekoj boji, neće smatrati za ozbiljno društvo i sistem.</p>
<p>On je istakao da je prevashodni zadatak svakog policijskog službenika borba protiv kriminala, i u svojim redovima i spolja i da kao sindikat daju punu podršku menadžmentu Uprave policije na čišćenju policijskih redova.</p>
<p>Rmandić je dodao da se boji da u policiji žive „Orvelovu farmu gdje smo svi jednaki i samo su neki malo jednakiji i imaju malo veća prava“.</p>
<p>- Primjer toga je slučaj bivšeg vršioca dužnosti, direktora Uprave policije, Nikole Terzića, koga je jedan policijski službenik optužio da je pokušao, odnosno uticao na njega, da ne hapsi osobu koja je osumnjičena za utaju poreza otprilike milion EUR - kazao je Rmandić.</p>
<p>On je naveo da postoji papir na kome je Terzić sugerisao da se jedna osoba ne sankcioniše, ne procesuira i ne hapsi.</p>
<p>- Kolega nije podlegao pritisku i ta osoba je uhapšena i procesuirana, ali dolazimo u situaciju da Terzić danas radi o unutrašnjoj kontroli Ministarstva unutrašnjih poslova i da on, koji apsolutno nema nikakav kredibilitet više za bilo šta, u očima policijskih službenika, treba da kontroliše iste te službenike i ocjenjuje da li su postupili zakonito u nekim postupcima - rekao je Rmandić.</p>
<p>Kako je naveo, u policiji postoje jako sposobni ljudi koji su sklonjeni sa strane i niko ih ne vidi.</p>
<p>- Nažalost sistem ih ne prepoznaje i recikliramo stalno iste ljude, vrtimo ih sa pozicije na poziciju, a od njih ne dobijamo nikakve rezultate - naglasio je Rmandić.</p>
<p>Upitan šta vidi kao razlog za to, on je odogoviro da ne zna, ali da, ako se promijeni jedan čovjeka na čelu neke organizacione jedinice nije ništa urađeno.</p>
<p>- Jer su ispod njega ostali sve oni isti koji su do tada traljavo, nikako ili pogrešno obavljali posao ili su ga oboljali samo da bi dobili. Tako da sistem mora da se mijenja kompletan, pojedinačne promjene ništa ne predstavljaju - dodao je Rmandić.</p>
<p>On je, govoreći o diplomama u Upravi policije, naveo da postoji mnogo diploma koje su kupljene po raznim univerzitetskim centrima van Crne Gore.</p>
<p>- Imamo u Upravi policije više menadžera, vaspitača, učitelja, ekonomista, nego ljudi koji su završili bezbjednost i pravo, koji su završili vojnu ili policijsku akademiju. Mi smo menadžerska asocijacija, nažalost, to ne može tako da funkcioniše - kazao je Rmandić.</p>
<p>Kako je rekao, policajac mora da bude onaj koji je počeo na ulici, koji je prošao sve stepenike službe i došao do vrha.</p>
<p>- Samo takav zna šta je policijski hljeb i samo takav zna kako da postavi sistem - naglasio je Rmandić.</p>
<p>Govoreći o obukama i stručnom osposobljavanju policajaca, Rmandić je rekao da imaju povremene obuke, ali da to nije adekvatno.</p>
<p>- Bojevo gađanje smo imali prije otprilike 20 dana, poslije 20 godina. To nije optimalno i nije pravo za jednog političkog službenika koji nosi oružje i koji svakodnevno može doći u priliku da ga upotrijebi - kazao je Rmandić.</p>
<p>On je istakao da moraju pružiti aktivne obuke ljudima za stvarne situacije koje mogu da im se dese u svakodnevnom poslu, kao i za postupanje sa različitim kategorijama društva.</p>
<p>Rmandić je istakao da se mora pružiti adekvatna psihološka podrška policajcima, navodeći da još nema sluha za to.</p>
<p>- Oni svakodnevno doživljaju stresove na poslu, doživljaju različita šikaniranja, napade kao što je bio prije nekoliko dana slučaj u Podgorici, nakon toga sa tim ljudima treba neko da porazgovara - rekao je Rmandić.</p>
<p>On je naveo primjer ubistva policajca u Igalu prije šest godina, kada niko nije pružio psihološku podršku kolegi koji je bio sa njim u autu, kao ni ljudima koji su hapsili ubice.</p>
<p>Prema riječima Rmandića, mnogo se problema gomilalo godinama i decenijama, nije se rješavalo, pa sada postoji „brdo problema“.</p>
<p>- Ako krenemo to brdo da rješavamo, vremenom ćemo doći do vrha i riješićemo sve. Oni se ne mogu riješiti za dan, dva ili pet, ali možemo da počnemo da ih rješavamo malo ubrzanijim ritmom i da to ide na mnogo bolji način - rekao je Rmandić.</p>
<p>Govoreći o radu Nezavisnog sindikata policije, on je podsjetio da je na njihov zahtjev povećan koeficijent za zarade policijskim službenicima za 20 odsto.</p>
<p>- Naša inicijativa je bila da se izmijeni Zakon u unutrašnjim poslovima i da se u penziju odlazi sa 50 godina života. Inicijativa je bila i da se važenje tih uslova produži do kraja 2028. godine, jer smo shvatili da bi, da je ostalo do kraja ove godine, veliki broj službenika iskoristio to pravo i otišao u penziju - rekao je Rmadnić.</p>
<p>On je istakao da je stalna inicijativa sindikata povećanje zarada policijskih službenika, vraćanje dostojanstva policijskoj uniformi, nabavka adekvatne opreme i obuće koju takođe nemaju.</p>
<p>Rmandić je naveo da je jedna od inicijativa, o kojoj su nedavno razgovarali i na međunarodnoj konferenciji policijskih sindikata koju su organizovali u Igalu, da se crnogorskoj policiji kao jedinoj u regionu, a možda i u Europi, sa uniforme ukloni traka sa imenom i prezimenom.</p>
<p>- Mi nosimo puno ime i prezime, za razliku od svih policija u okruženju. Na taj način smo vrlo izloženi pripadnicima raznih kriminalnih struktura, jer jasno vide sa kim imaju posla - naglasio je Rmandić i dodao da vjeruje da će Uprava policije i MUP imati sluha za to i da će to biti jedna od inicijativa koju će uspješno sprovesti.</p>
<p>Komentarišući odnos javnosti prema policijskim službenicima, Rmandić je rekao da imaju dobru saradnju sa građanima, ali da uvijek može biti bolja.</p>
<p>- Kada dođe do određene policijske intervencije, vidimo da se jedan dio javnosti jako uznemiri i da poču da sipaju drvlje i kamenje na policijske službenike i šta god da se desi u državi, obavezno je kriva policija. Nema veze da li mi imamo veze sa tim ili nemamo - kazao je Rmandić.</p>
<p>On je kao primjer naveo maloljetničku delikvenciju i vršnjačko nasilje, za čiju pojavu su pojedini osudili policiju, dodajući da su ljudi zaboravili da je porodica osnovna ćelija svakog društva i da se djeca vaspitavaju u porodici.</p>
<p>- Današnja djeca se, nažalost, vaspitavaju na način što već od dvije ili tri godine igraju igrice i gledaju klipove gdje se kolje, ubija i od samog početka života su upućeni na agresiju kao jedan vid prihvatljivog ponašanja - naveo je Rmandić.</p>
<p>Kako je rekao, roditelji moraju da povedu računa o tome, da usmjere svoju djecu i moraju da ih kontrolišu od najranijeg uzrasta.</p>
<p>- Policija dolazi tek kao represivni aparat. Kada se desi slučaj, odnosno kada se već desi posljedica, policija dolazi tek kao represivni aparat i mi nijesmo na izvoru tog problema. Policija ne može da ide po kućama da vas pitava djecu - zaključio je Rmandić.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGxlicrDD1qw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

Rmandić: Mijenjati kompletan sistem, pojedinačne promjene ne daju rezultate

<p>U Crnoj Gori sjutra će biti sunčano i veoma toplo vrijeme, sa najvišom dnevnom temperaturom do 35 stepeni.<br/>
<br/>
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometgeorlogiju i seizmologiju, vjetar će biti slab do umjeren, uglavnom u jutarnjim i noćnim satima ponegdje kratkotrajno pojačan, dominantno sjeverni i sjeveroistočni.<br/>
<br/>
Jutarnja temperatura vazduha od sedam do 23, najviša dnevna od 23 do 35 stepeni.</p>

Sjutra sunčano, do 35 stepeni

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Nekadašnji čuveni trener FK Budućnost <b>Brano Milačić </b>večeras se nije dugo zadžao na svečanoj akademiji kojom je obilježen vijek postojanja ovog fudbalskog kluba.</p>
<p>Kako je objavila večeras kćerka proslavljenog trenera i legende podgoričkog sporta <b>Julija Milačić Petrović-Njegoš</b>, uz opasku da to radi bez očeve dozvole i sa rizikom da će se "žestoko naljutiti", on je napustio proslavu zbog neprijatnosti koju je doživio prilikom dolaska na Trg nezavisnosti gdje je organizovan događaj.</p>
<p>- Došao sam i sjeo u drugom redu. U prvom su bili neki privrednici, pomislih da se ne gužvam... Prilazi mi djevojka i kaže: "Ne možete tu da sjedite", ja joj kažem da sam pozvan i kažem joj ime. Ona gleda u papire i odgovara mi: "A evo Vas, Vi ste od petog reda pa na gore". Ustao sam i pošao doma - napisala je na društvenoj mreži Milačić riječi svoga oca.</p>
<p>Poručila je organizatorima: "Sram vas bilo".</p>
<p>Podgorički klub obilježio je večeras vijek postojanja svečanom akademijom i koncertom na podgoričkom Trgu nezavisnosti.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FjulijaMPNj%2Fstatus%2F1933253539020820983%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1933253539020820983%7Ctwgr%5Ea85ccb951b8b6d693dc74741b52b571efb72ca40%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Kako Vijesti pišu, Milačić je bio trener Budućnosti od 2003. do 2006. godine, potom kratko i 2007. - niko se nakon njega nije zadržao toliko u kontinuitetu (tri i po sezone).</p>
<p>Bio je trener u jednoj od najvećih evropskih pobjeda podgoričkog tima ikada, protiv Deportiva iz La Korunje (2:1) 2005. godine, samo sezonu nakon što je španski klub igrao polufinale Lige šampiona.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsport%2Fponosna-proslost-jedna-je-buducnost&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Milačić je krajem 80-ih i početkom 90-ih obavljaio funkciju sportskog direktora Budućnosti, a danas je uoči proslave, na Fejsbuku, čestitao voljenom klubu veliki jubilej.</p>
<p>- Zadovoljstvo mi je čestitati stoti rođendan našem klubu. Kada se njemu čestita osjećam kao da je čestitka upućena svima nama koji klub neizmjerno volimo. Želim da Budućnost uvijek ostane perjanica crnogorskog fudbala i da doživi mnogo bolje dane od dosadašnjih - poručio je Milačić.</p>

Tag: amnesti-internesenal