Rusija je označila Amnesti Internešnal, organizaciju za zaštitu ljudskih prava, kao nepoželjnu, čime se rad te svjetske organizacije za ljudska prava zabranjuje u toj zemlji, a svaka povezanost s njom postaje kažnjiva prema ruskom zakonu. 
 
Rusko tužilaštvo je, u saopštenju koje je objavljeno danas, navelo da je ta odluka donijeta jer je Amnesti "centar za pripremu globalnih rusofobičnih projekata", prenosi Radio Slobodna Evropa. 
 
Amnesti Internešnal, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1977. godine za svoju "odbranu ljudskog dostojanstva od torture" i Nagrade Ujedinjenih nacija za ljudska prava iz 1978, još nije komentarisao odluku Moskve. 
 
Rusija tvrdi da su organizacije koje se nalaze na listi nepoželjnih organizacija prijetnja nacionalnoj sigurnosti zemlje. 
 
Međutim, stručnjaci ističu da se radi samo o pokušaju ruskih vlasti da ušutkaju sve glasove koji se ne slažu s narativom Kremlja. 
 
Desetine medijskih kuća, organizacija koje se bave političkim, kulturnim i obrazovnim aktivnostima, podrškom demokratskim institucijama, kao i vjerskih organizacija, stavljene su na tu listu posljednjih godina. 
 
U februaru prošle godine, i Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je dodat na listu. 
 
Ruski državljani mogu dobiti kaznu do pet godina zatvora ako sarađuju s "nepoželjnim" organizacijama, ili učestvuju u njihovom finansiranju unutar Rusije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Rusija zabranila rad Amnesti Internešnala

U svijetu je prošle godine izvršeno više od 1,5 hiljada pogubljenja, što je najviši broj egzekucija od 2015. godine - navodi se u izvještaju koji je danas objavio Amnesti Internešnal. 
 
Rast broja pogubljenja zabilježen je većinom zbog Irana, Iraka i Saudijske Arabije, na koje zajedno otpada 91 odsto egzekucija. 
 
- Iran je izvršio najmanje 972 pogubljenja, Saudijska Arabija najmanje 345, a Irak najmanje 63 - stoji u izvještaju o smrtnoj kazni, prenosi Hina. 
 
Amnesti upozorava da je taj broj sigurno veći zbog tajnosti pogubljenja u nekim zemljama. 
 
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bilo 25 smrtnih kazni, predsjednik Donald Tramp najavljuje da će nastaviti s tom praksom kako bi "zaštitio američke građane od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta“, što je Amnesti kritikovao. 
 
- Te dehumanizujuće izjave podstiču lažni narativ da smrtna kazna ima jedinstven uticaj zaustavljanja zločina - saopštila je ta organizacija. 
 
Oni su osudili korišćenje smrtne kazne kao političkog alata, posebno u zemljama Bliskog istoka, poput Irana i Saudijske Arabije.

Amnesti Internešnal: Broj pogubljenja prošle godine bio najviši od 2015.

Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.
Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.
Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.
<h2>Zastrašivanje političkih protivnika</h2>
Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.
Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.
Vlasti su u avgustu pogubile Abdulmadžida al Nimra zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.
- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu Kjara Sanđorđo.
I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji Mohamad Gobadlu, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.
- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija Anjes Kalamar.
<h2>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</h2>
Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.
- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.
Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.
U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.
<h2>Izuzetak – Sjedinjene Države</h2>
Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.
- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.
U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.
<h2>Znaci nade</h2>
Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.
- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.
Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.
Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.
Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.

1250x600

1084x550

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Crna Gora i Slovenija moraju spriječiti da u njihove luke pristane brod “Katrin”, koji plovi pod portugalskom zastavom, a za koji se vjeruje da nosi eksplozive za Izrael, saopštila je svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (AI).
Iz ove organizacije su kazali da postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina u Gazi.
Kako su naveli iz te organizacije, prema namibijskoj vladi i portugalskom ministru spoljnih poslova, teret broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.
Iz IA su dodali da su vlasti Namibije odbile da dozvole brodu da uđe u njihovu glavnu luku u avgustu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da teret broda uključuje osam kontejnera RDKS Hekogen eksploziva za Izrael.
- Saopštenja kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje će iskrcati svoj teret. Nejasno je kako će tovar nakon toga stići do Izraela - saopštio je AI.
Šefica slovenačkog ogranka Amnesti internešenela Nataša Posel kazala je da smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići do Izraela, jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima.
- Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je osigurala da MV Katrin ne prenese vojni teret u Izrael kroz luku te države. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera - dodala je. Posel
Amnesti Internešanal je ukazao na to da međunarodno humanitarno pravo (MHP) zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo činjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja MHP-a.

Amnesti internešenal: Crna Gora ne smije pomoći brodu Katrin u isporuci eksploziva Izraelu

Sjedinjene Američke Države ponudile su Poljskoj prodaju 250 korišćenih oklopnih transportera Strajker iz zaliha jedinica američke vojske koje se planiraju povući iz Evrope za simboličnu cijenu od dolara, piše UNN.
Poljski zamjenik premijera i ministar nacionalne odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiš potvrdio je ovu informaciju, te dodao da se Varšava priprema prihvatiti ovu ponudu čim se dogovori logistika.
Prema njegovim riječima, prema predloženom planu, oklopna vozila Strajker koja se trenutno nalaze u Evropi biće prebačena u Poljsku umjesto da budu vraćena u Sjedinjene Američke Države nakon smanjenja američke vojne prisutnosti.
Ponuda je već odobrena od Generalštaba poljskih oružanih snaga, što je neophodan uslov za realizaciju ovakvih dogovora.
Vjerovatno je da će vozila Strajker djelimično pokriti potrebe kopnenih snaga koje bi mogle biti zadovoljene vozilima pješačke borbene jedinice Rosomak, smanjujući potrebu za novim domaćim narudžbama.
Trenutno vojska Poljske raspolaže sa više od 900 pješačkih borbenih vozila Rosomak, koja se proizvode u Poljskoj u modernizovanoj verziji sa kupolom ZSSW-30. Krajem novembra, poljska vojska je primila novu seriju ovih oklopnih vozila.
Ministar je izjavio da je što više oružja poljske trupe imaju, to bolje, te da je cijena u ovom slučaju više nego privlačna. Takođe je napomenuo da savladavanje različitih tipova opreme priprema poljske vojnike za saradnju sa saveznicima, od kojih neki takođe koriste Strajker.
Šef Generalštaba poljskih oružanih snaga, general Visłav Kukula je odbacio strahove da bi uvođenje novog tipa opreme moglo omesti razvoj poljske odbrambene industrije. U dogovoru sa Sjedinjenim Državama, sljedeći korak biće direktna inspekcija tehničkog stanja.
Prema riječima generala, ako bezbjednosna situacija ostane nepromijenjena, konačna odluka trebala bi biti donesena u drugoj polovini 2026. godine.

Amerikanci ponudili Poljskoj 250 oklopnih transportera za jedan dolar

Novozelanđanka Alis Robinson pobjednica je trećeg veleslaloma sezone alpskih skijašica, koji je za Svjetski kup vožen danas u kanadskom Tremblanu.
Ona je bila vodeća i nakon prve vožnje, a do pobjede došla je u ukupnom vremenu dva mnuta, 16 sekundi i 18 stotinki.
Robinson je u istoj disciplini slavila ove sezone i u Koper Mauntajnu, a u Tremblanu zabilježila je šestu pobjedu.
Kao drugoplasirana završila je Hrvatica Zrinka Ljutić, sa 94 stotinke zaostatka.
To je njen prvi podijum ove sezone, ukupno deseti u karijeri.
Pobjedničko postolje kompletirala je Kanađanka Valeri Grenije koja je sekundu bila sporija od pobjednice.
Na četvrtom mjestu završila je Švajcarkinja Kamil Rast, peta je bila Francuskinja Klara Direz, a šesta Amerikanka Mikaela Šifrin.
Robinson je trijumfom u Tremblanu preuzela vođstvo u poretku veleslaloma sa 232 boda.
Austrijanka Julija Šajb, pobjednica veleslaloma u Zeldenu, je druga sa 180, dok je treća Ljutić sa 142 boda.
U generalnom plasmanu Svjetskog kupa zauzima čelnu poziciju zauzima Šifrin sa 408 bodova.
Druga je Italijanka sa albanskim pasošem Lara Kolturi sa 286, a treća Lena Dir iz Njemačke sa 234 boda.

Robinson pobijedila u Tremblanu, Ljutić drugoplasirana

Šef poljske diplomatije Radoslav Sikorski poručio je danas američkom milijarderu Ilonu Masku, koji je pozvao na likvidaciju Evropske unije, da odleti na Mars, jer tamo nema cenzure nacističkih pozdrava.
Mask je poslije kazne od 120 miliona eura koju njegova mreža Iks mora da plati zbog kršenja propisa u EU prvo pozvao na likvidaciju Unije i povratak suvereniteta državama članicama, a poslije je u drugoj poruci upitao koliko vremena je ostalo do propasti EU.
- Odleti na Mars. Tamo nema cenzure nacističkih pozdrava - reagovao je na to pitanje, isto na mreži Iks, šef poljske diplomatije i vicepremijer Sikorski, aludirajući na to što je Mask na taj (nacistički) način podigao ruku tokom inauguracije američkog predsjednika Donalda Trampa.
Prije toga Sikorski je danas, povodom ruskih pohvalnih reakcija na prvu Maskovu poruku o likvidaciji EU i povratku suvereniteta državama članicama, poručio da je sada jasno i onima koji možda još sumnjaju čemu služi cijela ta priča protiv EU, sa zahtjevom da se vrati suverenitet nacionalnim državama.
- Ako neko još sumnja u to kome služi cijela anti EU priča o suverenitetu. Onima koji žele da zarađuju na sijanju mržnje i onima koji hoće da osvoje Evropu - prokomentarisao je Sikorski.

Šef poljske diplomatije predložio Masku da odleti na Mars, jer "tamo nema cenzure nacista"

Gotovo dvije trećine Amerikanaca želi da SAD nastavi slati oružje Ukrajini, čak i dok administracija američkog predsjednika Donalda Trampa ponovo pokušava pregovarati o okončanju skoro četverogodišnjeg rata, pokazala je nova anketa o prioritetima nacionalne sigurnosti.
Anketa Reagan National Defense Survey pokazala je da 64 odsto Amerikanaca podržava slanje smrtonosne pomoći vladi u Kijevu, devet procentnih poena više nego prošle godine i najviši nivo podrške od početka ruske invazije u februaru 2022.
Nešto više (65 odsto) podržava isporuku krstarećih raketa dugog dometa, poput Tomahavka, kako bi se omogućili napadi duboko unutar ruskog teritorija, dok 68 odsto podržava prodaju američkog oružja evropskim saveznicima koji bi ga potom isporučili Ukrajini.
Za razliku od 2024. godine, većina republikanaca (59 odsto) sada podržava slanje oružja Ukrajini u borbi protiv ruske invazije, u odnosu na 44 odsto prošle godine. Tri četvrtine demokrata podržava pomoć Ukrajini, što je porast sa 68 odsto u odnosu na godinu ranije.
Po drugim pitanjima koja se odnose na najsmrtonosniji evropski sukob od Drugog svjetskog rata, pluralnost Amerikanaca (45 odsto) podržava potpuno teritorijalno oslobođenje Ukrajine od Rusije, dok 23 odsto smatra da bi Kijev trebao ustupiti teritoriju u zamjenu za garancije mira i sigurnosti, a 22 odsto podržava prekid vatre duž trenutnih linija fronta.
U međuvremenu, skoro sedam od deset Amerikanaca (69 odsto) podržava da SAD i Evropa Ukrajini daju kolektivnu sigurnosnu obavezu sličnu NATO članu 5, a gotovo tri četvrtine (74 odsto) podržava uspostavljanje demilitarizirane zone pod kontrolom evropskih snaga uz podršku američke zračne moći.
Rezultati ankete objavljeni su dva dana nakon što su Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof i predsjednikov zet Džared Kušner razgovarali s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Kremlju.
Njih dvojica trebali su u četvrtak naveče informirati ukrajinsku delegaciju u Miamiju, ali za sada nema informacija o tome kako su ti razgovori protekli.

Rekordan broj Amerikanaca podržava slanje oružja u Ukrajinu

Danima je trajala drama mladog ljekara, doktora u Opštoj bolnici u Pljevljima dr Kerima Halilovića hoće li mu direktor ove zdravstvene ustanove dr Saša Grbović dati dozvolu da otputuje na prestižnu edukaciju u Davosu u Švajcarskoj, uključilo se i Udruženje ortopeda i traumatologa, Sindikat doktora medicine i Ministarstvo zdravlja, kao i ministar dr Vojislav Šimun lično i uspjeli su da izdejstvuju da Halilović dobije, ne slobodne dane, već se Grbović umilostivo i juče mu odobrio odmor?! Dr Halilović jutros je otputovao u Davos, ali ovaj slučaj otvorio je ozbiljno pitanje samovolje čelnika institucija u našoj zemlji, potvrdio u kolikoj mjeri su progonu izloženi ljudi koji se usude da se bore za svoja prava, ali i opasnu praksu nekažnjivosti uslovljenu, nažalost, najčešće političkim trgovinama, moćnika koji se iživljavaju nad za njih nepodobnima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206131248_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Dr Kerim Halilović "><figcaption>Dr Kerim Halilović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Portal ETV još prije nekoliko dana uputio je pitanja ministru Šimunu, pored ostalih, hoće li dr Grbović snositi posljedice za svoje neprihvatljive postupke u slučaju dr Halilovića, ali nam nije odgovoreno. Logika aktuelnih vlastodržaca u Crnoj Gori je da kao noj zabiju glavu u pijesak i sačekaju da „oluja“ prođe. Bez osjećaja odgovornosti za javni interes i obaveze da saopšte građankama i građanima, koji ih plaćaju, informacije koje su od opšteg interesa. Odgovornost za slučaj dr Halilovića ove sedmice, pred skupštinskim odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, zahtijevao je i dr Nermin Abdić koji je bio kategoričan da se radi o mobingu. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje Abdića. To je bio utorak, 2. decembar, međutim dr Halilović dozvolu od dr Grbovića dobio je tek juče, 5. decembra, dan pred put i to nakon druge pisane urgencije Ministartsva zdravlja?! - Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović prije nekoliko dana za Portal ETV. A dr Abdić je zahtijevao od ministra Šimuna da „ispita“ slučaj dr Halilovića i poručio da će se, kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore, potruditi da on dobije epilog. - ... jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun sam je na Odboru saopštio da „zabrana edukacije zapošljenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti“. Nažalost, uskratio nas je za odgovor da li će zbog toga čelnik pljevaljske bolnice i snositi bilo kakvu odgovornost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206131252_d37842aff022c75e26a9f05810bc2e40a16d10e734d5137723ff35b4810645c6" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="Opšta bolnica u Pljevljima"><figcaption>Opšta bolnica u Pljevljima(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dr Abdić je na Odboru podsjetio ministra da je on taj koji je „na vrhu priramide zdravlja“, uz konstataciju da se mora znati „ko kosi, ko vodu nosi“. Šimun je, ovoga puta, istina u posljednjem trenutku, uspio da on bude „kozbaša“, ali ponašanje i poruke dr Grbovića, kao i činjenica da je reagovao tek nakon urgencija Ministarstva, ukazuju da direktor pljevaljske bolnice ne haje za autoritet institucije, a još manje na zakonske propise. Edukacija u Davosu, koju je dr Halilović, inače, sam platio, kotira se, kako je saopštilo i Ministarstvo zdravlja, visoko na ljestvici medicinskih obuka. Iz Ministarstva su saopštili da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. Kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Šimun bez komentara hoće li čelnik pljevaljske bolnice biti kažnjen

Grupa građana koja protestuje na Kruševom ždrijelu saopštila je da će privremeno obustaviti proteste nakon što su u policiji potvrdili da Goran Jokić više nije načelnik RCB Centra. Poručili su da je njihova mala pobjeda tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese.
Više od deset mjeseci traje neprekidna i uporna borba građana Cetinja koji traže pravdu i istinu za sve stradale i ranjene u dva masovna zločina na Cetinju.
Na žalost, kako je grupa građana navela u saopštenju, institucijama sistema i najodgovornijima je trebalo deset mjeseci, nakon ćutanja i ignorantskog odnosa prema protestu, da sankcioniše samo jednu od karika u sistemu odgovornosti, odgovornoj za seriju propusta kada su ova dva zločina u pitanju.
Na drugoj strani, oni su, kako kažu, pokazali da upornost u duhu crnogorskog trajanja daje rezultate, te poručuju da neće stati na ovome.&nbsp;
- Vjerujemo da će sudske institucije i Ministarstvo pravde imati u vidu našu odlučnost i upornost, kao i težinu slučaja koji je pred njima i da neće dozvoliti naš povratak na Kruševo ždrijelo. Za razliku od onih kojima je bio cilj da ovaj grad izumre, mi smo za život, da život traje i bude najveća vrijednost i zato u prilog predstojećim, za nas bolnih, božićnih i novogodišnjih praznika privremeno obustavljamo protest,sa porukom, naša mala pobjeda je tek korak u odnosu na to što će se desiti kroz sudske i druge procese - poručili su u saopštenju za javnost.
Zahvalili su se svima koji su im dali podršku, kako sa Cetinja tako i iz svakog crnogorskog grada, na bilo koji način, pa i onima koji su, kako kažu, izašli iz kolone zaustavljenih vozila i stali nekoliko minuta i dali riječ podrške.
- Značilo je. Zahvaljujemo se i onima koji su našem protestu dali početni inpuls, kad smo se kupilim u daleko većem broju. Posebnu zavalnost dugujemo pripadnicima MUP-a Crne Gore koji su na profesionalan i prije svega ljudski način vodili blokadu puta u cijelom trajanju - zaključili su u saopštenju.

Privremeno obustavljene blokade na Kruševom ždrijelu: "Naša mala pobjeda tek korak ka onome što će se desiti kroz sudske i druge procese"

06.12.
12:56h
Kada mi je čuvena Ana Vuković pročitala dio krivične prijave MUP-a RCG, koju je potpisao onomad Dževad Kožar, a odobrio Rajko Malović, u kojoj je pisalo da sam Moldavku S.Č. kupio u Baru za 2000 maraka (malo li je) od Bajrama Orahovca, vjerujte mi na riječ, manje sam bio iznenađen od onoga što sam čuo juče.
Kada su mi dvojica specijalnih tužilaca nakon što je saslušan posljednji svjedok u krivičnom predmetu protiv Ubović Ranka i Ivanović Vladana i nakon što sam im kazao da obavijeste sudije da je otpao pritvorski osnov, kazali - citiram:
"A, ne, postoje i neki uslovni razlozi za njega".
Dakle, drage kolege, na znanje vam.
Da postoje razlozi za pritvor i van norme iz člana 175 ZKP. Čisto da ste upućeni.
Dobro, nigdje nikada zakoni svjetski to ne pominju, ali smo ih juče uveli.
Koji ti je pritvorski osnov, pita pritvorenik cimera u Spužu. Ovaj odgovara - uslovni.
Onda onome ko je postavio pitanje ne bude dobro. Iako je, recimo, po zanimanju šumar.
Priznajem.Na mah sam pomislio da su Ubović i Ivanović možda tražili da ostanu i kad osnov određen rješenjem o određivanju pritvora otpadne.
Jednostavno, dopalo im se. I sljedstveno tome, ne izlazi otud.
Meni je iskreno samo jedno žao. A to je što pristojni, obrazovani i uljudni momci koji znaju svoj posao - tako olako bez neke, gaje kod sebe nagon koji zbog funkcije koje obnašaju može da bude pretežak za ljude.
Ili to zavisi - ko su ljudi. Ko je čovjek.
Ugodi zakonu - a ne nekim ljudima. Makar bili Demokrate.
P.S: Pekić u "Kako upokojiti vampira" napisa "Najbolje ideje se često dave u odvratnom mulju lojalnog odobravanja".
I jedna digresija za P.S.2: 
Pročitao sam juče saopštenje za javnost B. Bogdanovića oko Aca Mijajlovića i protesta povodom masakra na Cetinju i iznova se sjetih Kundere: "Na Vroclavskom trgu jedan čovjek povraća. Potpuno te razumijem, dobaci mu prolaznik".

Uslovni razlog za pritvor

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević pozvao je potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića da primi na razgovor mještane Botuna koji danima protestuju protiv gradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda.
Knežević je jutros pozvao sve Zećane da krenu ka Botunu, navodeći da policija očigledno priprema intervenciju time što je zaustavila saobraćaj za teretna vozila.
Međutim, ubrzo su se oglasili iz policije apelujući da se ne unosi panika među građanima i pojašnjavajući da njihove aktivnosti nemaju veze sa situacijom u Botunu, već da sprovode akciju kodnog naziva "Šljunak u cilju sprječavanja nelegalne ekploatacije i prevoza pijeska.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fup-nakon-knezeviceve-objave-ne-plasirati-neprovjere-informacije-sprovodimo-plansku-akciju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Ipak, u Botunu se okupio veliki broj građana, a među njima je i lider DNP-a koji je okupljenim novinarima pokazao dopis upućen krajem avgusta v.d. direktora policije Lazaru Šćepanoviću, a koji je, navodi, ostao bez odgovora.
- Nema laži, nema prevare u Zeti. S potpisima građana Botuna 28. avgust,a na svetac, uputili smo poziv gospodinu Šćepanoviću s potpisima građana Botuna. Tri mjeseca je prošlo, pa da živi u Pekingu, a da su Botunjani pješke krenuli, sreli bi se dosad - naglasio je Knežević.
On je pitao Šćepanovića da li Botunjani zaslužuju da budu primljeni na razgovor? 
- A, pošto vidimo da ih ignoriše gospodin Milojko Spajić, kao i Šćepanović, prinuđeni smo da zamolimo gospodina Bečića da ih primi na razgovor, jer je naš Zećanin, i da porazgovara s ovim ljudima - kako bi splasnule tenzije - poručio je Knežević.
Komunalna inspekcija je mještanima Botuna dva puta uručila rješenje kojim se nalaže uklanjanje šatora postavljenog uz gradilište.
Botunjani su demontirali šatore, ali su nikli novi na lokaciji predviđenoj za gradnju postrojenja.
Nakon sastanka sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, obje strane ostale su pri svojim stavovima – Glavni grad da je postrojenje neophodno, mještani da ga na toj lokaciji neće dozvoliti.
Mujović je istakao da je cilj bio pokazati poštovanje prema građanima Botuna te ih upoznati sa planiranim benefitima projekta.
– Ovo je prvenstveno zdravstveni projekat od značaja za Podgoricu i Zetu. Spremni smo da obezbijedimo sve garancije i kontrole kako bismo dokazali da nema štetnog uticaja – kazao je on.
Mujović je najavio da bi, po završetku izgradnje, oko 30 odsto teritorije Zete bilo priključeno na postrojenje, te da se razmatra model zajedničkog upravljanja kako bi benefite imale obje opštine, uz mjerne standarde kvaliteta vazduha i povlačenje projekta ukoliko se pokaže štetnost.
Podršku Glavnom gradu ponovo je izrazio i premijer Milojko Spajić.
– Vlada stoji iza Glavnog grada i iza realizacije ovog projekta – kazao je Spajić.
Rok za početak radova je 31. decembar. Odlaganje bi, prema riječima nadležnih, uzrokovalo značajne finansijske gubitke, ali i otvorilo pitanje kredibiliteta Crne Gore u procesu evropskih integracija.

Tag: amnesti-internesenal