U svijetu je prošle godine izvršeno više od 1,5 hiljada pogubljenja, što je najviši broj egzekucija od 2015. godine - navodi se u izvještaju koji je danas objavio Amnesti Internešnal. 
 
Rast broja pogubljenja zabilježen je većinom zbog Irana, Iraka i Saudijske Arabije, na koje zajedno otpada 91 odsto egzekucija. 
 
- Iran je izvršio najmanje 972 pogubljenja, Saudijska Arabija najmanje 345, a Irak najmanje 63 - stoji u izvještaju o smrtnoj kazni, prenosi Hina. 
 
Amnesti upozorava da je taj broj sigurno veći zbog tajnosti pogubljenja u nekim zemljama. 
 
U Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je bilo 25 smrtnih kazni, predsjednik Donald Tramp najavljuje da će nastaviti s tom praksom kako bi "zaštitio američke građane od nasilnih silovatelja, ubica i čudovišta“, što je Amnesti kritikovao. 
 
- Te dehumanizujuće izjave podstiču lažni narativ da smrtna kazna ima jedinstven uticaj zaustavljanja zločina - saopštila je ta organizacija. 
 
Oni su osudili korišćenje smrtne kazne kao političkog alata, posebno u zemljama Bliskog istoka, poput Irana i Saudijske Arabije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Amnesti Internešnal: Broj pogubljenja prošle godine bio najviši od 2015.

Čak 90 odsto zabilježenih pogubljenja otpada na Iran, Saudijsku Arabiju i Irak, i to je najviše uticalo na tako veliki porast broja smrtnih kazni u svijetu. Iran je na vrhu liste, tamo je pogubljeno najmanje 972 ljudi - prethodne godine 853, piše Dojče vele.
U Saudijskoj Arabiji broj se udvostručio i to na najmanje 345 smrtnih kazni. To je najviše za tu zemlji otkako nevladina organizacija za ljudska prava Amnesti internešenel vodi statistiku. U Iraku je smrtna kazna izvršena 63 puta, skoro četiri puta više nego 2023.
Amnesti internešenel je, međutim, u svom godišnjem izvještaju, Kinu nazvao „vodećim svjetskim dželatom“. Organizacija navodi da informacije koje su im dostupne pokazuju da je tamo na hiljade ljudi pogubljeno. Peking odbija da otkrije podatke.
Amnesti takođe iznosi sumnje da su se i u Sjevernoj Koreji i u Vijetnamu u velikom broju izvršavale smrtne kazne.
<h2>Zastrašivanje političkih protivnika</h2>
Saudijska Arabija vrtoglavo je povećala broj pogubljenja, uprkos programu modernizacije prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana i njegovim obećanjima da će smanjiti broj smrtnih kazni. Amnesti internešenel ocjenjuje da je glavni motiv gušenje političkih protivnika.
Organizacija navodi da su saudijske vlasti nastavile da koriste smrtnu kaznu kako bi kaznile državljane šiitske manjine u zemlji koji su podržavali „antivladine“ proteste između 2011. i 2013. godine.
Vlasti su u avgustu pogubile Abdulmadžida al Nimra zbog optužbi za terorizam i pridruživanje Al Kaidi, uprkos prvobitnim dokumentima iznijetim na sudu koji su se jasno odnosili na njegovo učešće u protestima.
- U medijima smo vidjeli kako su vlasti iskoristile taj slučaj da zavrte narativ o terorizmu i krivičnim djelima u vezi s terorizmom, što pokazuje da se terorizam može koristiti kao alat za širenje narativa da je smrtna kazna neophodna za suzbijanje neistomišljenika i zaštitu javnosti - kaže ekspertkinja Amnestija za smrtnu kaznu Kjara Sanđorđo.
I u Iranu su izvršena još dva pogubljenja u vezi s protestima u toj zemlji nakon smrti Mahse Amini u policijskom pritvoru 2022. Jedan od pogubljenih je 23-godišnji Mohamad Gobadlu, demonstrant s dugotrajnim mentalnim zdravstvenim problemima.
- Oni koji se usude da izazovu vlasti suočavaju se s najokrutnijim kaznama, posebno u Iranu i Saudijskoj Arabiji. Suočavaju se sa smrtnom kaznom koja se koristi da se ućutkaju oni koji su dovoljno hrabri da progovore - kaže generalna sekretarka Amnestija Anjes Kalamar.
<h2>Smrtna kazna za zločine povezane s drogom</h2>
Više od 40 odsto pogubljenja u 2024. bilo je povezano s drogom. Izvršenje smrtne kazne za zločine koji su vezani za drogu široko je rasprostranjeno u Singapuru i Kini, navodi se u izvještaju Amnestija.
- U mnogim slučajevima utvrđeno je da je osuđivanje ljudi na smrt za krivična djela u vezi s drogom nesrazmjerno uticalo na one siromašnog porijekla, a da nema dokaza da se zbog toga trgovina drogom smanjila - kaže Kalamar.
Ona dodaje da države koje trenutno razmatraju uvođenje smrtne kazne za krivična djela u vezi s drogom, kao što su Maldivi, Nigerija i Tonga, moraju biti ohrabrene da ljudska prava stave u centar svojih politika o drogama.
U Maleziji je, recimo, oko hiljadu smrtnih kazni — od kojih su mnoge bile izrečene zbog trgovine drogom — odloženo kao rezultat reformi pokrenutih 2023. Ta zemlja ukinula je tako obaveznu smrtnu kaznu za zločine kao što su trgovina ljudima.
<h2>Izuzetak – Sjedinjene Države</h2>
Sjedinjene Američke Države i dalje ostaju izuzetak među zapadnim demokratijama kada je riječ o primjeni smrtne kazne. Iako je tokom 2024. u SAD došlo samo do blagog porasta ukupnog broja pogubljenja, sa 24 na 25, trendovi su ipak zabrinjavajući, ocjenjuje Amnesti internešenel.
- Brojke jesu istorijski veoma niske, i kada je riječ o izvršenjima i kada je riječ o izricanju smrtne kazne, ali smo tokom prethodne godine takođe vidjeli da je bilo egzekucija u četiri savezne američke države: u Južnoj Karolini, Džordžiji, Juti i Indijani. To je duboko zabrinjavajuće, jer su to države u kojima nekoliko godina nije bilo izvršenja smrtne kazne - ukazuje Kjara Sanđorđo.
U Alabami se broj pogubljenja udvostručio, a izvršavana je i upotrebom azota. Posmatrači UN ocjenjuju da bi smrt od udisanja azota mogla biti jednaka mučenju.
<h2>Znaci nade</h2>
Uprkos alarmantnom porastu broja pogubljenja tokom 2024. godine, Amnesti saopštava da je, prema njima dostupnim podacima, smrtna kazna izvršavana u samo 15 zemalja. Već je druga godina zaredom da je broj zemalja tako nizak.
- To ukazuje na pomak od te okrutne, nehumane i ponižavajuće kazne - kaže Kalamar.
Ocjenjuje da je očigledno da su države koje zadržavaju smrtnu kaznu izolovana manjina.
Ukupno 145 zemalja do sada je ukinulo smrtnu kaznu u zakonu ili u praksi. I prvi put je dvije trećine članica Generalne skupštine UN glasalo za moratorijum na upotrebu smrtne kazne.
Zimbabve je 2024. godine potpisao zakon kojim je u toj zemlji ukinuta smrtna kazna, uz zadržavanje prava da je ponovo uvede u slučaju vanrednog stanja. Očekuje se da će tamo za oko 60 ljudi smrtne kazne biti preinačene. Od 2021. i šest drugih afričkih zemalja preduzelo je slične korake.

1250x600

1084x550

Broj smrtnih kazni u svijetu najveći u posljednjih deset godina

Crna Gora i Slovenija moraju spriječiti da u njihove luke pristane brod “Katrin”, koji plovi pod portugalskom zastavom, a za koji se vjeruje da nosi eksplozive za Izrael, saopštila je svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesti internešenal (AI).
Iz ove organizacije su kazali da postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina u Gazi.
Kako su naveli iz te organizacije, prema namibijskoj vladi i portugalskom ministru spoljnih poslova, teret broda Katrin uključuje eksploziv namijenjen Izraelu.
Iz IA su dodali da su vlasti Namibije odbile da dozvole brodu da uđe u njihovu glavnu luku u avgustu, pozivajući se na informaciju brodskog operatera da teret broda uključuje osam kontejnera RDKS Hekogen eksploziva za Izrael.
- Saopštenja kabineta slovenačkog premijera i portugalskog ministra spoljnih poslova ukazuju da brod ide ka Crnoj Gori i slovenačkoj luci Kopar, gdje će iskrcati svoj teret. Nejasno je kako će tovar nakon toga stići do Izraela - saopštio je AI.
Šefica slovenačkog ogranka Amnesti internešenela Nataša Posel kazala je da smrtonosni teret za koji se vjeruje da se nalazi na brodu MV Katrin ne smije stići do Izraela, jer postoji jasan rizik da bi takav teret doprinio činjenju ratnih zločina nad palestinskim civilima.
- Namibija je s pravom ispunila svoje međunarodne obaveze tako što je osigurala da MV Katrin ne prenese vojni teret u Izrael kroz luku te države. Sada je na Sloveniji, Crnoj Gori i svim drugim državama da učine isto i izbjegnu omogućavanje nezakonitog transfera - dodala je. Posel
Amnesti Internešanal je ukazao na to da međunarodno humanitarno pravo (MHP) zabranjuje svim državama da prenose oružje strani u oružanom sukobu kada postoji jasan rizik da bi to doprinijelo činjenju ratnih zločina ili drugih teških kršenja MHP-a.

Amnesti internešenal: Crna Gora ne smije pomoći brodu Katrin u isporuci eksploziva Izraelu

Projekti poput Porto Montenegro, Porto Novi i Luštica bay su pokazali da razvoj turističke ponude dovodi do značajnih ekonomskih benefita za državu i lokalne zajednice, saopštio je član Predsjedništva Pokreta Evropa sad i ministar pomorstva Filip Radulović, stavljajući ove projekte u kontekst sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Radulović je ocijenio da je sporazum sa UAE velika razvojna šansa za Crnu Goru, poručivši da se radi o partnerstvu koje može donijeti višestruke koristi državi i lokalnim zajednicama. U saopštenju dostavljenom medijima on je naveo da je Crna Gora više nego spremna za nove investicije, nova radna mjesta i bolji životni standard, te da sporazum sa UAE potvrđuje riješenost Vlade da, u saradnji sa kredibilnim partnerima, valorizuje turističke potencijale i proširi ponudu, što će, kako kaže, donijeti dugoročne benefite. On je podsjetio da su veliki turistički projekti na primorju, poput Porto Montenegra, Porto Novog i Luštice Bay, značajno doprinijeli lokalnom razvoju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041609040_7383995e20e5f1ea64809c541633a13c4720265c7382f7ba0edcc768ac2933c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041609040_7383995e20e5f1ea64809c541633a13c4720265c7382f7ba0edcc768ac2933c0" data-rendition-name="original" width="6000" height="3375" loading="lazy" alt="investicije tabela"> </figure>  - Realizacijom ovih projekata primorske opštine su imale brojne benefite. Pored toga što su opštinski budžeti uvećani čak do četiri puta, otvorena su nova radna mjesta i unaprijeđena cjelokupna turistička ponuda. Crna Gora na ovaj način postaje vrlo atraktivna turistička destinacija, ali i poželjan i pouzdan partner svim kredibilnim investitorima koji su spremni da ulože svoj capital – naveo je Radulović. Posebno je istakao važnost činjenice da potencijalni investitori sada iskazuju interesovanje i za sjever Crne Gore. Radulović je naglasio da se ovakve šanse ne pružaju često i da ih Crna Gora, kao ozbiljna država, ne smije propustiti.

Radulović: Sporazum sa UAE velika šansa, slične investicije donijele višestruku korist

Dva nova presretača kupljena su prošle godine za 179.800 eura, a uprkos očekivanju Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) da će ti luksuzni četvorotočkaši doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nezgoda i omogućiti policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama, jedan od automobila do daljnjeg je van upotrebe, piše Dan.
MUP je 11. aprila raspisao tender kojim traži uslugu popravke havarisanih vozila za iznos od 30.000 eura. Prema iznosu, ali i opisu potrebnih usluga, jasno je da je riječ o ogromnoj šteti na vozilu “BMW”.
MUP traži popravku luka prednjeg i zadnjeg desnog točka, prednjeg poklopca, LED tehnologije s desne strane, LED modul dnevnih svjetala, elektronike prednjeg svjetla, branika, nosača, senzora, amortizera, vazdušne zavjese… Potrebna su i tri točka od lake legure, tri pneumatika “goodyear eagle F1 asimmetric 5”, popravka panela, bočne ploče, posude za vodu za čišćenje vjetrobranskog stakla, aluminijumskog poklopca motora, oklopa motornog prostora. Za popravku je potreban i set za montažu fara, zaštitna ploča, nosač stope motora, glava upravljača, kuglični zglob…
Traži se i popravka prednjih i zadnjih desnih vrata, pragova i obloga pragova, zadnjih svjetala u bočnom panelu, nosača točka, senzora za kišu, vazdušnih jastuka, nova instrument tabla, a potrebni su i limarsko-lakirerski radovi.
Nedugo nakon što je MUP u septembru predstavio dva nova presretača namijenjena saobraćajnoj patroli na auto-putu “Princeza Ksenija”, jedan od ta dva vozila je oštećen. Ubrzo potom, u oktobru, došlo je do novog incidenta u kojem je oštećen skupocjeni presretač. U javnosti nijesu iznijete informacije kako je došlo do oštećenja luksuznog vozila.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvec-drugi-put-za-mjesec-slupan-presretac-mup-a-vrijedan-preko-50-000-eura&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Iz MUP-a su sredinom septembra kazali da su dva presretača nabavili za potrebe Mobilne jedinice saobraćajne policije.
“Ova vozila, opremljena naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja, već su uključena u svakodnevni rad i značajno će unaprijediti nadzor saobraćaja”, kazali su ranije iz MUP-a.
Tada su dodali da će povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
“Sa odličnim tehničkim karakteristikama, kao što je ubrzanje od 0 do 100 km/h za manje od 5,3 sekunde i maksimalnom brzinom od 250 km/h, ovi presretači omogućavaju policiji brz i efikasan odgovor u hitnim situacijama. Vozila su opremljena kompletnom svjetlosnom i zvučnom signalizacijom, kao i najmodernijim radarskim uređajima za precizno evidentiranje prekršaja u realnom vremenu. Očekuje se da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, omogućavajući policiji da bude stalno prisutna na ključnim saobraćajnicama”, naveli su ranije iz MUP-a.
Vozila u garanciji četiri godine
Ugovor o nabavci dva “BMW” vozila sklopljen je posljednjeg dana februara prošle godine. Vozila su kupljena s garantnim periodom od četiri godine i maksimalno 200.000 pređenih kilometara. Zajedno s vozilima po ukupnoj cijeni od 179.800 eura kupljena su i dva sistema za otkrivanje i evidentiranje prekršaja u pokretu sa svjetlosno-signalnim uređajima. Na te sisteme ugovoren je garantni rok od dvije godine.

Za popravku luksuznog presretača 30.000 eura

Policija je lišila slobode P.R. (55) iz Podgorice, operativno interesantno lice, kod kojeg je tokom pretresa vozila pronađeno oko 500 grama heroina, saopštila je Uprava policije.
Kako se navodi, pretres vozila marke VW Polo, podgoričkih registarskih oznaka, koje koristi P.R., izvršili su službenici Odjeljenja bezbjednosti Kolašin, po naredbi suda. Droga je pronađena u posebno skrivenom i za tu svrhu prepravljenom dijelu automobila.
- O događaju je obaviješten državni tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Bijelom Polju, koji je naložio da se P.R. liši slobode zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga - navodi se u saopštenju policije.
P.R. je već bio uhapšen 27. marta, kada je tokom saobraćajne kontrole utvrđeno da je vozilom upravljao pod dejstvom heroina. Tada je kod njega pronađeno oko 170 grama iste supstance.

Kod Podgoričanina pronađeno pola kilograma heroina

Bivši kandidat za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Srđan Čović ocijenio je da Boris Raonić ni danas ne ispunjava zakonske uslove za tu funkciju, iako je već četiri puta biran, jednom u v.d. mandatu, za prvog čovjeka Javnog servisa.&nbsp;
On je u emisiji Na kraju dana na Televiziji E podsjetio na sudske presude koje su prethodni izbor Raonića proglasile nezakonitim, kao i na aktuelni optužni prijedlog protiv predsjednika i pojedinih članova Savjeta RTCG.
- Raonić nema ni dan danas uslove za generalnog direktora Radio Televizije Crne Gore, zato što ni pod novim uslovima nema pet godina radnog iskustva stečenih po zakonu. On do danas nema ni jedan dan proveden na mjestu generalnog direktora u skladu sa zakonom - kazao je Čović.
Podgoričko osnovno državno tužilaštvo nedavno je podnijelo optužni prijedlog protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića, kao i članova Filipa Lazovića, Amine Murić, Naoda Zorića i bivšeg člana Predraga Miranovića, zbog sumnje da su izvršili krivično djelo zloupotreba službenog položaja u saizvršilaštvu.
Čović smatra da je upravo dolaskom Veselina Drljevića u Savjet, a potom i izborom Raonića, započeo period pravne i institucionalne nestabilnosti unutar RTCG.
- Situacija je jako komplikovana, i ja koji sam u procesu od prvog dana moram da se podsjetim svih detalja i svih događaja koji su počeli 2021. godine, kada, a mogu to slobodno da tvrdim, nastaje pravno-institucionalni haos u Radio Televiziji Crne Gore dolaskom Drljevića, a poslije i izborom Raonića - rekao je Čović.
Govoreći o političkom kontekstu izbora Raonića, Čović je naveo da je bilo očigledno kome je odgovaralo njegovo postavljenje na čelo RTCG-a.
- Možemo vidjeti da 6. avgusta 2021. godine stižu čestitke sa svih strana. Pravo da vam kažem, i meni je u jednom momentu izgledalo da je dobro da neko iz nevladinog sektora bude kandidat. Međutim, nijesam znao da su ljudi koji su stekli reputaciju na branjenju vladavine prava spremni baš da tako bezočno krše pravo – kazao je Čović.
Podsjetio je i na izjavu tadašnjeg premijera Dritana Abazovića da je „Bastilja pala“, što je, kako tvrdi, bio znak političke podrške. Međutim, ističe kontradikciju u njegovim stavovima.
- Prije mjesec Dritan Abazović je u jednoj emisiji rekao da bi ovo nepoštovanje zakona, o kojem mi govorimo, trebalo da ishoduje tako što bi Tužilaštvo dalo nalog za hapšenje članova Savjeta koji ne poštuju sudske odluke – rekao je Čović.
<h2>Zakon krojen za jednog čovjeka</h2>
On se osvrnuo i na navodne pokušaje političkog uticaja na uređivačku i kadrovsku politiku RTCG-a, navodeći izjavu Nikole Markovića, takođe jednog od nekadašnjih kandidata za generalnog direktora Javnog servisa, koji je, prema sopstvenom svjedočenju, bio pozivan na razgovore od „visokog državnog funkcionera“ o kadrovskim i uređivačkim pitanjima.
- Mislim da ga je on potpuno nacrtao - rekao je Čović, aludirajući da je poziv koji je Marković odbio, a Raonić očigledno prihvatio, stigao od današnjeg predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
Posebno je istakao trenutak kada je Savjet popunjen imenovanjem profesora Vladimira Drekalovića umjesto Bojana Baće, koji je dao ostavku 1. juna 2023. godine. Navodi da je tada, tokom plenarne sjednice, znakovita izjava „Raonić nije izabran po zakonu, ali će biti izabran po zakonu“, koju je izgovorio današnji ministar urbanizma Slaven Radulović.
Prema Čoviću, to je jasan pokazatelj da je ta politička opcija svjesno pravila zakon, odnosno spuštala kriterijume, za Borisa Raonića, kako bi mogao ispuniti uslove za direktorsku funkciju.&nbsp;
- Da ne bude da su samo oni krivi – u tome su mu zdušno pomagali i članovi PES-a, a bogami i članovi Administrativnog odbora koji predstavljaju nacionalne manjine - zaključio je Čović.
Pogledajte cijelo gostovanje: 

<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D55SWFvfI5-Y&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Čović: RTCG je u pravno-institucionalnom haosu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, jedan od ključnih ljudi u akciji čišćenja politički nepodobnih policijskih starješina, poslovao je prošle godine sa preduzećem ,,Marsin”, čiji je osnivač i izvršni direktor Viktor Siništaj. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250326180348_90d7e521f6e498eb9e85562b9df416285a2601d7ccb11b609c790c626292a99c" data-rendition-name="original" width="1169" height="998" loading="lazy" alt="DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u"> <figcaption>DOKAZ POSLOVANJA: Šukovićeva prijava ASK-u(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  U vanrednom izvještaju predatom Agenciji za sprječavanje korupcije, Šuković je prijavio ugovor o komisionoj prodaji od 7. maja 2024. godine u iznosu od 23.500 eura. Kupovina džipa reno ,,kadjar”, prijavljena je shodno zakonu. &nbsp; Ipak, činjenica je da je načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja poslovao sa osobom koja je svojevremeno bila osuđena - za pripremu oružane pobune u slučaju poznatom kao ,,Orlov let”. &nbsp; SUDSKI POSTUPCI Upravo je vlasnik kompanije ,,Marsin” Viktor Siništaj 2008. godine odlukom Višeg suda u Podgorici osuđen kao član sedamnaestočlane grupe. &nbsp; Siništaj je odslužio kaznu, a kasnije se žalio Evropskom sudu u Strazburu. &nbsp; Septembra 2021. godine Anton Siništaj je dobio spor sa državom Crnom Gorom, o čemu je javnost obavijestila tadašnja zastupnica Crne Gore Valentina Pavličić. &nbsp; &nbsp;Iako nije poništena osnovna presuda, Anton Siništaj je danas slobodan čovjek i njegova kompanija legalno posluje. I nije bila, koliko je poznato, predmet bilo kakve istraga.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250326180352_d0e3134e14c6b7171788cd06c3ea7c2e2528a508a9818e66ba4b2458b37c96b2" data-rendition-name="original" width="1000" height="636" loading="lazy" alt="SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović"> <figcaption>SELEKTIVNO POSTUPANJE: Vukas Radonjić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  NAČELNIK POD SPECIJALNOM ZAŠTITOM No, Predrag Šuković se nalazi na čelu Specijalnog policijskog odjeljenja koje djeluje po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva. U nadležnosti SDT-a je, između ostalog, je i gonjenje učilaca za krivična djela – terorizma. Tu bi činjenicu morao da Šuković ima na umu i kada privatno posluje. &nbsp;Izvjesno je, međutim, da se Specijalno državno tužilaštvo na čijem je čelu Vladimir Novović neće baviti poslovnim kontaktima Šukovića. Jer je čelnik SDT-a Vladimir Novović već više puta demonstrirao selektivno djelovanje, obojeno dnevnom politikom. To je posredno dokazano i koliko juče. Portparol SDT-a Vukas Radonjić, na upit ETV, zvanično je obavijestio da je specijalno tužilaštvo - nakon samo devet dana istrage februara 2024. godine - odbacilo krivičnu prijavu protiv Predraga Šukovića za famoznu kupovinu stana u Budvi. &nbsp;&nbsp; &nbsp;BIZNIS - BEZ KAZNE &nbsp;Da podsjetimo: bračni par Šuković je 2020. godine kupio za 60.000 eura stan u Budvi - plaćajući gotovinom. Dvije godine kasnije, isti stan je prodat za 140.000 eura - opet u kešu. &nbsp; &nbsp;Odakle toliko gotovine kada Predrag Šuković te godine prijavljuje mjesečnu platu od oko 1.500 eura? Da li je poslovanje sa kumom - kasnije uhapšenim zbog šverca narkotika – dostojno funkcije načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja? Da li je Šukovićevo savjetovanje Mila Božovića, optuženog za šverc kokaina, službena obaveza Šukovića ili pak klasična zloupotreba položaja? Na kraju: je li Predrag Šuović platio 15 odsto poreza na 80.000 eura kapitalne dobiti za prodaju nekretnine? &nbsp; &nbsp;Sva ta pitanja, očito, nijesu interesovala Specijalno tužilaštvo. Ostala je misterija i kako je to izviđaj tužilaštva u slučaju Predraga Šukovića završen za devet dana, kada je ministar pravde Milović saslušan tek nakon 18. februara... &nbsp; Ipak, jedno, nakon svega, nije misterija. Jasno je da je aktuelni načelnik Specijalnog policisjkog odjeljenja pod specijalnom zaštitom. Zato nije čudo što su baš Predraga Šukovića upravo Danilo Šaranović i Lazar Šćepanović izabrali da bude koordinator akcije političkih čistki u crnogorskoj policiji. &nbsp; Specijalni zadatak za specijalnog načelnika koji se očito specijalno trudi da opravda povjerenje.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fvip%2Fspecijalni-poslovi-specijalnog-nacelnika-sukovica&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Šuković poslovao sa osuđenikom za pripremu oružane pobune?!

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Interventna jedinica policije iz Podgorice koja je bila na ispomoći nikšićkim kolegama za obezbjeđivanje završnih predizbornih skupova u petak, 11. aprila, nakon tribine koalicije „Za budućnost Nikšića“ (bivši Demokratski front) na Grahovu, napravila je težak incident, kada je jedan od policajaca nasrnuo na inspektora iz Nikšića, a onda, kada je pozvan u nikšićku policiju da se izjasni o okolnostima incidenta, čitava jedinica nasilno je upala u kabinet načelnika Centra bezbjednosti. Ovu informaciju Portalu ETV potvrdilo je više izvora iz nikšićke policije, koji su ogorčeni zbog ponašanja kolega iz Podgorice.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025041223040_6d5a60cbef7174c3d1fd1b5bb66674d6ef199f41ffe176925f0ea7d58f598338" data-rendition-name="original" width="1024" height="576" loading="lazy" alt="TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)"> <figcaption>TEŽAK INCIDENT: Crnogorska policija (Ilustracija)(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Iz samo njima znanih razloga na Grahovu su onemogućili prolaz vozilu u kojem su bili inspektori iz Nikšića Radovan Lalić i Novica Jovović, koji su bili u eskortu koji je pratio štićene ličnosti koje su učestvovale na skupu. Iz kombija Interventne potom je izašao komandir iz CB Podgorica Marko Stojanović i pokušao da udari Lalića. Svjedoci tvrde da je bio u pijanom stanju, ali su teži incident spriječili ostali policajci – tvrde naši izvori. Nikšićki inspketori odmah su obavijestili strarješine o napadu kolega iz Podgorice, pa su Podgoričani pozvani da u nikšićkoj policiji daju izjavu, ali su i tu napravili težak incident. - To ih je izgleda naljutilo, a svi su bili &nbsp;pod dejstvom alkohola, pa su silom upali u kabinet načelnika Darka Radusinovića i pravili haos. Ponašali su se nepristojno, van svih pravila policijske etike i kodeksa, krajnje bahato. Odbili su da se alkotestiraju – kažu naši sagovornici iz nikšićke policije. Tvrde i da je situacija bila toliko napeta i prijetila da izmakne kontroli, pa je u petak veče u nikšićku policiju dolazio i šef podgoričke policije Goran Jokić, kako bi pokušao da smiri tenzije i privoli nikšićke kolege da „ne talasaju“ i ne insistiraju da njegovi puleni budu kažnjeni. Izvori Portala ETV kažu da je sačinjena i službena zabilješka, ali, navodno, nije dalje procesuirana, niti je incident evidentiran u Biltenu.

Tag: amnesti-internesenal