Danas ste stavlja fokus na konflikte u vidu ratova i drugih stvari koje nijesu prijatne, nijesu jedina stvar koja se dešava na planeti Zemlji, ali svakako označi fokus kao da je jedina stvar koja se dešava - rekao je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, psiholog Al-Ammar Kašić.
Prije dva dana obilježen je Svjetski dan nulte tolerancije na diskriminaciju. Kašić pojašnjava da, kada je dominantno osjećanje sigurnosti, tada je i percepcija da se drže stvari pod kontrolom i nema razloga za brigu. Međutim, problem je, dodaje on, što je život često potpuno van kontrole pojedinca.
- Naš život i naše životno iskustvo često je potpuno van naše kontrole, gdje imamo onda dosta prostora da uskratimo sebi autentičan doživljaj stvarnog svijeta i umjesto toga stvarnost filtriramo kroz neka naša preduvjerenja koja imamo o sebi, o drugim ljudima i o svijetu. Sve situacije koje nas dotiču, a tiču se nestabilnosti u globalnom smislu na planeti Zemlji, možemo da protumačimo isključivo kroz prizmu naše unutrašnje integrisanosti ili ne integrisanosti, ako to nijesmo u stanju da uradimo onda smo vrlo laka meta za manipulaciju - rekao je Kašić.
Kaže da stalna izloženost nekom sadržaju stvara toleranciju na taj sadržaj, a u psihologiji je tolerancija riječ kojom se označava da je osoba u stanju da bude u nekoj situaciji i da je istrpi.
- Ima malo razlike u značenju ove tolerancije koju koristimo kada želimo da budemo civilizovani. Više se odnosi na našu sposobnost da budemo sa nekom situacijom koja nama izaziva nelagodu, a da ne uđemo u prisilnu kontrolu ili u prisilno dopunjavanje informacija koje nam nedostaju, zato su informacije mnogo važne, a znamo da smo informisani ako više nijesmo neodređeni po nekom pitanju - istakao je Kašić.
Smatra da se i dalje daje primat negativnom sadržaju, što se evolutivno objašnjava da je čovjek morao da zna od čega mu prijeti opasnost i koje neprilike ga mogu snaći u svakodnevnom životu.&nbsp;
- Preplavljenost sadržajima koji se ne tiču direktno nas u određenom trenutku ne moze da nas dovede do nekog razrješenja. Umjesto toga mi počinjemo da osjećamo strah koji ne možemo da tačno lokalizujemo i da mu odredimo pravo značenje. Za svakoga od nas koji je u kontaktu sa svojim autentičnim osjećajem straha to je poziv da smisli neki plan kako da se pripremi za neizvjesnu budućnost. Međutim, ako nijesmo u stanju da izdržimo i budemo u toleranciji sa neprijatnim osjećanjem onda počinjemo mi da uklapamo priču kako bi opravdali ono što vidimo i šta nas udaljva od stvarne slike svijeta - zaključio je Kašić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Kašić: Znamo da smo informisani ako više nijesmo neodređeni po nekom pitanju

U emisiji E uživo na Televiziji E, psiholog i vegan Al Ammar Kašić i specijalistkinja higijene dr Zorica Đorđević iznijeli su različite stavove o ishrani, etici i uticaju hrane na ljudsko zdravlje.
Psiholog Kašić govorio je o ličnoj transformaciji i razlozima zbog kojih je postao vegan. Kako kaže, ključni momenat bio je spoznaja šta se zaista nalazi na tanjiru.
– Kada sam jeo jednom prilikom paprikaš sa pilećim mesom, počeo sam da shvatam da u suštini nije da ja jedem batak, nego sam shvatio da zapravo jedem nečiju nogu – rekao je Kašić.
Razmišljajući o porijeklu hrane, Kašić dodaje da mu je prihvatljivo bilo ono što može da zamisli kao rezultat nečijeg rada, dok je osjećaj bio potpuno drugačiji kada se radilo o životinjskim proizvodima.
– Sve je bilo okej dok je u mom tanjiru bio grašak, mogao sam da zamislim kako neko sadi taj grašak, kako ga neko bere, kako ga neko pakuje, kako ga neko sprema i konačno ja kako ga jedem. Ali, situacija je bila dosta drugačija kada sam jeo jednom prilikom paprikaš sa pilećim mesom i počeo da shvatam da u suštini nije da ja jedem batak, nego sam shvatio da zapravo jedem nečiju nogu. Ta promjena u percepciji od objekta ka živom biću dovela je do odluke u meni da ne želim svojim postojanjem da doprinosim stradanjima drugih. Posle nekog vremena koje mi je bilo potrebno da se informišem da li je to bezbjedno, da li to ima smisla, da li je održivo, odlučio sam da promijenim način na koji ja egzistiram u gradu gdje živim – kazao je Kašić.
Govoreći o psihološkom aspektu odnosa ljudi prema životinjama, Kašić je ukazao na fenomen poznat kao kognitivna disonanca.
– Ljudi mogu da kažu da vole životinje dok jedu životinje, da mnogo vole životinje i dok kupuju ostatke, kako kažemo, mrtvih životinja u prodavnici. U njihovim glavama u tom trenutku djeluje kognitivna disonanca, tako se zove taj fenomen u kojem istovremeno pokušavamo da održimo dva suprotstavljena stava. Pošto je to vrlo neugodna situacija, mi vrlo brzo ulazimo u nesvjesnu odbranu, kao što je potiskivanje ili reakciona formacija, ili bilo kojim drugim mehanizmima odbrane, gdje racionalizujemo svoje postupke pa kažemo: ‘jedenje mesa je normalno, prirodno i to je nešto što se uvijek radilo’ – to je primjer racionalizacije. A primjer intelektualizacije bi bio da uvedemo neki filozofski okvir, kao na primjer: biološki, mi smo superiorna vrsta i mi zaslužujemo da budemo na vrhu lanca ishrane – istakao je Kašić.
S druge strane, specijalistkinja higijene i direktorka Centra za higijenu i zdravstvenu ekologiju, dr Zorica Đorđević, kazala je da ljudski organizam prirodnije koristi nutrijente iz mesa.
– Meso sadrži određene nutrijente koje nemamo u nekim drugim namirnicama, na takav način – rekla je Đorđević.
Ona je podsjetila da je čovjek evolucijski svaštojed, a da svaka grupa namirnica ima svoje mjesto u ishrani.
– Važno je da imamo adekvatan izbor i da vodimo računa o količinama, jer čitav jedan način života moramo da prilagodimo takvoj vrsti ishrane ukoliko bi se okrenuli u tom pravcu. Meso sadrži određene nutrijente koje nemamo u nekim drugim namirnicama, na takav način. Recimo, B12 vitamin, zatim D vitamin koji nam je isto važan, zatim određeni minerali kao što su cink, selen, gvožđe – oni postoje u biljnim izvorima, ali ga naš organizam nešto teže usvaja nego iz mesa. Proteini su osnovni nosilac koji bude u mesu, i postoje određene esencijalne aminokiseline koje mi teže nadoknađujemo iz biljne hrane. Moguće je, ali je to prosto našem organizmu prirodnije i lakše da bude iz animalnog porijekla – zaključila je Đorđević.

Kašić: Ne želim svojim postojanjem da doprinosim stradanjima drugih; Đorđević: Meso sadrži određene nutrijente koje nemamo u nekim drugim namirnicama

Pregovori o članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji ušli su u završnu godinu i vrijeme je da se počne sa razgovorima o Ugovoru o pristupanju - ocijenila je komesarka za proširenje Marta Kos.
Ona je za Politiko kazala da su pregovori između Brisela i Podgorice o članstvu Crne Gore u EU ušli u završnu godinu.
 - Vrijeme je da počnemo razgovore o Ugovoru o pristupanju sa Crnom Gorom - rekla je Kos, dodajući da je Evropska komsiija “trenutno u završnoj fazi pripreme nacrta ugovora”.
Prema njenim riječima, sljedeći korak je utvrđivanje koje su zaštitne mjere potrebne kako bismo osigurali da buduće članice nastave da poštuju svoje obaveze i nakon pristupanja.
- To je važna lekcija iz prethodnih proširenja - navela je Kos.
Neimenovani razlog za takav oprez je Mađarska, primljena u posljednjem velikom talasu proširenja 2004. godine, piše Politiko.
- Potrebna nam je polisa osiguranja protiv rizika od trojanskih konja u EU, zemalja koje djeluju protiv naših zajedničkih ciljeva - rekla je Kos.
List navodi da se među ograničenjima koja Komisija predlaže nalaze „inovativne“ zaštitne mjere za budžet Unije, ključne politike i strukture odlučivanja, uključujući obavezu lojalne saradnje.

Kos: Vrijeme je da počnemo razgovore o Ugovoru o pristupanju Crne Gore

Odnosi između Skupštine Crne Gore i Narodne skupštine Republike Srpske bilježe kontinuiran napredak i da se saradnja odvija uzlaznom putanjom, te da je upravo to način kako da se očuva i osnaži mir, stabilnost i dijalog u regionu, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić danas u Banja Luci tokom sastanka sa predsjednikom Narodne Skupštine bosansko-hercegovačkog entiteta Republike Srpske &nbsp;Nenadom Stevandićem.
Kako je navedeno u saopštenju, Mandić je sa Stevandićem razgovarao o aktuelnoj političkoj situaciji u regionu i svijetu.
Tokom razgovora, Mandić je upoznao svog sagovornika da je Crna Gora u maju ove godine domaćin velikog Samita predsjednika parlamenata država članica Parlamentarne skupštine Mediterana, gdje će fokus biti upravo na skorom članstvu Crne Gore u Evropskoj uniji, ali i na podršci svim državama u regionu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.&nbsp;
Mandić je dodao da je upravo na ovu temu nedavno razgovarao sa Generalnim sekretarom PAM-a Serđom Pjacijem. U tom kontekstu Stevandić je iskazao zainteresovanost da i dom na čijem je čelu, u narednom periodu, u svojstvu posmatrača, učestvuje u radu ove međunarodne organizacije.
- Na kraju sastanka sagovornici su izrazili spremnost za dalje produbljivanje parlamentarne saradnje i tom prilikom predsjednik Mandić je domaćinu uručio sliku tvrđave Žabljak, prijestonice gospodara srednjovjekovne Zete Ivana Crnojevića - zaklkučuje se u saopštenju.&nbsp;
Podsjećamo, Prva sjednica Prvog redovnog (proljećnjeg) zasijedanja u 2026. održava se danas u zgradi Skupštine Prijestonice Cetinje na kojoj se predsjednik Skupštine Andrija Mandić nije pojavio.&nbsp;

Umjesto na Cetinje, Mandić otišao u Banja Luku: Stevandiću uručio sliku tvrđave Žabljak

Nalazi istraživanja Centra za građansko obrazovanje (CGO) pokazuju stabilno visok nivo saglasnosti da je potrebno dodatno unaprijediti medijsku pismenost, uz istovremeno smanjenje protivljenja toj ideji.
Kako stoji u analizi, podrška raste jer je udio onih koji smatraju da medijsku pismenost treba unaprijediti porastao sa 58,1 odsto u 2024. na 61,9 odsto u 2025. godini.&nbsp;
Ovo, dodaje se, potvrđuje da jasna većina prepoznaje koliko su vještine kritičkog razumijevanja informacija važne u savremenom medijskom okruženju.
- Otpor opada, imajući u vidu da je procenat onih koji misle da ovakvo jačanje nije potrebno smanjen sa 16 odsto na 10,3 odsto, što ukazuje na šire prihvatanje potrebe za edukacijom u ovoj oblasti. Podatak da blago raste broj neodlučnih (sa 25,8 odsto na 27,7 odsto) može značiti da dio javnosti još nema dovoljno jasnu sliku o tome šta medijska pismenost podrazumijeva, pa je to zato potrebno više informisanja i sistemskog rada na ovoj temi - navodi se u analizi.&nbsp;
Ukupno posmatrano, medijska pismenost postaje prepoznata kao važno društveno pitanje.
- To dodatno osnažuje inicijative civilnog društva i potrebu da nadležne institucije ovoj oblasti pristupe snažnije, strateški i dugoročno. Nalazi su dio dva talasa istraživanja sprovedenog u okviru projekta „Mediji za demokratiju: jačanje nezavisnosti RTCG-a za budućnost Crne Gore“, koji je CGO sproveo uz podršku Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Holandije - zaključuje se u analizi.&nbsp;

CGO: Građani i građanke Crne Gore sve više prepoznaju značaj medijske pismenosti

Ljudi u Makedoniji, Ljubljani, Zagrebu i Splitu prepoznaju se u priči, jer predstava „Lepa Brena project“ nije biografska priča o Lepoj Breni. Kroz fenomen njene karijere, koja je počela osamdesetih godina, pokušava se sagledati društvo posljednjih 40 godina, koje je u svim državama bivše Jugoslavije prošlo kroz slične tranzicije. Neki su bolje prošli, neki se još uvijek muče, rekao je autor, reditelj i glumac Vladimir Aleksić u emisiji Srećan dan na Televiziji E.
Pozorišna predstava „Lepa Brena project“ nije klasična biografija jedne od najvećih muzičkih zvijezda regiona, već snažna scenska priča o životu na prostoru bivše Jugoslavije tokom posljednjih 40 godina. Kroz fenomen Lepe Brene predstava otvara teme zajedničke države, nostalgije, društvenih lomova i ličnih sudbina, pretvarajući jednu muzičku ikonu u simbol vremena. Predstava će biti izvedena 28. marta u Podgorici.
Od premijere 2019. godine, kako ističe Aleksić, tekst predstave nije promijenjen ni za jedan zarez, iako su se, zbog različitih obaveza, mijenjali glumci.
- Poslije korone, na gostovanju u Zagrebu, predstava je doživjela svoju najveću popularnost – igrali smo šest večeri zaredom. Od tada je predstava obišla bukvalno cijelu Evropu, pogledalo je više od 70.000 ljudi i dobila je brojne nagrade. Glumci su se mijenjali, ali predstava je ostala ista, jer je ovo u stvari priča o svima nama. Ljudi se prepoznaju u ovoj priči – u Makedoniji, Ljubljani, Zagrebu, Splitu – jer ovo nije biografija Lepe Brene, nego kroz fenomen njene karijere pokušavamo sagledati društvo posljednjih 40 godina, koje je prošlo kroz slične tranzicije -naglasio je Aleksić.
On podsjeća da se u predstavi radi o različitim aspektima ličnosti Lepe Brene – Brena graditeljstva, Brena biznisa, današnja Brena, Brena jugoslovenstva, Brena pjesme i Brena seksualnosti.
- To je priča kroz pjesmu, muziku, mnogo humora, ali i snažnih emocija. Prolazimo kroz posljednjih 40 godina – od socijalističke države do danas, svako u svojoj zemlji, osvrćući se na sve što se s nama desilo. Kroz fenomen Lepe Brene zapravo govorimo o nama samima - istakao je Aleksić.
U predstavi lik Brene seksualnosti ima centralnu ulogu, dok je, prema Aleksićevom mišljenju, Brena jugoslovenstva najizuzetnija jer njena ideja ima najveću emotivnu težinu.
- Postoji monolog u kojem ona govori o jugoslovenstvu: 'Voljela sam i to i more. Ima različitih mora na svijetu, ali nijedno nije tako lijepo kao Jadransko more.' Često, kada izgovara taj monolog i objasni zašto je voljela i i dalje voli Jugoslaviju, publika spontano aplaudira. Posebno generacije mojih roditelja i stariji gledatelji to doživljavaju vrlo emotivno -zaključio je Aleksić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FaM1B2gDo_S4%3Fsi%3DuKnESjVE7XrNIuco&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aleksić: „Lepa Brena project“ predstava o karijeri, nostalgiji i životu posljednjih 40 godina

Društvo

Tender potvrdio da je Rudnik obmanjivao javnost - novo korito Ćehotine je puklo

Kolumne

,,SLUČAJ MEDENICE”: Zloupotreba državne sile u političke svrhe

Politika

Nikolić: Ako policija može čuvati Cetinjski manastir i Botun, može nadzirati i osumnjičene; Šćepanović: Ako nijedan sudija ne bude sankcionisan zbog bjekstva Medenice, neće ni policajac

Tag: ammar-kasic