Parlamentarna većina na čelu sa Andrijom Mandićem zloupotrebljava proces evropske integracije, lišavajući ga suštine i sa jasnim opredjeljenjem da se stvari fingiraju. To je logična posljedica izbora kojeg je premijer Milojko Spajić napravio kad je odlučio da legitimiše politiku velikosrpskog nacionalizma uvodeći je u Vladu. Druga posljedica takvog Spajićevog odabira strateških partnera je da PES gubi političku snagu, a nekadašnji DF jača. Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, prije ili kasnije je izgubio političku relevantnost ili je završio na ivici cenzusa, kazao je za Pobjedu Andrija Nikolić, predsjednik Kluba poslanika Demokratske partije socijalista (DPS).
Nikolić je rekao i da Andrija Mandić danas u Crnoj Gori kopira model Aleksandra Vučića, te da je zbog vlasti spreman da pozira ispod američke i NATO zastave, da natjera svoje ministre da se "prave mrtvi" onda kad Vlada imenuje ambasadora na Kosovu, te da lično glasa na Savjetu za odbranu i bezbjednost da se odobri slanje vojnika u NATO misiju za podršku Ukrajini u ratu sa Rusijom.
- Zato i politika crnogorske vlasti sve više liči na Vučićevu. Na sceni imamo pokušaj pranja biografije Andrije Mandića, koji uz pomoć PES treba da se transformiše iz radikalnog nacionaliste u izvještačenog partnera zapada. I zapadu to neće smetati dok god Mandić kao ključni Vučićev saveznik u Crnoj Gori ne počne da radi ono što skladno podijeljenim ulogama mora da radi druga linija Vučićevog djelovanja u Crnoj Gori, oličena u Milanu Kneževiću. U Briselu, kao što sam rekao, to vide, i zato vagaju pod kojim uslovima da puste Crne Goru - istakao je Vuković.
Nikolić je istakao da u Crnoj Gori imamo ozbiljnu krizu političkog upravljanja. Prestali smo, kako kaže, da budemo država u kojoj postoji neki minimum respekta prema znanju. 
- Zašto? Zato što vladajuća većina snižava kriterijume na svim nivoima, odnosno donosi zakone u kojima obara uslove za zapošljavanje ili izbor na rukovodeće pozicije. Na najodgovornije funkcije imenuju se partijski ljudi i to je danas naraslo do nivoa ozbiljnog državnog problema. Partitokratija i rođačko zapošljavanje su ključni uzrok rđavog stanja u institucijama. Drugo, budžet koji je namijenjen razvoju i dobrobiti čovjeka, vlada koristi da kupuje podršku birača. Djeluje kao da je za ovih pet godina napravljen krug u prazno. Povećale su se plate, ali su se više od toga povećale cijene. I šta sad imamo? Izgubili smo pet godina, a uopšte nema razvoja - naveo je Nikolić.
Dodaje da je uništen poslovni ambijent zbog kojeg su dolazili strani investitori.
- I ne samo što nema investitora. Nema ni ideja. Crna Gora je izgubila konkurentnost. Albanija danas gura naš nekadašnji model razvoja turizma, a mi nazadujemo. Projekti na sjeveru su takođe stali. Nema druge dionice auto-puta. Crna Gora ni ekonomski ni politički ne izgleda kao buduća članica EU - naglasio je poslanik DPS-a.
<h2>"Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima"</h2>
Komentarišući to što je u više opština najavljeno podizanje spomenika preminulom mitropolitu MCP Amfilohiju Radoviću i što mu je predsjednik Jakov Milatović posthumno dodijelio Orden Crnogorske velike zvijezde, Nikolić kaže da rijetko kada, kao u ovom slučaju visoko državno odlikovanje i spom-obilježja više govore o onome ko ih dodjeljuje i onima koji ih podižu, nego o samom Amfilohiju. Ističe da je Laureat za života o sebi kazao sve.
- Nesumnjivo je jedan od vodećih episkopa svetosavske srpske crkve. Jedan od najboljih đaka Justina Popovića i Nikolaja Velimirovića, najretrogradnijih ideologa crkve, koja je imala političku, nacionalističku, anticrnogorsku i antievropsku misiju. Nažalost, mitropolit Amfilohije je za života respektibilno obrazovanje stavio u funkciju velikodržavne nacionalističke politike, koja je samo u posljednjim sukobima na prostoru ex Jugoslavije, života koštala oko 150.000 ljudi. Ono što mi posebno pamtimo je da je veći dio života proveo boreći se protiv ideje o obnovi državnosti Crne Gore, kao i protiv crnogorskog nacionalnog, duhovnog i kulturnoistorijskog identiteta, iako je poticao iz Morače i familije u kojoj se, da znam, niko nikada nije rađao ni kopao van Crne Gore - kazao je Nikolić.
Međutim, kako ističe, za današnju Crnu Goru važnije je podcrtati argumente i dokučiti motive donosilaca odluka o dodjeli odlikovanja i podizanju spomenika, predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i parlamentarne većine, odnosno njenih lokalnih filijala. 
- Amfilohija su se sjetili da bi se umilili biračima koji su ih 30. avgusta doveli na vlast, a danas su ozbiljno pokolebani u sposobnost političkih izabranika. I zato se "pokrivaju" Amfilohijem. Međutim, ne pomaže krečenje prošlosti. I ovome poniženju se približava kraj. Pa, neka iskoriste restlove mandata da podijele državne nagrade i spomenike jedni drugima, prije nego ih pop Mijajlo najuri iz vlasti kako im je obećao - poručio je Nikolić.
<h2>Odazvaće se pozivu Milatovića za konsultacije</h2>
Nikolić je kazao i da će se DPS odazvati pozivu predsjednika Crne Gore na konsultacije povodom prijedloga da kandidat za sudiju Ustavnog suda bude sudija Višeg suda Predrag Krstonijević.
- Uvažavajući ustavno pravo predsjednika Crne Gore da predlaže kandidate za sudije Ustavnog suda, više bih cijenio da je poziv na konsultacije stigao prije nego što je gospodin Milatović odabrao Predraga Krstonijevića kao jednog od sedam kandidata koji ispunjavaju uslove za izbor sudije Ustavnog suda. Ovako, stiče se utisak da su konsultacije puko zadovoljenje forme. Pa ipak, odazvaćemo se pozivu, da čujemo koji su razlozi opredijelili Milatovića da učini takav prijedlog - kazao je Nikolić.
On nije želio da komentariše to što je Nikola Janović napustio DPS, ističući da partija neće tražiti da vrati mandat.
- Čuli ste njegove razloge. I mi smo rekli što smo smatrali primjerenim u datim okolnostima. Ne bih komentarisao dalje od toga - zaključio je Nikolić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Nikolić: Svako ko se zagrlio sa Andrijom Mandićem, završio je na ivici cenzusa

Idbornici u Skupštini Glavnog grada prihvatili su prijedlog da se postavi spomen-ploča bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Ova odluka je izglasana sa 30 glasova za, dva protiv i dva uzdržana.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 45.63%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fdurickovic-odluka-o-podizanju-spomen-obiljezja-amfilohiju-i-decevicu-ce-unijeti-nove-podjele-u-drustvu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Sa 35 glasova "za" prihvaćeno je i da gradski prevoz za onkološke pacijente u Podgorici bude besplatan.
Odbornici su usvojili i prijedlog odluke o finansiranju sporta u Podgorici i usaglasili se da vrate teritorije na Zabjelu i Tuškom putu državi za potrebe izgradnje škole.
Prihvatili su i statut Javne ustanove za brigu o djeci "Dječiji savez".&nbsp;
Na sjednici je usvojena Informacija o potrebi pokretanja postupka proglašenja brda Ljubović za park prirode, kao i o učešću u Regionalnom programu lokalne demokratije na Zapadnom Balkanu 3 (RELOAD3).

Podgorica dobija spomen-obilježje posvećeno Amfilohiju i Halitu Đečeviću, gradski prevoz za onkološke pacijente biće besplatan...

Ova odluka će unijeti nove podjele u društvu - ocijenio je odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković tokom rasprave o Prijedlogu odluke o &nbsp;podizanju spomen-obilježja pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću i Podgoričaninu Halitu Đečeviću.
Klub odbornika Evropskog saveza, kako je naglasio, neće podržati ovu inicijativu.
- Kroz ovu inicijativu pokušava da se predstavi kao da je ovo neko stanovište sa jedne strane mitropolita Amfilohija, koji bi kroz ovu inicijativu trebalo da predstavlja pravoslavni živalj, a porodica Đečević predstavnike islamske zajednice. Ova odluka zahtijeva ispravku i inicijativa bi morala da se povuče i ispravi da je ovo riječ o SPC i jednoj porodici - kazao je Đuričković na sjednici Skupštine Glavnog grada.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7736uYif5sQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Mašković: Mitropolitova odbrana džamije u Beogradu najbolje govori o njegovom odnosu prema muslimanima
Odbornica koalicije „Za budućnost Podgorice“, Ivana Mašković istakla je da je podizanje spomen-obilježja posvećenog mitropolitu Amfilohiju i Halitu Đečeviću jedna lijepa priča.
Ona je u Skupštini Glavnog grada pokazala i fotografiju mitropolita Amfilohija iz 2004. godine, kada su huligani palili džamiju u Beogradu, a kada je mitropolit Amfilohije stao u odbranu ispred mase ljudi, što najbolje govori o odnosu prema muslimanima.
- To je, kao što je rekao kolega Paunović, važan podatak kada je u pitanju njegov odnos prema muslimanima. On je svojim tijelom branio islamsku svetinju. On nije uspio da spriječi paljenje džamije, ali njegovo lice koje je bilo ispred džamije osvijetljeno plamenom je svijetla tačka tog događaja i sigurno je spriječilo dalje eskalacije u društvu - navela je Mašković.
Radević: Protiv odluke oni koji sjede u partiji koja je hapsila i tukla vladike
Odbornik Slobodne Crne Gore, Boban Radević naveo je da od opozicije nije ni očekivao da podrže odluku o podizanju spomen-obilježja – postavljanjem spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice, kada su, kako kaže, to partijski drugovi onih koji su hapsili mitropolita Amfilohija.
- Da postoji čast, obraz ili moralna odgovornost, ne biste sjedjeli u partiji koja je hapsila i tukla vladike po Crnoj Gori. Ne biste djelili istu stranku i klub sa čovjekom koji je javljao o stanju mitropolita. Ovi ljudi, ako ima države, će svi da odgovaraju - kazao je Radević.
Paunović: Đečević primjer čovjeka koji čuva uspomenu na drugačiju vjeroispovjest
Odbornik Demokrata Mitar Paunović kazao je da ovo ne bi trebalo da bude sporna odluka za bilo koga i da očekuje jedinstvenu podršku u Skupštini Glavnog grada.
- Ukoliko ne bude tako, onda nam nisu svima namjere iste i ne posmatramo svi suživot isto. Ono što je važno i na šta nas podsjeća ova slika koja će biti na granitu ucrtana, jeste njihov susret, kada je Đečević, kao podgorički musliman dočekao crnogorskom mitropolita riječima ‘vladiko, dobrodošli, čuvali smo uspomenu na ove ostatke manastira i čekali na vaš dolazak punih 50 godina“, a to je primjer gdje čovjek drugačije vjeroispovjesti čuva uspomenu, ostatke i priču, jer ništa drugo nije ostalo od tog manastira, a to prenosi drugoj vjeroispovjesti, da se ne zatre sjećanje na taj manastir iz 13. vijeka, koji je bio na tom području - kazao je Paunović.

Đuričković: Odluka o podizanju spomen obilježja Amfilohiju i Đečeviću će unijeti nove podjele u društvu

Najnovija inicijativa koja dolazi od gradonačelnika Saše Mujovića je još jedan pokušaj koji ima za cilj da skrene pažnju sa onih suštinskih stvari, a to su projekti koje su obećali za razvoj Podgorice, ocjenjuje za Antenu M međunarodni sekretar Socijaldemokrata i odbornik Evropskog saveza u Skupštini Glavnog grada Miloš Đuričković, komentarišući prijedlog o postavljanju spomen-ploče koja će prikazivati susret nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija Radovića i Podgoričanina Halita Đečevića.
O tom prijedlogu, odbornici bi trebalo da se izjasne na sjednici Skupštine Glavnog grada koja je zakazana za ponedjeljak.
Ponovo, ističe Đuričković, klizimo u neke teme koje ne bi trebalo da budu prioritetne.
- Kao što je i nedavno, prije ovoga, bila inicijativa o davanju imena ulice po Pavlu Bulatoviću koja je takođe problematična - napominje sagovornik Antene M.
Što se tiče konkretno ove inicijative, ukazuje Đuričković, ona je pogrešna sa više aspekata.
- Inicijativa, sama po sebi pod broj jedan ne odražava ono što je realno stanje. U Crnoj Gori građani nemaju kratko pamćenje. Svi smo svjesni uloge Amfilohija Radovića u devedesetim godinama, ali i onim godinama koje su došle nakon toga - podvlači predstavnik ES.
Njegova uloga je, kako naglašava bila sve, sem pomiriteljska.
- Postoje brojne izjave koje svjedoče da on upravo nije bio neko ko je bio pomiritelj između vjera, etničkih skupina itd, već naprotiv. On je taj koji je svojim izjavama potpirivao vjersku i nacionalnu mržnju u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
To je, kaže, jedna stvar.
- A druga stvar, koja je posebno problematična je to što gradonačelnik sa ovom inicijativom pokušava da prikrije istinu. Računa na kratko pamćenje građana i pokušava da prikrije istinu na način što inicijativa, sama po sebi, onako kako je koncipirana navodno predstavlja odraz ukupnog pravoslavnog življa u Crnoj Gori, tj. u Podgorici i ukupnog življa islamske vjeroispovijesti - ukazuje sagovornik Antene M.
Inicijativa je, kako dodaje i u tom osnovu pogrešna.
- Jer smo s jedne strane imali izjave i predstavnika Islamske zajednice, koji nijesu saglasni sa ovom inicijativom, prvo Reisa, pa i drugih sudionika te vjerske zajednice. A ako pogledamo i ovu drugu stranu, tj pravoslavno življe u Podgorici i sa te strane je problematično, jer sveukupno pravoslavno življe u Podgorici i u Crnoj Gori nijesu vjernici SPC, već jedan dio. A kao što smo imali prilike da vidimo, inicijativa je predstavljena i koncipirana na taj način da ona predstavlja simbol suživota između te dvije vjerske skupine u Crnoj Gori, što je samo po sebi paradoksalno. Samo ako uzmete tu skupštinsku salu u Glavnom gradu, vi imate barem pola te sale gdje odbornici jednostavno nijesu poštovaoci i pripadnici SPC - podvlači Đuričković.
Kako dodaje, pola jeste.
- I kad samo po tom osnovu pogledate, vidite pogrešnost ove inicijative, tj njenu besmislenost. Ova inicijativa, kao takva, jedino što može da predstavljaje navodno neki suživot i poštovanje između jedne porodice i Saše Mujovića, ili u konkretnom slučaju Amfilohija Radovića. Ali, svakako, po svojoj biti i onome što su predstavljali lik i djelo Amfilohija Radovića, ali i bezmalo da kažem onoga što predstavlja lik i djelo gradonačelnika Podgorice – oni ne mogu biti simbol suživota i pomirenja - naglašava odbornik ES.
Đuričković podsjeća na izjave Amfilohija Radovića, poput one da su pripadnici islamske vjeroispovijesti lažni ljudi, lažne vjere.
- To nijesu poruke pomirenja i ti ljudi nikad ne mogu biti simbol pomirenja u Crnoj Gori. A kad pričamo o pomirenju, tu je i taj treći paradoks o kojem možemo da govorimo, a to je da mi, koji smo pravoslavci – da tako kažem, nikad nijesmo bili ni u zavadi sa pripadnicima islamske vjeroispovijesti u Crnoj Gori - izričit je Đuričković.
Ovo je, kako navodi, inicijativa koja je poprilično ograničena i može da predstavlja simbol jedne ideologije i pokušaja mirenja sa jednom malom grupom ljudi.
- A i to je problematično, imajući u vidu njihov životni lik i djelo, a i ono što oni danas simbolizuju i predstavljaju – da tu nema ni govora o pomirenju, nego je upravo suprotno - ističe Đuričković.
Podsjeća na još jedan paradoks ove inicijative, a to je činjenica da se ta tabla pokušava postaviti u Podgorici samo mjesec dana nakon pokušaja da se imenuje ulica po Pavlu Bulatoviću, osobi koja je, kako ukazuje, poprilično kontroverzna i koja je upravo vodila ratove u bivšoj Jugoslaviji na etničkom i vjerskom ključu.
- To je pod broj jedan. A pod broj dva, gradonačelnik Saša Mujović itekako nema pravo da inicira ovu vrstu aktivnosti, ako ništa drugo, barem zbog toga što u redovima vladajuće većine, odnosno među njegovim koalicionim partnerima postoje ljudi koji su zagovornici najmračnijih ideologija devedesetih godina, koje su donijele krv i razaranje i čije je stavove gradonačelnik Saša Mujović branio različitim mišljenjem. To nije različito mišljenje. To je osnovni vrijednosni princip i ne možemo prihvatiti da je normalno da jedan gradonačelnik inicira ovakva obilježavanja, ako je svega mjesec dana prije toga zažmurio na izjave njegovih odbornika o tome da u Podgorici treba postavljati spomenik Pavlu Đurišiću i veličanju četničke ideologije - izričit je Đuričković.
Ističe da Evropski savez neće podržati ovu inicijativu iz svih ovih razloga.
- Nadamo se da ćemo i među drugim odbornicima imati podršku za ovakav stav - zaključuje Đuričković.

Đuričković: ES neće podržati inicijativu za postavljanje spomen-ploče u Podgorici, uloga Amfilohija Radovića bila sve sem pomiriteljska

Borba za vlastiti integritet je borba za svoju i egzistenciju svoje porodice. Zato ću preduzeti sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju - poručio je glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) kojom su targetirani kritički nastrojeni mediji u pokušaju da budu kriminalizovani.
Sa tim se, ukazuje Đuranović, do sada nijesmo susrijetali.&nbsp;
- U slučaju naredbe o sprovođenju istrage protiv Aleksandra Mijajlovića se ispostavilo da su našli vrlo sumnjivim da smo dio mreže uticaja koji je on ostvarivao preko svoje organizovane kriminalne grupe - time što smo razmjenjivali poruke s njim jednom mjesečno... Taj podatak, po meni, nije tačan. Kakav je to uticaj i kriminalna struktura koja funkcioniše jednom mjesečno? Iz čitave procedure koje je odradilo SDT vrlo je jasno da se radi o svjesnom targetiranju i stavljanju ljudi iz medija u kriminalni kontekst. To je nešto što nije zabilježeno - jasan je Đuranović.
Razgovarao je, kaže, sa mnogo uticajnih ljudi iz inostranstva koji su se okupiili na Cetinjskom forumu i oni kažu da ne pamte ovakvu situaciju.
- I nije čudo što je ambasador Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Johan Satler primio glavne urendike medija na razgovor ovim povodom, ali ostaje pitanje što država Crna Gora ili što društvo u Crnoj Gori radi u tom slučaju? Što se dešava ako državna institucija, koja bi trebalo da pravo koristi za suzbijanje kriminala, kriminalizuje medije? - pita Đuranović.
Ova naredba je, kako je konstatovao Đuranović, trebalo da bude tajna, a odjednom je data i objavljena u jednom mediju. Zato, pored ostalog, i cijeni da se radi o udruženom poduhvatu kriminalizacije medija.
Đuranović čeka, kako je rekao, da vidi rasplet situacije: ali će svakako preduzeti sva pravna sredstva za odbranu svog integriteta.
<h2>PRVA CRVENA LINIJA</h2>
Podsjetio je i na prošlogodišnje targetiranje novinara - u periodu podizanja optužnice protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, tužioca Saše Čađenovića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića.
- Pet novinara i pisac su targetirani jer su ostvarivali komunkaciju sa Katnićem. Na teret nam je stavljena komunikacija sa glavnim specijalnim tužiocem - iako je upravo to u opisu našeg posla: da zovemo, pitamo i komuniciramo sa institucijama i ljudima koji su njihovom čelu - istakao je Đuranović.
Tada se, decidan je on, prvi put prešla crvena linija gdje je SDT krenulo u targetiranje novinara.&nbsp;
No napadi političara i partija su, ukazuje Đuranović, nešto sa čime novinari moraju da se izbore. To nije isto što i SDT.
- Ovdje se radi o instituciji, o Specijalnom državnom tužilaštvu - koje kriminalizuje medije. Smatram da je ovo udruženi poduhvat rušenja integriteta - poručio je glavni i odgovorni urednik TV E.
Niko, kaže, nije ni očekivao da će ministarka kulture i medija Tamara Vujović da zaštiti medije.
- Ona tu nije došla da štiti medije - nego kao članica Demokrata, čiji se čelni ljudi u posljednje dvije-tri godine trude da svi pričaju jezikom koji oni pričaju - naglasio je Đuranović.
<h2>OVOJ VLASTI NIJE U INTERESU DA POSTOJE MEDIJI POPUT TV E</h2>
Danas je Svjetski dan televizije, a Đuranović konstatuje da je taj medij u drugačijoj situaciji nego ranije.
- Uloga televizije se znatno promijenila, ali je svakako najuticajniji medij. Televizija najviše utiče na oblikovanje javnog mnjenja. Zato je i tolika želja političara da je kontrolišu - istakao je on.
Televizija je, kaže on, i u novim društvenim okolnostima ipak &nbsp;nezamjenjiv instrument za utvrđivanje istine.
- Mogućnost manipulacije su bile nevjerovatne kada je televizija bila jedini, uslovno rečeno, elektronski medij. To su bile nevjerovatne manipulacije. Pitanje dezinformacija je staro pitanje. Postoji niz situacija kada je provjera lagano ostvariva, a vrlo su rijetke situacije kada, ako ste profeisonalan medij, možete da budete navučeni na neku vrstu prevare. Bojim se da se manipulacije svjesno i temeljno rade - ocijenio je Đuranović.
On je na nedavno održanom Cetinjskom forumu otvorio pitanje vlasničke strukture televizija u Crnoj Gori - koje su uglavnom u vlasništvu iz Srbije.
- Nemate nijednu televiziju koja je u vlasništvu Hrvatske ili Sjeverne Makedonije... Crna Gora sa stanovišta ekonomije teško može biti isplativa za Srbiju. Onda imate i ekonomski i politički problem - naveo je on.
Sadašnja struktura vlasti, prema njegovom mišljenju, apsoultno nema namjeru da zaštiti crnogorske televizije.
- Prije svega jer su u velikoj mjeri u ovoj Vladi eksponenti srpskog interesnog kruga i njima nije u interesu da postoje mediji kao što je Televizija E i mediji koji su ovdje osnovani - smatra Đuranović.
<h2>MILATOVIĆ FRIZIRAO ISTORIJU DODJELJIVANJEM ORDENA AMFILOHIJU&nbsp;</h2>
Osvrnuo se na to što je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović posthumno mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju Radoviću dodijelio najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu. Đuranović je stava da je time frizirao istoriju.
- Ono za što je Milatović opredijelio nagradu pokojnom mitropolitu Amfilohiju Radoviću je nešto što je falsifikovanje istorije. Kad se istorija falsifikuje sa vrha države to je mnogo opasno jer lažnu istoriju uvodite u javni diskurs. Stara je priča da su oni koji zaboravljaju prošlost osuđeni na to da je ponavljaju - upozorava Đuranović.
Radović je negirao crnogorsku naciju, nazivao Crnogorce „komunističkim nakotom ili kopiladima“, islam lažnom vjerom, a odlikovan je za „ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države i očuvanje duhovne tradicije, izgradnju društvenog mira i oblikovanje jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije“.
Odluku Đukanovićeve DPS 2008. da prizna Kosovo Amfilohije Radović nazivao je „najvećom sramotom i izdajom Crne Gore“, a tadašnju politiku Crne Gore kletvama je pokušavao da vrati ka Rusiji.
- Ko ne bio vjeran jednojezičnoj, jednokrvnoj Rusiji, dabogda živo meso od njega otpadalo. Bio proklet tri puta i tri hiljade puta od mene - govorio je Radović.
Amfilohije je aktivno podržavao Srbiju u vođenju pet ratova na teritoriji bivše Jugoslavije, dočekivao, branio, slavio i krio ratne zločince iz ratova devedesetih, među kojima su i Željko Ražnatović Arkan i Radovan Karadžić i podržavao je opsadu Dubrovnika.
Bio je protivnik NATO, koji je nazivao Četvrtim rajhom. Parade ponosa LGBT zajednice smatrao je „paradama smrti i uništenja“. Pod Amfilohijevim patronatom formirana je prva Vlada Crne Gore, nakon smjene DPS-a. Na mjestu mitropolita naslijedio ga je Joanikije Mićović.
<h2>SVAKO ODRADIO SVOJ POSAO</h2>
Đuranović je tokom gostoavanja u emisiji Na kraju dana podsjetio i na medijske natpise da su litije „emancipatorski pokret“.
- To je javno 2020. godine saopštio jedan od vlasnika koncerna Vijesti. A imamo niz primjera u kojima su mediji napadali sve ono što govori o građanskom konceptu Crne Gore. Mislim da je svako odradio svoju ulogu u ponižavanju Crne Gore i rušenju njenog građanskog koncepta. Crna Gora kao četnička će biti podijeljena čak i teritorijalno - jer ta priča o Crnoj Gori koja može da postoji u kojoj jedna nacija dominira - bilo crnogorska ili srpska - to nije izvorno Crna Gora. Ona može da opstane kao samo građanska i multikulturalna država. Stvar je u tome ko treba da stvara tu građansku Crnu Goru - ako su to ljudi kojima su uzori četnički koljači ili kvislinzi ili oni koji su podržavali nacizam, ta Crna Gora neće trajati dan - jasan je Đuranović.
Mora, kaže, priznati da Andrija Mandić (lider NSD-a i predsjednik Skupštine) ima smisla za cinizam.
- Jer staviti za logo Skupštine zgradu Zetske banovine kad Crna Gora nije postojala i nije imala državnih granica - to je vrhunski cinizam. Ja prosto ne bih mogoa da stanem ispod tog obilježja ili stavim naljepnicu preko toga i onda da smatram da ne psotoji. To postoji i zvanični je logo Skupštine Crne Gore - rekao je Đuranović aludirajući na tadašnju reakciju opozicije.
Ukazao je i na to da je 2015. godine sadašnji rektor Vladimir Božović &nbsp;iznio plan kako da se meka moć Rusije preko Srpske pravoslavne crkve (SPC) instalira u Crnu Goru.
- Te godine se niko pretjerano nije uzbudio oko toga. 11 godina poslije mislim da se to sprovodi u dobroj mjeri i ne treba neki veliki trud da bi se dokazalo da Crna Gora preko srpskog sveta treba da bude dio tog političkog mozaika koji je objedinjava antievropske strategije koje sprovode Moskva i Beograd - dodao je Đuranović.

Anja Ivanović

Đuranović: Borba za vlastiti integritet je i borba za egzistenciju, preduzeću sva pravna sredstva koja su mi na raspolaganju

Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počasti ni spomenike - kazao je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović komentarišući sve veće razočarenje dijaspore prilikama u Crnoj Gori, kao i da, zahvaljujući čelnicima Srpske pravoslavne crkve i pojedincima iz vlasti, četnički pokret sve otvorenije juriša na same temelje građanske, sekularne i multietničke Crne Gore. Govoreći u intervju za Portal Fokus o dodjeli posthumnog odlikovanja mitropolitu Mitropolije crnogorsko-primorske Amfilohiju Radoviću kaže da se na to odlučio, pored ostalog, zbog njegovog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore.
Na konstataciju da je to čovjek koji je više puta vrijeđao Crnogorce i muslimane, te govorio s divljenjem o ratnim zločincima poput Radovana Karadžića, navodi da se za odlikovanje odlučio i zbog njegovog zalaganja za mir u presudnim istorijskim trenucima, uključujući i referendum, te doprinos demokratskim promjenama, kao i za kontinuirani angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.&nbsp;
- Orden sam dodijelio u susret petoj godišnjici od njegove smrti. Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, on je dao doprinos ugledu naše države i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi - naveo je Milatović.
Dodaje da je "tokom izazovnih istorijskih trenutaka, kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, poput referenduma 2006. godine, dao &nbsp;nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti".&nbsp;
- Njegova uloga tokom litija 2019. i 2020. godine je bila ključna. To je bio momenat kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, i u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. Uvjeren sam da bez te promjene, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost - rekao je Milatović.
<h2>Vrijednosti antifašizma</h2>
On ističe da dosljedno zastupa stavove utemeljene na univerzalnim vrijednostima antifašizma, jer su upravo te vrijednosti temelj savremene Crne Gore.
- Posljednji put to sam učinio u odnosu na pokušaj postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću. Kako tada, tako i danas, stava sam da je nedopušteno podizati spomen-obilježja ličnostima iz prošlosti čije djelovanje je bilo u suprotnosti sa vrijednostima antifašističke i multietničke Crne Gore. Zločinci, kojoj god ideologiji pripadali, ne zaslužuju ni počast ni spomenike - poručio je Milatović.
Dodaje da na pitanje gdje je granica između vjere i politike odgovor daje Ustav naše zemlje u kome jasno stoji da je Crna Gora sekularna država u kojoj su vjerske zajednice odvojene od države, a sloboda vjeroispovijesti zagarantovano pravo svakog čovjeka, bez obzira kojoj vjerskoj zajednici pripada.&nbsp;
- Država mora biti jednako otvorena za sve vjerske zajednice, uz puno poštovanje njihovih razlika i doprinosa društvu, dok sa druge strane, sve vjerske zajednice moraju poštovati pomenuti ustavni princip. Neodgovornih pojedinaca ima u svim sferama društva. Nisam pristalica generalizovanja jer duboko cijenim vjerske osjećaje građana Crne Gore, ma kojoj vjerskoj organizaciji pripadali - poručio je Milatović.
<h2>Prazna obećavanja</h2>
Komentarišući da mnogi sumnjaju da će ova Vlada premijer Milojka Spajića uvesti državu u Evropsku uniju, Milatović kaže da je Crna Gora umorna od praznih obećanja i politike koja se bavi samom sobom.&nbsp;
- Godinama se improvizovalo, obećavalo bez pokrića i gubilo vrijeme koje nismo imali. Zato naša poruka mora biti jasna: Vrijeme je da završimo posao i učinimo Crnu Goru punopravnom članicom Evropske unije do 2028. godine. EU je naša radna akcija, uspjeh koji se mjeri reformama i moć institucija u koje građani vjeruju. Vlada i vladajuća većina moraju to konačno da shvate - rekao je Milatović.&nbsp;
Dodaje da aktuelna Vlada, svakako, ne može uvesti Crnu Goru u EU, imajući u vidu da ćemo 2027. godine imati redovne parlamentarne izbore, a da se naš ulazak u EU očekuje najranije 2028. godine.&nbsp;
- Bez obzira na tu činjenicu, pred ovom Vladom se nalaze brojni zadaci od čijeg uspješnog rješavanja će zavisiti evropska perspektiva Crne Gore. Za budućnost naše države je mnogo važnije da uradimo sve da taj konačni cilj bude dostižan i realan, a manje je važno ko od nas će pokrivati koju funkciju u momentu ulaska u EU - kazao je Milatović.
Njegovi stavovi kada je u pitanju struktura Vlade su, dodaje, poznati.&nbsp;
- Javno sam više puta ukazivao na preglomaznost administrativnog aparata i broj resora. Smatram da glomaznost Vlade i česte promjene otežavaju posao izvršnoj vlasti i usporavaju sprovođenje reformske agende. Donošenje Zakona o Vladi koji bi trebalo da precizno uredi broj ministarstava, njihove nadležnosti i odgovornost je neophodno. Vjerujem da je takav zakon važan korak ka modernijoj, racionalnijoj i profesionalnijoj izvršnoj vlasti - ocijenio je Milatović.
<h2>Ishitrena odluka</h2>
Komentarišući nedavna dešavanja u Podgorici, kada je nakon napada na mladića uveden privremen vizni režim sa Turskom, a kasnije se ispostavilo da su vinovnici državljani Azerbejdžana, navodi da je i kao građanin i kao neko ko vjeruje u pravnu državu, jasno i nedvosmisleno osudio prvo napad na našeg državljanina u Podgorici, ali takođe i poručio da ne smije biti mjesta bilo kakvoj kolektivnoj krivici ili stigmatizaciji jednog cijelog naroda.&nbsp;
- Žao mi je što smo imali priliku da svjedočimo nemilim scenama, napadima na državljane Turske i njihovu imovinu u Crnoj Gori. Vlada je donijela ishitrenu odluku da uvede vize turskim državljanima, čije prevashodno ekonomske posljedice već osjećamo - ocijenio je Milatović.
Stvari su, prema njegovim riječima, jasne.
- Obaveza države je da zna ko u nju ulazi, da sankcioniše one koji ne poštuju zakone, ali i zaštiti sigurnost svih koji borave u zemlji, javni red i društvenu koheziju. Stoga svi javni akteri moraju voditi računa da svojim porukama ne podižu tenzije, dok su policija i tužilaštvo dužni da odlučno suzbijaju govor mržnje i svaki vid prijetnji - ističe Milatović.
Pitanje migracija je tema kojoj je, imajući u vidu veličinu Crne Gore i njenu evropsku perspektivu, važno konačno pristupiti sistemski, uz jasnu, uravnoteženu i odgovornu politiku u ovoj oblasti.&nbsp;
- Vladi sam uputio inicijativu sa prijedlogom ozbiljnih i održivih mjera kojima bi se unaprijedili nadzor, integracija i sveukupna sigurnost u zemlji. Neke od njih su formiranje jedinstvenog, digitalno povezanog sistema evidencije stranaca, koji bi objedinio registre MUP-a, Uprave policije, Zavoda za zapošljavanje, Monstata i drugih nadležnih institucija. Predložio sam da se kvote za privremeni boravak i rad stranaca određuju kvartalno, prema stvarnim potrebama privrede, uz pooštrenu kontrolu agencija za posredovanje i sprječavanje zloupotreba. Takođe, predložio sam i izmjene Zakona o privrednim društvima kako bi se spriječilo osnivanje tzv. ‘fantomskih firmi’ koje služe samo kao paravan za boravišne dozvole stranaca - naveo je Milatović.
Crna Gora, kako dodaje, mora pokazati zrelost i biti smirena u trenucima kada je najlakše podići tenzije.
<h2>Partijska knjižica</h2>
Komentarišući to što se mladi i obrazovani ljudi sele iz Crne Gore, tražeći šansu u uređenijim društvima, te da je nepisano pravilo da ako nijeste član nijedne partije, teško možete doći do posla u državnim ili opštinskim institucijama, Milatović kaže i pored promjena koje smo očekivali, partijska knjižica je izgleda i dalje ostala glavna “diploma” za posao u javnom sektoru.&nbsp;
- Time se samo nastavila loša praksa bivših vlasti i učvrstio osjećaj nepravde zbog kojeg se mladi i obrazovani ljudi odlučuju da napuste zemlju. Između dva popisa otišlo je skoro sto hiljada ljudi - svaki šesti građanin Crne Gore - i to je ozbiljno upozorenje da država gubi svoju budućnost - ističe Milatović.
Razlozi su, prema njegovim riječima, isti godinama.
- Nedostatak ekonomskih prilika, nemogućnost da riješe elementarne uslove za život, poput stambenog pitanja, i snažan osjećaj da trud i znanje ne vrijede ništa ako nijeste dio partijske strukture. Zemlja koja ne misli o svojoj omladini teško može da se nada boljoj budućnosti - dodaje Milatović.
Zato vraćanje povjerenja u državu, kako ističe, mora da počne konkretnim mjerama.&nbsp;
- Uvjeren sam da je ključna promjena - otvaranje političkog sistema. Zato snažno promovišem uvođenje otvorenih lista, kako bi svaki glas vrijedio, kako bismo znali po imenu i prezimenu za koga glasamo i kako bi politika konačno bila vraćena građanima, a ne partijskim centralama - navdoi Milatović.&nbsp;
Spreman je da inicira i referendum o tom pitanju, jer vjeruje da se istinska promjena dešava tek kada se moć vrati društvu.
- Mladi će ostati u Crnoj Gori tek onda kada budu znali da se njihova budućnost ne određuje partijskim vezama, već znanjem, radom i pravednim šansama. To je promjena kojoj moramo da se posvetimo bez kalkulisanja - poručio je Milatović.
Na pitanje da li je Crna Gora postala zemlja koja troši više na partije nego na budućnost odgovara da mu građani često kažu da partijsko zapošljavanje ostaje jedan od najvećih problema našeg društva i upravo jedan od glavnih razloga odlaska građana iz zemlje.&nbsp;
- Tragedija Crne Gore je što na mjesta odlučivanja u sistemu ne dolaze najbolji već često zapravo samo poslušni. I sa tom praksom moramo prestati. Crnogorska ekonomija mora da radi za ljude, a ne za privilegovane - ističe Milatović.
Zato u kontinuitetu i predlaže inicijative poput pomenute „obveznice za dijasporu“, upozorava na važnost domaćinskog upravljanja državnim preduzećima, te da ona više ne budu partijski plijen već motor ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Hoćemo napredak koji se osjeti u novčaniku, ne samo na televiziji. Naš evropski put otvara šansu za nove investicije i radna mjesta. Naš uspjeh je kada ekonomija raste pošteno, na osnovu našeg znanja i rada, a ne kada se zadužujemo. Naša moć je u tome da se za svaki euro državnih para zna kako je potrošen i da svaka investicija bude korisna za građane i državu - naveo je Milatović.
Žele kredibilne investitore koji će ostvarivati profit i biti u funkciji razvoja crnogorske ekonomije.&nbsp;
<h2>Dvojno državljanstvo</h2>
Komentarišući potencijalno uvođenje dvojnog državljanstva za visokoobrazovane članove dijaspore koji su, iz profesionalnih razloga, morali da uzmu državljanstvo zemlje u kojoj žive i time automatski izgubili crnogorsko navodi da to pitanje često dolazi od dijaspore.
- To je tema koja zaslužuje ozbiljnu analizu i širok politički konsenzus u Crnoj Gori. Smatram da naša država treba da pronađe model koji bi omogućio čvršće, institucionalno i formalno povezivanje iseljenika sa maticom, jer je njihovo znanje, iskustvo i kapital dragocjen razvojni resurs za Crnu Goru. Istovremeno, važno je očuvati suverenost odlučivanja onih koji žive u Crnoj Gori. Zbog toga ovo pitanje mora biti uređeno pažljivo i uravnoteženo, uz uvažavanje interesa i dijaspore i građana u zemlji. Vjerujem da je najbolji trenutak da se pitanje dvojnog državljanstva otvori nakon ulaska Crne Gore u Evropsku uniju, kada će politički ambijent biti stabilniji, društvene tenzije manje, a evropski standardi jasno definisati modele koje uspješno primjenjuju druge države članice - ocijenio je Milatović.
<h2>Identitet</h2>
Na pitanje da li je danas, paradoksalno, postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori odgovara odrično.
- Ne mislim da je postalo hrabro biti Crnogorac u Crnoj Gori. Oni koji su se tako istinski osjećali ranije, osjećaju se i danas. Danas je hrabrost biti pristojan i principijelan - odbiti logiku “naših i vaših“ i mjeriti ljude po djelima. To je put da Crna Gora bude dom svima i država ponosa onima koji se izjašnjavaju kao Crnogorci, među kojima sam i ja - naveo je Milatović.
Crnogorski identitet je u temelju građanske, sekularne i evropske Crne Gore.
- Niko ne treba da se pravda što voli svoju državu, naciju ili jezik, to su Ustavom zaštićena prava. Crna Gora ne smije biti zemlja u kojoj se identitet koristi kao oružje. Mora biti zemlja u kojoj se svaki čovjek osjeća prihvaćeno i poštovano, a u kojoj se zajednički identitet gradi na slobodi, jednakosti i međusobnom uvažavanju - ocijenio je Milatović.
<h2>Skandal i Trinaestojulska</h2>
Komentarišući skandal oko dodjele Trinaestojulske nagrade, koji se završio se video-snimkom na kojem njen dobitnik Bećir Vuković krade telefon, te smatra li da smo stvarno dotakli dno, kaže da je 13. jul za Crnu Goru temelj identiteta: zavjet na slobodu, dostojanstvo i pravo da odlučuje o sopstvenoj sudbini u dvije različite epohe.&nbsp;
- Zato svako državno priznanje dodijeljeno povodom ovog datuma mora nositi težinu tih vrijednosti. Zloupotrebe u političke svrhe koje su godinama nagrizale ugled nagrade i obesmišljavale trud istinskih laureata - moraju ostati iza nas. Mislim da nas vrijednosti 13. jula obavezuju da ih nikada ne dovedemo u pitanje - zaključio je Milatović.

Milatović: Zločinci ne zaslužuju ni počast ni spomenike, Amfilohiju posthumno odlikovanje zbog doprinosa očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore

Prijedlog je podnio gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a ispred predlagača akt će pred Skupštinom Glavnog grada i njenim radnim tijelima "braniti" sekretarka za kulturu Lina Lakić.
U pitanju je spomen ploča, a na njoj će biti fotografija susreta nekadašnjeg mitropolita SPC Amfilohija i Halita Đečevića. Ploča će se nalaziti u ulici Oktobarske revolucije, pri čemu je vlasnik parcele kompanija "Zetagradnja".
Na ploči će biti i natpis: "Sloga je duhovno bogatstvo Podgorice, susret mitropolita Amfilohija i Halita Đečevića na Markovdan 1992. godine".
Rok za podizanje spomen-ploče je decembar ove godine.
Sjednica Skupštine Glavnog grada biće održana 24. novembra.

Na Mujovićev prijedlog: Na spomen-ploči "bratskoj slozi" u Podgorici biće i Amfilohijev lik

Jedan od dvojice mitropolita Crkve Srbije u Crnoj Gori Joanikije &nbsp;rekao je za RTCG da su mitropolit Amfilohije i donekle i on, u jednom dijelu &nbsp;izvršili reviziju istorije.&nbsp;
- Nacistički zločini nad pravoslavnim narodom Pive i Velike, u našoj istoriji zaobilaženi su cijelo vrijeme. Tu su pobijena djeca, pobijene su žene, trudnice, majke, goloruki narod, nedužna omladina. Sveštenici su ubijani. Taj zločin je bio zaobiđen. Istina, komunističke vlasti su bile osnovale komisiju za popisivanje zločina, drugih, naravno ne i komunističkih, i ona je radila do 1948. godine. Potom su došli neki drugi interesi, da se to sve zaboravi, i da se to skrajne. Prvo je Josip Broz Tito htio da se obračuna sa svojim protivnicima, zbog toga je stvoren i Goli otok, a pitanje je i da li je Goli otok kod nas istorijski obrađen kako valja - kazao je Joanikije.&nbsp;
On je rekao da je u nauci uvijek potrebno da se iznova sagledaju stvari.&nbsp;
- Ja sam se zalažem da se popišu svi zločini, i četnički, i komunistički, i nacistički zločini, okupatorski. Ali je za nas velika sramota da smo se iskasapili međusobno u toku rata. Mnogo više nas je poginulo u međusobnim obračunima nego u borbi protiv okupatora. Zar to nije sramota? Zar ne treba da se kao zajednica zbog toga pokajemo - rekao je &nbsp;Joanikije.&nbsp;
Kako je istakao, zar nije sramota za Crnu Goru da ima jame.&nbsp;

Joanikije: Mitropolit Amfilohije i donekle ja, u jednom dijelu, izvršili smo reviziju istorije

Tvrdnje Specijalnog državnog tužilaštva u Naredbi o sprovođenju istrage protiv osumnjičene kriminalne grupe biznismena Aleksandra Mijajlovića, da je informacije o zdravstvenom stanju pokojnog mitropolita Amfilohija dostavljao nekadašnji direktor Kliničkog centra i poslanik Demokratske partije socijalista Jevto Eraković su, prema njegovim riječima, lažne. U prilog tome govori, kako je kazao u emisiji „Kontakt“ na Televiziji Nikšić, da tada uopšte nije bio na čelnoj poziciji u KCCG, tako da nije imao pristup tim podacima.
- Konstruisana je potpuno neprimjerena i osmišljena hajka, koja je imala cilj da diskredituje mene, i profesionalno i moralno. Sve što je iznijeto predstavlja običnu laž i manipulaciju. Nigdje nije bilo, niti postoje, odgovorno vam tvrdim, podaci da sam ja nekome davao ili saopštavao podatke. A da se radi o potpunom amaterizmu govori i to da su sve to vezivali za period i događaj, kada ja nijesam ni bio direktor Kliničkog centra, niti sam raspolagao tim podacima, nijesu bili u stanju ni toliko da provjere - &nbsp;istakao je Eraković.
Osvrnuo se i na nedavnu poruku ambasadora Turske u Crnoj Gori koji je kazao da ukoliko Vlada Crne Gore ne ukine vizni režim za njihove državljane, da bi ta zemlja mogla odgovoriti recipročnim mjerama. To bi moglo da zabrine zdravstveni sistem Crne Gore koji je prema riječima Erakovića, na ivici kolapsa.
- Usluge koje pruža turski zdravstveni sistem ispunjavaju sve najveće kriterijume. Naši pacijenti će uvijek naći put na ovaj ili onaj način da dođu do svoje usluge, aliu mislim ukoliko se uvedu recipročne mjere da će to itekako otežati njihov položaj, zato što bi došlo do kašnjenja i u dijagnostičkim i terapijskim procedurama. To je veoma opasno, i to može dovesti do određenih problema, i pogoršanja zdravstvenog stanja. Tako da sa tog aspekta svakako bih izrazio zabrinutost ukoliko se to desi - kazao je Eraković.
Na dnevnom redu Skupštine Crne Gore u ponedjeljak 18. novembra poslanici će ponovo glasati o kandidatima za sudije Ustavnog suda. Eraković očekuje od kolega iz parlamentarne većine da će pružiti podršku kandidatkinji koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović – Mirjani Vučinić.

Eraković: Laž je da sam javljao o zdravstvenom stanju mitropolita Amfilohija

Čekalo se to još od famoznog ,,oslobođenja“ avgusta 2020. godine. Čekalo i, eto, dočekalo: izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana, Ministarstvo prostornog planiranja prihvatilo je prijedlog Crkve Srbije da vrh Rumije bude idealno mjesto za – vjerske objekte. &nbsp; ,,NASELJE” NA VRHU SVETE PLANINE Istini za volju, resor Slavena Radunovića je ubacio u izmjene plana jednu žutu mrlju, fleku, koja označava, kako se to kaže, ,,naseljsku strukturu”. Tačnije: označava površine na kojima je, po pravilu, moguće graditi stambene i sve druge prateće strukture. Pa i crkve. &nbsp;&nbsp; Na prvi pogled, djeluje čudno, pa i glupo, kada država odobrava vrh planine nadmorske visine 1.595 metara kao pogodno mjesto za - naselje. Naročito kada je poznato da gradnja naselja podrazumijeva i put i svu drugu infrastrukturu. Koju je, ne treba biti veliki urbanistički stručnjak, nemoguće napraviti na vrhu planine u prostoru koji nema više od trista kvadrata. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251110181152_e3aaacb85df80c69938fdf7b642fb62b79bf36be9d590558055ad618afdd05b4" data-rendition-name="original" width="745" height="650" loading="lazy" alt="NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!"> <figcaption>NOVI URBANISTIČKI PLAN RUMIJE: Na vrh planine - naselje ili crkva?!(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ali, baš briga ministra Radunovića kako to izgleda - važno je da služi cilju i da se savršeno uklapa u plan velikosrpskog projekta. &nbsp; I zato što će će, kroz ovakvo zastiđe od prostornog plana, metalna skalamerija na Rumiji - koja je nezakonito helikopterskim desantom postavljena 2005. godine – sada biti uskoro ozakonjena. &nbsp; Time će avgustovska vlast legalizovati sakralnu okupaciju dijela, ali i prekrajanje istorijskog identiteta Crne Gore. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251110181152_3ffa3c698ab6ae4ab006c22faa14873bf8575ec18df193e9ee5d78ab686e0e63" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić"> <figcaption>ISPUNJENJE VELIKOSRPSKOG PROJEKTA: Slaven Radunović i Andrija Mandić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Očito je: Andrija Mandić i srpska ekipa koja upravlja parlamentarnom većinom odlučila je da je došlo njihovo vrijeme. I da oni koji sanjaju ,,srpski svet“ od Dunava do Jadranskog mora – sada treba da slave dukljanskog kneza, kojeg su, do juče, htjeli po svaku cijenu da izbrišu iz kolektivnog sjećanja. &nbsp;&nbsp; Ne tako davno, prije četvrt vijeka, Dukljani i dukljanski vladari nijesu bili baš popularni kod ovdašnjih velikosrba. Naprotiv: teške su kletve padale. I to od čovjeka koji je obožavao da baca kletve. &nbsp; - Neka bi Bog podario da bude što manje onih koji se klanjaju paganskom caru prokletom Dukljaninu – tako je govorio Amfilohije Radović 13. januara 2002. godine, za takozvanu ,,srpsku Novu godinu“. &nbsp; Da li Amfilohije, za kojeg su govorili da je veoma obrazovan, nije znao da Dukljani nemaju veze sa latinima, da li je možda Duklju povezao sa ruševinama Diokleje kod Podgorice... Sada to više i nije bitno. Ostale su da odjekuju Amfilohijeve kletve kao dokaz da se u to doba, na pomen Duklje, ježila koža ispod mantija i strahovalo se od crnogorskog referenduma koji će doći.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251110181156_eb4089eef95a85d38953663c421b7b4c189050ff1b2d88b1ed1d424386936e84" data-rendition-name="original" width="750" height="500" loading="lazy" alt="KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve"> <figcaption>KLETVE KAO NAČIN UBJEĐIVANJA: Amfilohije Radović, mitropolit Srpske pravoslavne crkve(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Ipak, vrlo brzo nakon toga se napravila strategija pravljenja srpskog sveta koja je trebala da se sprovodi i nakon crnogorske nezavisnosti. Dio te priče je i helikopterski desant na Rumiju 31. maja 2005 kada je postavljena mala, metalna crkva na vrh svete planine. &nbsp; I to posred tumula starog više od 2,5 hiljade godina, koji je tada razoren. &nbsp;&nbsp; UNIŠTAVANJE HILJADUGODIŠNJEG KULTA... Nije bila slučajnost razaranje tumula. Helikoptersko postavljanje metalne crkvice na vrh Rumije bilo je plansko rušenje hiljadugodišnjeg kulta Svetog Jovana Vladimira, kulta kakvog nije imala Evropa. &nbsp; Stotinama godina ljudi sve tri konfesije, pravoslavni, katolici i muslimani, iznosili su na Trojičin dan, krst koji je čuvala porodica Andrović iz Veljih Mikulića. Drveni krst koji je, po legendi, držao pravedni kralj (,,rex justus“) Vladimir kada je dovučen na prevaru i pogubljen u Prespi. &nbsp; Taj drveni krst poslat je, prije pet vjekova, kod katoličkih majstora u Veneciju, da ga oni optoče metalom i srebrom. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025111019118_2f1565d72ab7eb068e604b0ade32a8314bfd45384bff06fda228217004f05dc6" data-rendition-name="original" width="591" height="388" loading="lazy" alt="ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova"> <figcaption>ČUVARI KRSTA I TRADICIJE SUŽIVOTA: Porodica Andrović, kod kojih se čuva krst sedam vjekova(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Da, vjekovima su tri vjere izlazile zajednički na vrh Rumije. I po toj legendi, svi koji su se penjali, bili su obavezni da nose po jedan kamen, da ga stave na gomilu kamenja oko tumula na vrhu, da bi tamo jednog dana nikla bogomolja za sve ri vjere kada se jednog dana slože... &nbsp; Teško je u evropskoj baštini pronaći tako uzvišenu legendu o srodnosti, bliskosti, o jedinstvu različitosti. I baš zato je osmišljeno da se helikopterom dostavi limena crkva Crkve Srbije – da, kao Kainov bodež, raspori divnu legendu o bratstvu različitih. &nbsp; ...I ,,ZASLUGE” STARE VLASTI Za ideologe velikosrpstva, rušenje kulta Svetog Vladimira bio je uslov za &nbsp;prisvajanje preuzimanje obreda na Rumiji. I zato danas samo pravoslavci izlaze na vrh Rumije i zbog toga aktuelna vlast hoće da, legalizacijom metalne crkve, trajno obilježi vrh svete planine kao isključivo pravoslavno svetilište. &nbsp; Užasno zvuči, ali mogao se naslutiti tok događaja, jer ni ona suverenistička &nbsp;vlast, nije znala ili nije htjela da trajno zaštiti kult Svetog Jovana Vladimira. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251110191112_3f3464f10b579ff0164014feb3a5c06f43daef7ee8e83ec0b4467154575476d7" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji"> <figcaption>UČRVŠĆIVANJE PRAVOSLAVNE SUPREMACIJE: Oblaganje kamenom limene crkve na Rumiji(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ondašnji DPS Mila Đukanovića, Svetozara Marovića, Filipa Vujanovića, Brana Gvozdenovića i ostali koalicioni partneri pravili su tajne dogovore sa Crkvom Srbije i sa mitropolitom Amfilohijem Radovićem. Ne samo prije referenduma, nego i kasnije. &nbsp; Mučan je, ali znakovit, podatak da je maja 2014. godine kult Svetog Jovana Vladimira - bio proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Crne Gore. Da, i nakon toge je trebalo da se automatski ukloni metalna skalamerija, koju je Amfilohije nazvao ,,Crkve Svete Trojice“, sa vrha svete crnogorske planine. &nbsp; Trebalo je, ali nije. Jer, tri godine kasnije, Ministarstvo kulture je 2017. - baš u vrijeme kade je Unesko trebalo da razmatra zaštitu nematerijalne baštine u Crnoj Gori - ukinulo je vlastito rješenje. &nbsp; MUČNA ŠUTNJA &nbsp; Tako su institucije kojima je gazdovala stara vlast stvorile uslove da dođe do ovoga što živimo danas, kada je avgustovska vlast smijenila suvereniste: da Vlada Milojka Spajića, odnosno većina kojom komanduje Andrija Mandić, bez skrupula i zrna stida, legalizuje limenu crkvu na Rumiji. &nbsp; Time i ozakone skrnavljenje crnogorskog nasljeđa. I uruše kult koji je bio simbol multivjerske, multikulturalne Crne Gore. &nbsp; A sve to uz čudnu, nerazumljivu tišinu. Sramota je za današnje društvo što nema odlučnog glasa otpora akciji posrbljavanja Crne Gore, što građanska opozicija bez glasa gleda urušavanje simbola suživota, građanske Crne Gore. Nema glasa protivljenja ni od albanskih stranaka i Bošnjačke partije, koje očito šutnjom – i uživanjem u privilegijama vlasti - asistiraju politici krađe identiteta. &nbsp;&nbsp;&nbsp; Nažalost, ta šutnja odavno više nije vijest. Oćutalo se, ili su bili tek simbolični bili potezi protivljenja, kada se, na naredbu četničkog vojvode Mandića, za logo Skupštine postavljao plakat sa prikazom zgrade Zetske Banovine, iz onog olovnog vremena kada Crne Gore nije bilo ni kao geografskog pojma. &nbsp; Tihovalo se, ili je bilo tek sporadičnih opozicionih povika, kada je crnogorska vlast igrala sramotnu, bezobraznu igru skrivalice sa četnicima iz partija vlasti i četničkim poklonicima iz Crkve Srbije oko spomenika koljaču Pavlu Đurišiću... Baš kao što se danas nijemo posmatra morbidno ozakonjenje sakralne okupacije, legalizacijom crkve na Rumiji... Ćutanje na opasne prakse je kao i poziv da se nastavi sa politikom uništavanja crnogorskog identiteta. I ne trba baš biti prorok: kada krenu da postavljaju Karađorđevića kapelu na vrh Lovćena, tamo na guvno prema Jezerskom vrhu, može biti kasno za buđenje otpora.

Draško Đuranović

,,SLUČAJ RUMIJA”: Legalizacija okupacije

Tijelo ženske osobe pronađeno je u reonu Vukovačkog mosta u Zeti - saopštio je Televiziji E Danilo Mijajlović iz Regionalnog ronilačkog centra.
Za njom se tragalo pet dana.
Ronioci su na terenu.

Tijelo ženske osobe pronađeno u reonu Vukovačkog mosta u Zeti

Norveška vlada je danas saopštila da će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara, dok Francuska istovremeno garantuje zajam od oko 320 miliona dolara.
Sporazum između Pariza i Osla uključuje nabavku velike količine protivvazdušnih oružja i francuske opreme za osmatranje, navela je norveška vlada javlja Rojters.&nbsp;
- Ovaj projekat ispunjava najvažnije ukrajinske prioritete, na osnovu bliskog dijaloga sa Ministarstvom odbrane u Kijevu - poručio je norveški ministar odbrane Tore Sandvik, prenosi N1.

Norveška će Ukrajini pružiti vojnu podršku vrijednu više od 440 miliona dolara

Zatvaranje pet pregovaračkih poglavlja u decembru označilo je ulazak Crne Gore u novu, dinamičnu fazu evropskih integracija, ali i razotkrilo složenost politike proširenja Evropske unije u aktuelnom geopolitičkom trenutku.
Iako je ishod bio pozitivan, proces su pratili oprezni politički signali, zadrške i različita tumačenja među državama članicama. Evropska perspektiva Crne Gore jeste realna i ohrabrujuća, ali njena realizacija zahtijeva punu unutrašnju koordinaciju, političku zrelost i odgovorno upravljanje istorijskom prilikom koja se ne pruža često, centralna je poruka PROUDCAST-a Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Proudcast Centra za građansko obrazovanje možete pogledati danas u programu Televizije E od 15.05 sati.
O kontekstu u kojem se odvijaju pregovori Crne Gore sa EU, Nikola Obradović, saradnik na programima u CGO-u, razgovara sa Predragom Zenovićem, glavnim pregovaračem Crne Gore sa Evropskom unijom, i Ivanom Vukovićem, predsjednikom Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore.

CGO PROUDCAST danas na TV E: Ko koči proširenje EU i gdje je Crna Gora?

Radio Cetinje je otišao u etar 27. novembra 1944. godine i ove godine slavi 35 godina od obnove rada. Uspio je da zadrži profesionalne standarde, profesionalan odnos prema poslu, naslijedio &nbsp;i održao imidž urbane radio stanice rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, glavni i odgovorni urednik Radio Cetinja Mladen Zadrima.
Prije tačno 80 godina, 13. februara 1946.godine počelo je emitovanje Radio UN-a, zbog čega je UNESCO 13.februar proglasio Međunarodnim danom radija, a prva radio stanica u Crnoj Gori koja je redovno emitovala proglam bila je Radio Cetinje.
Radio Cetinje je prvi put otišao u etar, kaže Zadrima, u oslobođenom Cetinju 27. novembra 1944.godine, a Cetinje je oslobođeno 13. novembra iste godine.
- Cetinje je oslobođeno, partizanske jedinice su ušle u grad, Njemci i njihovi saradnici su se povukli, zatečena je tu oprema koja je služila za okupatorsku propagandu i preusmjerena je opet u jednu vrstu propagande, ali tako je bilo kako je bilo - kaže Zadrima.&nbsp;
Kaže da je prvi put Radio Cetinje prenosio informacije sa bojišta i frontova, a u to vrijeme su bile i agencijske vijesti Rojtersa i Asošijeted pressa, kao i telegrafske agencije SSSR-a i Tanjuga i pa je od prvog trenutka taj radio bio, naglašava on, antifašistički i slobodarski.&nbsp;
- Odlukom iz 1949.godine nekog Saveza socijalističkog radnog naroda, kao mnoge institucije sa Cetinja, Radio Cetinje se seli u Titograd i dobija ime Radio Titograd i što je najgore od svega i dan danas baštine taj datum kao početak njihovog rada, iako je Radio Titograd počeo da radi u aprilu 1949.godine. Radio Cetinje se ponovo uspostavlja 13. novembra 1991.godine, kada je radio jedan tim mladih ljudi, urednica Marina Radulović i Slavica Kruščić uz još nekoliko saradnika sa Cetinja, u prvoj postavi tonske realizacije bili su Tiho Vujović i Vanja Ukšanović - istakao je Zadrima.
Dodaje da se i on krajem devedesetih godina prošlog vijeka pridružio kolektivu Radio Cetinja, sa ekipom koja je, kako kaže, i dan danas u crnogorskom novinarstvu - Duška Pejović, Nikola Vujanović, Goran Vujović, ekipa mladih i slobodoumnih ljudi koja je naslijedila imidž jedne urbane radio stanice.
- Radio je izdržao taj prvi cunami novih medija i društvenih mreža i mislim da je zadržao svoju publiku, radio je ipak, sviđalo se to nekome ili ne, najbrži, radio uvijek prvi može da javi, prvi uvijek na licu mjesta - zaključio je Zadrima.

Tag: amfilohije-radovic