Iako većina građana pripadnike druge vjere ne smatra prijetnjom po svoju religiju, svaki četvrti je kazao da su pripadnici drugih religija prijetnja po njegovu.
To pokazuju podaci istraživanja koje je za potrebe CDT-a sproveo Institut Damar, u periodu od 7. do 18. novembra na uzorku od 1.000 ispitanika. 
Ovaj dio istraživanja bavi se percepcijama građana/ki Crne Gore o ulozi religije u oblikovanju društvenih vrijednosti i identiteta. Fokus je na pitanjima o značaju religije za očuvanje crnogorskog identiteta, percepciji o međureligijskim odnosima, stavovima o podizanju spomenika vjerskim liderima.
Većina ispitanika (45,9 odsto) ne smatra ljude drugih religija prijetnjom svojoj vjeri u Crnoj Gori. Međutim, čak četvrtina (25,6 odsto) izražava suprotan stav. Značajan dio ispitanika (28,5 odsto) ima neutralan stav po ovom pitanju.
Nešto manje od polovine građana/ki Crne Gore (46,1 odsto) smatra da je religija ključni faktor za očuvanje crnogorskog identiteta, dok gotovo trećina (31 odsto) izražava neslaganje s ovom tvrdnjom. Preostali dio ispitanika (22,9 odsto) zauzima neutralan stav.
Trećina građana/ki (33,9 odsto) smatra da političare druge vjere treba isključiti iz procesa donošenja zakona koji uređuju odnos između države i vjerskih zajednica kojima ti političari ne pripadaju. Više od trećine (39,3 odsto) ne podržava takve tvrdnje, dok 26,8 odsto zauzima neutralan stav. 
Skoro dvije trećine ispitanika (62,6 odsto) smatra da se treba držati morala koji propovijeda njihova vjerska zajednica, pri čemu se 33,8 odsto u potpunosti slaže, a 28,8 odsto se donekle slaže sa ovom tvrdnjom. Neutralan stav zauzima 26,8 odsto ispitanika, dok manjina izražava neslaganje – njih 10,6 odsto.
Nešto manje od polovine građana (46,3 odsto) smatra da treba ispoštovati zakon i sačekati da prođe 20 godina prije donošenja odluke o podizanju spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću. S druge strane, 30,6 odsto ispitanika vjeruje da bi rok trebalo skratiti ako postoji poseban društveni interes, dok je 23,1 odsto neodlučno ili nema stav o ovom pitanju. 
Većina ispitanika (60,6 odsto) navodi da im ne bi smetalo da svešteno lice iz vjerske zajednice kojoj ne pripadaju dobije spomenik u Crnoj Gori. S druge strane, 21,4 odsto izražava stav da bi im to smetalo, dok 18 odsto nije sigurno ili nema stav o ovom pitanju.
Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta ”Jačanje otpornosti Crne Gore: Borba protiv radikalizacije i dezinformacija” uz podršku Ministarstva spoljnih poslova Holandije. Sadržaj je isključiva odgovornost Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i ne predstavlja nužno mišljenje Ministarstva spoljnih poslova Holandije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Skoro polovina građana nije za podizanje spomenika Amfilohiju u ovom vremenu

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) već 40 dana ne može da dobije od Ministarstva kulture informacije relevantne dokumente o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
Zato iz ove nevladine organizacije pozivaju Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP) da hitno reaguje na ćutanje administracije koje ometa njihovo pravo i pravo javnosti da dobije pristup informacijama od javnog značaja.
- Ministarstvo kulture i medija nije u zakonskom roku od 15 dana odgovorilo na naš zahtjev za slobodan pristup informacijama podnijet 20. septembra. Upravo zbog toga, CDT je 8. oktobra AZLP podnio žalbu. Međutim, AZLP nam do danas nije dostavila rješenje, iako je zakonom propisano da je AZLP dužna da po žalbi donese rješenje i dostavi ga podnosiocu žalbe u roku od 15 dana od dana podnošenja žalbe - ističu iz CDT-a.
Od Ministarstva kulture i medija su, kako su precizirali, tražili vjerodostojne kopije prvobitnog rješenja o zahtjevu za davanje saglasnosti od 21. avgusta koje je poništeno, zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja, kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev,, kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.
- Ovakvo ponašanje institucija predstavlja grubo kršenje Zakona o slobodnom pristupu informacijama i urušava povjerenje građana/ki u rad uprave. Iako smo više puta apelovali na Ministarstvo da poštuje zakonom utvrđene rokove, oni uporno ignorišu naše zahtjeve, čime dodatno potvrđuju praksu netransparentnosti i opstruiranja prava na pristup informacijama - ističu iz CDT-a.
Pozivaju Agenciju da bez odlaganja odluči po njihovoj žalbi, jer odgađanje rješavanja ovako važnog pitanja, kako su ocijenili, šalje jasnu poruku da prava građana/ki na informacije nije u fokusu institucija.
- Ukoliko se ovakvo ponašanje nastavi, CDT će iskoristiti sva zakonska sredstva, uključujući i mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom. Transparentnost nije samo obaveza prema zakonima, već i prema građanima/kama koji finansiraju rad ovih institucija i koji imaju pravo na istinite i blagovremene informacije - poručili su iz CDT-a.

1250x600

1084x550

CDT: Već 40 dana bez odgovora o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomenika ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću

Iako je predsjednik Skupštine Andrija Mandić prije četiri dana obećao da će se “najhitnije” obratiti ministarki kulture i medija Tamari Vujović sa zahtjevom da poslaniku Socijaldemokrata (SD) Nikoli Zirojeviću dostavi prvobitno rješenje tog resora kojim je odbijena saglasnost za podizanje spomenika pokojom mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama, to se do danas nije desilo. Zirojević je 19. septembra uputio dopis Ministarstvu kulture i medija, pozivajući se na član 50 Poslovnika o radu Skupštine, prema kojem je ministarka dužna da traženi materijal iz njenog resora proslijedi poslaniku u roku od 15 dana. <h2>Obećanje pod euforijom</h2> Kako je taj rok probijen, Zirojević je na posljednjoj sjednici Skupštine, održanoj 15. oktobra, zatražio od Mandića da interveniše. Čelnik parlamenta, svježe raspoložen zbog rezultata popisa stanovništva, poručio je da će izaći u susrter poslaniku SD-a, priznajući da je Vujović, ignorišući dopis koji joj je stigao, prekršila Poslovnik Skupštine. - Generalni sekretarijat obratiće se ministarki kulture. Vi ste u pravu, prekršen je član 50 Poslovnika. Ja sam danas veoma raspoložen čovjek i obratićemo joj se hajhitnije – poručio je Mandić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241019001024_b7dd71e2d21d8a2bc06b4ae7e69e98ed630f1cc34cb7216557d64745a58009f5" data-rendition-name="original" width="768" height="512" loading="lazy" alt="Andrija Mandić"> <figcaption>OBEĆANJE JOŠ NIJE ISPUNIO: Andrija Mandić(Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption> </figure>  Međutim, urgencija još nije poslata, a kako je Portalu ETV kazao generalni sekretar Aleksandar Klarić, čeka se zvanični zahtjev Zirojevića. - Čekam da mi se poslanik zvanično obrati i onda ću uputiti urgenciju – kazao nam je Klarić. Istu instrukciju od generalnog sekretara dobio je i Zirojević koji je očekivao da će se Mandić obratiti ministarki Vujović onog dana kada je obećao da će to učiniti. - Prilikom posljednje sjednice plenuma, egzaltiran, kako je kazao, rezultatima popisa stanovništva, predsjednik parlamenta Andrija Mandić kazao je da će koliko je danas uputiti urgenciju ministarki Vujović da mi odgovori na moj zahtjev. Međutim, očigledno je euforija rezultatima popisa bila lažna, ili kratkotrajna jer sam na kraju saznao da predsjednik Skupštine i služba to nisu uradili. Štaviše, generalni sekretar me informisao da je potrebno da mu službenim putem dostavim dopis u kojem zahtijevam da reaguje u tom pravcu – kazao je Zirojević za portal ETV. <h2>Izvinjenje SPC-u i ćutanje pred javnošću</h2> Ministarstvo kulture je 18. septembra preinačilo odluku kojim je odbijen prijedlog za podizanje spomenika poslije oštrih kritika iz Srpske pravoslavne crkve (SPC), odnosno Eparhije budimljansko-nikšićke. Ministarka iz redova Demokrata proglasila je prvobitno rješenje nezakonitim i po hitnom postupku donijela novo, izvinjavajući se Eparhiji zbog propusta. Vlada je, samo dan kasnije, dala saglasnost na novi prijedlog, a ministri iz manjinskih partija su iz protesta napustili sjednicu, podsjećajući na kontroverzne izjave mitropolita o albanskom i muslimanskom stanovništvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091123098_9b46b9e5c69995a7f9c49659649b1b5dcc62e4d8ed7bcbc024a37a2d69aea542" data-rendition-name="original" width="747" height="498" loading="lazy" alt="Tamara Vujović"> <figcaption>MINISTARKA KRIJE RJEŠENJE KOJE JE STAVILA VAN SNAGE: Tamara Vujović(Photo: Ministarstvo kulture i medija)</figcaption> </figure>  Zirojević je iznio saznanja da je Vujović prvobitno, na osnovu nalaza stručne komisije, odbila zahtjev za izgradnju spomenika Amfilohiju. Portal ETV takođe ima saznanja da je većina članova komisije, njih troje, bila protiv ideje o gradnji spomenika Amfilohiju, pa smo se, 19. septembra, istim zahtjevom kao Zirojević obratili Ministarstvu kulture i medija. Međutim, u oba slučaja odgovor je izostao. - Do dana današnjeg mi nije odgovoreno, čime ministarka direktno krši Poslovnik Skupštine koja ju je izabrala i čija je članica bila u prethodnom mandatu – rekao nam je Zirojević. Jasno je, ističe on, da Vujović bježi od odgovora na ovo pitanje jer bi dostavljanje navedenog rješenja u potpunosti demaskiralo sve nezakonite radnje koje su uslijedile nakon njegovog povlačenja. - Obznanile bi se činjenice da je ministarka kulture i medija prvobitno postupila u skladu sa zakonom da bi je kasnije pritisci iz partije kojoj pripada i javne packe koju je uputila SPC prevaspitale i natjerale je da promijeni odluku – kazao je poslanik SD-a. <h2>Bijeg od odgovornosti</h2> Za Ministarstvo, napominje on, ne postoje ni zakoni, niti bilo kakvi propisi za šta, kako kaže, Vujović ima podršku Vlade u kojoj sjedi. - Ona se ponaša kao da je iznad zakona Crne Gore i, nažalost, vidimo da joj i najviši članovi izvršne vlasti, tj. ministri u Vladi daju za pravo, tj. svojim ponašanjem joj omogućavaju da suštinski bude iznad države. Vjerujem da u tom grmu leži zec kada se pitamo zašto ne odgovara na moj zahtjev – naglasio je Zirojević. Ukoliko ministarki i stigne urgencija iz Skupštine, Zirojević ne očekuje da će ona imati efekta.&nbsp; - Ranija praksa me obeshrabruje. Prije pola godine od Instituta za javno zdravlje sam tražio određene informacije. Nikada mi na taj zahtjev nije odgovoreno. Generalni sekretar, istini za volju, uradio je što je do njega i uputio urgenciju, međutim nikakvog uticaja to nije imalo na tadašnjeg direktora IJZ-a Dragana Lauševića koji je podnio ostavku i imenovana je nova direktorica. Ne daje mi to neku nadu – konstatuje Zirojević. On je ponovio da Vujović može da bježi od odgovornosti, ali ne zadugo. - &nbsp;Ukoliko ne ispoštuje član Poslovnika, makar i sa zakašnjelim vremenskim rokom, vrlo brzo će se ukazati prilika kada ministarka Vujović neće moći da pobjegne od ovog pitanja, već će morati da da vrlo jasan odgovor – zaključio je Zirojević za naš portal.

Tamara Klikovac

Zirojević: Najviši članovi Vlade svojim ponašanjem omogućavaju Vujović da bude iznad države

Za vrijeme SFRJ, Crna Gora je bila najmanje religiozna, najateističkija republika. Dolaskom Amfilohija u Crnu Goru prije više decenija počinje klerikalizacija društva, obračun sa komunističkom ideologijom i poništavanje svega što se tiče emancipacije Crne Gore, Crnogoraca kao nacije, i Crne Gore kao države. Upravo kao simbolu obračuna sa tim prethodnim sistemom, spomenik mu danas dižu oni koje je on doveo na vlast prije četiri godine, i sam taj čin predstavlja završni obračun sa prethodnim sistemom i nametanje novog putem klerikalizma i četništva.
Ovo je u Drugačijoj radio vezi kazao Marko Špadijer, višegodišnji sekretar Matice crnogorske i glavni urednik časopisa Matica, ali i nekadašnji funkcioner vlasti za vrijeme čijeg trajanja je Crna Gora izgrađena, infrastrukturno i instutucionalno.
Špadijer je ocijenio i da politika u Crnoj Gori nakon „oslobođenja“ 2020. godine više nije ozbiljna politika, već politički kič, djelovanje od danas do sjutra sa liderima koji se ne pridržavaju principa, i koji gledaju ko će koga prevariti i kako će se to desiti.
Upitan da li je spomenik Amfilohiju kao obožavaocu Draže Mihajlovića isto što i spomenik Draži – rehabilitacija četništva u Crnoj Gori, Špadijer je kazao kako to jeste tako, uz ogradu da Crna Gora kasni sa fašizacijom, tj. četništvom, jer je zadržala neke elemente antifašizma.
- Dok su drugi ranije srušili spomenike, promijenili nazive ulica, škola, u tom formalnom simboličkom smislu se razračunali sa komunizmom i ličnostima koje su njih personifikovali, Crna Gora je nekako je održavala neku vrstu civilizovanog odnosa prema prošlosti. Malo po malo se to krunilo i sada dolaze ti posljednji udarci koji bi trebalo, po njihovom, da završe taj proces i taj dio sa Amfilohijem Radovićem, sa spomenikom, je dio toga procesa - kazao je Špadijer.
Prema njegovim riječima, Amfilohije personifikuje pojavu anitikomunizma ali i anticrnogorstva.
- Tu je njegova specifičnost u odnosu na ove druge borce za novi poredak. I on ustanovljava, temeljito, stari sistem četništva gdje se poništava sve što je vrijedilo, što je bilo emancipatorsko za Crnu Goru, i vraća se na neki njihov početak - rekao je Špadijer.
Takođe je kazao i da su na vlasti ljudi koje podržava SPC, te da svi oni, od predsjednika države do ministara i lidera prosrpskih partija podržavaju ideje suprotne od modernih, savremenih, i da svojim djelovanjem vraćaju na nazadnjaštvo i neku vrstu srednjeg vijeka.
- Već je sve postalo i tužno i opasno. U toj atmosferi uzdizanja u kult jedne ličnosti koja je rušilačka za Crnu Goru, normalno je da se pojavi ideja o dizanju spomenika - ocijenio je Špadijer.
Prema njegovim riječima, napuštanje sjednice Vlade od strane ministara iz redova partija manje zastupljenih naroda, uoči glasanja za podizanje spomenika Amilofiju, bilo je za očekivati.
- Moglo se očekivati da oni napuste sjednicu, a pogotovu sjednicu za koju nijesu bili informisani šta će se dešavati niti su imali bilo kakve informacije nego su bili zatečeni, oni su bili tu da glasaju, što su odbili da urade. Što se tiče tih partija, i njihovog ulaska u vladu, uvijek su te stranke viđeli u tome da su uz vlast neki interes. I to je legano i legitimno. Uvijek će imati političku, praktičnu potrebu da su uz vlast kako bi mogli da za svoje birače obezbjede neki benefit. E, ovo sa Amfilohijem je prevršilo mjeru i oni su napravili jedan gest nesaglasnosti sa tim postupkom ali, ne vjerujem da će napustiti vladu - ocijenio je Špadijer.
On je kazao i da je Crna Gora bila zemlja u kojoj je postojao sklad manjina i većinskog crnogorskog naroda, što se pokazalo i kroz vrijeme, ocjenjujući da je to bilo dobro za zemlju i njenu koheziju.
- Od tih izazova spoljnih, unutrašnjih itd, manjinski narodi su počeli da preferiraju druge – svoje matične države i počinje da se razbija jedinstvo države, a to je opasno. U ovom slučaju se desilo da su se oni spojili sa vlastima, ali ja ne vjerujem u naivnost lidera jer oni dobro znaju kuda ide Srpski svet i kuda ide velikosrpska politika, mislim da oni gledaju dokle mogu izdržati a da njima bude od koristi - istakao je Špadijer.
Govoreći o SPC, on je kazao kako je riječ o paravojnoj i parapolitičkoj organizaciji čiji je posao da održava idejno i duhovno jedinstvo jednog naroda, a što je definisano i u Ustavu države Srbije.
- Specifičnost SPC u Crnoj Gori je ta što ova organizacija neće da dobije samo svoju pastvu, svoje vjernike, nego hoće da dobije državu. Oni pretenduju na državu. Vjernici su tu njima nešto što je uzgredno ili nešto što mogu da dobiju malim ustupcima, ili nekim idejnim jedinstvom oko meni nejasnih ciljeva - kazao je Špadijer.
Ocjenjujući trodecenijsku vlast, smijenjenu 2020. godine, Špadijer je istakao kako je ta politička struktura mnogo dobrih stvari napravila za Crnu Goru, ali da je u potpunosti promašila u odnosu prema SPC, ali i prema CPC.
- Moje viđenje je da je država omanula, da je računala na svoju snagu u odnosu na crkvu, i prepustila ne samo svoja groblja, a to je nonsens da sad crkva ili seosko groblje za koje se zna ko ga je gradio, prepisuju se na crkvu druge države. Ne znam ima li takvog primjera sem u nekim kolonijalnim sistemima. Ali mislim da su oni računali da to nije važno ili su računali da će napraviti neku crkvu jer je to njihova ideja bila koja će pomiriti SPC i CPC koju su držali na margini - objasnio je Špadijer.
Govoreći o lažnom narativu o ugroženosti Srba u Crnoj Gori, Špadijer je kazao kako su eventualno bili ugroženi samo oni politički Srbi, koji su htjeli da uđu u vlast a nije im moglo biti.
- Uzmite primjer - Srbija i Crna Gora. Crnogorci u Srbiji. Prije deset godina ih je bilo 140.000 po popisu, po posljednjem – 20.000. Dakle, sedam puta je manje Crnogoraca. Nema te politike sem politike asimilacije koja može to napraviti. Znači da je u toku nacionalistički proces u Srbiji i oni smatraju da je to normalno. U Crnoj Gori, u isto vrijeme, sa 7-8 posto Srba došlo se do 30 i nešto odsto. Kakva je to logika da raste broj onih koji su navodno ugnjetavani, nipodaštavani, onemogućavani u svim svojim pravima - retorički je pitao Špadijer.
Ipak, kako je rekao, nakon tri decenije jedne vlasti, došlo je do zasićenja jednim sistemom, načinom vladanja, bilo je dosta nezadovoljnih, ali i spavača, vezanih za obavještajne, intelektualne i dr. centre, iz Beograda.
- Litije su bile pokret koji je bio dobro organizovan. Vlast, da je ona bila takva kakvom je prikazuje SPC, vlast koja ne trpi konkurenciju, a tada je tada imala svoju vojsku, policiju, mogućnost da razori jedan pokret u samom početku, ne bi dozvolila da on naraste, naravno sa spoljnim ohrabrenjima, sa spoljnjom pomoći, i to je izraslo u jedan pokret koji je srušio u krajnjoj liniji vlast koja je do tada bila - kazao je Špadijer.

Špadijer: SPC je paravojna i parapolitička organizacija, spomenik Amfilohiju danas dižu oni koje je on doveo na vlast

Albanski forum za sada ostaje u Vladi, uprkos neslaganju po pitanju određenih odluka, poručio je ministar javne uprave u Vladi Crne Gore Maraš Dukaj, u emisiji "Referat" Gradske RTV.
Ističe, kako prenosi portal ovog lokalnog javnog emitera, da će sa usvajanjem novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji se uskoro očekuje, doći do depolitizacije javne uprave.
Uprkos potpisanom sporazumu kojim je precizirano da se o temama koje dijele građane neće glasati dok se prethodno o njima ne postigne saglasnost, Vlada je donijela odluku o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju, zbog čega su Albanski forum i Bošnjačka stranka napustili sjednicu. Dukaj nije precizirao da li će Albanski Forum, zbog navedenih događaja, izaći iz Vlade. 
 
- U ovom momentu ne mogu Vam reći koje će biti konretne odluke Albanskog foruma ali kažem da ćemo uvijek biti tu ako partneri misle da treba da budemo, ukoliko se naravno budemo međusobno ispoštovali i poštovali ono što smo potpisali, i što smo se dogovorili - kazao je Dukaj.
Govoreći o novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, Dukaj je istakao da je Crna Gora najcentralizovanija zemlja na Zapadnom Balkanu.
- Reforma javne uprave jedan jer od ključnih ciljeva bez kojeg ne možemo biti članica EU. Ali, ona mora da krene sa lokalnog nivoa i mora da bude u službi građana. 2022. je, po prvi put u Crnoj Gori, urađena sveobuhvatna analiza sistema lokale samouprave, i ta analiza je jasno pokazala kako da krenemo u odnosu na decentralizaciju, i u odnosu na novi Zakon o lokalnoj samoupravi - objašnjava Dukaj.
Novi Zakon o lokalnoj samoupravi je, kako kaže, u završnoj fazi.
- Veoma sam srećan što je ovaj zakon rađen na inkluzivni način. Tu smo inkorporirali ne samo sve opštine, nego i NVO sektor, akademsku zajednicu, Univerzitet Crne Gore i naše međunarodne partnere - objašnjava Dukaj.
Ističe da će za ovaj zakon zatražiti mišljenje Evropske komisije.
- Vjerujem da ćemo veoma brzo dobiti pozitivno mišljenje evropske komisije. Postoje mnoge novine, između ostalog i to da će mnoge opštine dobiti status grada, ali to će zavisiti isključivo od njh samih. MJU je uputio i dvije ključne inicijative a to je neposredan izbor predsjednika opštne i svi izbori u jerdnom danu - ističe Dukaj.
Cilj je, kako dodaje, decentralizacija vlasti, odnosno da opštine koje imaju oko 14 hiljada stanovnika, konkurišu ili dobiju status grada.
- Šta to podrazumijeva? Da će imati veće ingerencije, od predškolskog obrazovanja, zdravstvene zaštite, prostornog planiranja i urbanizma, što su ključne stvari za jednu lokalnu samoupravu da sama odlučuje - objašnjava Dukaj.
Inicijative na osnovu kojih bi se predsjednici opština birali neposredno, i svi izbori bi bili u jednom danu. 
Ministarstvo javne uprave je već uputilo.
- Jer imamo ovakav sistem gdje svakih tri mjeseca imamo izbore u raznim opštinama, i ne samo to, nego danas imamo rotirajuće predsjednike opština. Predsjednik opštine treba da bude izabran direktno na izborima, odnosno neposredno na izborima - smatra Dukaj.
Političke partije bi trebalo, kako naglašava, da što prije shvate važnost ovog procesa.
- Samo na taj način ćemo imati ljude koji će imati odgovornost da vode opštinu, da predstavljaju narod u parlamentu i budu izabrani na važnim funkcijama. Tako će bolje raditi svoj posao, to je demokratizacija društva - navodi Dukaj.
Dodaje da danas imamo odbornike koji, po deset i više godina, nijesu progovorili iz odborničkih klupa.
- Ne što su bili protiv stavova svoje partije, već što ni riječ nijesu progovorili o važnim lokalnim temama, a predstavljaju narod - objašnjava ministar javne uprave.
Dukaj se osvrnuo i na dešavanja u Opštini Berane.
- Ukoliko se ne budu poštovale odluke i sugestije Vlade, u toj opštini ćemo uvesti prinudnu upravu. Dali smo im rok od deset dana kako bi to završili, u suprotnom ćemo sprovesti tu zakonsku proceduru - ističe Dukaj.
Dukaj je uvjeren i da će se Zakon o Vladi uskoro naći u skupštinskoj proceduri, i zaključuje da će imati ograničen broj resora, po uzoru na evropske zemlje.
- Mi smo jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, o ključnoj grani vlasti. Mi smo, kao ministarstvo javne uprave, sve uradili i taj zakon je u Sekretarijatu za zakonodavstvo, i nadamo se da će se tokom trećeg kvartala naći na Vladi i u Skupštini - poručuje Dukaj.
Govoreći o izvještaju Evropske komisije za EU integracije, Dukaj očekuje da bude mnogo bolji od prethodnog.
- Najbitnije je da ozbiljno koračamo ka EU, sa ciljevima koje smo zacrtali. Do kraja godine bi trebalo da zatvorimo četiri poglavlja. Ono što su nadležnosti MJU mi smo završili, tako da vjerujem da ćemo postići željeni cilj - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Albanski forum ostaje u Vladi uprkos neslaganjima

Jasno je da je Vlada sa Ministarstvom kulture i medija sprovela proceduru u nerealnom roku. Jasno je da su zaboravili da daju prostor javnosti i čuje njeno mišljenje u vezi sa namjerom podizanja spomenika prethodnom mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve, Amfilohiju, u Beranama. Izostala je i javna rasprava o tome da li zaslužuje spomenik ili ne, kazao je za 24 sata Damir Suljević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
- Jasno je da se spomenik ne može podići prije isteka 20 godina od smrti osobe, sa izuzetkom kada Vlada daje saglasnost. Nesporno je da je to urađeno u skladu sa zakonom, ali je problem što se zaobišlo sve ono što su kontroverze koje se vezuju za ličnost mitropolita, i za ono što su bile njegove poruke koje je slao za života, a koje su obilovale govorom mržnje, uvredama, a bio je prepoznat po tome što je veličao četnički pokret, ratne zločince i negirao zločine počinjene tokom devedesetih godina - istakao je Suljević.
On vjeruje da su manjinske partije dale zeleno svijetlo za ovakvu politiku onog momenta kad su pristale da uđu u Vladu. Dodaje da im je bilo jasno, i prije ulaska u Vladu, da neće imati efektivnu moć i da se njihov glas neće čuti.
- Ono što su manjinske partije uradile kada su napustile sjednicu Vlade, predstavlja teatralni potez koji je usmjeren, prije svega, prema njihovim biračima, a u pokušaju da se opravdaju zato što su dio Vlade koja donosi takve odluke. Ukoliko je kod tih manjinskih partija postojala iskrena namjera da se suprotstave potezu Vlade, onda su njihova reagovanja trebala stići blagovremeno, odnosno, prije nego je Vlada odlučila da da saglasnost za dizanje spomenika Amfilohiju. Svakako, trebalo je da prisustvuju sjednici Vlade, kako bi pokazali svoje mišljenje, suprostavili se prijedlogu Vlade i dozvolili da se sve konstatuje u zapisniku. Ovako su pobjegli od svake diskusije, a sve u namjeri da pošalju poruku svom biračkom tijelu - poručio je Suljević.
Riječ je, dodaje, o predizbornom triku, čemu svjedoči i brzina kojom je saglasnost o podizanju spomenika stigla. Suljević smatra da će od samog poteza Vlade više profitirati one partije koje pokazuju lojalnost Srpskoj pravoslavnoj crkvi, nego manjinske partije.
- Ostaje da vidimo što će se dešavati tokom narednih dana, ali ne vjerujem da će se ovo na bilo kakav način odraziti na funkcionalnost Vlade. Ne vjerujem ni da će partijama, koje su učestvovale u donošenju saglasnosti za podizanje spomenika u Beranama, donijeti neku značajnu političku prednost na predstojećim lokalnim izborima - zaključio je Suljević.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DGzF_BwPsJdQ&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Suljević: Teatralan potez manjinskih partija, bježe od diskuje

Centar za demokratsku tranziciju je danas od Ministarstva kulture i medija zahtijevao da im na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama dostave sve relevantne dokumente i informacije o procesu donošenja odluke o zahtjevu za davanje saglasnosti za podizanje spomen-obilježja ranijem mitropolitu SPC Amfilohiju Radoviću u Beranama.
- Prema našim saznanjima, mediji ne mogu doći do tih informacija, već im je Ministarstvo dostavilo samo rješenje o poništenju prvobitnog rješenja - navodi se u objavi CDT-a na društvenoj mreži X.
Oni pozivaju Ministarstvo da im na zahtjev odgovori ne čekajući krajnji zakonski rok, kao i da ove važne informacije o pitanju od izrazitog javnog interesa učini dostupnima medijima i civilnom društvu.
- To je način da pokažu otvorenost, inkluzivnost i posvećenost demokratizaciji društva, kojima se rado hvale - dodaje se u saopštenju CDT-a.
Tražili su, kažu, vjerodostojne kopije: prvobitnog rješenja od 21.08. koje je poništeno; zahtjeva i dopune zahtjeva Opštine Berane za podizanje spomen obilježja; kopije zapisnika sa sjednica i eventualnih pojedinačnih izjašnjenja članova Komisije za spomen-obilježja Ministarstva kulture i medija, koja je razmatrala ovaj zahtjev; kao i akte o obrazovanju te komisije i imenovanju njenih članova.
- Ova država ima neke propise, pravila i procedure u kojima se donose odluke. Građani imaju pravo da znaju jesu li te procedure poštovane, kako je tekao proces, kakvi su stavovi članova stručne komisije Ministarstva, i kako je i zašto došlo do preokreta. U građanskoj državi odluke se ne bi smjele donositi na osnovu zahtjeva i pritiska vjerskih zajednica - podvukli su u CDT-u.

CDT od MKM traži sva dokumenta u vezi sa podizanjem spomenika Amfilohiju

Komentarišući izlazak predstavnika Bošnjačke stranke i albanskih partija sa sjednice Vlade na kojoj je data saglasnost za podizanje spomen obilježja mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama - ali ne i iz same izvršne vlasti, građanska aktivistkinja Dina Bajramspahić je ocijenila da se desilo “upravo ono što je bilo očigledno na dan rekonstrukcije 44. Vlade”.
Ona je za Antenu M kazala da manjinske nacionalne partije i pojedinci iz manjinskih naroda u kvazi-građanskim vladajućim partijama nemaju uticaj na dešavanja, te da nijesu korektivni faktor.
- Bošnjačka stranka nije u stanju da zaustavi ni jednu odluku vladajuće desničarske koalicije. Tako će ostati do kraja mandata ove Vlade, a ministri iz manje brojnih naroda su ornament u vlasti. Njihovo mišljenje ne zanima njihove koalicione partnere - istakla je Bajramspahić.
Naglasila je da je teško da će konstituenti nove vlasti poštovati partnere iz partija koje zastupaju manje brojne narode, kada ih vide kao “lažne ljude, lažne vjere”.
- Vladajuća većina baštini te koncepte. To se potvrdilo juče spomenikom koji će nas zauvijek na to podsjećati. Bošnjačka stranka i ostali su saučesnici u tome i svemu što dolazi jer su dali podršku nacionalističkoj politici - zaključila je Bajramspahić.

Bajramspahić: BS i ostale partije manje brojnih naroda su saučesnici u svemu što dolazi

Saglasnost Vlade za podizanje spomenika mitropolitu Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju Radoviću u Beranama je pravni presedan, čije pravne posljedice mogu dugoročno proizvesti negativnu atmosferu u crnogorskom društvu, smatraju u Matici crnogorskoj. 
 
Iz Matice crnogorske su kazali da je, postupajući suprotno važećim pravnim normama, Vlada nastavila sa praksom kojom se afirmiše brutalna neodgovornost nosilaca izvršne vlasti. 
 
Oni su rekli da zbog toga takav akt predstavlja otvorenu provokaciju crnogorskih građana, koji su u djelovanju Amfilohija vidjeli ne samo negatora postojanja crnogorske nacije, već i svih bitnih vrijednosnih odrednica savremene Crne Gore, utemeljene na referendumu 2006. godine, od njenog građanskog i sekularnog, pa do multikulturalnog karaktera. 
 
Kako su kazali iz Matice crnogorske, umjesto da ličnost Amfilohija prepuste sudu vremena, prije svega zbog njegovog eksplicitnog političkog angažovanja, pojedini članovi Vlade mu javno posthumno zahvaljuju. 
 
- Jer im je omogućio da se domognu visokih državnih funkcija, potencirajući naročito njegovu ulogu u političkom životu Crne Gore, tokom izbornog i postizbornog procesa 2020. godine - navedeno je u saopštenju. 
 
Iz Matice crnogorske su naveli da je, iako bi se akt Vlade mogao protumačiti kao kalkulantsko djelovanje u susret predstojećim lokalnim izborima, on potvrda klerikalizacije pravno-političkog aparata, „koji jedino temeljito radi na dekonstrukciji crnogorskog nacionalnog identiteta i državnog interesa“.

Matica crnogorska: Saglasnost za podizanje spomenika Amfilohiju pravni presedan

Autorke filma „Svjedok božje ljubavi“ pisale su predsjedniku Savjeta Radio Televizije Crne Gore (RTCG) Veselinu Drljeviću poručujući da je jučerašnje davanje saglasnosti Vlade za izgradnju spomenika bivšem mitropolitu Amfilohiju Radoviću u Beranama povod da se ponovo emituje njihov dokumentarni film.
- Kao što Vam je poznato vlada Crne Gore juče je dala &nbsp;saglasnost za izgradnju spomenika mitropolitu Amfilohiju Radoviću. Cijenimo da je takva odluka Vlade pravi povod za ponovno emitovanje dokumentarnog filma &nbsp;"Svjedok božje ljubavi", &nbsp;kako bi &nbsp;građane Crne Gore još jednom podsjetili &nbsp;na lik i djelo pokojnog mitropolita - istakle su Tanja Šuković i Snežana Rakonjac.
Dodale su da se Drljeviću obraćaju kao čelnom čovjeku Savjeta, organa &nbsp;koji ima nesporni autoritet kod uredništva Javnog servisa.
- Iako se inače ne miješate u uređivačku politiku, vjerujemo da ćete ovog puta napraviti izuzetak i sugerisati uredničkom timu TVCG repriziranje dokumentarca. U pitanju je viši cilj, interes građana, a znamo da ste Vi i Vaše kolege, isključivo posvećeni &nbsp;&nbsp;toj svetoj misiji - služenje interesima građana naše države! - navele su autorke filma.
One su podsjetile na ključne poruke &nbsp;filma u kojem mitropolit Amfilohije govori sam o sebi.
- Budući da je "Svjedok božje ljubavi", prikazan skoro godinu prije "oslobođenja", tokom litijaške revolucije: U ovom dragocjenom &nbsp;filmskom svjedočanstvu zabilježene su autentične mitropolitove izjave i propovijedi u kojima on podržava velikosrpski nacionalni projekat; &nbsp;negira crnogorski identitet, &nbsp;jezik, pismo, kulturu, državu I naciju; vrijeđa, kune I proklinje Crnogorce; &nbsp;relativizuje genocid u Srebrenici &nbsp;i ratne zločine, a veliča ratne zločince. U &nbsp;filmu se, takođe, jasno vidi koga je Amfilohije Radović &nbsp;poštovao i &nbsp;koje mu je bilo omiljeno političko okruženje. Pomenućemo nekoliko imena – Radovan Karadžić, Željko Ražnatović Arkan, Vojislav Šešelj, Slobodan Milošević, Draža Mihajlović… - navele su Šuković i Rakonjac.
Vjerovatno je, kažu, dobro poznato da su eminentna imena iz regiona - naučnici, novinari, kulturni poslenici, &nbsp;ovaj &nbsp;film okvalifikovali su &nbsp;"kao izvanredan &nbsp;ekspoze o životu i djelu Amfilohija &nbsp;Radovića".
- Zato, kao autorke filma, cijenimo da prepoznajete koliko je važno crnogorskoj javnosti ponovo staviti na uvid dokument o čovjeku koji je u velikoj mjeri oblikovao politički, društveni I religijski život. U želji da Vam dragi Bog podari mudrost i strpljenje, blagodarimo - zaključile su Šuković i Rakonjac.

Autorke filma „Svjedok božje ljubavi“ pisale Drljeviću: Reprizirajte dokumentarac o Amfilohiju zbog interesa građana

Ivan Radojičić, nosilac liste „Evropski savez – Najbolje što možeš! – Ivan Radojičić (SDP, SD, LP i građani)“, oglasio se na svojoj fejsbuk mreži povodom napada političkih oponenata, koji su njegov angažman u JU Zahumlje stavili u fokus predizborne kampanje.
- Politika je prljava igra, a tako, vjerujem, ne mora da bude. Potpuno svjestan toga pristao sam na ovu utakmicu svojom voljom. Siguran da će da kopaju i prebiraju po mom životu sve sa ciljem da dokažu da Ivan Radojičić nije čovjek visokih moralnih načela, legalista i vječiti opozicionar svemu nazadnom i prevaziđenom - poručio je Radojičić.
Kako navodi, u JU Zahumlje zaposlen je sa 38 godina, diplomom magistra sociologije i nakon 55 konkursa na kojima nije bio ni pozvan na informativni razgovor.
- Za vrijeme svog radnog angažmana osnovao sam svima poznati Festival uličnih svirača, bio koosnivač Boem festa i radio na mnogim drugim projektima. Ova djela pamte oni koji znaju značaj i tradiciju kulture i umjetnosti u našem gradu - kazao je Radojičić.&nbsp;
Nakon promjene vlasti 2021. godine, Radojičić tvrdi da je uslijedila zabrana njegovog djelovanja u ustanovi.
- Promjenom direktora stiglo je i usmeno obavještenje od istog da je iz vrha gradske uprave naređeno da je sve što ja potpisujem i na čemu radim – zabranjeno! To se vrlo brzo pokazalo istinitim zabranom prikazivanja dokumentarnog filma o Festivalu uličnih svirača - podvukao je Radojičić.&nbsp;
Uprkos pokušajima da dobije objašnjenje od nadležnih, kaže da odgovore nikada nije dobio.
- Istu potvrdu sam dobio i u direktnom razgovoru sa sekretarom Opštine za sport, mlade i socijalno staranje, gospodinom Dejanom Ivanovićem - istakao je Radojičić
Radojičić navodi da je njegov dalji angažman u JU sveden na prisustvo sastancima na kojima nijedan njegov prijedlog nije usvojen. Napominje da nijedan radni zadatak koji mu je dodijeljen nije odbio, čak i ako se nije ticalo njegovih stručnih referenci.
- Dakle, nije pitanje da li idem na posao, nego da li mi je dozvoljeno da radim! - jasan je Radojičić.&nbsp;
Prema njegovim riječima, degradacija se nastavila sistematizacijom kojom je sa mjesta urednika programa (VII/2) premješten na mjesto arhivara (III-IV), što je, kako kaže, „drugo najniže radno mjesto“.
- To vam se, poštovani prijatelji, na sudu, a i u životu, naziva mobingom i degradiranjem - kazao je on.&nbsp;
Nakon višemjesečnog čekanja na konkretne zadatke, obavijestio je kolege da više neće prisustvovati sastancima, ali da je i dalje spreman za razgovor sa rukovodstvom, međutim do današnjeg dana direktor JU Zahumlje ga nije pozvao na razgovor, kao ni Savjet JU.
Radojičić ističe da je mogao odabrati lakši put, ali nije želio.
- Ja sam svjestan da bi svima bilo lakše da sam tražio sporazumni raskid ugovora i na taj način oslobodio mjesto za još jednog ćacija… ali nikad se u životu nijesam vodio onim što je najlakše, već onim što je ispravno - ističe Radojičić.&nbsp;
Poručuje da i ovog puta ulazi u političku utakmicu – potpuno spreman.
- Kao ostvaren čovjek, magistar sociologije i dugogodišnji privrednik, naravno da ne bih nikada dozvolio sebi da ulazim u bilo kakvu utakmicu nespreman. Uvijek sam davao Najbolje što mogu, svuda i na svakom mjestu. Tako će biti i ovog puta, do pobjede!“ - zaključuje Radojičić.&nbsp;

Radojičić: Nakon 2021. uslijedila zabrana djelovanja u ustanovi, nikad se nijesam vodio onim što je najlakše, već onim što je ispravno

- Zašto nas foliraju kmetovi Vučića u Crnoj Gori i vladajuća neprincipijelna, trgovačka koalicija koja čini vlast u Crnoj Gori? - poručio je lider Crnogorske evropske partije (CEP) Novak Adžić na mreži Iks.
Odgovor je, poručuje on - znan.
- Zato je bitno da ovaj režim doživi politiki sunovrat na izborima u Nikšiću. Stoga, svim snagama za izbornu smjenu oligarhije u Nikšiću - ističe Adžić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FNovakAdzic123%2Fstatus%2F1908816240535076959%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1908816240535076959%7Ctwgr%5E08f70914faf3cbb5adb100eb8e12f2efe7509691%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Adžić: Zna se zašto nas foliraju Vučićevi kmetovi u Crnoj Gori

U Budilniku na Televiziji E analiziramo koliko Glavni grad radi na rješavanju problema na koje ukazuju građani.&nbsp;
Povodom Svjetskom dana zdravlja, bavimo se situacijom u zdravstvenom sistemu Crne Gore, s posebnim akcentom na liječenje najmlađih.&nbsp;
U Budilniku će biti riječi i o stavu građanskih aktivista u vezi sa gradnjom na Velikoj plaži.&nbsp;
Za sve koji praktikuju zdrave navike, iz Bemax teretane stižu savjeti za uspješan početak radne sedmice.&nbsp;
<h2>Srećan dan od devet do 11 sati&nbsp;</h2>
U Srećnom danu, od devet do 11 sati, postavljamo pitanje da li je svaka greška novo iskustvo, i u kojoj mjeri nas greške oblikuju.&nbsp;
O tome da li sebe često osuđujemo i da li teško prihvatamo sopstvene greške razgovaraćemo sa književnicom Minjom Marđonović.&nbsp;
Koji su sve izazovi u odrastanju tinejdžera, koliko su ključni samopouzdanje, komunikacija sa roditeljima i vršnjacima otkriva mr Maja Baletić Grubač, mentorski &amp; coaching program za mame i samohrane mame, NLP trenerica u edukaciji.
Počinje Festival RUTA TIVAT 2025, a o ovogodišnjem izdanju i programu govori Dušan Kovačević, glumac, član upravnog odbora RUTA -e i jedan od osnivača festivala.

Jutro na Televiziji E

- Političari u Crnoj Gori još nemaju razvijenu demokratsku svijest da rade u opštem interesu, a lični i partijski ostave po strani- ocjenila je politička analitičarka Nikoleta Đukanović.&nbsp;
Iako se javno sve partije zalažu za Evropsku uniju, Đukanović upozorava da je malo onih suštinski proevropski orijentisanih.
- I pozicione i opozicione partije su manje više vrlo sličnog karaktera- smatra ona.
Đukanović dodaje da "ni jedne ni druge nijesu demokratske, niti proevropske“.

Đukanović: Crnogorski političari i dalje bez razvijene svijesti da rade u opštem a ne ličnom interesu

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Sukob u Demokratama Alekse Bečića, potpredsjednika Vlade, eskalirao je do tačke bez povratka, tvrde izvori Portala ETV bliski ovoj partiji, ističući da su Bečić i ideolog stranke Boris Bogdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – tvrde naši izvori. M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250403000440_bd614ae8395859c2f15ebb1782981eef1798785b2d4912b046af867602073964" data-rendition-name="original" width="900" height="599" loading="lazy" alt="Bečić i Bogdanović"> </figure>  Upravo te večeri Demokrate su odlučivale o nosiocu liste, a prema pouzdanim informacijama M portala, Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je, kako su prenijeli mediji, odlučeno i da Nemanja Vuković bude novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Koprivica je rođeni Nikšićanin i upravo on je najuticajnija ličnost ove partije u gradu pod Trebjesom. Duže od godine, špekuliše se sa informacijama, da su Koprivica i ministar odbrane Dragan Krapović, takođe funkcioner Demokrata, u sukobu sa Bečićem i Bogdanovićem, ali njih dvojica to negiraju. Uz njih, kako su ranije objavili mediji, i predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić, bivši ministar turizma Vladimir Martinović nijesu saglasni sa partijskom politikom koju kreira Bogdanović. U junu prošle godine, Koprivica je negirao da će sa još nekoliko nezadovoljnih funkcionera Demokrata formirati novu stranku Progres. - U potpunosti su netačni i zlonamjerni navodi portala Adria da osnivam politički subjekt koji će nositi naziv „Progres“ – napisao je on tada na mreži Iks. Portal Adria tvrdio je da su uz Koprivicu stali Vladimir Martinović, Nikola Rovčanin i još nekoliko funkcionera. Mediji su i u martu prošle godine objavili da je došlo do raskola u Demokratama i da Koprivica i Martinović napuštaju stranku. Vladimir Martinović i jeste otišao iz partije, ali u julu, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Spreman „svilen gajtan“ za Moma Koprivicu

U nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta Bosne i Hercegovine - Republika Srpska – upozorila je nezavnica odbornica u Skupštini opštine Nikšić Tatjana Knežević Perišić. Ona je, u saopštenju dostavljenom Portalu ETV, pitala „odakle 57.589 birača, ako je na popisu stanovništva 2024. godine utvrđeno da u Nikšiću živi 66.725 stanovnika, od čega je djece do 15 godina 10.909 popisanih, a od 15 do 19 godina 3.869. <h2>Zabrinjavajući podaci</h2> - Prevedeno u brojke, samo ako odbijemo ovu brojku djece do 15 godina, jer, logično, ne mogu glasati, onda bi u biračkom spisku ostalo 55.816 upisanih birača, a ne 57.589. A ako odbijemo bar 2.500 koliko bi otprilike trebalo biti djece od 15 do 17 godina, onda bi brojka upisanih bila negdje oko 53.000 birača – kategorična je Knežević Perišić. Podsjetila je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je broj birača „u zaključenom biračkom spisku na dan 2. april 2025. godine 57.589 birača“, što je, objašnjava, više nego što je isti organ saopštio 17. januara 2025. godine, kada je opštini Nikšić i Službi za saradnju, poslove predsjednika i informisanje dostavio informaciju da je u biračkom spisku opštine Nikšić upisano 57.544 birača. Ta informacija je, dodaje ona, proslijeđeno svim odbornicima na uvid. - Ako pretpostavimo da je ovih 45 birača više, možda, oni koji su navršili 18 godina, javnosti i institucijama zaduženim za vođenje biračkog spiska, upućujem pitanje: Odakle ovoliko upisanih u birački spisak opštine, koja prednjači u iseljavanju građana, kada je Crna Gora u pitanju – istakla je Knežević Perišić. Kategorična je da u nikšićkom biračkom spisku ima hiljade fantom birača ili birača koji se „uvoze“ iz Srbije i entiteta BiH - Republika Srpskea, uz podsjećanje da je Koalicija „Evropski tim za Nikšić“, još 2021. godine podnijela prigovor za oko 920 birača koji su upisani u tri biračka spiska, u dvije države i jednom etnitetu, i koji, kao takvi, nijesu imali pravo glasa u Nikšiću.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250404170456_f1ff411ea5ed36812853e5bc60b11792f5d824e336f14c641249d8f3c3cfcc1e" data-rendition-name="original" width="2048" height="1536" loading="lazy" alt="Nikšić"><figcaption>JE LI PRIPREMLJEN TEREN ZA KRAĐU IZBORA: Nikšić(Photo: RTNK/Milan Šapurić)</figcaption></figure>  - Ta prijava je, naravno, odbačena, a OIK, DIK, MUP, tužilaštvo i sudstvo se nijesu bavili imenima koja smo tada dostavili. Stoga ponovo izražavam sumnju u regularnost predstojećih izbora tim prije što se od 2008. do kraja 2022. iz Nikšića odselilo 8.700 građana, doselilo 4.582, a da je samo od januara do kraja oktobra 2023. godine trajno otišlo još 1.064 građana, dok se doselilo njih 357, što je najveći odliv stanovništva u cijeloj Crnoj Gori – upozorava Knežević Perišić. Nikšić je, dodaje ona, za 12 godina napuštilo više od 6.000 stanovnika, natalitet je u konstatnom padu, mortalitet veliki, pa pita otkuda onda ovoliki broj upisanih birača? - Jer, po zvaničnim statistikama MUP-a i MONSTAT-a, (dakle 57.589 u biračkom spisku, plus 10.909 djece do 15 godina, plus oko 2.500 onih do 18 godina) ođe živi bar 71-000 ljudi! KAKO? Da li zato nikšićka vlast ne brine oko rezultata izbora, iako znaju, po svim raspoloživim anketama, da građanska i suverenistička opcija ima većinu – zaključila je Knežević Perišić. <h2>Uticaj stranih država</h2> Portal ETV objavio je prije nekoliko dana informaciju da su agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli sa kupovinom glasova, a što tvrde naši sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom. - Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – rekli su oni.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022007020_6285fcf3ba19bdbb1e441f9555390450b5bce0c7d2988b05d2ea5f2ecb025613" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="MUP Zgrada"><figcaption>BEZ REAKCIJE NA RANIJE PRIJAVE: Ministartsvo unutrašnjih poslova(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori. Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača. - Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozorili su sagovornici Portala ETV. Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu. - Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kazali su naši sagovornici. Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD. Nikšić su te godine „opsadirali“ ljudi za specijalne zadatke predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture i Crkva Srbije. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura. Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac. Osim toga, policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada. Vučić je tada uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević. Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.

Knežević Perišić: Odakle 57.589 birača, ako je na popisu bilo 66.725 stanovnika, od čega djece do 15 godina 10.909

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: amfilohije-radovic