Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da očekuje da u što kraćem periodu Crna Gora imenuje ambasadore u Albaniji i Bosni i Hercegovini, ali ističe da ne zavisi sve od njegovog resora.
Ibrahimović je u parlamentu rekao da je, po pitanju širenja diplomatske mreže, za 16 mjeseci popravljeno ono što nije moglo da se uradi u prethodnih pet godina.
- Pokušamo da popravimo što se taložilo više godina. I Albanija i BiH su nama prijateljske države i moramo to oslikati postavljanjem ambasadora - rekao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Abaza Dizdarevića u Skupštini Crne Gore.
On je podsjetio da u taj proces treba da budu uključene najvažnije institucije u državi.
- U narednom periodu daću snažan doprinos, kao i za ovih 15 ambasadora i jednog generalnog konzula. Mislim da u MVP-u postoje kvalitetni ljudi da obnašaju funkciju ambasadora u ovim zemljama - kazao je Ibrahimović.
Ponovio je da Albanija i BiH imaju rezidentne i opunomoćene ambasadore u Crnoj Gori, dodajući da pokazuju da žele da unapređuju bilateralne odnose.
- Ta njihova poruka nas obavezuje da u što kraćem periodu izaberemo ambasadore, ne samo kod njih, neć i u Njemačkoj, Grčkoj, Emiratima... Radićemo na tome, moj tim daje sve od sebe - poručio je Ibrahimović.
Kako je istakao, preostaje im još izbor 12 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništva i najavio uskoro otvaranje ambasade u Bernu i kancelarije u Luksemburgu.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović: Što skorije imenovati ambasadore u Albaniji i BiH, ne zavisi sve od MVP

Nije tajna da su mediji zakonski odgovorni, ali ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na njih - poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović osvrnuvši se na današnju poruku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je, govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koja targetira kritički nastrojene medije, rekao da je za njihovu slobodu - ali bez imuniteta od odgovornosti.
Vujović je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, rekao da misli da je predsjednik, po običaju, htio da zadovolji sve strane i da se nikome ne zamjeri.&nbsp;
- Treba da pričamo o slobodi medija, a ne krivičnoj odgovornosti - naglasio je on cijeneći da Milatović nije bio jasan i da je poslao pogrešnu poruku u ovom trenutku.
Svaki medij, kako je rekao, zna da ima i profesionalnu i zakonsku odgovornost.
- Nema potrebe da pričamo o tome u trenutku kad je medij ugrožen - jasan je Vujović.
<h2>NEKO BI DA ZAVLADAJU SAMO MEDIJI KOJI PODRŽAVAJU VLAST</h2>
Veliki broj godina, kako je ustvrdio, imamo priliku da gledamo kako se u Srbiji targetiraju mediji, pollitički neistomišljenici, opozicija i svi koji drugačije misle, a mislio je da se to nikad neće desiti u Crnoj Gori.
- Nažalost, ono što sam mislio da nikad iz Srbije neće doći ovdje polako se preslikava i gotovo iste scene iz tih televizijskih studija možemo da vidimo u Crnoj Gori - ocijenio je zvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Imali smo, kako je rekao, priliku da vidimo kako to na Pinku izgleda kada svi pričaju isti stav.
- Pojedini mediji pozivaju na hapšenje i privđenje novinara i urednika... To nije dobro jer je pluralizam medija osnov demokratije. Ovdje vidimo da su zaboravili da bi trebalo da postoji taj pluralizam i da bi neko htio da obriše ili diskredituje sve opozicione medije ne bi li scenom zavaldali samo mediji koji podržavaju vlast ili vladajuće partije - jasan je Vujović.
Mogli smo, kako je rekao, da ispratimo puno tih medijskih kampanja.
- Sinoć smo čuli da je jedna organizovana zbog afere Do Kvon - jer URA nije mogla da uđe u koaliciju sa Pokretom Evropa sad (PES). Možete misliti kako se onda ova prljava kampanja organizuje. Žalosno je što mediji prednjače i učestvuju u toj kampanji - decidan je Vujović.
<h2>SATLER URADIO PRAVU STVAR</h2>
Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak urednika targetiranih medija sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Vujović je rekao da je jako dobro što se to desilo.
- Sami poziv Satlera je pozitivan znak. Prije toga je dao jedan odgovor koji nije bio najjasniji - ali je sada sa ovim pozivom uradio pravu stvar. To istovremeno znači i podršku medijima - ocijenio je Vujović.
Konstatovao je da su predstavnci medija zadovoljni onim što su čuli od ambasadora Delegacije EU.&nbsp;
- Pozdravio bih taj gest i mislim da bi slično mogli da reaguju ostali ambasadori, pogotovo Kvinte - poručio je Vujović ističući da je važna svaka podrška medijima u ovom izuzetno osjetljivom trenutku koji je okarakterisao kao nezapamćeni institucionalno organizovani napad.

Anja Ivanović

Vujović o Milatovićevoj izjavi: Ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na medije, predsjednik poslao pogrešnu poruku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Komonvelta Australije Pitera Džordža Trasvela, ambasadorke Južnoafričke Republike Lindive Msengana Ndlele, ambasadora Kralljevine Tajland Prom Phaholpolphajuhasena i ambasadora Republike Kirgistan Ruslana Kazakbaeva.
- U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, &nbsp;Milatović im je poželio dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije - kazali su u njegovom kabinetu.
Tokom sastanaka su konstatovani dobri i prijateljski odnosi Crne Gore sa državama koje predstavljaju, te istaknuta potreba daljeg jačanja bilateralne saradnje.
- Predsjednik Milatović je ambasadore upoznao sa glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore: članstvom u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanjem kredibilnosti Crne Gore kao članice NATO saveza i snaženjem dobrosusjedskih odnosa - istakli su u njegovom kabinetu.
Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Milatović primio akreditivna pisma novih ambasadora Australije, Južnoafričke Republike, Tajlanda i Kirgistana

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog da se za ambasadorku Crne Gore u Francuskoj imenuje Dubravka Lalović, a za ambasadorku u Švajcarskoj Marija Lakić Barfus.
Lalović i Lakić Barfus je za te funkcije predložila Vlada.
One su na današnjoj sjednici Odbora dobile jednoglasnu podršku svih prisutnih članova tog skupštinskog tijela.

Podrška prijedlogu da Lalović bude ambasaorka u Francuskoj, a Lakić Barfus u Švajcarskoj

Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja. Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji, Nizozemskoj i Švajcarskoj. Kada je u pitanju imenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se naša konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i šest misija. - Svih šest mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni. Što se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na šesnaest lokacija. - U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje još šest ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"><figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption></figure>  Sa novim imenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu više od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavništava ćemo imati ambasadore, što je značajan iskorak u odnosu na prethodni period. - Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete naših predstavništava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora. Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Miraš Dušević

Šokantni podaci MVP: Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja

Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor o uspostavljanju novog fonda kojim bi u kratkom roku trebalo da se obezbijedi 150 milijardi eura za odbrambene projekte.
Kako navodi Rojters pozivajući se na pouzdan, neimenovamni izvor upoznat sa ovom akcijom EU, sporazum je podstaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću američku zaštitu Evrope.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sljedeća meta Moskve, zemlje EU su u posljednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa EU, poznata kao Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovinu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Da bi se neki projekat kvalifikovao za finansiranje SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora poticati od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru ili Ukrajini, prenosi Politika.
Međutim, kompanije iz zemalja koje su potpisale Partnerstvo za bezbjednost i odbranu sa EU takođe mogu biti podobne ako ispunjavaju dodatne uslove.
Velika Britanija je potpisala takav sporazum sa EU u ponedjeljak, čime su britanske kompanije poput „BAE Systems” postale korak bliže učešću u SAFE projektima.

EU ambasadori dogovorili novi fond: 150 milijardi za odbrambene projekte

Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike dali su pozitivno mišljenje za tri predložena kanditata Vlade za nove ambasadore.&nbsp;
Riječ je o o prijedlozima Vlade Crne Gore da se Snežana Radović postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Danskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Kopenhagenu, da se Danilo Brajović postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Rumuniji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Bukureštu, te da se Veljko Milonjić postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Poljskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Varšavi.
Odbor je pozitivno odlučio o sva tri kandidata, te se sada čeka odluka predsjednika države, Jakova Milatovića, koji u odlučivanju o amabasadorskim naimenovanjima ima posljednju riječ.

Predloženi ambasadori Crne Gore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj, čeka se mišljenje predsjednika države

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je danas oproštajne susrete sa ambasadorom Brazila u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, Žoze Maurom da Fonseka Kosta Koutom i ambasadorom Sjeverne Makedonije Zećirom Ramčilovićem i tom prilikom su konstatovani prijetljski odnosi između zemalja. U razgovoru sa ambasadorom Brazila, Ibrahimović je zahvalio na aktivnom doprinosu razvoju sveukupnih odnosa između dvije države tokom prethodne tri godine, te poželio uspjeh u budućem profesionalnom radu.&nbsp; - Konstatujući da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, sagovornici su potvrdili posvećenost daljem snaženju političkih kontakata, uključujući i mehanizam bilateralnih konsultacija - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Bilo je riječi o daljim koracima ka intenziviranju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, turizma, kulture, poljoprivrede i energetike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa ambsadorom"> <figcaption>Ibrahimović sa Ramčilovićem(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Na sastanku sa ambasadorom Ramčilovićem, konstatovano je da Crna Gora i Sjeverna Makedonija njeguju prijateljske odnose, praćene intenzivnim kontaktima na najvišem nivou, čemu je, kako je kazao ministar, poseban doprinos dao ambasador tokom svog mandata. - Obostrano je ukazano na važnost NATO savezništva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti za dalje jačanje stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, te iskazana posvećenost nastavku dinamične saradnje u brojim oblastima od obostranog interesa - navedeno je iz MVP-a.

Ibrahimović primio u oproštajne posjete ambasadore Brazila i Sjeverne Makedonije: Konstatovani dobri i prijateljski odnosi

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivna mišljenja na prijedloge Vlade o postavljenju ambasadara u Austriji, pri Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u.
Jednoglasnom podrškom poslanika većine dato je zeleno svjetlo da se Stanica Anđić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
Data je podrška i Dragani Radulović da bude stalna predstavnica Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Većina je podržala i prijedlog Vlade da se Milena Kalezić postavi za stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), sa sjedištem u Briselu.
Današnjoj sjednici Odbora nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost.
Prethodno je Odbor za međunarodne odnose i iseljenikedao pozitivna mišljenja na predloge da se Nebojša Đoković postavi za ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj na Kosovu, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je postavio ukaze o njihovom postavljenju na dužnost.
T.K.

Odbor dao pozitivno mišljenje za ambasadore u Austriji, NATO i UN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o postavljenju Nebojše Đokovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji i Bernarda Čobaja na Kosovu.
Ambasadori Đoković i Čobaj postavljeni su na prijedlog Vlade, uz pozitivno mišljenje Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Postavljenje ambasadora u Srbiji i Kosovu doprinijeće daljem razvitku bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, dobrosusjedske saradnje kao i napretku regiona Zapadnog Balkana u cjelini - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

Milatović potpisao ukaze: Đoković ambasador u Srbiji, Čobaj na Kosovu

Litvanski sud je danas osudio lidera jedne od stranaka u koalicionoj vladi zbog antisemitskih komentara.
Okružni sud u Viljnusu utvrdio je da je Remigijus Žemaitaitis podsticao mržnju prema Jevrejima, grubo umanjivao zločine nacističke Njemačke i grubo ublažavao Holokaust na uvrjedljiv i pogrdan način.
Žemaitatis će u fond za žrtve zločina morati da uplati kaznu od 51.000 eura, koliko je tužilaštvo i tražilo.
Slučaj se odnosi na objave na društvenim mrežama i javne izjave iz maja i juna 2023. godine u kojima je, između ostalog, napisao: "Izgleda da je za naše novinare i lokalne litvanske Jevreje rušenje škola u Palestini još jedna zabava?!".
Takođe je citirao antisemitsku dječju pjesmicu i dao komentare vezane za događaje tokom Drugog svjetskog rata.
Žemaitaitis je podnio ostavku na mesto poslanika u litvanskom parlamentu 2024. godine jer je Ustavni sud Litvanije presudio da je tim izjavama prekršio zakletvu i Ustav, ali se vratio u politiku na izborima te godine na čelu populističke stranke Nemuno Aušra koja je ušla u koalicionu vladu, predvođenu Socijaldemokratama lijevog centra.
Žemaitaitis nije član kabineta premijerke Inge Ruginiene.
Žemaitaitis koji poriče bilo kakvo krivično djelo, nije bio na suđenju, a novinarima je rekao da "svi razumiju" da je odluka suda "politizovana".
Litvanske Socijaldemokrate su na društvenoj mreži Fejsbuk saopštile da je svaki oblik antisemitizma, govora mržnje ili poricanja Holokausta neprihvatljiv i nespojiv sa njihovim vrijednostima.
Navele su da poštuju odluku suda, ali su napomenule da ona još nije konačna.

Litvanija: Lider iz vladajuće koalicije moraće da plati 51.000 eura zbog podsticanja mržnje prema Jevrejima

Očekuje se da će američki predsjednik Donald Tramp u narednim sedmicama predstaviti prelazak na drugu fazu svog mirovnog plana za Gazu, prenosi Channel 12, pozivajući se na visoke američke zvaničnike koji tvrde da postoji vidljiv napredak u procesu.
Prema informacijama ove mreže, Trampova objava mogla bi uslijediti prije božićnih praznika, nakon čega se očekuje sastanak predsjednika SAD-a i izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u Vašingtonu.
Zvaničnici navode da SAD i posrednici trenutno razgovaraju s Hamasom o mogućem sporazumu koji bi ovu grupu naveo da se odrekne vlasti u Gazi i započne proces razoružanja – ključnim tačkama druge faze koje su ostale neriješene od stupanja na snagu primirja u oktobru.
Prema nacrtu sporazuma, Hamas bi se najprije odrekao teškog naoružanja, poput projektila i raketa, a kasnije i lakšeg naoružanja. Prihvatanje sporazuma bio bi uslov za primjenu druge faze plana, uključujući povlačenje IDF-a izvan postojeće Žute linije.
Jedan visoki američki zvaničnik za Channel 12 poručio je: "U narednim sedmicama doći ćemo do trenutka istine. Hamas će morati odlučiti hoće li se odreći svoje vladavine i početi razoružavati u zamjenu za povlačenje IDF-a ili će odbiti i suočiti se s posljedicama."
Druga faza plana, koju ni Izrael ni Hamas još nisu potpisali, predviđa formiranje Odbora za mir na čelu s Trampom koji bi nadgledao upravljanje Gazom, uz uspostavu Međunarodnih stabilizacijskih snaga zaduženih za sigurnost Pojasa.

Tramp ubrzava drugu fazu plana za Gazu

Štab ukrajinske vojske saopštio je da je od jutros već zabilježio 131 sukob između svojih i ruskih snaga, prenose francuski mediji.
Kao što je slučaj skoro svakog dana, Pokrovski region, u Donjeckoj oblasti na istoku Ukrajine, bio je posebna meta. Više od trećine borbi odigralo se u na tom području, sa 46 ruskih napada, prema podacima ukrajinske vojske.
Ukrajinci, sa svoje strane, tvrde da su odbili 40 od njih.
Ukrajinski štab je takođe prenio o vazdušnom napadu, granatiranju i skoro 100 artiljerijskih granata na sjevernom frontu, sjeverno od Sumija.
Ukrajinska vojska prenijela je da je bilo nekoliko ruskih napada na istoku zemlje, oko Kostjantinovke, Limana i Slavjanska.
U blizini Dnjepropetrovske oblasti, jugozapadno od Pokrovska, štab ukrajinske vojske tvrdi da je ruska vojska pokušala da napreduje 17 puta na nekoliko lokacija oko Aleksandrovke.
Na jugu, Ukrajinci izvještavaju o pet ruskih napada u regionu Huljajpolje i jednom u regionu Orihiv. Dodaje se da su Rusi pokušali još jedan proboj ka Antonivskom mostu, koji premošćuje rijeku Dnjepar između Antonivke i Olečkog, blizu Pridnjeprovskog.

Danas 131 sukob između ruskih i ukrajinskih snaga od početka dana

Mario Martinović (30), vlasnik firme "AutoCorner AB" iz švedskog Varberga, nalazi se na Interpolovoj crvenoj potjernici zbog sumnje da je prevario više kreditnih i lizing kompanija za luksuzne automobile ukupne vrijednosti oko 440.000 eura, pišu švedski mediji, a prenose Nezavisne.
Prema navodima tužilaštva, tokom 2022. i 2023. godine Martinović je navodno preko svoje firme preuzimao skupocjena vozila, ali ona nikada nisu bila plaćena.
Radi se o automobilima iz premijum klase koji su ubrzo nakon preuzimanja nestali.
Lista vozila koje je Martinović uzeo je dugačka, a čine je sljedeća vozila:
Porsche (2014), bijeli
BMW (2018), crni
BMW (2010), metalik sivi
Mercedes-Benz (2015), crni,
Mercedes-AMG (2011), crni,
Audi (2011), crni.
Tužiteljka Ema Lundin potvrđuje da je samo mali dio automobila pronađen.
- Većina automobila potpuno je nestala, nemamo nikakav trag - kazala je ona, javlja švedski list <a href="https://www.expressen.se/nyheter/sverige/bilbedragaren-mario-martinovic-30-har-efterlysts-internationellt/" target="_blank">Expressen.</a> 
&nbsp;

Prevara teška pola miliona eura u Švedskoj, trag vodi do zgrade u BiH

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema, kojem je skandaloznom odlukom Upravnog suda ukinuta zaštita po inicijativi člana Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije Mladena Tomovića, advokata ove elektroenergetske kompanije, nastavlja svoje „sizifovske bitke“ sa institucijama, pa se juče otvorenim pismom obratio vrhovnom državnom tužiocu Miloradu Markoviću i glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću. Naglasio je da mu je „prevarom i zloupotrebom službenog položaja od strane Mladena Tomovića, člana Savjeta ASK-a, Dušana Drakića v.d. direktora i Kristine Braletić pomoćnice direktora ukinuta zaštita“ koja mu je bila određena mišljenjem prethodnog rukovodstva Agencije. Upozorio je i da osnovano sumnja „da novo rukovodstvo ASK-a ima zaštitu određenih struktura u tužilaštvu“, ukazujući na činjenicu da je specijalni tužilac Miroslav Turković bio član Komisije koja je sprovodila postupak izbora kandidata za Savjet ASK-a i glasao za Mladena Tomovića, iako je imao kompletnu dokumentaciju koja je dokazivala da je on advokat CGES-a u predmetima procesuiranim u slučaju zviždača iz ove kompanije i da je pokrenuo postupak za ukidanje njegove zaštite.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025120407124_6ec1bcbb659e5143ea4cd398d9e13fda19b7bb58bc15946fecfde7406e8b094e" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="Mladen Tomović"> <figcaption>PROGONITELJ ZVIŽDAČA: Mladen Tomović(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>  Sumnju da neko iz tužilačke organizacije štiti upravu ASK-a potkrijepio je i navodima da je tužilaštvo odbacilo kao neosnovanu njegovu prijavu protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić, nakon što mu je ukinuta zaštita, odnosno status zviždača. Da uprava ASK-a ima zaštitu tužilaštva, prema ocjeni zviždača, potvrdila je i odluka tužioca Dražena Burića da odbije njegovu pritužbu na ovu odluku tužilaštva. Posebno je ukazao na činjenicu da je pritužbu dostavio 4. novembra ove godine, a tužilac je odbacio već poslije dva dana – 6. novembra. DRAKIĆEVO NEPOSTUPANJE Uzbunjivač iz CGS-a u otvorenom pismu objašnjava i da je razlog zbog kojeg je odlučio da se tužiocima obrati javno „drsko, bezobzirno i krajnje nezakonito postupanje v.d. direktora Agencije Dušana Drakića, koji skoro jedanaest mjeseci odbija da postupi po presudi Upravnog suda i u ponovnom postupku riješi“ njegov zahtjev za zaštitu. - To radi u formi obavještenja, na koje nemam mogućnost podnošenja pravnog lijeka, krijući se iza Mišljenja Ministarstva pravde koje se ni formalno, ali ni suštinski ne može primijeniti. Drakić tvrdi da su Agenciji prestale nadležnosti za postupanje po prijavama zviždača, što je djelimično tačno, jer se to odnosi samo na nove zahtjeve, ali ne i na zahtjeve koji su podnijeti u vrijeme važenja prethodnog zakona – kategoričan je zviždač.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025120407124_a2f3fabe9e4d76d53a6bfc73b9cb6bead407942059f6ecf25d4541da5b1fcbc1" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Dušan Drakić"> <figcaption>ODBIJA DA POSTUPI PO PRESUDI UPRAVNOG SUDA: Dušan Drakić</figcaption> </figure>  Tvrdi da Drakić to radi iz tri razloga. - Prvi - u ponovnom postupku pred Agencijom, morala bi biti donešena ista odluka povodom mog zahtjeva, odnosno moralo bi biti utvrđeno da ispunjavam zakonom propisane uslove za zaštitu zviždača, posebno u svijetlu činjenice da sam u međuvremenu pravosnažnom odlukom Osnovnog suda u Podgorici dokazao da je protiv mene, nakon što sam prijavio sumnju u korupciju, vođen montirani disciplinski postupak i da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera – ističe on. Drugi razlog Drakićevog nepostupanja, smatra zviždač, je što bi bile razotkrivene „prevare koje su urađene u postupku pred Upravnim sudom U.br. XXXXX/23 i u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici P.br.XXXX/22“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025120407124_cb35fc554a2e7f850c95c46643b7a0d86fd93cf642e780962017449de6d6ed6e" data-rendition-name="original" width="670" height="400" loading="lazy" alt="ASK "> <figcaption>ASK</figcaption> </figure>  Treći razlog je, ističe on, taj što „Mladen Tomović, na taj način kupuje vrijeme kako bi obezbijedio da, zloupotrebom javne funkcije koju obavlja, krivične prijave podnešene protiv njegovih vlastodavaca iz CGES-a budu odbačene, a zatim mene proglasi kao nekog ko je sve to izmislio“. HRONOLOGIJA On je u pismu naveo hronoligiju dešavanja od dana kada je podnio prijavu korupcije 2021. do danas, što, kategoričan je, dokazuje da je „član Savjeta ASK-a zloupotrijebio i dalje zloupotrebljava funkciju koju obavlja“. 24.11.2021. godine, podnio sam prijavu korupcije kompaniji. Ova prijava je odbačena kao neosnovana. 09.12.2021. godine, istu tu prijavu podnosim Agenciji za sprječavanje korupcije. 24.05.2022. godine, Agencija za sprječavanje korupcije moju prijavu, nakon prikupljene dodatne dokumentacije i izjašnjenja CGES-a, prosljeđuje Specijalnom državnom tužilaštvu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025120407124_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>CGES</figcaption> </figure>  20.07.2022. godine, Mladen Tomović zaključuje ugovor sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom. Dakle, nakon što je ASK predao prijavu SDT-u. Od njegovog angažovanja, kao punomoćnika CGES-a, kreću najgora podmetanja i moj progon, koji traje do danas. 26.07.2022. godine, zapošljeni na programu stručnog osposobljavanja D. P. podnosi Zahtjev za promjenu službe, u kojem me lažno optužuje za zlostavljanje na radu. 27.07.2022. godine, zapošljeni u Službi kojom sam rukovodio D. D. podnosi Zahtjev za posredovanje zbog navodnog mobinga, u kojem me, takođe, lažno optužuje. 27.07.2022. i 25.08.2022. godine, Inspekcija za javne nabavke, po smišljenim prijavama, vrši kontrolu dva postupka javne nabavke, na koji se odnosila moja prijava korupcije i sačinjava zapisnike o izvršenom inspekcijskom nadzoru. Mladen Tomović i njegovi vlastodavci iz CGES-a sada „mašu“ ovim zapisnicima i koriste ih kao „dokaz“ da je sve navodno urađeno u skladu sa zakonom, iako znaju da inspekcija nije nadležna da kontroliše navode koji su iznijeti u mojoj prijavi korupcije. DEŠAVANJA NAKON ŠTO SAM LAŽNO OPTUŽEN ZA ZLOSTAVLJANJE NA RADU 08.08.2022. godine, podnosim privatnu tužbu protiv D. P. zbog povrede časti i ugleda, nakon što je prethodno od menadženta firme odbijeno da se njegove optužbe nam moj račun provjere u skladu sa zakonom. I dešavanja u tom postupku su vrlo interesanta, ali da sačekamo odluku Višeg suda u Podgorici, povodom žalbe podnešene na presudu. Smatram bitnim napomenuti da D. D, drugi zapošljeni koji me optužio za mobing, nikada nije pokrenuo postupak dokazivanja njegovih navoda pred sudom. Činjenice da su me u dva dana, dvojica zapošljenih u službi optužila za zlostavljanje, samo potvrđuju smišljeno i sinhronizovano djelovanje prema meni. 13.10.2022. godine izvršni direktor CGES-a Ivan Asanović pokreće montirani disciplinski postupak protiv mene. U tom postupku svjedoči M. M. i D. P. Odbija se moj zahtjev za svjedočenjem R. B, za koju je sam D. P. kazao da je bila prisutna na sastanku na kojem sam ga ja navodno zlostavljao na radu. 30.12.2022. godine izriče mi se nezakonita disciplinska odluka. 15.03.2023. godine, podnosim tužbu Osnovnom sudu u Podgorici radi poništaja odluke kojom mi je bila izrečena disciplinska odluka. 19.05.2023. godine, Agencija za sprječavanje korupcije mi dodjeljuje zaštitu u skladu sa zakonom, zbog vođenja disciplinskog postupka i izricanja disciplinske mjere, što je izričito bilo propisano tada važećim zakonom. Ista zabrana propisana je i novim zakonom. Član 59 stav 1 tačka 4 tada važećeg Zakona o spječavanju korupcije („Sl. list CG“, br. 53/14, 42/17 i 73/23) propisivao je sljedeće: „Zviždač ima pravo na zaštitu ukoliko mu je nanijeta šteta, odnosno postoji mogućnost nastanka štete zbog podnošenja prijave iz člana 44 ovog zakona, a naročito ako je protiv njega pokrenut disciplinski postupak i izrečena disciplinska mjera“. 24.03.2023. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnosiom tužbu za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete. 10.06.2023. godine Mladen Tomović podnosi tužbu Upravnom sudu za poništenje Mišljenja Agencije za sprječavanje korupcije, kojim mi je bila određena zaštita. 11.12.2023. godine, Osnovni sud u Podgorici donosi presudu P.Br. XXXX/23, kojom, kao nezakonitu, poništava odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri. DEŠAVANJA PRIJE I NAKON DONOŠENJA PRESUDE UPRAVNOG SUDA CRNE GORE 31.05.2024. godine, Upravni sud Crne Gore dostavlja Agenciji za sprječavanje korupcije zahtjev za dostavljanje odgovora na tužbu Mladena Tomovića (kojom traži da mi se ukine zaštita) i spisa predmeta koji je vođen kod Agencije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025120407124_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud</figcaption> </figure>  U tom trenutku tadašnja direktorica Jelena Perović se nalazi u kućnom pritvoru. Za vrijeme do kraja njenog mandata (15.08.2024. godine) namjerno joj se ne dostavlja pripremljen odgovor i spisi predmeta po tužbi za ukidanje moje zaštite. Više je nego očigledno da je to organizovao Tomović, uz svesrdnu pomoć pojedinih zapošljenih u Agenciji. 31.07.2024. godine Skupština Crne Gore izglasala je nove članove Savjeta Agencije za sprječavanje korupcije, među kojima je i Mladen Tomović. 23.08.2024. godine, Dušan Drakić imenovan za v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije. Iako su ga spisi predmeta pripremljeni za Upravni sud sačekali na stolu Dušan Drakić, pod očiglednim uticajem Mladena Tomovića i za njegov interes, namjerno ne dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Sudu. 11.10.2024. godine, Portal ETV objavljuje tekst u kojem navodi da Dušan Drakić i ASK ne postupaju po zahtjevu Upravnog suda. Istog dana Agencija dostavlja odgovor na tužbu i spise predmeta Upravnom sudu, što je Dušan Drakić prethodno odbijao da uradi skoro 50 dana od njegovog imenovanja na tu funkciju. 21.11.2024. godine Upravni sud zakazuje usmenu raspravu po tužbi Mladena Tomovića. Ovu raspravu on odlaže zahtjevom koji je podnio tog dana... 16.12.2024. godine Upravni sud zakazuje novu, drugu po redu, usmenu raspravu. Tomović tada dostavlja podnesak sa jednom od ranijih presuda ovog suda, tvrdeći da ona dokazuje njegove tužbene navode. Punomoćnica ASK-a na toj usmenoj raspravi, Snežana Đuretić, traži odlaganje iste da bi se upoznala sa podneskom Tomovića. Dakle, zapošljena u ASK-u, kojoj je punomoćje za zastupanje dao direktor ASK-a Dušan Drakić, traži odlaganje, da bi se upoznala sa podneskom koji je dostavio član Savjeta ASK-a. Sve režirano! 10.01.2025. godine Upravni sud Crne Gore poništava Mišljenje ASK-a kojim mi je bila određena zaštita i predmet vraća ovoj instituciji na ponovni postupak i odlučivanje, jer nije mogao pronaći kauzalnu vezu između moje prijave korupcije i štete koja mi je učinjena vođenjem disciplinskog postupka protiv mene (u trenutku donošenja presude Upravnog suda prvostepeno dokazano da mi je bila izrečena nezakonita disciplinska mjera). Iz obrazloženja presude se nedvosmisleno utvrđuje da sudu, očigledno namjerno, nije dostavljena cjelokupna dokumentacija predmeta formiranog kod Agencije za sprječavanje korupcije i to akt ove institucije od 24.05.2025. godine, kojim je moja prijava korupcije proslijeđena SDT-u. 30.01.2025. godine Dušan Drakić dostavlja Obavještenje mom advokatu da neće postupiti po presudi Upravnog suda, navodno jer je stupanjem na snagu novog zakona prestala nadležnost Agencije po ovom pitanju. Ponovo naglašavam, dostavio je pisani akt protiv kojeg nijesam imao mogućnost podnošenja pravnog lijeka. Uz ovaj akt dostavio je mišljenje Ministarstva pravde od 18.10.2024. godine. Pored toga što Mišljenje Ministarstva nije pravno obavezujući akt, u njemu je i decidno navedeno sljedeće: „Shodno uredbi o organizaciji i načinu rada državne uprave Ministarstvo pravde nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene i pored činjenice da je isto organ državne uprave koji je izvorno nadležan za primjenu propisa kojim se uređuje sprječavanje korupcije“. 13.02.2025. godine, moji advokati, zbog prethodnog stava Dušana Drakića, Vrhovnom sudu Crne Gore podnose Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke, 18.03.2025. godine Osnovnom sudu u Podgorici podnose tužbu za sudsku zaštitu zviždača 03.07.2025. godine, Mladen Tomović u sudskom postupku P.br.XXXX/22, koji je vođen po mojoj tužbi za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete, kao dokaz podnosi Presudu Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXXX/23. Ovo pokazuje njegov umišljaj, iz dva razloga. Prvi, znao je na koji način je obezbijedio donošenje ovakve odluke Upravnog suda. Drugi, u završnoj riječi u istom postupku, koja je održana 09.07.2025. godine, na moju konstataciju da je protiv presude Upravnog suda podnešen vanredni pravni lijek, Tomović kaže da se takva akta mogu podnositi samo protiv pravosnažnih odluka. 16.10.2025. godine, Vrhovni sud Crne Gore odbacuje, kao nedozvoljen, Zahtjev za vanredno preispitivanje Presude Upravnog suda, uz obrazloženje: „Članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bilo kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“. Podsjećam da je Tomović presudu Upravnog suda dostavio kao dokaz u postupku pred Osnovnim sudom u Podgorici, za utvrđivanje mobinga i naknadu materijalne štete i to predstavio kao validnu i konačnu odluku, iako sada vidimo da Vrhovni sud nedvosmisleno kaže: „Kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (Član 56 Stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donešen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta“. 05.11.2025. godine, moji advokati, nakon ovakvog stava Vrhovnog suda podnose Agenciji za sprječavanje korupcije Zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore U.br.XXXX/23. 24.11.2025. godine, Dušan Drakić v.d. direktora ponovo odbija da postupi po presudi Upravnog suda. Zaista vrijeđa zdrav razum činjenica da se, pored gore citiranog obrazloženja odluke Vrhovnog suda Crne Gore, v.d. direktora Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić poziva na Mišljenje Ministarstva u kojem mu je napisano da to ministarstvo nije nadležno za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene. BROJNE SUMNJE Zviždač je u pismu Markoviću i Novoviću iskazao sumnju i na mogući nezakoniti uticaj Tomovića na sud u jednom od postupaka koji vodi protiv CGES-a. Istakao je i, pozivajući se na član 68 stav 4 novog Zakona o sprječavanju korupcije, kojim je propisano da je „postupak po tužbi za zaštitu zviždača hitan“, da Osnovni sud u Podgorici još nije postupio po tužbi njegovih advokata za sudsku zaštitu zviždača, koju su podnijeli 18. marta ove godine. Dodao je da je pripremno ročište u tom predmetu zakazano za 19. januar sljedeće godine. -... dakle deset mjeseci od dana podnošenja tužbe. Toliko o hitnosti i zaštiti lica koja prijave sumnju u korupciju – napisao je zviždač iz CGES-a. On smatra da je na osnovu onoga što je saopštio u pismu neupitne dvije činjenice. - Prva, navodi da sam zlostavljao na radu dvojicu zapošljenih su kreirane nakon što je advokat Mladen Tomović zaključio ugovor o pravnom zastupanju sa Crnogorskim elektroprenosnim sistemom AD Podgorica. Očigledno, nijesu mi mogli pronaći najmanju grešku u prethodnom radu, pa su morali montirati lažne optužbe. Druga, Mladen Tomović je počeo da dobija sudske sporove u ime lica protiv kojih sam podnio sumnju u korupciju, nakon njegovog imenovanja za člana Savjeta ASK-a, u čemu mu svesrdnu pomoć pružaju njegovi prijatelji Dušan Drakić i Kristina Braletić. Prethodno je procesnim zloupotrebama i prevarama odugovlačio i odlagao postupke. Pametnome dosta – kategoričan je zviždač. Na kraju pisma je iskazao očekivanje da Marković i Novović ponovo formiraju predmet protiv Mladena Tomovića, Dušana Drakića i Kristine Braletić i da će u tom postupku biti saslušan u svojstvu oštećenog.

Uzbunjivač uvjeren da neko iz tužilaštva „kumuje“ njegovom progonu

Dva mlada međeda, najvjerovatnije u potrazi za hranom, na obodu šume na raskrsnici u nikšićkom prigradskom naselju Vidrovan kamerom je prije nekoliko dana snimio čitalac Portala ETV.
Kako se vidi na snimku, susret sa čovjekom im baš i ne prija.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F9MEnMHEmSKg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div>Dva međeda snimljena kod Vidrovana u Nikšiću</div>
 
U nikšićkom kraju domaćini u okolnim selima, kao i na planini Goliji, od proljeća se suočavaju sa upadima međeda na imanja.
Lovci su čak tražili da se međed skine sa liste strogo zaštićenih životinja, zbog toga što su pravili ogromnu štetu domaćinstvima, ali u Agenciji za zaštitu životne sredine nijesu blagonaklono gledali na tu inicijativu.
Policija je u aprilu uhapsila četvoricu lovaca osumnjičenih da su ubili međeda u selu Brestice nadomak Nikšića. Mještani okolnih sela tada su organizovali proteste i tražili da lovci budu oslobođeni, jer su, kako su tvrdili, divljač odstrijelili na njihov zahtjev.
Ekolozi smatraju da je sve češća pojava međeda u naseljenim mjestima posljedica klimatskih promjena.
Bernska konvencija o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa, koju je ratifikovala i Crna Gora, obavezuje države potpisnice na zaštitu mrkog medvjeda.

VIDEO: Međedi se odomaćili u okolini Nikšića

Predsjednik Savjeta AMU Branko Boškovič podnio &nbsp;je ostavku na mjesto predajednika na današnjoj sjednici Savjeta Agencije za audiovizuelne medijske usluge  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251204091216_49dfdf430b19c6df23a1c5a86d53b5b97ab52e7b491266f593035dae411e6f9c" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Sjednica Savjeta AMU"> </figure>  Ipak, Bošković ostaje član Savjeta. Prije šest dana o tome je &nbsp;obavijestio Savjet AMU.&nbsp; Kako je istakao, ostavku podnosi kao moralni čin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DCaX65hqLfw4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Andrijana Nikolić, članica Savjeta upitala je Boškovića šta je sa svim odlukama koje je potpisao, da li su sad one ništavne? - Imamo odluku ASK iz 2021. gdje piše da će ASK sprovesti postupak ispitivanja legalnosti izbora predsjednika Savjeta AMU- kazala je. Bošković je odgovorio da je siguran da nema ništa sporno za sve odluke koje smo donijeli jer smo mi kolektivi organ. - &nbsp;Poštujete odluke institucija j smatram da je odluka odgovorna. Zahvaljujem predsjedniče na onome što ste do sada uradili, imali sjajne rezultate, a nadam se da će Agencija i nakon ove odluke nastaviti da radi jednako dobro- rekao je član Savjeta Edin Koljenovič: Bošković je kazao da je predsjednik Savjeta samo neko ko formalno upravlja i dio je kolektiva.&nbsp; - Ova Agencija je najbolji reprezent medijske regulacije- poručio je. Podsjećamo, Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) utvrdila je da je javni funkcioner Branko Bošković prekršio odredbe Zakona o sprečavanju korupcije glasanjem za sopstveni izbor za predsjednika Savjeta AMU, odnosno tadašnje Agencije za elektronske medije (AEM). U odluci donesenoj 12. novembra 2025. godine, ASK navodi da je Bošković prekršio član 10 stav 1 Zakona, jer se na sjednici Savjeta od 21. juna 2021. godine nije izuzeo iz glasanja. Kako se navodi, Bošković, koji je bio jedan od tri člana Savjeta, nije upozorio organ vlasti niti ostale članove Savjeta da postoji rizik od sukoba interesa, niti se uzdržao od glasanja, iako je to bila njegova zakonska obaveza.

Predsjednik Savjeta AMU Branko Bošković podnio ostavku

MINI TV počinje sa radom 15.decembra na Youtube, sa nekih petnaestak emisija u početku koje će pokriti sve bitnije teme od IT, gameinga, umjetnosti, mode, kuvanja - rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, osnivač MINI TV - a, novinar i građanski aktivista Darko Ivanović.
Nedavno je otvoren Festival pozorišne režije ,,Jagoš Marković” &nbsp;koji je obilježilo i negodovanje publike na prisustvo ministarske kulture i medija Tamare Vujović i predsjednice SO Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović.
U Crnoj Gori je mala, kaže Ivanović, ali vrlo probrana publika koja prati umjetnost i kada umjetnici zvižde i oni koji prate umjetnost tu nešto nije u redu.&nbsp;
- To nijesu judi iz medija, nijesu ni fudbalski navijači, nijesu ni vaši politički oponenti, nego kad vam umjetnici zvižde i publika koja prati umjetnost onda ste nešto baš zabrljali- rekao je Ivanović.
Smatra da se političari sjete umjetnosti samo onda kad treba da se pokupe lovorike ili da kažu kako je Jagoš Marković njihov umjetnik.
- Jagoš Marković pripada svijetu, Jagoš Marković vuče korijene iz Crne Gore, ali on je stvarao svestranije da ne može biti, a ovi su ljudi zatvoreni u neke svoje obore i to je problem i onda njih umjetnici percipiraju upravo onako kako treba da se percipiraju političari. Ne treba imati milosti prema nekome ko na umjetnost gleda kao na dio stavke u budžetu, a u pozorište je ušao dva puta godišnje- istakao je Ivanović.
Novinar i osnivač MINI TV je najavio početak rada te Youtube Televizije za 15.decembar, a ona je već potpisala protokole o saradnji sa crnogorskim portalima, Standardom, Antenom M, Pobjedom, ETV portalom.
- Razlika između standardnog medija i ove TV je što ovdje ne rade novinari, već ljudi koji su eksperti u određenim poljima, pa bilo to da je IT, bilo da je gameninig, radim najbliži format emisije &nbsp;Džona Olivera, odnosno nju je uspješno iskopirao Kesić. Mogu da vam kažem da to ljudi koji su vidjeli tu prvu emisiju morali smo da zaustavljamo snimanje jer su se smijali. Imamo emisije o putovanjima, rekao sa gameing, IT, umjetnost, kuvanje, ali ne škampi i gamberi, nego tipa šta imaš u frižideru, trudimo da budemo viralni i imaćemo nekih petnaestak emisija za početak. Ići ćemo tako da se pojave na svim ovim našim portalima, da će to da bude kanal do našeg Youtube servisa i da će tamo moći da vidite premijere i sve ostalo. Zagarantovan je smijeh, zagarantovano je šarenilo tema i ja mislim da će ljudi uživati i da će imati svoje favorite- zaključio je Ivanović.

Tag: ambasadori