Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa opozvala je gotovo 50 ambasadora širom svijeta, prenosi Njujork post.
Povlačenje ukupno 48 diplomatskih predstavnika iz Afrike, Azije, Istočne Evrope, kao i Centralne i Južne Amerike uslijedilo je nakon masovnih smjena zvaničnika koje je imenovao bivši predsjednik Džozef Bajden tokom prvih mjeseci Trampovog drugog mandata, navodi list.
Podsjećamo, prema pisanju američkih medija, među njima je i američka ambasadorka u Crnoj Gori – Džudi Rajzing Rajnke.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Ftramp-smijenio-rajzing-rajnke-o-kraju-misije-u-crnoj-gori-obavijestena-u-srijedu&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Radi se o standardnom procesu u svakoj administraciji - izjavio je neimenovani visoki zvaničnik Stejt departmenta za Njujork post.
Kako je dodao, ambasador je lični predstavnik predsjednika i šef države ima pravo da obezbijedi da ga u svakoj zemlji zastupaju oni koji promovišu agendu “Amerika na prvom mjestu”.
Među opozvanim ambasadorima u afričkim zemljama su diplomatski predstavnici u Kongu, Egiptu, Nigeriji, Ruandi, Somaliji i Južnom Sudanu.
Kada se radi o Evropi, povučeni su, između ostalih, ambasadori iz Jermenije, Litvanije, Sjeverne Makedonije i Slovačke, navodi list. Afrika je kontinent sa kojeg je povučen najveći broj ambasadora SAD, njih 25, a isto tako je opozvan i predstavnik u Afričkoj uniji.
Na drugom mestu je Azija, odakle su opozvani ambasadori u 11 zemalja među kojima su Brunei, Kirgistan, Laos, Mongolija, Nepal, Oman, Šri Lanka, Tadžikistan, Turkmenistan, Uzbekistan i Jemen.
U međuvremenu, administracija tek treba da imenuje stalne ambasadore u zemljama koje su ključni saveznici i partneri, kao što su Australija, Njemačka, Katar, Saudijska Arabija, Južna Koreja i Ukrajina.
- Imamo oko 80 upražnjenih ambasadorskih pozicija - izjavila je senatorka Džin Šahin, članica Komiteta za spoljne poslove Senata.
Ona je za Politiko rekla da, i pored toga, predsjednik Tramp prepušta američko vođstvo Kini i Rusiji time što uklanja kvalifikovane karijerne ambasadore koji su lojalno obavljali funkciju bez obzira na to ko se nalazi na vlasti.
Agencija AP je juče prenijela da je šefovima diplomatskih misija u više od 20 zemalja prošle nedjelje rečeno da će se njihovi mandate završiti u januaru.
Opozvani ambasadori neće izgubiti mjesto u diplomatiji, već će im po povratku u Vašington biti ponuđena druga namještenja, navela su dvojica neimenovanih zvaničnika Stejt departmenta, prenio je Njujork post.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Njujork post: Tramp opozvao gotovo 50 ambasadora širom svijeta

Predsjednik Upravnog odbora FCJK, prof.dr &nbsp;Boban Batrićević, uputio je otvoreno pismo ambasadorima EU, Velike Britanije i SAD.
Pismo prenosimo integralno:&nbsp;
Pišem Vam duboko zabrinut posljednjim gestom Uprave policije Crne Gore koja je odlučila procesuirati 35 građana i građanki koji su u julu tekuće godine protestovali zbog načina na koji je dodijeljena najviše crnogorsko državno priznanje – Trinaestojulska nagrada.
Tada je, kao što vam je poznato, crnogorska policija primijenila prekomjernu silu što je rezultiralo time da je nekoliko građana završilo u Urgentnom centru, o čemu postoji obimna medicinska dokumentacija. Među povrijeđenima se tada našao i dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, prof. dr Aleksandar Radoman, kojemu je tom prilikom oštećena rožnjača budući da ga je dok je stajao ispred policije – što se jasno vidi i na dostupnim snimcima – policija dvaput prskala biber sprejom, bez ikakva osnova.
Sada je, zajedno s još 34-oro građana, naš dekan procesuiran zbog navodnog ometanja policije u vršenju službene dužnosti i napada na policijske službenike.
Takav čin Uprave policije smatramo ogavnim i zabrinjavajućim, budući da na ovaj način nastoji kriminalizovati kritičare vlasti, a da posljedica ovog čina može biti dodatan udar na slobodu riječi i stanje demokratije u državi.
Molim vas da se informišete o biografijama ljudi koji će biti procesuirani – u pitanju su gotovo sve javne ličnosti – umjetnici, filmski i pozornici režiseri, glumci, pisci, novinari, komunikolozi, arhitekte, poslanici, civilni i mirovni aktivisti. Među njima ima nagrađivanih stvaralaca, ljudi čiji je rad međunarodno prepoznat ili pojedinaca čija se naučna i umjetnička djela izučavaju na brojnim svjetskim univerzitetima.
Vjerujem da ponekad možete pomisliti kako javna kritika vlasti od strane tih ljudi, čijem krugu i sam pripadam, nekada nadilazi granice akademskog djelovanja, ali vjerujte mi, pritisci vlasti pojedinačno na svakog od nas su svakodnevni i jedino što nam preostaje jeste pružanje aktivnog otpora u granicama Ustava Crne Gore i njenih zakona. Procrnogorski građani koji su izloženi političkom i kulturnom pritisku, koji se na momente graniči s aparthejdom jer se iz državnih institucija uklanjaju samo zato što pripadaju crnogorskoj naciji i što ne pristaju na asimilaciju i miješanje stranih država i vjerskih institucija u pitanja svog ličnog identiteta i poimanja multivjerske i multietničke Crne Gore, danas nemaju nikakvu političku i sistemsku zaštitu. Da bi lakše razumjeli kontekst o kojem govorim, dovoljno je da pogledate i analizirate gestove i narative koje u javnom prostoru, ali i političkoj akciji poduzimaju sljedbenici Andrije Mandića, Alekse Bečića, Crkve Srbije (zvaničan naziv za Srpsku pravoslavnu crkvu koji koristi Vaseljenska patrijaršija), i djelova partije Pokret Evropa sad. Upravo njihovo otvoreno negiranje crnogorskoga identiteta i favorizovanje anticrnogorskih ideja i ideologija dovode procrnogorske građane u situaciju da svoje stavove sve češće izražavaju na protestima. I toga će biti sve više, ubijeđen sam, ukoliko nosioci vlasti ne prestanu s degradacijom crnogorskoga identiteta koji iz popisa u popis pokazuje ranjivost i matematički pokazuje koliko je crnogorska nacija izložena asimilaciji.
Sve ovo navodim jer govorimo o sveukupnoj bezbjednosnoj situaciji u državi i regiji koja je prije 3 decenije zapala u ratno stanje baš zbog identitetskih negacija i velikodržavnih projekata. Kao multietnička država Crna Gora ne može biti država favorizovanja samo jednog nacionalnog i samo jednog vjerskog identiteta jer takvi postupci dijele društvo i narušavaju zajednički život.
U procesu evropskih integracija, kojima svi zajedno težimo, treba tražiti načine i sredstva koja mogu pomoći rješavanju pomenutih problema, budući da je pitanje identiteta jedno od osnovnih demokratskih prava. Ljudi koji su protestovali zbog Trinaestojulske nagrade nijesu tamo išli da bi se sukobili s policijom, već zbog činjenice da su povrijeđena njihova nacionalna ośećanja i da su nagrađeni oni koji negiraju crnogorsku naciju na način na koji su to radili nacisti – primitivno, varvarski i vašarski, kako je taj modus operandi u prošlom vijeku slikovito opisao veliki Thomas Mann. Da ne govorimo o tome da se među nagrađenima našao i čovjek koji je protivzakonito nagrađen za knjigu koju ni žiri ni publika nijesu imali priliku da vide u tome momentu, što je potvrđeno i iz Nacionalne biblioteke, kao krovne ustanove za knjigu u Crnoj Gori, koja je potvrdila da nema dokaza da je u momentu dodjele nagrade knjiga uopšte bila objavljena.
Šef delegacije EU u CG, gospodin Satler, nedavno je lansirao vrlo znakovitu izjavu: da u Crnoj Gori želi što manje debata o identitetu. I tu se s njim apsolutno slažem. Ako danas pogledamo ko najviše potencira identitetske raspre i čiji politički repertoar izaziva podjele, krivca je lako naći - to su upravo radikalni djelovi Vlade i njihove produžene vjerske i kulturne organizacije. Tome zaista treba stati na kraj. A mi ga ne naziremo – jedino što vidimo jeste da asimilatorne politike iz regiona, koje ljubomorno mjerkaju crnogorsku teritoriju i geostratešku poziciju, gotovo otvoreno osporavaju njene rezultate u evropskim integracijama. Jedino što vidimo jeste da su upravo te politike danas uzele silu kao jedino sredstvo protiv svojih kritičara i da će zbog toga 35 uglednih građana vjerovatno završiti na sudu.
Uzdam se u vašu pomoć, uzdam se u vas kao u čuvare evropskih vrijednosti koje su izgradile ozbiljna društva tolerancije i ljudskih prava i koja danas kao svjetionik služe zemljama kandidatima za članstvo.
Trideset pet ljudi koji će biti procesuirani, mi kao akademska zajednica i civilni aktivisti, moraćemo da branimo. Na njihovim sudbinama se prelama i sudbina Crne Gore jer će krajnji ishod pokazati da li je naša država spremna biti dio porodice kojom upravlja Brisel ili će ostati "svet" kojim upravlja Beograd, u kojem se studenti, novinari, profesori, režiseri, umjetnici i civilni aktivisti pritvaraju i premlaćuju jer su protiv vlasti.
Molim vas da ovaj posljednji čin Uprave policije uzmete za ozbiljno i da se u skladu sa svojim pozicijama ovim slučajem pozabavite.

Batrićević: 35 ljudi koji će biti procesuirani moraćemo da branimo, na njima se prelama i sudbina Crne Gore

Ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović kazao je da očekuje da u što kraćem periodu Crna Gora imenuje ambasadore u Albaniji i Bosni i Hercegovini, ali ističe da ne zavisi sve od njegovog resora.
Ibrahimović je u parlamentu rekao da je, po pitanju širenja diplomatske mreže, za 16 mjeseci popravljeno ono što nije moglo da se uradi u prethodnih pet godina.
- Pokušamo da popravimo što se taložilo više godina. I Albanija i BiH su nama prijateljske države i moramo to oslikati postavljanjem ambasadora - rekao je Ibrahimović, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista (DPS) Abaza Dizdarevića u Skupštini Crne Gore.
On je podsjetio da u taj proces treba da budu uključene najvažnije institucije u državi.
- U narednom periodu daću snažan doprinos, kao i za ovih 15 ambasadora i jednog generalnog konzula. Mislim da u MVP-u postoje kvalitetni ljudi da obnašaju funkciju ambasadora u ovim zemljama - kazao je Ibrahimović.
Ponovio je da Albanija i BiH imaju rezidentne i opunomoćene ambasadore u Crnoj Gori, dodajući da pokazuju da žele da unapređuju bilateralne odnose.
- Ta njihova poruka nas obavezuje da u što kraćem periodu izaberemo ambasadore, ne samo kod njih, neć i u Njemačkoj, Grčkoj, Emiratima... Radićemo na tome, moj tim daje sve od sebe - poručio je Ibrahimović.
Kako je istakao, preostaje im još izbor 12 šefova diplomatsko-konzularnih predstavništva i najavio uskoro otvaranje ambasade u Bernu i kancelarije u Luksemburgu.

Tamara Klikovac

Ibrahimović: Što skorije imenovati ambasadore u Albaniji i BiH, ne zavisi sve od MVP

Nije tajna da su mediji zakonski odgovorni, ali ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na njih - poručio je izvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju Ranko Vujović osvrnuvši se na današnju poruku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića koji je, govoreći o akciji Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) koja targetira kritički nastrojene medije, rekao da je za njihovu slobodu - ali bez imuniteta od odgovornosti.
Vujović je, gostujući u Informativnoj emisiji 24 sata na Televiziji E, rekao da misli da je predsjednik, po običaju, htio da zadovolji sve strane i da se nikome ne zamjeri.&nbsp;
- Treba da pričamo o slobodi medija, a ne krivičnoj odgovornosti - naglasio je on cijeneći da Milatović nije bio jasan i da je poslao pogrešnu poruku u ovom trenutku.
Svaki medij, kako je rekao, zna da ima i profesionalnu i zakonsku odgovornost.
- Nema potrebe da pričamo o tome u trenutku kad je medij ugrožen - jasan je Vujović.
<h2>NEKO BI DA ZAVLADAJU SAMO MEDIJI KOJI PODRŽAVAJU VLAST</h2>
Veliki broj godina, kako je ustvrdio, imamo priliku da gledamo kako se u Srbiji targetiraju mediji, pollitički neistomišljenici, opozicija i svi koji drugačije misle, a mislio je da se to nikad neće desiti u Crnoj Gori.
- Nažalost, ono što sam mislio da nikad iz Srbije neće doći ovdje polako se preslikava i gotovo iste scene iz tih televizijskih studija možemo da vidimo u Crnoj Gori - ocijenio je zvršni sekretar Medijskog savjeta za samoregulaciju.
Imali smo, kako je rekao, priliku da vidimo kako to na Pinku izgleda kada svi pričaju isti stav.
- Pojedini mediji pozivaju na hapšenje i privđenje novinara i urednika... To nije dobro jer je pluralizam medija osnov demokratije. Ovdje vidimo da su zaboravili da bi trebalo da postoji taj pluralizam i da bi neko htio da obriše ili diskredituje sve opozicione medije ne bi li scenom zavaldali samo mediji koji podržavaju vlast ili vladajuće partije - jasan je Vujović.
Mogli smo, kako je rekao, da ispratimo puno tih medijskih kampanja.
- Sinoć smo čuli da je jedna organizovana zbog afere Do Kvon - jer URA nije mogla da uđe u koaliciju sa Pokretom Evropa sad (PES). Možete misliti kako se onda ova prljava kampanja organizuje. Žalosno je što mediji prednjače i učestvuju u toj kampanji - decidan je Vujović.
<h2>SATLER URADIO PRAVU STVAR</h2>
Osvrnuvši se na jučerašnji sastanak urednika targetiranih medija sa ambasadorom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori Johanom Satlerom, Vujović je rekao da je jako dobro što se to desilo.
- Sami poziv Satlera je pozitivan znak. Prije toga je dao jedan odgovor koji nije bio najjasniji - ali je sada sa ovim pozivom uradio pravu stvar. To istovremeno znači i podršku medijima - ocijenio je Vujović.
Konstatovao je da su predstavnci medija zadovoljni onim što su čuli od ambasadora Delegacije EU.&nbsp;
- Pozdravio bih taj gest i mislim da bi slično mogli da reaguju ostali ambasadori, pogotovo Kvinte - poručio je Vujović ističući da je važna svaka podrška medijima u ovom izuzetno osjetljivom trenutku koji je okarakterisao kao nezapamćeni institucionalno organizovani napad.

Anja Ivanović

Vujović o Milatovićevoj izjavi: Ovdje se ne radi o odgovornosti nego o ataku na medije, predsjednik poslao pogrešnu poruku

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora: Komonvelta Australije Pitera Džordža Trasvela, ambasadorke Južnoafričke Republike Lindive Msengana Ndlele, ambasadora Kralljevine Tajland Prom Phaholpolphajuhasena i ambasadora Republike Kirgistan Ruslana Kazakbaeva.
- U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, &nbsp;Milatović im je poželio dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije - kazali su u njegovom kabinetu.
Tokom sastanaka su konstatovani dobri i prijateljski odnosi Crne Gore sa državama koje predstavljaju, te istaknuta potreba daljeg jačanja bilateralne saradnje.
- Predsjednik Milatović je ambasadore upoznao sa glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Crne Gore: članstvom u Evropskoj uniji do 2028. godine, jačanjem kredibilnosti Crne Gore kao članice NATO saveza i snaženjem dobrosusjedskih odnosa - istakli su u njegovom kabinetu.
Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.

Milatović primio akreditivna pisma novih ambasadora Australije, Južnoafričke Republike, Tajlanda i Kirgistana

Skupštinski Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivno mišljenje na predlog da se za ambasadorku Crne Gore u Francuskoj imenuje Dubravka Lalović, a za ambasadorku u Švajcarskoj Marija Lakić Barfus.
Lalović i Lakić Barfus je za te funkcije predložila Vlada.
One su na današnjoj sjednici Odbora dobile jednoglasnu podršku svih prisutnih članova tog skupštinskog tijela.

Podrška prijedlogu da Lalović bude ambasaorka u Francuskoj, a Lakić Barfus u Švajcarskoj

Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja. Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji, Nizozemskoj i Švajcarskoj. Kada je u pitanju imenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se naša konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i šest misija. - Svih šest mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni. Što se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na šesnaest lokacija. - U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje još šest ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"><figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption></figure>  Sa novim imenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu više od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavništava ćemo imati ambasadore, što je značajan iskorak u odnosu na prethodni period. - Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete naših predstavništava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora. Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Miraš Dušević

Šokantni podaci MVP: Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja

Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor o uspostavljanju novog fonda kojim bi u kratkom roku trebalo da se obezbijedi 150 milijardi eura za odbrambene projekte.
Kako navodi Rojters pozivajući se na pouzdan, neimenovamni izvor upoznat sa ovom akcijom EU, sporazum je podstaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću američku zaštitu Evrope.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sljedeća meta Moskve, zemlje EU su u posljednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa EU, poznata kao Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovinu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Da bi se neki projekat kvalifikovao za finansiranje SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora poticati od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru ili Ukrajini, prenosi Politika.
Međutim, kompanije iz zemalja koje su potpisale Partnerstvo za bezbjednost i odbranu sa EU takođe mogu biti podobne ako ispunjavaju dodatne uslove.
Velika Britanija je potpisala takav sporazum sa EU u ponedjeljak, čime su britanske kompanije poput „BAE Systems” postale korak bliže učešću u SAFE projektima.

EU ambasadori dogovorili novi fond: 150 milijardi za odbrambene projekte

Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike dali su pozitivno mišljenje za tri predložena kanditata Vlade za nove ambasadore.&nbsp;
Riječ je o o prijedlozima Vlade Crne Gore da se Snežana Radović postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Danskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Kopenhagenu, da se Danilo Brajović postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Rumuniji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Bukureštu, te da se Veljko Milonjić postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Poljskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Varšavi.
Odbor je pozitivno odlučio o sva tri kandidata, te se sada čeka odluka predsjednika države, Jakova Milatovića, koji u odlučivanju o amabasadorskim naimenovanjima ima posljednju riječ.

Predloženi ambasadori Crne Gore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj, čeka se mišljenje predsjednika države

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je danas oproštajne susrete sa ambasadorom Brazila u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, Žoze Maurom da Fonseka Kosta Koutom i ambasadorom Sjeverne Makedonije Zećirom Ramčilovićem i tom prilikom su konstatovani prijetljski odnosi između zemalja. U razgovoru sa ambasadorom Brazila, Ibrahimović je zahvalio na aktivnom doprinosu razvoju sveukupnih odnosa između dvije države tokom prethodne tri godine, te poželio uspjeh u budućem profesionalnom radu.&nbsp; - Konstatujući da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, sagovornici su potvrdili posvećenost daljem snaženju političkih kontakata, uključujući i mehanizam bilateralnih konsultacija - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Bilo je riječi o daljim koracima ka intenziviranju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, turizma, kulture, poljoprivrede i energetike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa ambsadorom"> <figcaption>Ibrahimović sa Ramčilovićem(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Na sastanku sa ambasadorom Ramčilovićem, konstatovano je da Crna Gora i Sjeverna Makedonija njeguju prijateljske odnose, praćene intenzivnim kontaktima na najvišem nivou, čemu je, kako je kazao ministar, poseban doprinos dao ambasador tokom svog mandata. - Obostrano je ukazano na važnost NATO savezništva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti za dalje jačanje stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, te iskazana posvećenost nastavku dinamične saradnje u brojim oblastima od obostranog interesa - navedeno je iz MVP-a.

Ibrahimović primio u oproštajne posjete ambasadore Brazila i Sjeverne Makedonije: Konstatovani dobri i prijateljski odnosi

Speleolozi slovenačkog kluba "Kostanjevica na Krki" nakon punih 60 godina traganja uspjeli su da dođu do velikog otkrića - probili su se do podzemnog toka rijeke Studene i otkrili veliki sistem jama sa pećinskim nakitom i dvoranama visokim više desetina metara.
Brane Čuk, sekretar kluba, za slovenačke medije je rekao da novootkrivene pećine imaju komore koje su visoke nekoliko desetina metara i dugačke oko 50 metara, dok se najveći speleotem (pećinski ukrasi) poklapa sa najvećim u Kostanjevičkoj pećini.
Kako je istakao, pećinski sistem je najvjerovatnije povezan sa Kostanjevičkom pećinom jer rijeka Studena teče dva kilometra od ulaza u pećinu.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2FKJKostanjevicanaKrki%2Fposts%2F908488194849077%3Fref%3Dembed_post&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovo su bili snovi više generacija speleologa - dodali su iz kluba koji aktivno djeluje još od 1964. godine
Članovi su decenijama fokusirali napore na istraživanje 2,5 kilometra duge Kostanjevičke pećine, ali su ih u daljem napredovanju zaustavljala duboka jezera i sifoni.
Zbog toga su donijeli odluku da u sistem pokušaju ući sa vrha, preko provalija na planini Gorjanci.
Ključni trenutak dogodio se prije četiri godine, kada su u snijegu uočili rupu iz koje je izbijao topli vazduh. Jamu su nazvali "Gorjanc" i postepeno je istraživali, ali su prije dvije godine ostali bez prolaza za dalje napredovanje.
Nova nada pojavila se 17. januara ove godine kada su u nastavku jame otkrili velike dvorane, a samo sedmicu dana kasnije uslijedio je najveći uspjeh - pronalazak kanjona rijeke Studene na dubini od 305 metara, ispunjenog slapovima i bočnim kanalima.
Čuk procjenjuje da je novootkriveni sistem vjerovatno duži od same Kostanjevičke pećine i da predstavlja najveći jamski kompleks u najdubljem dijelu Dolenjske.

(FOTO) Veliki podzemni kompleks u Sloveniji: Dvorane visoke desetine metara i spektakularni pećinski nakit

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je danas da neće dozvoliti obnovu Gaze prije potpune demilitarizacije, niti će pristati na uspostavljanje palestinske države, ističući da će politički i bezbjednosni interesi Izraela biti ispunjeni.
Netanjahu je govorio povodom druge faze plana američkog predsjednika Donalda Trampa za Gazu, naglašavajući da će izraelski politički i bezbjednosni interesi biti u potpunosti zadovoljeni.
- Sada smo fokusirani na završetak dvije preostale misije: zaplijenu oružja Hamasa i potpunu demilitarizaciju Gaze, uključujući uklanjanje oružja i tunela - rekao je Netanjahu.
U nastavku je odbacio ideju o prisustvu međunarodnih snaga u Pojasu Gaze.
- Čujem da se pominje dovođenje turskih i katarskih vojnika u Gazu. Ni to se neće desiti. Kako sam se dogovorio s predsjednikom Trampom, postoje samo dvije mogućnosti: ili će se to ostvariti na lakši ili na teži način, ali u svakom slučaju – to će se dogoditi - poručio je Netanjahu.
Dodao je da neće prihvatiti rješenje koje podrazumijeva palestinsku državnost, navodeći da se „to nije dogodilo i da se neće dogoditi“.
- Mislim da svi znate da sam ja osoba koja je, zajedno sa svojim kolegama u vladama koje sam predvodio, više puta spriječila uspostavljanje palestinske države. Ni danas ni sjutra to nećemo dozvoliti - zaključio je Netanjahu.

Netanjahu: Nema obnove Gaze prije razoružanja, niti prihvatanja palestinske države

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani granice u slučaju najgoreg scenarija, odnosno potpunog kolapsa vlasti u Teheranu, objavio je Middle East Eye (MEE).
Prema navodima MEE-a, visoki zvaničnici turskog Ministarstva vanjskih poslova su u četvrtak, na zatvorenom sastanku u parlamentu, informisali poslanike da Ankara priprema više mogućih scenarija u vezi s Iranom. Te informacije su ovom portalu prenijela dvojica učesnika sastanka.
<h2>„Tampon-zona“</h2>
Jedan od izvora naveo je da su turski zvaničnici koristili termin „tampon-zona“ kako bi opisali namjeru Ankare da učini sve što je moguće da spriječi novi talas izbjeglica da uđe u zemlju.
Drugi učesnik sastanka, međutim, istakao je da taj izraz nije eksplicitno korišćen, iako je izražena spremnost da se preduzmu mjere izvan uobičajenih procedura.
– U suštini, kazali su da smatraju kako sve moguće mjere na iranskoj strani granice treba preduzeti kako bi oni koji bi eventualno krenuli tokom migracija tamo i ostali – rekao je drugi izvor.
Tursko Ministarstvo odbrane je ranije ovog mjeseca saopštilo da je Ankara dodatno ojačala bezbjednost duž granice s Iranom, duge 560 kilometara, kroz tehnološki unaprijeđen sistem fizičkih barijera.
Mjere uključuju 203 elektrooptičke kule, 43 kule s liftovima, modularni betonski zid u dužini od 380 kilometara, kao i 553 kilometra odbrambenih kanala.
Ministarstvo je navelo i da su pogranična područja pod stalnim nadzorom izviđačkih i nadzornih sistema, uključujući dronove i avione.
Jedan turski medij objavio je da su tokom istog sastanka zvaničnici obavijestili poslanike da je tokom nedavnih krvavih protesta protiv vlasti u Iranu poginulo oko 4.000 ljudi, dok je više od 20.000 ranjeno.
Protesti su izbili zbog naglog rasta inflacije i snažnog pada vrijednosti iranske valute, a zatim su se brzo proširili širom zemlje. Iako je bilo nasilnih incidenata od strane dijela demonstranata, više istraga i snimaka ukazuje na to da su vlasti u Teheranu koristile nesrazmjernu silu kako bi ugušile proteste. Istovremeno je uvedena i blokada interneta.
<h2>Američko vojno jačanje u regionu</h2>
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan izjavio je u petak za televiziju da se Ankara protivi bilo kakvoj stranoj intervenciji u Iranu i pozvao američku administraciju da krizu rješava diplomatskim putem.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp u početku je zaprijetio Teheranu zbog nasilnog gušenja protesta, ali je kasnije poručio da je otvoren za razgovore s iranskim rukovodstvom.
Ipak, Vašington razmatra mogućnost preciznih udara na „visokorangirane“ iranske zvaničnike i vojne komandante koje smatra odgovornima za smrt demonstranata, rekao je za MEE jedan zvaničnik iz Zaliva upoznat s internim razgovorima.
Tokom posljednjih dana Sjedinjene Američke Države rasporedile su borbene avione, sisteme protivvazdušne odbrane i ratne brodove u regionu Bliskog istoka i Sjeverne Afrike, čime je Donaldu Trampu data opcija napada na visoke iranske zvaničnike.
Jačanje vojne prisutnosti, kako se čini, dostiže vrhunac. U ponedjeljak je nosač aviona USS Abraham Lincoln uplovio u vode Bliskog istoka.
<h2>Moguće posljedice</h2>
Turske vlasti su svjesne posljedica operacija promjene režima i ratova, imajući u vidu destabilizujuće efekte američke invazije na Irak 2003. godine, kao i, u novije vrijeme, građanskog rata u Siriji od 2011. do 2024. godine.
Ti sukobi doveli su do dolaska stotina hiljada izbjeglica u Tursku, što je dodatno opteretilo ključne sektore poput energetike i trgovine.
Tursko društvo ostaje izrazito osjetljivo na prisustvo izbjeglica, naročito oko 2,7 miliona Sirijaca, od kojih se mnogi sada vraćaju u Siriju nakon pada režima Bašara al-Asada.
Middle East Eye je u junu izvijestio da turski zvaničnici procjenjuju kako bi potpuni rat između Izraela i Irana mogao gurnuti i do milion iranskih izbjeglica ka turskoj granici.
Izvori su tada naveli da je malo vjerovatno da bi Ankara prihvatila bilo kakve izbjeglice, osim onih kojima je neophodna hitna humanitarna pomoć.
MEE je takođe objavio da Turska više neće primjenjivati politiku „otvorenih vrata“ prema susjednim državama u slučaju novih izbjegličkih talasa. Iranski državljani trenutno mogu ulaziti u Tursku bez vize.
Dodatni problem koji komplikuje ove planove jeste prisustvo azerbejdžanskih Turaka u Iranu, kojih prema procjenama ima najmanje 12 miliona.
Još nije jasno kako bi Ankara reagovala u slučaju masovnog dolaska pripadnika ove zajednice na granicu, što bi moglo izazvati snažan unutrašnji pritisak da im se omogući ulazak u zemlju.

Turska razmatra uspostavljanje tampon-zone na iranskoj strani

Kuba će "propasti" u bliskoj budućnosti, jer ova karipska zemlja više ne dobija naftu iz Venecuele, izjavio je predsjednik SAD Donald Tramp.
- Kuba će uskoro propasti. Kuba je zaista zemlja koja je veoma blizu propasti. Znate da su dobijali novac od Venecuele. Dobijali su naftu od Venecuele. Više je ne dobijaju - rekao je Tramp novinarima, prenosi Srna.
Portal Politico pisao je prošle sedmice da Trampova administracija razmatra uvođenje potpune blokade uvoza nafte na Kubu da bi podstakla promjenu vlasti u toj zemlji.
Tramp je ranije ovog mjeseca rekao da će zaustaviti dotok nafte i novca iz Venecuele na Kubu.

Tag: ambasadori