Crna Gora, država koja pretenduje da bude prva sljedeća članica EU, i to 2028. godine, ambasadore nema u 16 zemalja. Prema podacima koje je Portal ETV dobio od Ministarstva vanjskih poslova kojim rukovodi Ervin Ibrahimović, Crna Gora nema ambasadore u Albaniji, Argentini, Belgiji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj, Grčkoj, Njemačkoj, Ruskoj Federaciji, Svetoj Stolici, Turskoj, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Ujedinjenom Kraljevstvu, Hrvatskoj, Španiji, Nizozemskoj i Švajcarskoj. Kada je u pitanju imenovanje ambasadora,iz MVP za Portal ETV kažu da se naša konzularna mreža trenutno sastoji od 30 ambasada, četiri konzulata i šest misija. - Svih šest mjesta stalnih predstavnika (ambasadora) u misijama su popunjena, a od četiri generalna konzulata, trenutno su popunjena tri mjesta generalnih konzula, te samo jedno upražnjeno (GK Frankfurt) - navode oni. Što se tiče ambasada, Crna Gora trenutno nema ambasadore na šesnaest lokacija. - U junu očekujemo stupanje na dužnost ambasadora u Poljskoj i Danskoj, a tokom jula/avgusta u Rumuniji. Podsjećamo i da je u proceduri imenovanje još šest ambasadora, koje takođe možemo očekivati ubrzo, imajući u vidu da su procedure u finalnoj fazi, te su dobijeni agremani država prijema - poručuju iz MVP.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250506090524_7abc6ac1ef3d84263cc4c42fce8459c333ec3f3e8dfd7c6cf37620ca61e0001b" data-rendition-name="original" width="940" height="788" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"><figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: Ministarstvo vanjskih poslova)</figcaption></figure>  Sa novim imenovanjima i onima koja su u procesu, kako poručuju, na čelu više od 2/3 diplomatsko konzularnih predstavništava ćemo imati ambasadore, što je značajan iskorak u odnosu na prethodni period. - Ukazujemo, takođe, da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru redovne procedure upućivanja diplomata na rad u DKP, u kontinuitetu unapređuje kadrovske kapacitete naših predstavništava, uz posvećenost popunjavanju ambasadorskih mjesta, u skladu sa svojim nadležnostima u tom postupku - poručuju iz ovog resora. Dodaju da, u saradnji sa ostalim institucijama uključenim u proces, očekuju da u najskorijem roku budu okončane procedure za već predložene kandidate, aa uporedo sa tim radimo i na predlozima za popunjavanje ostalih, upražnjenih pozicija.

Miraš Dušević

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šokantni podaci MVP: Crna Gora nema ambasadore u 16 zemalja

Ambasadori zemalja članica Evropske unije postigli su danas dogovor o uspostavljanju novog fonda kojim bi u kratkom roku trebalo da se obezbijedi 150 milijardi eura za odbrambene projekte.
Kako navodi Rojters pozivajući se na pouzdan, neimenovamni izvor upoznat sa ovom akcijom EU, sporazum je podstaknut strahom od Rusije i sumnjama u buduću američku zaštitu Evrope.
Evropska komisija je predložila fond u martu, jer je među evropskim liderima rasla bojazan i sumnja da administracija predsjednika SAD Donalda Trampa neće stati u odbranu Evrope u slučaju eventualnog napada.
Uznemirene ruskom invazijom na Ukrajinu, strahujući da bi mogle biti sljedeća meta Moskve, zemlje EU su u posljednje tri godine već povećale izdvajanja za odbranu za više od 30 odsto, ali lideri EU tvrde da to nije dovoljno.
Inicijativa EU, poznata kao Bezbjednosna akcija za Evropu (SAFE), ima za cilj rušenje nacionalnih barijera finansiranjem zajedničkih projekata zemalja EU i snažno upućuje na kupovinu evropskog naoružanja težeći jačanju odbrambene industrije u Evropi.
Da bi se neki projekat kvalifikovao za finansiranje SAFE, 65 odsto njegove vrijednosti mora poticati od kompanija sa sjedištem u EU, širem Evropskom ekonomskom prostoru ili Ukrajini, prenosi Politika.
Međutim, kompanije iz zemalja koje su potpisale Partnerstvo za bezbjednost i odbranu sa EU takođe mogu biti podobne ako ispunjavaju dodatne uslove.
Velika Britanija je potpisala takav sporazum sa EU u ponedjeljak, čime su britanske kompanije poput „BAE Systems” postale korak bliže učešću u SAFE projektima.

Portal ETV

1084x550

EU ambasadori dogovorili novi fond: 150 milijardi za odbrambene projekte

Članovi skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike dali su pozitivno mišljenje za tri predložena kanditata Vlade za nove ambasadore.&nbsp;
Riječ je o o prijedlozima Vlade Crne Gore da se Snežana Radović postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Kraljevini Danskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Kopenhagenu, da se Danilo Brajović postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Rumuniji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Bukureštu, te da se Veljko Milonjić postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Republici Poljskoj, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Varšavi.
Odbor je pozitivno odlučio o sva tri kandidata, te se sada čeka odluka predsjednika države, Jakova Milatovića, koji u odlučivanju o amabasadorskim naimenovanjima ima posljednju riječ.

Predloženi ambasadori Crne Gore u Danskoj, Rumuniji i Poljskoj, čeka se mišljenje predsjednika države

Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je danas oproštajne susrete sa ambasadorom Brazila u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, Žoze Maurom da Fonseka Kosta Koutom i ambasadorom Sjeverne Makedonije Zećirom Ramčilovićem i tom prilikom su konstatovani prijetljski odnosi između zemalja. U razgovoru sa ambasadorom Brazila, Ibrahimović je zahvalio na aktivnom doprinosu razvoju sveukupnih odnosa između dvije države tokom prethodne tri godine, te poželio uspjeh u budućem profesionalnom radu.&nbsp; - Konstatujući da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, sagovornici su potvrdili posvećenost daljem snaženju političkih kontakata, uključujući i mehanizam bilateralnih konsultacija - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Bilo je riječi o daljim koracima ka intenziviranju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, turizma, kulture, poljoprivrede i energetike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa ambsadorom"> <figcaption>Ibrahimović sa Ramčilovićem(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Na sastanku sa ambasadorom Ramčilovićem, konstatovano je da Crna Gora i Sjeverna Makedonija njeguju prijateljske odnose, praćene intenzivnim kontaktima na najvišem nivou, čemu je, kako je kazao ministar, poseban doprinos dao ambasador tokom svog mandata. - Obostrano je ukazano na važnost NATO savezništva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti za dalje jačanje stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, te iskazana posvećenost nastavku dinamične saradnje u brojim oblastima od obostranog interesa - navedeno je iz MVP-a.

Ibrahimović primio u oproštajne posjete ambasadore Brazila i Sjeverne Makedonije: Konstatovani dobri i prijateljski odnosi

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivna mišljenja na prijedloge Vlade o postavljenju ambasadara u Austriji, pri Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u.
Jednoglasnom podrškom poslanika većine dato je zeleno svjetlo da se Stanica Anđić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
Data je podrška i Dragani Radulović da bude stalna predstavnica Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Većina je podržala i prijedlog Vlade da se Milena Kalezić postavi za stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), sa sjedištem u Briselu.
Današnjoj sjednici Odbora nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost.
Prethodno je Odbor za međunarodne odnose i iseljenikedao pozitivna mišljenja na predloge da se Nebojša Đoković postavi za ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj na Kosovu, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je postavio ukaze o njihovom postavljenju na dužnost.
T.K.

Odbor dao pozitivno mišljenje za ambasadore u Austriji, NATO i UN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o postavljenju Nebojše Đokovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji i Bernarda Čobaja na Kosovu.
Ambasadori Đoković i Čobaj postavljeni su na prijedlog Vlade, uz pozitivno mišljenje Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Postavljenje ambasadora u Srbiji i Kosovu doprinijeće daljem razvitku bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, dobrosusjedske saradnje kao i napretku regiona Zapadnog Balkana u cjelini - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

1250x600

Milatović potpisao ukaze: Đoković ambasador u Srbiji, Čobaj na Kosovu

Vlada Crne Gore usvojila je prijedloge za 14 novih šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore, saznaje Televizija E.
Za šeficu Misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku predložena je Dragana Radulović, za crnogorskog ambasadora u Hrvatskoj Dejan Vuković, dok je Veljko Milonjić predložen za ambasadora u Poljskoj. Za novog crnogorskog ambasadora u Bugarskoj predložen je Đorđije Janković, u Rumuniji Danilo Brajović, a za Starzbur je predviđeno da Crnu Goru predstavlja Dragana Šćepanović.
Šefica crnogorsko diplomatske misije u Francuskoj, u Parizu, biće Dubravka Lalević, dok je za ambasadorku u Kopenhagenu, u Danskoj, predviđena Snežana Radović. Nova ambasadorka u Švajcarskoj biće Marija Lakić, a šefica crnogorske misije pri NATO u Briselu bi trebalo da bude Milena Kalezić.
U susjednu Albaniju, za ambasadora u Tirani, predložen je Miroslav Šćepanović dok će crnogorski diplomatski predstavnik u Hagu biti Milisav Raspopović.
Prema informacijama redakcije Portala ETV, prijedlozi su usaglašeni tokom razgovora predstavnika u kabineta premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.
Shodno proceduri, biće zatraženi agremani u zemljama prijema, a poslije toga predsjednik države potpisuje akreditive za šefove diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Usaglašeni prijedlozi za 14 novih ambasadora Crne Gore u Evropi

Sukob između predsjednika i premijera osim što ugrožava bezbjednosni sektor, narušava i međunarodni ugled i evropske ambicije Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović. Nastavak ozbiljnih nesuglasica između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića onemogućio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost 10. decembra. Na sjednici je trebalo da se raspravlja o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića. Nije održana jer joj premijer nije prisustvovao, što je Milatović ocijenio kao neodgovoran potez prema Vojsci, državi i građanima. Savjet za odbranu, osim Milatovića koji njime predsjedava, čine Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Vujović kaže da je sukob Milatovića i Spajića kulminirao, te da sada država trpi posljedice &nbsp;ličnog animoziteta dvojce lidera koji pokrivaju dvije najznačajnije funkcije u crnogorskom političkom sistemu. Smatra i da će se njihov sukob produbljivati. - A porazno je što se ne mogu dogovoriti oko ključnih pitanja zarad funkcionisanja države - istakao je on. Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj Vladi Zdravka Krivokapića, nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića 2020 godine. Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad, a zahvaljujući popularnosti ekonomskog programa Evropa sad kojim su povećane plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto. Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju. <h2>Konkretan povod smjena Lazarevića</h2> Savjet za odbranu i bezbjednost, najviši organ za pitanja odbrane, ne funkcioniše mjesecima. Ključna nesuglasica je smjena Lazarevića, koju je tražio ministar odbrane Dragan Krapović, zbog, kako je naveo, podmlađivanja kadra i zloupotrebe službenog položaja. Pokušaj smijene propao je dva puta, na sjednicama Savjeta u avgustu i oktobru. Za smjenu Lazarevića bili su Spajić i Mandić, ali je Milatović bio protiv, tvrdeći da zahtjev nije adekvatno obrazložen. Odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost se donose jednoglasno. Situacija je dodatno pogoršana nakon što je Krapović zabranio Lazareviću inostrane aktivnosti, uključujući sastanke u NATO-u i Vojnom komitetu EU. Načelnik Generalštaba ključan je za koordinaciju vojnih aktivnosti i izvještavanje političkih lidera o vojnoj spremnosti i potrebama. Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba 2022. na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je 2023. izgubio na predsjedničkim izborima od Milatovića koga je naslijedio i na funkciji predsjedavajućeg Savjeta za odbranu. <h2>Optužbe na ličnom i političkom nivou</h2> Nakon što se Spajić nije pojavio na sjednici, Milatović ga je optužio za kontinuiranu neodgovornost prema Skupštini, Predsjedništvu i Vladi. Osim blokade sjednice Savjeta, naveo je i činjenicu da Crna Gora, kao članica NATO-a, još nema ambasadora u Alijansi. Crna Gora trenutno je bez ambasadora u čak 27 zemalja, uključujući SAD, Nemačku, Kinu, Rusiju, Veliku Britaniju ali i Ujedinjene nacije i NATO. Vlada predlaže, a predsjednik formalno usvaja predloge za ambasadore. Milatović je podsjetio i da parlamentarna većina nije usvojila odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, koju je Savjet za odbranu donio prije četiri mjeseca. - To jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Spajić nije dorastao funkciji koju obavlja - poručio je Milatović. Osim toga, dojučerašnjem koalicionom partneru poručio je da je razlika između njih dvojice osim političke i vrjednosna. - To je kao razlika između dana i noći, ili kao razlika između istine i neistine - naglasio je Milatović. <h2>Politička borba umjesto funkcionalnosti</h2> Analitičar Zlatko Vujović smatra da sukob Spajić-Milatović može da destabilizuju sistem funkcionisanja institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617" data-rendition-name="original" width="1066" height="612" loading="lazy" alt="Zlatko Vujović"> <figcaption>Zlatko Vujović(Photo: TVE - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Međutim, vjerujem da kada bi se došlo do nekog pitanja koje bi ugrozilo bezbjednost Crne Gore, lične animozitete bi ostavili sa strane i imali konstruktivan odnos, iako je sada na djelu borba oko poluga moći - kazao je Vujović. Vujović ukazuje da aktuelna situacija u Crnoj Gori ima teške posljedice po međunarodni ugled. - Umjesto da širimo diplomatsku mrežu, nemamo ambasadore u većini zemalja. To je nevjerovatno u periodu kada treba što efektnije da lobiramo za EU članstvo 2028. Kao članica Alijanse nemamo ambasadora u NATO-u, što je apsurd - napomenuo je on. Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč je rekla da nam je stanje u Vojsci i državi u vanrednom stanju. To je potkrijepila činjencom da su dvojica pripadnika Vojske uhapšena na Kosovu zbog naljepnica na autu na kojima je pisalo Kosovo je Srbija. - O kakvom evropskom putu govorimo dok crnogorski vojnici idu da provociraju na teritoriju druge države, koju je Crna Gora priznala. A Savjet za odbranu ne može da se sastane - istakla je Vuković Kuč. <h2>Optužbe i za ugrožavanje evropskog puta</h2> Milatović je Spajića optužio i da je Vlada ugrozila evropski put države, pogoršavajući odnose sa Hrvatskom. Naime, potezi i izjave Spajićevih kolicionih partnera, proruskog Demokratskog fronta, Mandića i njegove stranke bili su povod zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom koja je Crnoj Gori uputila dvije protestne note. Prvu zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a drugu zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a u Skupštini podržale partije vladajuće većine. Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade. Spajićev Pokret Evropa sad je glasao za ovu Rezoluciju. <h2>"Hrvatska će jedno poglavlje blokirati"</h2> Vujović kaže da vjeruje da zbog ovoga Crna Gora neće zatvoriti planirana četiri poglavlja i da će Hrvatska jedno poglavlje blokirati. - A u tu situaciju jesmo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu jer nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske i otvori značajan broj pitanja - kazao je on. Do kraja mjeseca trebalo bi da se održi međuvladina konferencija Crne Gore i EU na kojoj se očekuje da zatvaranje četiri poglavlja u pregovaračkom procesu za članstvo u Uniji. Vujović navodi da je pogoršanje odnosa napor dijela partija vladajuće koalicije koje, kako kaže, samo deklarativno podržavaju članstvo u EU. - Oni sprovode interese Beograda i Moskve, a to je odlaganje članstva Crne Gore u EU. I tu je Spajić odgovoran kao stožer vladajuće koalicije, jer bira partnere i prati ih u veoma lošim potezima - istakao je on. <h2>"Potrebno pronaći institucionalno rješenje"</h2> Vujović, takođe, kaže da disfunkcionalnost između Spajića i Milatovića ne bi smjela dugo da potraje, posebno ne u periodu kada se očekuje prijem Crne Gore u članstvo EU - Oni su ključni. Ako ne doživljavaju odgovorno svoje pozicije onda smo zarobljeno društvo koje će propustiti važne prilike. Ali ovdje je veća odgovornost na premijeru jer Vlada pokriva veći dio izvršne vlasti - rekao je on. Kako naglašava mora se uložiti napor da se proces eurointegracija uspješno okonča do 2028. i Crna Gora uđe u EU. - Potrebno pronaći institucionalno rješenje koje će omogućiti donošenje ključnih odluka vezanih za nacionalnu bezbjednost, vojnu i vanjsku politiku Crne Gore - zaključio je Vujović. U Briselu ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine, što bi otvorilo put ka punopravnom članstvu. Crna Gora bi 2028. godine najranije mogla postati članica EU. Period od 2026. do 2028, između završetka pregovora i članstva je neophodan kako bi 27 država članica EU ratifikovale sporazum o pristupanju Crne Gore u nacionalnim parlamentima.

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, na kojoj je trebalo da se raspravlja o predlozima Vlade za ambasadore Crne Gore u Srbiji i na Kosovu, nije danas održana zbog toga što, kako je saopšteno, to skupštinsko tijelo nije kompletirano. 
 
Predsjednik Odbora Duško Stjepović podsjetio je da Skupština još nije izabrala jednog člana tog skupštinskog tijela iz reda parlamentarne većine. 
 
- Kako se ne bi desilo da se u određenim momentima zbog političkih kalkulacija uskraćuje kvorum, odlučio sam da, do kompletiranja Odbora, odložim ovu sjednicu - naveo je Stjepović na početku sjednice. 
 
Odbor je danas trebalo da je izjasni o predlogu Vlade da se Nebojša Đoković postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj za ambasadora na Kosovu.

Odgođena sjednica Odbora o predlozima za ambasadore u Srbiji i na Kosovu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Grčke Dimitriosa Giodasisa, Uzbekistana Ajbeka Šahavdinova, Kraljevine Holandije Martajna Elhersme i ambasadora Moldavije Viktora Kirila. U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, predsjednik Milatović poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Grčke, potvrđeni su tradicionalno prijateljski odnosi Crne Gore i Grčke - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Milatović je naglasio da Grčka već više od dvije decenije zauzima posebno mjesto u integracionim procesima za zemlje kandidate, naročito kada je u pitanju evropska perspektiva za zemlje regiona Zapadnog Balkana. Podsjetio je i značaj odlične savezničke saradnje sa Grčkom u okvirima NATO-a. Takođe, obostrano je iskazana zainteresovanost za jačanjem ekonomske saradnje, posebno u domenu povećanja priliva grčkih direktnih investicija.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Uzbekistana konstatovani su prijateljski odnosi dvije države i naglašena potreba za njihovim daljim intenziviranjem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Na sastanku je bilo riječi i o nedavnom susretu predsjednika Milatović i predsjednika Mirzijojeva, na marginama klimatske konferencije - COP29 u Bakuu.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Holandije, predsjednik Milatović je ukazao da odlične međudržavne odnose, karakteriše značajna podrške Holandije našem evropskom putu, te snažno savezništvo u okviru NATO-a - ističe se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929" data-rendition-name="original" width="1031" height="673" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorom Holandije"> </figure>  Takođe, izrazio je očekivanje da će Holandija nastaviti da pruža ekspertsku pomoć crnogorskim institucijama, posebno u oblastima koje su ključne za jačanje vladavine.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Moldavije, Milatović je izrazio zadovoljstvo povodom strateške opredijeljenosti Moldavije nastavku evropske integracije ove zemlje.&nbsp; Poručio je da je Crna Gora, kao lider u integracionom procesu s EU, spremna da podijeli svoja iskustva stečena na dosadašnjem reformskom i pregovaračkom procesu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1070" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.&nbsp; - Predsjednik države je ambasadore upoznao i sa vanjskopolitičkim prioritetima koji se zasnivaju na stremljenjima da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, da kao članica NATO jača svoj kredibilitet, da dodatno unaprijedi dobrosusjedsku saradnju, kao i svoju poziciju u multilateralnim okvirima - zaključeno je u saopštenju.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Grčke, Uzbekistana, Holandije i Moldavije: Obećali rad na unaprjeđenju međudržavnih odnosa

U Apelacionom sudu Crne Gore danas je održan pretres u predmetu optuženog Saše Borete i drugih zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.
Na pretresu je objavljeno da je dokazni postupak pred ovim sudom završen i zakazano je davanje završnih riječi za 8. jul u 10:30 sati.
Suđenje za ubistvo Šćekića pred vijećem Apelacionog suda krenulo je ponovo nakon što je Ustavni sud ukinuo presudu kojom su zbog ubistva Šćekića, na po 30 godina zatvora osuđeni Boreta, Ljubo Bigović, Milan Šćekić i Ljubo Vujadinović, a sada pokojni Alan Kožar na šest godina i deset mjeseci zbog podmetanja tri eksplozije na gradilište hotela "Splendid" u Bečićima.
Prema ukinutoj presudi, optuženi Milan Šćekić i Vujadinović ubili su policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su ih Boreta i Bigović.
 To su, navodi se u ukinutoj presudi, učinili jer im je policajac Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela "Splendid".

Suđenje za ubistvo Slavoljuba Šćekića: Davanje završnih riječi 8. jula

Inspektori Odsjeka za borbu protiv droga pokušavaju da uđu u trag i identifikuju osobe koje preko telegrama i vajbera, a sa ruskih brojeva, nude prodaju kokaina, saznaje Portal ETV.
Uprava policije nije odgovorila na pitanja našeg portala da li je Odsjek za borbu protiv droga uspio da identifikuje ko stoji iza tih ponuda i da li su imali slučajeve da im je neko od građana prijavio da su mu opijeti nuđeni na prodaju.&nbsp;
Prema informacijam našeg Portala, kokain se nudi građanima, pogotovo mlađim osobama i te „ponude“ dolaze sa ruskih telefonskih brojeva u Crnoj Gori.
Inspektorima je, prema našim saznanjima, u fokusu primorje – Bar, Budva i Tivat, jer se upravo u tim gradovima najviše nudi droga.

Preko vajbera i telegrama nude kokain na prodaju

Sportisti mogu biti moćan alat da se neka nacija ujedini, a politika često zloupotrebljava sport za širenje nacionalizma, poručile su crnogorske sportske legende sa drugog dana Nacionalne platforme za za sprečavanje nasilnog ekstremizma koju je organizovao Centar za demokratsku tranziciju (CDT).
Jedan od najboljih crnogorskih sportista u istoriji, vaterpolista Nikola Janović, podsjetio je da je postizao uspjehe sa tri različite reprezentacije, da je imao privilegiju da igra za Jugoslaviju, zatim Srbiju i Crnu Goru, a na kraju za Crnu Goru.&nbsp;
- Kada smo osvojili Malagu, uvijek smo se trudili da kažemo da je to pobjeda svih građana Crne Gore upravo zbog tog osjetljvog momenta i podjela koje postoje u našem društvu - objasnio je Janović.
On je istakao da sprotisti mogu da budu moćan alat kada neka nacija treba da se ujedini, da građani ni sa čim ne mogu tako dobro da se identifikuju kao sa rezultatima sportista, kada se, kako je naveo, pokazuje kako treba da se navija za svoju državu i nastupa za nju.&nbsp;
- Sport takođe može da posluži i kao alat u produbljivanju nacionalnih podjela. Nikada sportisti nisu nosioci tih podjela. Svi koji smo igrali u klubovima i sa reprezentacijom prošli puno toga smo protivnike doživljavali kao prijatelje, igrali smo zajedno u klubovima prolazili zajedno sve te pobjede i poraze. Imam mnoge prijatelje u Srbiji i Hrvatskoj, imao sam privilegiju da igram za Jugoslaviju, kasnije za SiCG, pa za Crnu Goru, željeli smo uvijek da pošaljemo suštinsku poruku da su sve naše pobjede pobjede svih građana u našoj državi - rekao je Janović.
Paraolimpijka Maja Rajković ukazala je da ona i njene kolege paraatletičari žive paraolimpizam svakog dana, kao ljudi koji imaju dosta zdravstvenih problema koji svakog dana dobijaju borbu i da je za njih svaki trening pobjeda.
- Ponosna sam što sam nosila zastavu na OI, osjetila tu euforiju koja se dešava. Toliko različitosti na jednom mjestu. Prvi put sam vidjela da su osobe sa invaliditetom izjednačene sa drugim osobama i osjećali smo se kao da nam ništa ne fali. Nama je bilo dovoljno i to veče. Da nam ništa ne fali. Mi smo veoma mali sitem i kod nas jeste bilo diskriminacije, sažaljenja, sa tim se boriš, moraš da budeš pobjednik - kazala je Rajković.
Oni su takvi, kako dodaje, da ne žele da priznaju ekstremizam i nacionalizam.
- Ali, kod nas to ne postoji. Mi se družimo, ne obraća se pažnja ko je koje nacije, vjere ili bilo šta. Jer samo tako punite sebe energijom da idete dalje i dajete dobra ovom svijetu - dodala je Rajković.
Dugogodišnji pivot rukometne reprezentacije Mladen Rakčević ukazao je da sportski tereni jesu idealna platforma za nacionalizam, ali i onaj ekstremni nacionalizam koji nikome nije donio dobro.
- Sport bi trebalo da bude najčistija društvena grana, međutim, nažalost, nije. Ranije, u tom sportu nije bilo toliko novca, samim tim je bio manje interesantan onima koji su preko sporta htjeli određene poruke da pošalju. Treneri i klubovi ne rade na pravilan način, u smislu PR-a. U trenutku kad određeni dječak ili djevojčica dobije zapaženiju ulogu i krene u komunikaciju sa novinarima, nemaju uopšte početno znanje na koji način bi trebalo da se obraćaju javnosti. Da ne pričamo o planetarno poznatim sportistima koji nerijetko daju loše poruke. Ljubav prema svojoj zemlji ne znači mrzjeti druge - rekao je Rakčević.
Dodao je da je u klubovima gdje je igrao bilo svih nacionalnosti.&nbsp;
- Kad pođete negdje u inostranstvo, iz bivše Jugoslavije se zovemo “naši”. Poštovanje drugog čovjeka proističe iz kuće. Iz moje kuće sam dobio takvo vaspitanje, da ne treba da vodim računa ko je koje nacije, vjere, već da je čovjek – čovjek“, naveo je on i dodao da „smo u Crnoj Gori previše ostrašćeni i da imamo previše mržnje“. Ako razmišljate drugačije od nekog, vi ste mu automatski neprijatelj. Sportisti mogu da utiču na društvene situacije, pogotovo kada je u pitanju nacionalizam. Primjer je najbolji fudbaler na svijetu Mbape, koji je poslije nekih izbora u Francuskoj javno istupio protiv te desnice koja se bila zahuktala u tom prvom krugu. To je izuzetno značilo da Francuska ostane na nekim stabilnim nogama. Jako je bitno koje poruke sportisti šalju - kazao je proslavljeni rukometaš.
Rajković je, komentarišući incidente koji se dešavaju tokom sprotskih događaja kazala da tu gube sport i ljudi koji su na terenu.&nbsp;
- Tu samo sport gubi i oni ljudi koji su na terenu, koji daju svoje srce i dušu za tu utakmicu, za taj rezultat, za napredak. Dođu ljudi ostrašćeni, vjerovatno i politički motivisani da naprave nešto i mislim da je to poraz sporta. Tu samo sport gubi, a moramo priznati da je sport jedina svijetla tačka u Crnoj Gori - kazala je crnogorska paraolimpijka.
Rakčević je dodao i da sportisti koji imaju uticaj na društvo, kontakt sa novinarima, sa javnošću, i prisustvo na društvenim mrežama, treba jako da povedu računa na koji način prezentuju neke kritike ili podržavaju određenu stranu.&nbsp;
- Treba mnogo više edukacije, od same djece koja se profilišu da mogu biti profesionalni sportisti, samim tim će dolaziti u situaciju da imaju uticaja na društvo, na koji način da komuniciraju sa javnošću - objasnio je on.
Janović, poslanik u Skupštini Crne Gore, kaže da danas u Crnoj Gori imamo političare, koji su izgradili karijeru na principu zaštite nacionalne zajednice.
- Ja smatram da to pravo nemam, kao nekadašnji kapiten, ja upravo moram da šaljem poruke koje ukazuju na jedinstvo svih nas, koje moraju biti takve da su svi građani Crne Gore podjednako vrijedni bez obzira kako se izjašnjavaju i u suštini neko ko se bavio sportom ne može da bude nacionalista - rekao je Janović.
Upitan da li etiketa nacije čini da se ljudi osjećaju komfornije, te da li insistiranje na tome šteti ideji nacije i prelazi granicu dobrog ukusa, Janović ističe da se bez potrebe insistira na nacionalizmu i pretjeranom isticanju nacionalnog identiteta koji, kaže, treba razlikovati od patriotizma i ljubavi prema svojoj državi.
Janović je podsjetio i da je igrao za dubrovački Jug i beogradsku Crvenu Zvezdu, još dok su tragični događaji iz našeg regiona bili svježi.
- Ali uvijek sam se trudio da na način i na koji sam igrao i ponašao se van bazena, da doprinosimo boljoj slici države iz koje dolazim i boreći se za taj klub pokazuješ lijepu sliku o svojoj zemlji i to je izuzetno važno i to jedino sportista može da prenese i zato ne kažu slučajno da sport prvi razbija sve barijere nakon ratnih dešavanja - rekao je on.
Rakčević je kazao da su sportisti ranije učeni da vole svoju zemlju i da nikad ne prave konekcije sa politikom, političkim liderima, sa određenim partijama. Sport bi trebalo da bude najčistija grana“, ponovio je on.
Na pitanje: gubi li sport trku sa ekstremizmom i nacionalizmom, Janović zaključuje da je to derbi koji će uvijek da postoji, ali da sportisti nijesu oni koji generišu ekstremizam, već se to često dešava na tribina.
- Ali sportisti i bivši i sadašnji treba da ostanu stub odbrane protiv nacionalizma i ekstremizma, i taj vid borbe mora da bude pobjednički - zaključio je Janović.
Osvrćući se na to što je kao uspješan sportista ušao u politiku, Janović je kazao da ni stvari u politici, kao ni u čemu drugom, ne treba generalizovati i da i u politici može da se radi častan posao.

Crnogorske sportske legende: Sportisti mogu ujediniti građane, ali neki žele i da ih zloupotrijebe zarad podjela

Ministarstvo dijaspore opredijeliće 320.000 eura za 111 programa odnosno projekata dijaspore u 2025. To je navedeno u Odluci o raspodjeli sredstava za sufinansiranje programa odnosno projekata u oblastima saradnje sa dijasporom – iseljenicima u 2025. godini, koju je Vlada usvojila na jučerašnjoj sjednici. Najviše novca biće izdvojeno za projekat "Jačanje privredne saradnje Vojvodine i sjevera Crne Gore" Udruženja Crnogoraca Lovćenac (11.850 eura), Mobilnu aplikaciju za povezivanje dijaspore Crne Gore sa mativom "Crna Gora u srcu svijeta" koju realizuje Kula - Rožajsko udruženje u Holandiji, te za "Dane Crne Gore u Sloveniji-Mariboru" (10.000 eura) u organizaciji Crnogorskog kulturnog društva "Komovi". U odluci je objašnjeno da se sufinansiraju programi odnosno projekti u oblastima saradnje: očuvanje državnog identiteta i pripadnosti Crnoj Gori; očuvanje kulturnog identiteta; jačanje obrazovne, naučne, kulturne i sportske saradnje; informisanje i povezivanje; zaštita prava i položaja dijaspore – iseljenika i unapređivanje privrednog partnerstva. - Program odnosno projekat organizacije dijaspore – iseljenika može se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju, pri čemu se program odnosno projekat koji može imati uticaj na razvoj manje razvijenih područja u Crnoj Gori, može sufinansirati najviše do 70 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaciju - navedeno je u dokumentu. Sredstva će biti raspodijeljena na sljedeći način:  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250620110644_91def6eb0fd2d29d6aea5edcffb6204b8474a0f67d53cf82ca5d17b736c7dd7f" data-rendition-name="original" width="898" height="616" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250620110644_3732a2348e470d884007ec3ec5e7671cf64a98bcec2dec6d4df374c267bbfd63" data-rendition-name="original" width="901" height="782" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250620110644_b85155731d1fab039bdcaa186440e20d5cd33f06e3ce6b29fe02236cb1e7a5fc" data-rendition-name="original" width="895" height="428" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250620110644_2eb71070706d7afb80cd1f7132613e2fc6d5fd3d7be9d289161591b27cf122cf" data-rendition-name="original" width="921" height="812" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250620110644_9d588a3fb6150d8e412adde0c4fb82a8988af74c0fe901db843a866819eb1c3e" data-rendition-name="original" width="893" height="431" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250620110644_3f8cba8537b383a4a9e4b1aa9b4acbce0b8448d16e4cb82126229af7c79555da" data-rendition-name="original" width="912" height="798" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250620110644_51edb31252ff409aa4d7c8a37ffcd32509d71248243962ffd49f50d70951312b" data-rendition-name="original" width="900" height="450" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250620110648_981d003ca41eb5d13d8435b1b6709193e91387590f28a0e983ca4d4346255a77" data-rendition-name="original" width="930" height="787" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250620110648_751c04384264b5aa654f943f1a45e8a77b81a74cdd638eacc59dc6333d86509e" data-rendition-name="original" width="910" height="423" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264.png" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250620110648_ce57c96842707f320ec4fa9255885b2b3e4cf5644194acb65daef14a234df264" data-rendition-name="original" width="910" height="806" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11.png" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250620110648_a274ba9865fb3a1f1b0ffd1b870e79ed48a9de5504712b10f79d629a492d7a11" data-rendition-name="original" width="915" height="313" loading="lazy" alt="novac za projekte dijaspore"></figure>  Ministar dijaspore Mirsad Azemović će, u roku od 30 dana od dana objavljivanja ove odluke, sa organizacijama dijaspore – iseljenika kojoj su sredstva dodijeljena zaključiti ugovor o sufinansiranju programa odnosno projekta. - Ugovorom će se preciznije urediti način isplate i korišćenja dodijeljenih sredstava, način izvještavanja i nadzora nad realizacijom programa odnosno projekta za koji su dodijeljena sredstva, kao i druga pitanja od značaja za njegovu realizaciju - konstatovano je odluci. T.K.

Za projekte dijaspore 320.000 eura, najviše za jačanje privredne saradnje sa Vojvodinom, mobilnu aplikaciju "Crna Gora u srcu svijeta", Dane Crne Gore u Sloveniji...

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: ambasadori