Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović imao je danas oproštajne susrete sa ambasadorom Brazila u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, Žoze Maurom da Fonseka Kosta Koutom i ambasadorom Sjeverne Makedonije Zećirom Ramčilovićem i tom prilikom su konstatovani prijetljski odnosi između zemalja. U razgovoru sa ambasadorom Brazila, Ibrahimović je zahvalio na aktivnom doprinosu razvoju sveukupnih odnosa između dvije države tokom prethodne tri godine, te poželio uspjeh u budućem profesionalnom radu.&nbsp; - Konstatujući da dvije države imaju dobre i prijateljske odnose, sagovornici su potvrdili posvećenost daljem snaženju političkih kontakata, uključujući i mehanizam bilateralnih konsultacija - saopšteno je iz Ministarstva vanjskih poslova.&nbsp; Bilo je riječi o daljim koracima ka intenziviranju bilateralne saradnje, uz poseban osvrt na oblasti ekonomije, turizma, kulture, poljoprivrede i energetike.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250408150424_6bcef398be1f42bd4b65bc11073ac8239d1e0093dc4505bc6e071f7483bd5f43" data-rendition-name="original" width="2500" height="1665" loading="lazy" alt="Ibrahimović sa ambsadorom"> <figcaption>Ibrahimović sa Ramčilovićem(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  Na sastanku sa ambasadorom Ramčilovićem, konstatovano je da Crna Gora i Sjeverna Makedonija njeguju prijateljske odnose, praćene intenzivnim kontaktima na najvišem nivou, čemu je, kako je kazao ministar, poseban doprinos dao ambasador tokom svog mandata. - Obostrano je ukazano na važnost NATO savezništva i zajedničkih evropskih i evroatlantskih vrijednosti za dalje jačanje stabilnosti i prosperiteta cijelog regiona, te iskazana posvećenost nastavku dinamične saradnje u brojim oblastima od obostranog interesa - navedeno je iz MVP-a.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Ibrahimović primio u oproštajne posjete ambasadore Brazila i Sjeverne Makedonije: Konstatovani dobri i prijateljski odnosi

Odbor za međunarodne odnose i iseljenike dao je pozitivna mišljenja na prijedloge Vlade o postavljenju ambasadara u Austriji, pri Ujedinjenim nacijama (UN) i NATO-u.
Jednoglasnom podrškom poslanika većine dato je zeleno svjetlo da se Stanica Anđić postavi za izvanrednu i opunomoćenu ambasadorku Crne Gore u Austriji, na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Beču.
Data je podrška i Dragani Radulović da bude stalna predstavnica Crne Gore u Stalnoj misiji Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama (UN), na rezidentnoj osnovi, sa sjedištem u Njujorku.
Većina je podržala i prijedlog Vlade da se Milena Kalezić postavi za stalnu predstavnicu Crne Gore u Stalnoj misiji pri Sjevernoatlantskom savezu (NATO), sa sjedištem u Briselu.
Današnjoj sjednici Odbora nijesu prisustvovali poslanici opozicije.
Nakon dobijanja mišljenja, koje nije obavezujuće, predsjednik države donosi ukaz o postavljenju ambasadora i potpisuje akreditivna pisma, čime se stvaraju uslovi da ambasador stupi na dužnost.
Prethodno je Odbor za međunarodne odnose i iseljenikedao pozitivna mišljenja na predloge da se Nebojša Đoković postavi za ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj na Kosovu, a predsjednik Crne Gore Jakov Milatović je postavio ukaze o njihovom postavljenju na dužnost.
T.K.

Odbor dao pozitivno mišljenje za ambasadore u Austriji, NATO i UN

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović potpisao je ukaze o postavljenju Nebojše Đokovića na dužnost izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji i Bernarda Čobaja na Kosovu.
Ambasadori Đoković i Čobaj postavljeni su na prijedlog Vlade, uz pozitivno mišljenje Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Skupštine Crne Gore.
- Postavljenje ambasadora u Srbiji i Kosovu doprinijeće daljem razvitku bilateralnih odnosa sa Crnom Gorom, dobrosusjedske saradnje kao i napretku regiona Zapadnog Balkana u cjelini - poručili su u Milatovićevom kabinetu.

1250x600

1084x550

Milatović potpisao ukaze: Đoković ambasador u Srbiji, Čobaj na Kosovu

Vlada Crne Gore usvojila je prijedloge za 14 novih šefova diplomatsko-konzularnih predstavništava Crne Gore, saznaje Televizija E.
Za šeficu Misije Crne Gore pri Ujedinjenim nacijama u Njujorku predložena je Dragana Radulović, za crnogorskog ambasadora u Hrvatskoj Dejan Vuković, dok je Veljko Milonjić predložen za ambasadora u Poljskoj. Za novog crnogorskog ambasadora u Bugarskoj predložen je Đorđije Janković, u Rumuniji Danilo Brajović, a za Starzbur je predviđeno da Crnu Goru predstavlja Dragana Šćepanović.
Šefica crnogorsko diplomatske misije u Francuskoj, u Parizu, biće Dubravka Lalević, dok je za ambasadorku u Kopenhagenu, u Danskoj, predviđena Snežana Radović. Nova ambasadorka u Švajcarskoj biće Marija Lakić, a šefica crnogorske misije pri NATO u Briselu bi trebalo da bude Milena Kalezić.
U susjednu Albaniju, za ambasadora u Tirani, predložen je Miroslav Šćepanović dok će crnogorski diplomatski predstavnik u Hagu biti Milisav Raspopović.
Prema informacijama redakcije Portala ETV, prijedlozi su usaglašeni tokom razgovora predstavnika u kabineta premijera Milojka Spajića i predsjednika Jakova Milatovića.
Shodno proceduri, biće zatraženi agremani u zemljama prijema, a poslije toga predsjednik države potpisuje akreditive za šefove diplomatsko-konzularnih predstavništava.

Usaglašeni prijedlozi za 14 novih ambasadora Crne Gore u Evropi

Sukob između predsjednika i premijera osim što ugrožava bezbjednosni sektor, narušava i međunarodni ugled i evropske ambicije Crne Gore, kaže za Radio Slobodna Evropa politički analitičar Zlatko Vujović. Nastavak ozbiljnih nesuglasica između predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i premijera Milojka Spajića onemogućio je održavanje sjednice Savjeta za odbranu i bezbjednost 10. decembra. Na sjednici je trebalo da se raspravlja o razrješenju načelnika Generalštaba Vojske Crne Gore Zorana Lazarevića. Nije održana jer joj premijer nije prisustvovao, što je Milatović ocijenio kao neodgovoran potez prema Vojsci, državi i građanima. Savjet za odbranu, osim Milatovića koji njime predsjedava, čine Spajić i predsjednik Skupštine Andrija Mandić. Vujović kaže da je sukob Milatovića i Spajića kulminirao, te da sada država trpi posljedice &nbsp;ličnog animoziteta dvojce lidera koji pokrivaju dvije najznačajnije funkcije u crnogorskom političkom sistemu. Smatra i da će se njihov sukob produbljivati. - A porazno je što se ne mogu dogovoriti oko ključnih pitanja zarad funkcionisanja države - istakao je on. Milatović i Spajić bili su ministri u prvoj Vladi Zdravka Krivokapića, nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića 2020 godine. Nakon što je ta Vlada smijenjena, formirali su Pokret Evropa sad, a zahvaljujući popularnosti ekonomskog programa Evropa sad kojim su povećane plate, osvojili su predsjedničko i premijersko mjesto. Februara ove godine, nakon dugotrajnih sukoba, Milatović je napustio partiju. <h2>Konkretan povod smjena Lazarevića</h2> Savjet za odbranu i bezbjednost, najviši organ za pitanja odbrane, ne funkcioniše mjesecima. Ključna nesuglasica je smjena Lazarevića, koju je tražio ministar odbrane Dragan Krapović, zbog, kako je naveo, podmlađivanja kadra i zloupotrebe službenog položaja. Pokušaj smijene propao je dva puta, na sjednicama Savjeta u avgustu i oktobru. Za smjenu Lazarevića bili su Spajić i Mandić, ali je Milatović bio protiv, tvrdeći da zahtjev nije adekvatno obrazložen. Odluke na Savjetu za odbranu i bezbjednost se donose jednoglasno. Situacija je dodatno pogoršana nakon što je Krapović zabranio Lazareviću inostrane aktivnosti, uključujući sastanke u NATO-u i Vojnom komitetu EU. Načelnik Generalštaba ključan je za koordinaciju vojnih aktivnosti i izvještavanje političkih lidera o vojnoj spremnosti i potrebama. Lazarević je izabran za načelnika Generalštaba 2022. na sjednici Savjeta kojom je predsjedavao tadašnji predsjednik Crne Gore Milo Đukanović. Đukanović je 2023. izgubio na predsjedničkim izborima od Milatovića koga je naslijedio i na funkciji predsjedavajućeg Savjeta za odbranu. <h2>Optužbe na ličnom i političkom nivou</h2> Nakon što se Spajić nije pojavio na sjednici, Milatović ga je optužio za kontinuiranu neodgovornost prema Skupštini, Predsjedništvu i Vladi. Osim blokade sjednice Savjeta, naveo je i činjenicu da Crna Gora, kao članica NATO-a, još nema ambasadora u Alijansi. Crna Gora trenutno je bez ambasadora u čak 27 zemalja, uključujući SAD, Nemačku, Kinu, Rusiju, Veliku Britaniju ali i Ujedinjene nacije i NATO. Vlada predlaže, a predsjednik formalno usvaja predloge za ambasadore. Milatović je podsjetio i da parlamentarna većina nije usvojila odluku o pristupanju Crne Gore EU mehanizmu podrške Ukrajini, koju je Savjet za odbranu donio prije četiri mjeseca. - To jasno pokazuje odstupanje od zajedničke vanjske i bezbjednosne politike EU. Spajić nije dorastao funkciji koju obavlja - poručio je Milatović. Osim toga, dojučerašnjem koalicionom partneru poručio je da je razlika između njih dvojice osim političke i vrjednosna. - To je kao razlika između dana i noći, ili kao razlika između istine i neistine - naglasio je Milatović. <h2>Politička borba umjesto funkcionalnosti</h2> Analitičar Zlatko Vujović smatra da sukob Spajić-Milatović može da destabilizuju sistem funkcionisanja institucija.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20240911160916_1e1bb5c3f78fc649881c8651a85154c30b1806a24caf04132bc73746bfe6d617" data-rendition-name="original" width="1066" height="612" loading="lazy" alt="Zlatko Vujović"> <figcaption>Zlatko Vujović(Photo: TVE - stop kadar)</figcaption> </figure>  - Međutim, vjerujem da kada bi se došlo do nekog pitanja koje bi ugrozilo bezbjednost Crne Gore, lične animozitete bi ostavili sa strane i imali konstruktivan odnos, iako je sada na djelu borba oko poluga moći - kazao je Vujović. Vujović ukazuje da aktuelna situacija u Crnoj Gori ima teške posljedice po međunarodni ugled. - Umjesto da širimo diplomatsku mrežu, nemamo ambasadore u većini zemalja. To je nevjerovatno u periodu kada treba što efektnije da lobiramo za EU članstvo 2028. Kao članica Alijanse nemamo ambasadora u NATO-u, što je apsurd - napomenuo je on. Poslanica opozicione Demokratske partije socijalista Aleksandra Vuković Kuč je rekla da nam je stanje u Vojsci i državi u vanrednom stanju. To je potkrijepila činjencom da su dvojica pripadnika Vojske uhapšena na Kosovu zbog naljepnica na autu na kojima je pisalo Kosovo je Srbija. - O kakvom evropskom putu govorimo dok crnogorski vojnici idu da provociraju na teritoriju druge države, koju je Crna Gora priznala. A Savjet za odbranu ne može da se sastane - istakla je Vuković Kuč. <h2>Optužbe i za ugrožavanje evropskog puta</h2> Milatović je Spajića optužio i da je Vlada ugrozila evropski put države, pogoršavajući odnose sa Hrvatskom. Naime, potezi i izjave Spajićevih kolicionih partnera, proruskog Demokratskog fronta, Mandića i njegove stranke bili su povod zaoštravanja odnosa sa Hrvatskom koja je Crnoj Gori uputila dvije protestne note. Prvu zbog bilborda u kampanji popisa stanovništva na kojima su ličnosti iz hrvatske kulture predstavljeni kao Srbi, a drugu zbog Rezolucije o genocidu u Jasenovcu, koju je predložio DF, a u Skupštini podržale partije vladajuće većine. Rezolucija, usvojena u julu ove godine izazvala je dodatne tenzije, zbog čega je Zagreb proglasio nepoželjnim Andriju Mandića, Milana Kneževića i Aleksu Bečića, lidera Demokrata i potpredsjednika Vlade. Spajićev Pokret Evropa sad je glasao za ovu Rezoluciju. <h2>"Hrvatska će jedno poglavlje blokirati"</h2> Vujović kaže da vjeruje da zbog ovoga Crna Gora neće zatvoriti planirana četiri poglavlja i da će Hrvatska jedno poglavlje blokirati. - A u tu situaciju jesmo došli zbog odluka vladajuće koalicije koja je svjesno stvorila krizu jer nije postao nijedan razlog da Crna Gora uđe u provociranje Hrvatske i otvori značajan broj pitanja - kazao je on. Do kraja mjeseca trebalo bi da se održi međuvladina konferencija Crne Gore i EU na kojoj se očekuje da zatvaranje četiri poglavlja u pregovaračkom procesu za članstvo u Uniji. Vujović navodi da je pogoršanje odnosa napor dijela partija vladajuće koalicije koje, kako kaže, samo deklarativno podržavaju članstvo u EU. - Oni sprovode interese Beograda i Moskve, a to je odlaganje članstva Crne Gore u EU. I tu je Spajić odgovoran kao stožer vladajuće koalicije, jer bira partnere i prati ih u veoma lošim potezima - istakao je on. <h2>"Potrebno pronaći institucionalno rješenje"</h2> Vujović, takođe, kaže da disfunkcionalnost između Spajića i Milatovića ne bi smjela dugo da potraje, posebno ne u periodu kada se očekuje prijem Crne Gore u članstvo EU - Oni su ključni. Ako ne doživljavaju odgovorno svoje pozicije onda smo zarobljeno društvo koje će propustiti važne prilike. Ali ovdje je veća odgovornost na premijeru jer Vlada pokriva veći dio izvršne vlasti - rekao je on. Kako naglašava mora se uložiti napor da se proces eurointegracija uspješno okonča do 2028. i Crna Gora uđe u EU. - Potrebno pronaći institucionalno rješenje koje će omogućiti donošenje ključnih odluka vezanih za nacionalnu bezbjednost, vojnu i vanjsku politiku Crne Gore - zaključio je Vujović. U Briselu ne isključuju mogućnost da bi Crna Gora mogla zatvoriti sva poglavlja u naredne dvije godine, što bi otvorilo put ka punopravnom članstvu. Crna Gora bi 2028. godine najranije mogla postati članica EU. Period od 2026. do 2028, između završetka pregovora i članstva je neophodan kako bi 27 država članica EU ratifikovale sporazum o pristupanju Crne Gore u nacionalnim parlamentima.

Vujović: Sukob Spajića i Milatovića ugrožava bezbjednosni sektor i narušava evropske ambicije Crne Gore

Sjednica Odbora za međunarodne odnose i iseljenike, na kojoj je trebalo da se raspravlja o predlozima Vlade za ambasadore Crne Gore u Srbiji i na Kosovu, nije danas održana zbog toga što, kako je saopšteno, to skupštinsko tijelo nije kompletirano. 
 
Predsjednik Odbora Duško Stjepović podsjetio je da Skupština još nije izabrala jednog člana tog skupštinskog tijela iz reda parlamentarne većine. 
 
- Kako se ne bi desilo da se u određenim momentima zbog političkih kalkulacija uskraćuje kvorum, odlučio sam da, do kompletiranja Odbora, odložim ovu sjednicu - naveo je Stjepović na početku sjednice. 
 
Odbor je danas trebalo da je izjasni o predlogu Vlade da se Nebojša Đoković postavi za izvanrednog i opunomoćenog ambasadora Crne Gore u Srbiji, a Bernard Čobaj za ambasadora na Kosovu.

Odgođena sjednica Odbora o predlozima za ambasadore u Srbiji i na Kosovu

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović primio je akreditivna pisma novoimenovanih, izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Grčke Dimitriosa Giodasisa, Uzbekistana Ajbeka Šahavdinova, Kraljevine Holandije Martajna Elhersme i ambasadora Moldavije Viktora Kirila. U odvojenim razgovorima sa ambasadorima u rezidenciji na Cetinju, predsjednik Milatović poželio im je dobrodošlicu u Crnu Goru i uspješno obavljanje diplomatske misije.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Grčke, potvrđeni su tradicionalno prijateljski odnosi Crne Gore i Grčke - saopšteno je iz Kabineta predsjednika države. Milatović je naglasio da Grčka već više od dvije decenije zauzima posebno mjesto u integracionim procesima za zemlje kandidate, naročito kada je u pitanju evropska perspektiva za zemlje regiona Zapadnog Balkana. Podsjetio je i značaj odlične savezničke saradnje sa Grčkom u okvirima NATO-a. Takođe, obostrano je iskazana zainteresovanost za jačanjem ekonomske saradnje, posebno u domenu povećanja priliva grčkih direktnih investicija.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Uzbekistana konstatovani su prijateljski odnosi dvije države i naglašena potreba za njihovim daljim intenziviranjem.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241125151116_e28ad334fa450eaaf741d0a363abfd99bd6c24b641d76e4492c554c5cea42ce6" data-rendition-name="original" width="1600" height="1066" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Na sastanku je bilo riječi i o nedavnom susretu predsjednika Milatović i predsjednika Mirzijojeva, na marginama klimatske konferencije - COP29 u Bakuu.&nbsp; - Tokom sastanka sa ambasadorom Holandije, predsjednik Milatović je ukazao da odlične međudržavne odnose, karakteriše značajna podrške Holandije našem evropskom putu, te snažno savezništvo u okviru NATO-a - ističe se u saopštenju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241125151120_2612ea939f726b6e94d7657542bbd01d0582ea3066cfd9c361a003d14099c929" data-rendition-name="original" width="1031" height="673" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorom Holandije"> </figure>  Takođe, izrazio je očekivanje da će Holandija nastaviti da pruža ekspertsku pomoć crnogorskim institucijama, posebno u oblastima koje su ključne za jačanje vladavine.&nbsp; U razgovoru sa ambasadorom Moldavije, Milatović je izrazio zadovoljstvo povodom strateške opredijeljenosti Moldavije nastavku evropske integracije ove zemlje.&nbsp; Poručio je da je Crna Gora, kao lider u integracionom procesu s EU, spremna da podijeli svoja iskustva stečena na dosadašnjem reformskom i pregovaračkom procesu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241125151116_285d03ad317003f0b7f68139afa89d82fea805e679bb932bf2417bca95c482b8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1070" loading="lazy" alt="Milatović sa ambasadorima"> </figure>  Uz zahvalnost Milatoviću na prijemu, ambasadori su poručili da će tokom trajanja svojih diplomatskih mandata doprinositi daljem unaprjeđenju međudržavnih odnosa.&nbsp; - Predsjednik države je ambasadore upoznao i sa vanjskopolitičkim prioritetima koji se zasnivaju na stremljenjima da Crna Gora 2028. godine postane 28. članica Evropske unije, da kao članica NATO jača svoj kredibilitet, da dodatno unaprijedi dobrosusjedsku saradnju, kao i svoju poziciju u multilateralnim okvirima - zaključeno je u saopštenju.

Milatović primio akreditivna pisma ambasadora Grčke, Uzbekistana, Holandije i Moldavije: Obećali rad na unaprjeđenju međudržavnih odnosa

Vlada Crne Gore na današnjoj sjednici opozvala je nerezidentne ambasadore Vladimira Radulovića u Tajlandu, Ivana Lekovića u Južnoafričkoj Republici i Izraelu, i Mirsada Babovića u Danskoj i Norveškoj.
Pored toga, Vlada je donijela rješenje o prestanku mandata pomoćnice direktora Uprave za statistiku Nataše Vojinović i imenovala Anu Kulić Ratković za v.d. direktorice Zavoda za socijalnu i dječju zaštitu.
Vlada je donijela i rješenje kojim je Vladan Kasalica ponovo v.d. pomoćnika direktora Poreske uprave, ali i razriješila Savjet za prava lica sa invaliditetom. Donijeto je rješenje kojim su u taj savjet imenovani: &nbsp;Fatmir Gjeka, predsjednik, Svetlana Cicvarić, potpredsjednica i članovi: Naida Nišić, Damir Gutić, dr Vojislav Šimun, Danilo Šaranović, mr Bojan Božović, mr Marash Dukaj, Novica Vuković, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, dr Tamara Vujović, Nik Gjeloshaj, Slaven Radunović, Dragoslav Šćekić, Maja Vukićević, Slavica Bajić, mr Irena Rakočević, mr David Perčobić, Igor Tomić, Rasema Hekalo, Radenko Lacmanović, Milijana Ćirković i Nataša Anastasov. Za sekretara Savjeta za prava lica sa invaliditetom imenuje se mr Ramiz Šahman, a za zamjenicu sekretara imenuje se mr Milica Rajković.
Vlada je danas odredila Mariju Čvorović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za elektronske komunikacije, poštansku djelatnost i radio spektar u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Zvezdana Vujovića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala, na vanrednoj XXIX Skupštini akcionara „Elektroprivreda Crne Gore“ AD Nikšić, a Mirsada Ćatovića za vršioca dužnosti sekretara Ministarstva rudarstva, nafte i gasa.

Opozvani Radulović, Leković i Babović

Vlada Crne Gore je na današnjoj sjednici donijela nova kadrovska rješenja. Ambasador u Turskoj, Iranu i Azerbjedžanu Periša Kastratović danas je opozvan sa tih funkcija.
Pored toga, Vlada je donijela rješenje o opozivu Renea Stammbacha sa dužnosti počasnog konzula Crne Gore u Cirihu – Švajcarska konfederacija, sa nadležnošću za kantone: Cirih, Lucern, Švic, Obvald, Nidvald, Cug, Šafhauzen, Apencel Ineroden, Apencel Auseroden, Sent Galen, Argau i Turgau.
Mileni Strugar prestala je funkcija v.d. generalne direktorice Direktorata za investicioni i regionalni razvoj u Ministarstvu ekonomskog razvoja, a na tu poziciju postavljena je Milica Musović.
Vlada je donijela rješenje o određivanju Snežane Radović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Generalnog direktorata za Evropsku uniju u Ministarstvu vanjskih poslova, a Jasne Jovović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne, međunarodne i projekte iz fondova EU u Ministarstvu pravde.
Branko Vuković imenovan je za savjetnika potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, a Maja Golović za izvršnu direktoricu Centra za alternativno rješavanje sporova.
Drako Vuković je odlukom Vlade određen za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za kapitalne projekte.
Vlada je danas predložila Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ AD – Podgorica da za članove Odbora direktora ovog Društva izabere: Aleksandra Dakića, Radovana Vukića, Vladimira Merdovića i Željka Kovačevića i odredila Aleksandra Simonovića za punomoćnika – predstavnika državnog kapitala, na XXVI vanrednoj Skupštini akcionara „Željeznička infrastruktura Crne Gore“ AD – Podgorica.

Kastratović opozvan sa dužnosti

Statutarna komisija Socijalističke narodne partije odlučila je da aktuelni predsjednik &nbsp;Vladimir Joković ipak ima pravo da se treći put kandiduje za lidera stranke.
U obrazloženju odluke navodi se da je aktuelni Statut donijet tek u julu 2021. pa se ograničenju broja mandata na dva, definisano u dokumentu, ne može primjenjivati retroaktivno.
Statutarna komsija odluku nije donijela jednoglasno - pet članova glasalo je "za", dok su dva člana bila suszdržana.
Joković je za šefa te partije prvi put izabran u avgustu 2017. godine, a reizabran je na julskom kongresu u Podgorici 2021. godine.
Dan uoči sjednice Statutarne komisije funkcioner SNP-a Dragan Ivanović &nbsp;kazao je da bi Jokovićev eventualni treći mandat mogao urokovati novo cijepanje te stranke.
– Smatram da jedan isti čovjek, pa zvao se on i Vladimir Joković, ne može po treći put da se kandiduje za predsjednika SNP-a. Nadam se da će statutarna komisija poštovati statut i zauzeti čvrst stav da jedno lice ne može više od dva puta biti na čelu partije. Drugačija odluka značila bi da se poštuje ono što su radili nekadašnji predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica i da se donose zakoni i statuti koji se ne poštuju. Kao član SNP-a poštujem Statut i poštovaću ga dok sam u partiji. Biću protiv svega što je protiv Statuta, a sve ovo oko eventualne izmjene nimalo mi se ne dopada i liči mi na nešto što bi moglo da prouzrokuje podjele u SNP-u. Ne pripadam nijednoj strani, već ću se zalagati da SNP ostane jedinstven i da na sledećem Kongresu bude jedan kandidat zarad mira u partiji – kazao je Ivanović.
Kako napominje, praksa je pokazala da, ako na Kongresu ima više kandidata za predsjednika partije to znači i cijepanje SNP-a.
– Ja sam ovaj stav iznosio i na partijskim sastancima i svoje mišljenje neću promijeniti. Dosta sam uložio u SNP i ne kajem se zbog toga, ali mi smeta što se pojedinci ponašaju kako ne bi trebalo – istakao je Ivanović.

Joković ima pravo da se treći put kandiduje za lidera SNP-a

Jovana Janjušević iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) upozorila je na niz nepravilnosti i netransparentnosti u vezi sa najavljenim ulaganjem arapskog investitora Mohameda Alabara u Veliku plažu kod Ulcinja. Ona je posebno ukazala na nedostatak uključivanja lokalne zajednice, kao i na potencijalne posljedice po životnu sredinu.
– Manjak transparentnosti kod donošenja ovakvih odluka je ozbiljan problem. Premijer i partije koje su podržale ratifikaciju sporazuma s UAE često govore o ekološkoj Crnoj Gori i zaštiti životne sredine, ali ta retorika ne prati se konkretnim djelima – kazala je Janjušević.
Prema njenim riječima, građani Ulcinja nisu bili ni informisani ni konsultovani tokom procesa davanja Velike plaže u dugoročni zakup, a cijeli projekat obilježen je netransparentnošću od samog početka.
– Takvi dilovi se sklapaju na tajnim sastancima. Tek kada je došlo do pobune mještana, javnost je saznala za 'aferu Alabar' – upozorila je Janjušević, ocijenivši da se radi o „vrlo problematičnom investitoru o kome će se još pisati“.
Ona je posebno kritikovala optimistične procjene ulaganja, podsjetivši da je projekat „Beograd na vodi“ koštao tri milijarde eura, dok crnogorski premijer pominje iznose od 30 do 35 milijardi za Veliku plažu.
– Takve cifre su neozbiljne i nepouzdane. Ne postoje nikakve jasne analize koristi za lokalno stanovništvo, a kamoli za državu – rekla je Janjušević.
Kao dodatni ekološki problem, Janjušević je navela planirano izmještanje korita rijeke Bojane, što bi, kako tvrdi, imalo ozbiljne posljedice po ekosistem.
– Kompletna hidrologija će biti promijenjena. Zaleđe Velike plaže ima ključnu ulogu u sprečavanju erozije i poplava. Takve intervencije mogu izazvati katastrofalne posljedice – upozorila je.
Takođe, osvrnula se na tvrdnje pojedinih predstavnika vlasti da će se kroz ovaj projekat riješiti i problemi sa otpadom.
– Čuli smo da će se problem otpada riješiti baš kroz Alabarovu investiciju, što je vrlo upitno. Država već deset godina nema plan upravljanja otpadom. Takvi problemi se rješavaju strateškim dokumentima, a ne investicijama sumnjivih partnera – zaključila je Janjušević.

Janjušević: Alabar je problematičan investitor o kome će se još pisati

Azra Vuković iz ekološke organizacije Green Home oštro je kritikovala planove o dugoročnoj privatizaciji Velike plaže, nazivajući ih „suludim“ i u suprotnosti s principima na kojima se, kako je podsjetila, Crna Gora proklamovala kao ekološka država još prije tri decenije.
U emisiji „E uživo“ na Televiziji E, Vuković je poručila da je neophodno završiti proces revizije zaštite Velike plaže i Ade Bojane, te obnoviti njihov status kao zaštićenih područja, prije nego što se dozvoli bilo kakva planska ili investiciona aktivnost.
– Dužni smo iz ugla Zakona o zaštiti prirode da se ovaj proces dovede do kraja, i da se prije bilo kakvih drugih intervencija i planiranja ponovi status zaštićenog područja, kako za Veliku plažu, tako i za Adu Bojanu. Tek tada možemo planirati i raditi druge aktivnosti na ovom prostoru – istakla je Vuković.
Ekološki aktivisti pokrenuli su peticiju pod nazivom „Velika plaža za buduće generacije, ne za privatne interese“, kao prvi korak u borbi protiv, kako navode, netransparentne i destruktivne privatizacije 12 kilometara Velike plaže, koja bi privatnim interesima bila data na čak 99 godina.
Vuković naglašava da je predloženi projekat direktno suprotan naporima koje Crna Gora ulaže u cilju pristupanja evropskoj mreži zaštićenih područja Natura 2000.
– U procesu smo pristupa Evropskoj uniji. Uložen je veliki napor u istraživanje područja, promovišu se održivi razvoj, transparentnost i inkluzivnost. Onda dobijemo projekat koji je sušta suprotnost svemu tome. Ne može se izbjeći osjećaj razočaranja – poručila je.
Velika plaža je 1986. godine proglašena Spomenikom prirode, a prema važećem Zakonu o zaštiti prirode, takva područja ne smiju mijenjati svoje osnovne karakteristike.
– Projekat koji je predložen mijenja osobine područja i samim tim je u suprotnosti sa zakonom. Iako je bilo neophodno uraditi reviziju zaštite, taj proces nije završen. Vjerovatno jer je neko u pozadini već planirao sve ovo o čemu danas govorimo – upozorila je Vuković.
Ona je podsjetila i na nelegalne aktivnosti, uzurpacije i gradnju u zaleđu plaže, što dodatno ukazuje na potrebu da se zaštita obnovi i poštuje u skladu sa zakonskim normama.

Vuković: Velika plaža mora ostati zaštićeno prirodno dobro

Pregovori su uspjeli, saradnja je dogovorena, čeka se samo zvanična potvrda – proslavljeni crnogorski fudbalski as Dejan Boske Damjanović biće novi sportski direktor Budućnosti.
Klasni napadač, koji je ostavio trag u nacionalnom timu i obilježio jednu eru u Aziji, u društvu čelnika ,,plavih“ Novaka Novakovića, gledao je utakmice protiv Jedinstva pod Goricom i posljednji derbi sa Petrovcem u pod Malim brdom.
Boske je prihvatio ponudu i uskoro će preuzeti jednu od najprestižnijih funkcija u domaćem fudbalu.
Na tom mjestu naslijediće prijatelja i saigrača iz reprezentacije Andriju Delibašića, kojeg je nedavno u Nikšiću ispratio na vječni počinak nakon što je u 44. godini izgubio bitku sa najtežom bolešću.
Damjanović je rođen u Mostaru, 27. jula 1981, a igračku karijeru kao senior počeo je da gradi u Sinđeliću. Nastupao je za Železnik, Srem iz Jakova, beogradski Radnički, da bi pažnju skrenuo poslije zapaženih partija u Bežaniji.
Od 2006. otisnuo se u Aziju – i proslavio u Južnoj Koreji.
Krenulo je dobro u Al Ahliju iz Saudijske Arabije, još bolje u Inčonu, a najbolje u Seulu.
Boske je postao ikona kluba. Sa ,,crno-crvenima“ je tri puta osvajao prvenstvo, a po jednom Kup i Liga kup. Bio je i akter finala Azijske Lige šamiona u kojem je njegova ekipa poražena.
U tri navrata je bio prvi strijelac šampionata, a 2012. godine je dobio laskavo individualno priznanje – MVP u K 1 Ligi. Uvažen je i od igrača čijim glasovima je 2010. proglašen za najboljeg fudbalera u Koreji. Rekorder je sa 42 egzekucije u najjačem klupskom takmičenju na najvećem kontinentu.
Bilo je još ličnih priznanja u Seulu čiji dres je nosio u dva navrata - od 2008. do 2013. i u sezoni 2016-2017. U Koreji je igrao i za Suvon i Daegu.
Bio je u kineskom Đangsuu, a odličnu rolu imao je u Pekingu za koji je upisao 26 ligaških golova na 45 utakmica u vrijeme kada je tamošnji fudbal bio u strašnoj ekspanziji.
Karijeru je završio u ljeto 2023. kao golgeter Kičija iz Hong Konga, sa kojim je takođe podizao šampionski trofej (dva puta) i onaj namijenjen osvajaču FA Kupa.
Damjanović je među crnogorskim navijačima jedan od omiljenijih igrača iz reprezentacije. Majicu sa državnim grbom oblačio je na 30 mečeva, a osam puta pogađao je protivničku mrežu – po dva komada spakovao je Englezima i Kipranima, a po jedan Poljskoj, Gani, Ukrajini i Švedskoj.
Nijedan domaći klub nije igrao grupnu fazu međunarodnog takmičenja. Možda Boske pomjeri granice – i napravi evropsku Budućnost.

Boske novi sportski direktor Budućnosti

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

„Pusti to, to nije važno“

Sukob u Demokratskoj Crnoj Gori između lidera ove partije Alekse Bečića i funkcionera Moma Koprivice u susret izborima u Nikšiću sve je snažniji, a najbliži Bečićev saradnik i stranački idelog Boris Bogdanović, kako tvrde izvori Portala ETV bliski nikšićkom odboru, pokušava na sve načine da privoli uticajne članove stranke iz grada pod Trebjesom i članove Odbora da se priklone centrali i uskrate podršku svom sugrađaninu. - Polarizacija između Bečića i Bogdanovića i njihovih pristalica sa jedne strane i Koprivice i njegovih pristalica sa druge sve je snažnija. Odnosi unutar ovoga odbora su dodatno usložnjeni nakon što je Koprivica saznao da Bogdanović pokušava da lobira kod pojednih članova da promijene stranu, odnosno da se priklone centrali stranke – kažu naši sagovornici. Ističu da, bez obzira na žestok sukob Koprivice sa čelnicima stranke, u Nikšiću nije moguć „budvanski scenario“. - Koprivica je i dalje otvoreni protivnik procrnogorskog, građanskog bloka, naročito DPS-a, te nije realno očekivati da bi mogao napraviti politički zaokret nakon izbora sličan onome kakav je uradio Nikola Jovanović u Budvi – kažu oni. Bečić i Koprvica su potpredsjednici Vlade. Bečić za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku, a Koprivica za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju.&nbsp; Portal ETV objavio je prije nekoliko dana da je sukob u Demokratama eskalirao do tačke bez povratka i da su Bečić i Bogrdanović i njima bliski partijski funkcioneri „pripremili 'svilen gajtan' za Moma Koprivicu, koji već duže vrijeme ne podržava politiku partije“. &nbsp; - Svjesni su da njihov izborni rezultat u Nikšiću neće biti zadovoljavajući i to će iskoristiti da ga se riješe, jer je on insistirao da nosilac njihove liste bude Nemanja Vuković, aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikšić. Planiraju da njega optuže za neuspjeh u Nikšiću i počiste ga. U planiranoj rekonstrukciji Vlade za njega neće biti mjesta, odnosno, oni će insistirati kod premijera Milojka Spajića da poziciju potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju ponudi drugom kandidatu. Zbog toga se i odgađa rekonstrukcija Vlade, čekaju rezultate izbora u Nikšuću – rekli su naši izvori.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250301170352_a1b6eeb089871115c1c4dc1a497bb1187a58a5d5dfffbd81a508c2d6d5b9ca83" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Koprivica i Vuković"> <figcaption>„BUDVANSKI SCENARIO“ NEMOGUĆ: Momo Koprivica i Nemanja Vuković(Photo: X/Momo Koprivica)</figcaption> </figure>  M portal objavio je 28. februara da je na partijskom sastanku u Nikšiću, povodom izbora u tom gradu, došlo do ozbiljnog sukoba i umalo fizičkog obračuna između Koprivice i Vukovića sa jedne strane i Bečićevih pristalica sa druge. Koprivici je čak prijećeno i izbacivanjem iz partije i razotkrivanjem njegovih navodnih veza sa ljudima koje Demokrate smatraju političkim neprijateljima. Sukob je izbio, jer je Koprivica insistirao da nosilac liste bude Nemanja Vuković, a Bečićeva struja da to bude dr Marko Mitrović, predsjednik OO Demokrata Nikšić. Sastanku nijesu prisustvovali Bečić i Bogdanović. Na kraju je odlučeno da Nemanja Vuković bude, ne samo nosilac liste, već i novi šef Opštinskog odbora, tako što je, kako je pisao Portal Standard, struja Koprivice uspjela preglasavanjem da sa te pozicije smijeni Bečićevog favorita Mitrovića. Demokrate je u julu prošle godine napuštio visoki funkcioner Vladimir Martinović, nakon što je smijenjen s pozicije ministra održivog razvoja i razvoja sjevera. Saopštio je da stranku napušta zbog načina na koji je smijenjen, jednoumlja i animoziteta jednog čovjeka prema njemu.

Bogdanović lobira u nikšićkom odboru da podrže centralu i da se odreknu Koprivice

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

Tag: ambasadori