Amazon je saopštio da ukida 16 hiljada radnih mjesta širom svijeta u drugom velikom krugu otpuštanja u kompaniji u posljednja tri mjeseca, u sklopu restrukturiranja nakon prekomjernog zapošljavanja tokom pandemije i širenja primjene alata vještačke inteligencije.
Reuters je prošle sedmice prvi put izvijestio da Amazon planira drugi krug otpuštanja kao dio šireg cilja smanjenja broja zaposlenih za oko 30 hiljada u korporaciji, a očekuje se da će otpuštanja uticati na radnike u Amazon Web Services, maloprodaji, Prime Videu i odjeljenjima za ljudske resurse.
Amazon je krajem oktobra ukinuo 14 hiljada radnih mjesta u administraciji, a izvršni direktor Andy Jassy naglasio je potrebu da kompanija eliminiše prekomjernu birokratiju smanjenjem operativnih nivoa i broja menadžera, prenosi Biznis.ba.
- Neki od vas bi se mogli pitati da li je ovo početak novog ritma – gdje najavljujemo velika smanjenja svakih nekoliko mjeseci. To nije naš plan - rekla je viša potpredsjednica za iskustvo ljudi i tehnologiju u Amazonu, Beth Galetti.
Otpuštanja takođe naglašavaju kako vještačka inteligencija mijenja dinamiku korporativne radne snage. Značajna poboljšanja u AI asistentima pomažu preduzećima da obavljaju dužnosti, od rutinskih administrativnih zadataka do složenih problema kodiranja, velikom brzinom i preciznošću, što podstiče široko usvajanje.
Jassy je prošlog ljeta rekao da će povećana upotreba alata vještačke inteligencije dovesti do veće automatizacije dužnosti, što će rezultirati gubitkom radnih mjesta u korporacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Amazon ukida 16 hiljada radnih mjesta širom svijeta

Američki tehnološki gigant Amazon saopštio je da je spriječio više od 1.800 Sjevernokorejaca da se pridruže kompaniji, dok Pjongjang šalje veliki broj IT radnika u inostranstvo da zarade i peru novac.
U objavi na LinkedInu, glavni direktor sigurnosti kompanije Stiven Šmit prošle sedmice je izjavio da su sjevernokorejski radnici "pokušavali osigurati poslove na daljinu u IT sektoru kod kompanija širom svijeta, posebno u SAD-u".
Rekao je da je firma u protekloj godini zabilježila porast zahtjeva Sjevernokorejaca za gotovo trećinu.
Sjevernokorejci obično koriste tzv. farme laptopa odnosno računare u Sjedinjenim Američkim Državama kojim se upravlja daljinski izvan zemlje.
Upozorio je da problem nije specifičan za Amazon i da se "vjerovatno dešava u velikom obimu širom industrije".
Šmit je rekao da su karakteristični znakovi sjevernokorejskih radnika pogrešno formatirani telefonski brojevi i sumnjive akademske kvalifikacije.
U julu je žena u Arizoni osuđena na više od osam godina zatvora zbog vođenja farme laptopa, pomažući sjevernokorejskim IT radnicima da osiguraju poslove na daljinu u više od 300 američkih kompanija.
Šema je njoj i Sjevernoj Koreji generisala više od 17 miliona dolara prihoda, rekli su zvaničnici.
Prošle godine, seulska obavještajna agencija upozorila je da su sjevernokorejski operativci koristili LinkedIn kako bi se predstavljali kao regruteri i kontaktirali Južnokorejce koji rade u odbrambenim firmama kako bi dobili informacije o njihovim tehnologijama.
- Sjeverna Koreja aktivno obučava osoblje za sajber borbu i infiltrira se na ključne lokacije širom svijeta. S obzirom na poslovnu prirodu Amazona, motiv se čini uglavnom ekonomskim, s velikom vjerovatnoćom da je operacija planirana radi krađe finansijske imovine - rekao je za AFP Hong Min, analitičar Korejskog instituta za nacionalno ujedinjenje.
Sjevernokorejski program sajber ratovanja datira barem iz sredine 1990-ih.
Od tada je prerasla u sajber jedinicu od 6.000 ljudi poznatu kao Biro 121, koja djeluje iz nekoliko zemalja, prema izvještaju američke vojske iz 2020. godine.
U novembru je Vašington najavio sankcije protiv osam osoba optuženih da su "hakeri koje sponzoriše država", čije su ilegalne operacije sprovedene "kako bi se finansirao program nuklearnog naoružanja režima" krađom i pranjem novca.
Ministarstvo finansija SAD-a optužilo je sajber kriminalce povezane sa Sjevernom Korejom za krađu više od tri milijarde dolara u protekle tri godine, prvenstveno u kriptovalutama.

Amazon spriječio 1.800 Sjevernokorejaca da se prijave za posao preko "farme laptopta"

OpenAI pregovara s Amazonom o potencijalnom ulaganju i sporazumu o korišćenju njihovih čipova za vještačku inteligenciju, potvrdio je CNBC.
Detalji su fluidni i još podložni promjenama, ali ulaganje bi moglo premašiti deset milijardi USD, prema osobi upoznatoj s temom koja je tražila da ostane anonimna jer su razgovori povjerljivi. The Information prvi je izvijestio o potencijalnom dogovoru.
Razgovori dolaze nakon što je OpenAI u oktobru završio restrukturiranje i formalno iznio detalje svog partnerstva s Microsoftom, dajući mu veću slobodu prikupljanja kapitala i partnerstva s kompanijama u širem ekosistemu vještačke inteligencije, prenosi SEEbiz.
Microsoft je uložio više od 13 milijardi USD u OpenAI i podržava kompaniju od 2019. godine, ali više nema pravo prvokupca da bude OpenAI-jev dobavljač računarskih usluga, prema saopštenju iz oktobra. OpenAI sada takođe može razvijati neke proizvode s trećim stranama.
Amazon je uložio najmanje osam milijardi USD u konkurenta OpenAI-a, Anthropic, ali ovaj div e-trgovine mogao bi pokušati proširiti svoju izloženost na procvatu generativnog tržišta vještačke inteligencije. Microsoft je preduzeo sličan korak i prošli mjesec najavio da će uložiti do pet milijardi USD u Anthropic, dok će Nvidia uložiti do deset milijardi USD u startup.
Amazon Web Services dizajnira vlastite AI čipove od otprilike 2015. godine, a hardver je postao ključan za AI kompanije koje pokušavaju trenirati modele i zadovoljiti rastuću potražnju za računarstvom. AWS je 2018. najavio svoje Inferentia čipove, a ranije ovog mjeseca najnoviju generaciju svojih Trainium čipova.
OpenAI je posljednjih mjeseci preuzeo više od 1,4 biliona USD obaveza za infrastrukturu, uključujući sporazume s proizvođačima čipova Nvidia, Advanced Micro Devices i Broadcom. Prošli mjesec OpenAI je potpisao ugovor o kupovini kapaciteta od AWS-a u vrijednosti od 38 milijardi USD, što je njegov prvi ugovor s vodećim proizvođačem cloud infrastrukture.
U oktobru je OpenAI finalizovao sekundarnu prodaju dionica u ukupnom iznosu od 6,6 milijardi USD, omogućujući sadašnjim i bivšim zaposlenima prodaju dionica po vrijednosti od 500 milijardi USD.

OpenAI pregovara s Amazonom o ulaganju većem od deset milijardi dolara

Amazon će uložiti 50 milijardi američkih dolara u proširenje ponude vještačke inteligencije za američku vladu, saopštili su predstavnici kompanije.&nbsp;
&nbsp;Ulaganje će uključivati gotovo 1,3 gigavata novog kapaciteta data centara za Amazonove usluge AWS Top Secret, AWS Secret i AWS GovCloud, prenosi SEEbiz.
&nbsp;Iz Amazona su rekli da će njihova najnovija objava saveznim agencijama dati pristup firmama Amazon SafeMaker AI-u za obuku modela, Amazon Bedrocku za implementaciju AI agenata, Amazon Novom, Anthropicovom (ANTH.PVT) Claudeu, Amazonovim Tranium AI čipovima i Nvidijinoj (NVDA) AI infrastrukturi.
Sve će to omogućiti vladi da koristi AI alate za koje Amazon kaže da pomažu u simulaciji i modeliranju podataka, bržoj obradi globalnih sigurnosnih podataka i poboljšanim informacijama o lancu snabdijevanja.&nbsp;
Kompanija je navela da će aranžman takođe pomoći u obrambenim strategijama obradom satelitskih snimaka i podataka senzora za otkrivanje prijetnji i stvaranje planova odgovora.
Data centar Amazon Web Services prikazan je 17. jula prošle godine u Stone Ridgeu, (Nathan Howard/Getty Images) Nathan Howard putem Getty Images
&nbsp;Amazon se do nedavno uglavnom smatrao zamjenikom u trci vještačke inteligencije. Ranije je kompanija sklopila ugovor vrijedan 38 milijardi USD s OpenAI-jem kojim će Amazon osigurati OpenAI-ju pristup svojim data centrima i čipovima sedam godina.
&nbsp;Amazon je takođe u oktobru pokrenuo masivni klaster vještačke inteligencije Project Rainier, koji će pomoći u pokretanju Anthropicovih usluga AI.
&nbsp;Objava dolazi usred kontinuiranog trošenja velikih tehnoloških kompanija na vještačku inteligenciju, zbog čega će Amazon u ovoj godini uložiti više od 125 milijardi USD u projekte data centara. Kompanija je najavila da će tokom naredne godine potrošiti još više.

Amazon ulaže 50 milijardi američkih dolara u data centre za američku vladu

Američki predsjednik Džozef Bajden stigao je u Manaus u srcu amazonske prašume u Brazilu, u posjetu koja se smatra istorijskom, javila je agencija Frans pres.
Bajden je prvi predsjednik SAD na funkciji koji je otputovao u Amazon, sa ciljem da istakne svoju posvećenost borbi protiv klimatskih promjena, nekoliko mjeseci prije dolaska Donalda Trampa u Bijelu kuću.
Tramp je tokom svog prvog mandata povukao SAD iz Pariskog sporazuma o klimatskim promjenama.
SAD i Kina su najveći zagađivači, sa najvećom emisijom gasova sa efektom staklene bašte.

Bajden stigao u Manaus, posjeta se smatra istorijskom

Udruženje prevoznika Crne Gore obustaviće granične blokade teretnog saobraćaja, odlučili su njegovi predstavnici nakon pregovora sa Vladom.
Dogovoreno je, između ostalog, da se transportnim firmama porez na dodatu vrijednost (PDV) vraća u zakonskom roku, da će biti napravljen predlog beneficiranog radnog staža za vozače, da će se o višem povratu akciza razgovarati sa evropskim partnerima, kao i odredbi ETIAS, te da će biti produženo radno vrijeme određenih graničnih inspekcija, prenose Vijesti.
Udruženje je u ponedjeljak počelo blokadu teretnog saobraćaja na granicama, zahtijevajući hitnu reakciju nadležnih na dugogodišnje probleme sa kojima se suočava sektor drumskog transporta.
Protest je trebalo da traje do danas do 12 sati.
Kamiondžije su blokadu organizovali tražeći izmjene visine akcize čiji povrat dobijaju po litru goriva, brži povrat poreza na dodatu vrijednost (PDV), duži rad graničnih carinskih i fitosanitarnih inspekcija, promjene ETIAS-a i beneficirani radni staž.
Obustava prometa je bila i dio regionalnog protesta prevoznika tereta iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, zbog ograničavanja trajanja boravka – rada profesionalnih vozača u zemljama Šengena na najviše 90 dana u periodu od šest mjeseci.

Udruženje prevoznika obustavlja granične blokade teretnog saobraćaja

Odluka Ustavnog suda Crne Gore da najprije proglasi neustavnim oporezivanje objekata u izgradnji, a zatim tu odluku povuče i ne objavi u Službenom listu, ozbiljno narušava povjerenje građana u institucije i pravnu sigurnost, saopšteno je iz Crnogorske stranke u osnivanju.
U toj neosnovanoj partiji kažu da posebno zabrinjava praksa skrivanja odluka od javnosti i njihovo uklanjanje sa zvaničnih internet stranica tokom prošle godine. 
Takvo ponašanje, ističu, nije u skladu sa evropskim standardima transparentnosti i odgovornosti institucija i bača sumnju na stvarnu nezavisnost sudstva i ostavlja prostor za političke i fiskalne pritiske na najvišu sudsku instancu. 
- Građani su dovedeni u stanje pravne neizvjesnosti, dok su lokalne samouprave nastavile da naplaćuju poreze uprkos ozbiljnim ustavnopravnim dilemama koje su otvorene pred Ustavnim sudom. Lokalne vlasti, umjesto da isprave uočene nepravilnosti, pokušavaju da zadrže sredstva građana pozivajući se na formalne i birokratske izgovore. Time se potkopava povjerenje u javnu upravu i urušava princip jednakosti pred zakonom. Ako Crna Gora želi da zatvori poglavlja 23 i 24 na suštinski, a ne samo formalni način, ovakva praksa mora prestati - navedeno je u saopštenju za javnost Crnogorske stranke u osnivanju.
Zato, navode, Ustavni sud mora jasno i transparentno da objasni razloge povlačenja odluke, a Vlada da pokaže da je reforma pravosuđa stvarna, a ne deklarativna. 
- Jer Crna Gora može postati članica Evropske unije samo kao pravna država, a ne kao država improvizacija i institucionalne neodgovornosti - poručili su u saopštenju.

Crnogorska stranka u osnivanju: Građani dovedeni u stanje pravne neizvjesnosti

Šef odborničkog kluba Demokratske partije socijalista (DPS) u Podgorici Andrija Klikovac pitao je predsjednika države Jakova Milatović hoće li podnijeti ostavku jer je za savjetnika za bezbjednost imenovao bivšeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Dejana Vukšića protiv kojeg je doskorašnja direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda Mirjana Pajković podnijela krivične prijave zbog neovlašćene distribucije eksplicitnog sadržaja.
Klikovac je to poručio reagujući na poruku iz Kabineta Milatovića u kojoj su, osvrnuvši se na to što je Miloš Medenica pobjegao na dan kad je osuđen na 10 godina zatvora, ocijenili da je država izgubila autoritet, te pozvali premijera Milojka Spajića da smijeni odgovorne ili sam preuzme odgovornost.
- Tako je. I u tome ste dali puni doprinos, imenovanjem savjetnika za bezbjednost. Hoćete li dati ostavku? - naveo je Klikovac u objavi na društvenoj mreži Iks (bivši Tviter).

Klikovac Milatoviću: Hoćete li dati ostavku?

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić sazvao je vanrednu sjednicu na kojoj će se razmatrati Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Sjednica će biti održana 16. februara, u 12 sati.
Nakon što je Ustavni sud juče proglasio neustavnom odluku o uvođenju neradne nedjelje, poslanici Pokreta Evropa sad predali su zathjev za održavanje vanredne sjednice Skupštine u vezi izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Time, kako je kazao poslanik PES-a Miloš Pižurica, žele garantovati neradnu nedjelju.

Tag: amazon