Tokom sedamnaeste kampanje „Kad pijem ne vozim“ alkotestirano je 31.125 vozača od čega je njih 438 uhapšeno.
To je saopšteno iz Uprave policije po završetku ove kampanje uz poruku da su imali značajno veći broj kontrola u poređenju sa prethodne dvije godine.
- Sedamnaesta po redu kampanja „Kad pijem ne vozim“ uspješno je završena potvrđujući da kontinuitet i preventivne aktivnosti mogu napraviti razliku u saobraćajnoj kulturi - poručili su u Upravi policije.
Tokom više od mjesec trajanja kampanje, Uprava policije i kompanija Pivara „Trebjesa“ su, kažu oni, aktivnostima na terenu i kroz različite kanale komunikacije ukazali na važnost odgovornog ponašanja u saobraćaju.
Poseban fokus bio je, kako su ukazali, na mladim vozačima, ali i na podsjećanju svih učesnika u saobraćaju da odgovornost u vožnji nema alternativu.
- Pored aktivnosti na terenu i pojačanih kontrola saobraćaja, kampanja je bila prisutna i na društvenim mrežama, gdje je kroz kreativne poruke i vizualna rješenja poslata poruka da alkohol i volan nikada ne idu zajedno - dodali su u policiji.
I ove godine Pivara „Trebjesa“ podržala je rad saobraćajne policije donacijom uređaja za alkotestiranje, distribucijom promotivnih materijala i aktivnostima tokom Lake fest-a u Nikšiću.
- Vjerujemo da je upravo dosljednost ključna da ova kampanja pruži najbolji efekat, posebno kod mladih vozača koji tek stiču iskustvo u saobraćaju. Svaka odgovorna odluka da se ne vozi nakon konzumacije alkohola znači veću bezbjednost svih učesnika u saobraćaju i zato nam je važno da budemo prisutni i na terenu i kroz digitalne kanale, te da kontinuiramo ukazujemo na važnost ove teme. Drago nam je što u Upravi policije imamo pouzdanog partnera s kojim zajednički doprinosimo bezbjednijem saobraćaju i uvjereni smo da će ova saradnja nastaviti da daje rezultate i u godinama koje dolaze - poručila je menadžerka korporativnih komunikacija Pivare „Trebjesa“, Natalija Đordan.
„Kampanjom 'Kad pijem ne vozim' Uprava policije željela je, kako je rekao načelnik Odsjeka za bezbjednost drumskog saobraćaja u Upravi policije Ilija Janjušević, da vozače podstakne na odgovorno ponašanje.
- Ističući koliko je opasno upravljati vozilom pod dejstvom alkohola i kakve posljedice takvo ponašanje može imati - dodao je on.
Sedamnaesto izdanje kampanje „Kad pijem ne vozim” tradicionalno je završeno na Svjetski dan odgovorne konzumacije piva, 16. septembar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Završena 17. kampanja „Kad pijem ne vozim: Alkotestirano 31.125 vozača, uhapšeno 438

Policijski službenici u Danilovgradu uhapsili su M.L, I.B, N.B. i R.R. iz Podgorice zbog odbijanja testiranja na psiho-aktivne supstance.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, moraće da plate novčanu kaznu od 1.500 eura.
Uhapšen je i M.J. iz Danilovgrada zbog vožnje pod dejstvom alkohola u koncentraciji od 1,98 g/kg.
- Kažnjen je novčanom kaznom od 1.000 eura - kazali su iz policije.

Podgoričani odbili test na psiho-aktivne supstance, moraće da plate 1.500 eura

Kaznena politika u slučajevima odbijanja testiranja na alkohol i psihoaktivne supstance danas je znatno oštrija nego ranije, upozorio je advokat Đorđe Vukmir, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E. Prema njegovim riječima, vozačima koji odbiju testiranje prijeti zatvorska kazna od 15 do 60 dana.
- Danas je kaznena politika takva da u slučaju ukoliko vozači odbiju testiranje njih čeka zaprijećena kazna zatvora od 15 do 60 dana. Postoje situacije kada sudovi mogu, ukoliko nađu da se radi o licima koja ranije nijesu kažnjavana, ili ukoliko se radi o mladim licima, ili drugim olakšavajućim okolnostima, da primjenom ublažavanja kazne izreknu i novčanu kaznu, kada se može kazna zatvora koja je striktno predviđena zamijeniti blažom kaznom, odnosno krivičnom sankcijom - objasnio je Vukmir.
On je naglasio da je učestala vožnja pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci razlog zbog kojeg je došlo do izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima.
- To je za vozače bila povoljnija kaznena politika u odnosu na samo testiranje ukoliko se utvrdi prisustvo. Međutim, kako je zakonodavac tim izmjenama izjednačio kaznenu politiku, danas je kaznena politika takva da u slučaju ukoliko vozači odbiju testiranje njih čeka zaprijećena kazna zatvora od 15 do 60 dana. Postoje situacije kada sudovi mogu, ukoliko nađu da se radi o licima koja ranije nijesu kažnjavana, ili ukoliko se radi o mladim licima, ili drugim olakšavajućim okolnostima, da primjenom ublažavanja kazne izreknu i novčanu kaznu, kada se može kazna zatvora koja je striktno predviđena zamijeniti blažom kaznom, odnosno krivičnom sankcijom - kazao je advokat.
Zakonodavac, kako smatra Vukmir, ovakvim pristupom želi poslati jasnu poruku vozačima.
- Zakonodavac propisivanjem ovakvih kazni želi uticati na sve nesavjesne vozače i ukazati da je takvo ponašanje nesavjesno i društveno neprihvatljivo, te da se radi o društveno opasnom ponašanju - poručio je on.
Osim zatvorskih kazni, sudovi izriču i druge mjere.
- Osim izricanja zatvorskih kazni, sudovi izriču i zaštitne mjere, kao što je mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, koja, iako u ranijem periodu nije uspješno izvršavana, danas je zaživjela kao takva i sudovi izriču takve mjere koje se kontrolišu, te ako se ustanovi samo kršenje te mjere znači ponovno vršenje prekršaja - istakao je Vukmir.
Advokat poručuje da pored represivnih mjera, važnu ulogu mora imati i prevencija.
- Kazna zatvora je posljednja mjera, radi se o represivnoj mjeri, tako da smatram da bi na vozače bilo značajno uticati i na drugi način, prije svega kroz edukacije, od mladih vozača, osnovnih i srednjih škola, kako bi se preventivno uticalo na ovakva ponašanja - zaključio je Vukmir.

Vukmir: Do 60 dana zatvora za odbijanje alko i testa na droge, ali moguće i ublažavanje kazne

Službenici Uprava policije, Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, lišili su slobode Č.R. (70) iz Podgorice zbog prekršaja drskog ponašanja, počinjenog na štetu novinarke Vijesti Jelena Jovanović.
Kako je saopšteno iz Uprave policije, Č.R. je uhapšen nakon što je novinarka Jovanović kasno sinoć, putem aplikacije Virtuelna policijska stanica, prijavila objavu na društvenoj mreži u kojoj je osumnjičeni na drzak i omalovažavajući način komentarisao njen novinarski rad, uz upućivanje grubih mizoginih uvreda.
Policijski službenici su odmah postupili po prijavi, nakon čega je Č.R. doveden u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, gdje je od njega uzeta izjava na okolnosti događaja.
O slučaju je obaviješten nadležni državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, koji se, nakon uvida u spise predmeta, izjasnio da se u radnjama Č.R. stiču obilježja prekršaja iz člana 7 Zakona o javnom redu i miru.
Osumnjičeni će u zakonskom roku biti priveden dežurnom sudiji Suda za prekršaje u Podgorici.
Iz Uprave policije poručuju da će nastaviti sa preduzimanjem svih neophodnih mjera i radnji kako bi se novinarima obezbijedila zaštita i omogućilo da svoj posao obavljaju slobodno, bez pritisaka, prijetnji i uvreda.

Policija uhapsila Podgoričanina zbog uvreda i drskog ponašanja prema novinarki Vijesti Jeleni Jovanović

Izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ autorke Jelene Vušurović otvorena je danas u Galeriji Centra za kulturu.
Izložbu je otvorio gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković navodeći da je naš grad oduvijek odgajao pametne, hrabre i odgovorne ljude.
Ljude koji su umjeli da ponesu znanje i ime našeg grada daleko, ali i da mu se vrate mislima, djelima i osjećajem pripadnosti. Upravo u tom duhu, radovi autorke Jelene Vušurović, koji krase ovu izložbu, su odraz tog kolektivnog duha Prijestonice koja je u svakom vremenu znala da sačuva svoj identitet, poveže nasljeđe sa živom stvaralačkom energijom i pronađe snagu da bude simbol prošlih vremena, ali i budućnosti koju zajedno gradimo – kazao je Đurašković.
Jelena Vušurović je dobitnica brojnih nagrada i priznanja, afirmisana na domaćoj i međunarodnoj umjetničkoj sceni. Pored stvaralačkog rada, prepoznata je i po dugogodišnjem pedagoškom angažmanu i učešću u humanitarnim projektima.

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

Evropska unija (EU) predložila je sankcije protiv iranskog ministra unutrašnjih poslova i još 14 visokih zvaničnika zbog njihove uloge u nasilnom gušenju masovnih protesta krajem decembra prošle godine, pokazuju dokumenti do kojih je došao Radio Slobodna Evropa.
Protesti su izbili 28. decembra zbog teške ekonomske situacije, uključujući kolaps valute, ali su se brzo pretvorili u proteste protiv režima, na koje su vlasti odgovorile smrtonosnom silom.
Ministri vanjskih poslova EU mogli bi usvojiti ove mjere, koje uključuju zamrzavanje imovine i zabrane putovanja, na sastanku u Briselu 29. januara.
Da bi sankcije bile usvojene, sve države članice moraju glasati "za".
Predlog, datiran 20. januara i distribuiran unutar Vijeća EU, usmjeren je protiv ministra unutrašnjih poslova Eskandara Momenija, koji nadgleda iranske Snage za provođenje zakona, kao i protiv sigurnosnih jedinica Iranske revolucionarne garde, koje se smatraju odgovornima za smrt stotina demonstranata.
Glavni tužilac Mohammad Movahedi-Azad suočava se sa sankcijama zbog prijetnji demonstrantima smrtnom kaznom pod optužbom za "neprijateljstvo prema Bogu" tokom nemira.
Prema dokumentima EU, Momeni, koji je ujedno i zamjenik vrhovnog komandanta, komandovao je snagama koje "guše ulične proteste", pri čemu je zabilježen veliki broj žrtava.

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Ukrajina je osudila veliki masovni ruski napad u noći između petka i subote kao pokušaj da se poremete mirovni pregovori u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o okončanju skoro četvorogodišnjeg rata.
Dok su se pregovarači iz Sjedinjenih Američkih Država (SAD), Rusije i Ukrajine sastajali u subotu drugog dana razgovora u glavnom gradu UAE, Abu Dabiju, najmanje jedna osoba je poginula, dok su desetine povrijeđene u ukrajinskoj prijestonici, Kijevu, kao i Harkivu na prvoj liniji fronta.
Oba grada su pogođena u napadima raketama i dronovima u ranim jutarnjim satima, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Radio Slobodna Evropa.
“Cinično, ruski predsjednik Vladimir Putin je naredio brutalan, masovni raketni napad na Ukrajinu baš dok se delegacije sastaju u Abu Dabiju kako bi unaprijedile mirovni proces koji predvode Amerika”, napisao je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha na mreži X.
On je kazao da je Putin rakete nijesu pogodile samo ukrajinski narod, već i pregovarački sto.
Ukrajinske vlasti saopštile su da su ruske snage ispalile više od 370 dronova i 21 raketu različitih tipova.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je više od šest hiljada stambenih zgrada ostalo bez grijanja poslije napada i da se vatrogasne ekipe muče da obuzdaju nekoliko požara.
On je dodao da je u kućama koje su ostale bez struje nedavno vraćeno centralno grijanje poslije velikih vazdušnih napada 9. i 20. januara.
Temperature u Kijevu su se 24. januara kretale oko minus deset stepeni Celzijusa, dok su hiljade domaćinstava bile bez grijanja.
“U Harkivu je u noćnom napadu dronom povrijeđeno 27 ljudi”, rekao je regionalni guverner Oleh Sinjegubov.
Gradonačelnik Igor Terehov rekao je da je napad trajao skoro dva i po sata, pri čemu je jedan od dronova pogodio izbjeglički dom, dok su u drugim udarima oštećeni bolnica i porodilišta.
Usljed ruskih udara bez struje je ostalo od 1,2 miliona objekata širom zemlje.
“Svaki takav ruski udar na našu energetsku infrastrukturu dokazuje da ne smije biti kašnjenja u snabdjevanju protivvazdušnom odbranom”, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poslije napada.
U prvom direktnom kontaktu između Rusije i Ukrajine u posljednjih nekoliko mjeseci, očekivalo se da će se pregovori u Abu Dabiju nastaviti u subotu. Nijedna strana dosad nije objavila nikakve konkretne rezultate.
Prije početka pregovora, pomoćnici u Kremlju rekli su da je Putin zadovoljan gotovo četvoročasovnim razgovorima održanim tokom noći s izaslanikom Bijele kuće Stivom Vitkofom, zetom američkog predsjednika Donalda Trampa, Džaredom Kušnerom i američkim zvaničnicima.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio je dugogodišnji zahtjev Rusije da ukrajinske snage napuste dio Donbasa koji još drže. Donbas je širok pojas teritorije na istoku Ukrajine i Rusija kontroliše oko 90 odsto te oblasti.
“Dobro poznat stav Rusije je da (ukrajinske oružane snage) moraju da napuste teritoriju Donbasa, moraju biti povučene odatle. To je važan preduslov”, rekao je Peskov novinarima.
Zelenski, koji se dan ranije sastao s Trampom u Švajcarskoj, rekao je novinarima da će razgovori uključivati i pitanje teritorije u Donbasu.

Tag: alkotest

Završena 17. kampanja „Kad pijem ne vozim: Alkotestirano 31.125 vozača, uhapšeno 438

Podgoričani odbili test na psiho-aktivne supstance, moraće da plate 1.500 eura

Vukmir: Do 60 dana zatvora za odbijanje alko i testa na droge, ali moguće i ublažavanje kazne

Policija uhapsila Podgoričanina zbog uvreda i drskog ponašanja prema novinarki Vijesti Jeleni Jovanović

Otvorena izložba „Mi, a veliki od Prijestonice“ Jelene Vušurović

EU planira sankcije protiv iranskog ministra i čelnika bezbjednosti zbog gušenja protesta

Veliki ruski vazdušni napad na Kijev i Harkiv dok se u UAE vode mirovni pregovori

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO