Pokret Samoopredjeljenja (LVV) je 26. novembra nominovao lidera te stranke Aljbina Kurtija za kandidata za premijera Kosova na prijevremenim izborima 28. decembra.
Kurti je uložio nekoliko mjeseci napora da obezbijedi treći mandat na čelu zemlje, ali ni on ni njegov partijski kolega Glauk Konjufca nisu dobili podršku Skupštine za formiranje nove vlade posljednjih mjeseci.
Kurti je, kako se i očekivalo, tokom sastanka Generalnog savjeta stranke u Prištini dobio povjerenje svih delegata.
- Stoga zaključujem da glasovima svih delegata Pokreta, odnosno jednoglasno, odobravamo prijedlog da Albin Kurti bude naš kandidat za premijera Kosova - rekla je predsjednica Generalnog savjeta stranke Arberie Nagavci.
Govoreći nakon nominacije, Kurti je kritikovao druge stranke u zemlji zbog nedostatka spremnosti da sarađuju sa njegovom strankom nakon redovnih izbora 9. februara.
- Suočavamo se sa novim izborima bez naše volje i želje, već kao rezultat odbijanja drugih subjekata da imaju bilo kakvu saradnju sa nama. Prvo su odbili mene, a zatim i Glauka Konjufcu - rekao je Kurti.
Pokret Samoopredjeljene je pobijedio na izborima 9. februara, ali 48 mjesta u Skupštini nije bilo dovoljno i Kurti nije uspio da pronađe koalicionog partnera, čak ni da bi postigao minimum potrebnih 61 mjesta za manjinsku vladu.
Demokratski savez Kosova, koji je nekoliko dana ranije nominovao svog lidera Ljumira Abdidžikua za premijera na izborima sljedećeg mjeseca, imao je ponude od Kurtija za zajedničko upravljanje, ali ih je više puta odbijao.
Nakon što Skupština nije glasala o novoj vladi, predsjednica Kosova Vjosa Osmani je prošle nedjelje raspustila Skupštinu i raspisala prijevremene izbore za 28. decembar.
Zbog nedostatka saradnje i političkih kompromisa, Kosovo je bez nove vlasti od februara ove godine.
Zemlja sada ide ka novim izborima bez usvajanja međunarodnih sporazuma vrijednih oko 200 miliona eura, državnog budžeta za sljedeću godinu, budžeta za Radio-televiziju Kosova (RTK) i budžeta za tri opštine - Prištinu, Gnjilane i Zubin Potok.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Samoopredjeljenje predlaže Kurtija za kandidata za premijera Kosova

Skupština Kosova nije danas izabrala novu vladu, prenosi N1.
Prijedlog Aljbina Kurtija za vladu dobio je samo 56 glasova za, dok su četiri poslanika bila uzdržana.
Predsjednik Skupštine Dimalj Baša izjavio je da odgovornost sada prelazi na predsjednicu Vjosu Osmani.
Baša je poslije glasanja kazao da procedura nalaže Osmani da na osnovu ustavnih ovlašćenja nakon konsultacija sa partijama odluči o drugom kandidatu za premijera.
Osmani ima rok od deset dana da imenuje novog mandatara i u slučaju da i drugi mandatar ne obezbijedi neophodan 61 glas onda raspušta Skupštinu i zakazuje nove parlamentarne izbore.

Kurtijeva vlada bez podrške u Skupštini, odgovornost prelazi na Osmani

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti ponovo je zatražio od Evropske komisije da što prije preda upitnik za članstvo i dodijeli Kosovu status kandidata za prijem u Evropsku uniju.
Kurti je taj zahtjev iznio na sastanku sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen, koja je danas boravila u Prištini.
U saopštenju Vlade Kosova navodi se da je Kurti zahvalio Fon der Lajen na, kako je istakao, „angažovanju i kontinuiranoj podršci evropskom putu Kosova“. Dvoje zvaničnika razgovarali su o produbljivanju odnosa Kosova i EU, kao i o reformama, vladavini prava, bezbjednosti, demokratskom razvoju i ekonomskom rastu.
Kurti je, kako se dodaje, govorio i o lokalnim izborima održanim prošle sedmice, koji su, prema njegovim riječima, bili slobodni, demokratski i u skladu sa najvišim evropskim standardima.
- Naglasio je značaj uredne tranzicije vlasti u opštinama u kojima će doći do promjene uprave, uz puno poštovanje Ustava i zakona Republike Kosovo, kao i posvećenost Vlade zaštiti demokratskih procesa od bilo kakvog spoljnog miješanja - navodi se u saopštenju.
Kako bi se ojačala ekonomska saradnja sa EU u okviru inicijative Single Market Highway, Kurti je Fon der Lajen uručio tri zvanična pisma o interesovanju Kosova za započinjanje strateškog dijaloga u tri ključna sektora: poljoprivredi, informacionim i komunikacionim tehnologijama (IKT) i odbrambenoj industriji – oblastima u kojima, kako se navodi, Kosovo vidi komparativnu prednost i visoki razvojni potencijal.
Kosovo je bilo pretposljednja stanica turneje predsjednice Evropske komisije po Zapadnom Balkanu. Fon der Lajen je u Prištinu stigla nakon posjete Srbiji, a prethodno je boravila u Albaniji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, dok je iz Prištine otputovala u Sjevernu Makedoniju.

Kurti: Evropska komisija treba da preda upitnik za članstvo i dodijeli Kosovu status kandidata

U gradovima i opštinama u kojima su većina Albanci - prilično drugačije slika od onih na sjeveru. Zapravo, pobjednika gotovo da ni nema jer se u drugi krug izbora ide u 20 od ukupno 38 opština.
Najveća borba vodi se za Prištinu, gdje je aktuelni gradonačelnik iz redova Demokratske partije Kosova u blagoj prednosti - svega oko 700 glasova ispred kandidata Samoopredjeljenja Hajrula Čekua.
Inače, u Prištini je uobičajeno da se ide u drugi krug, ali su ovog puta tri najveće partije bile veoma blizu jedna drugoj.
I u većim drugim gradovima, poput Peći, Prizrena i Đakovice, održaće se drugi krug izbora.
Samoopredjeljenje je pobijedilo u tri opštine - Podujevu, Kamenici i Štimlju - što predstavlja napredak u odnosu na izbore iz 2021. godine, kada u prvom krugu nijesu osvojili nijednu opštinu.
Zbog toga se u analizama ovdašnjih političkih komentatora ističe da je upravo Samoopredjeljenje, uprkos svemu, do sada prošlo najbolje.
- Ovi rezultati jasno pokazuju da je naš pokret ne samo sačuvao rast iz jednog izbornog ciklusa u drugi, već se uzdigao kao glavna politička snaga u Republici Kosovo i na lokalnom nivou. Ovo je najvrijedniji poklon i najbolja čestitka koju smo dobili od naroda Kosova povodom 20-godišnjice Pokreta Samoopredjeljenje- izjavio je Aljbin Kurti, odlazeći premijer i predsjednik Samoopredeljenja.
Kako je rekao, završili su prvi dio izborne trke.
- Od danas se posvećujemo radu za drugi krug. Naš cilj je jasan – da naši kandidati pobijede i u ovim opštinama, kako bi se vratila ili nastavila dobra uprava koju građani zaslužuju, i da naše opštine napreduju sa razvojem, blagostanjem, pravdom i jednakošću. Da budu opštine koje funkcionišu i u kojima se vlada sa transparentnošću- rekao je.
Dvije druge najveće opozicione stranke ostvarile su pobjede u po dvije ili tri opštine, slično kao i na prethodnim izborima.
Jučerašnji lokalni izbori nijesu dali konačne gradonačelnike, tako da će se 9. novembra u 17 opština održati drugi krug glasanja.

Kurti zadovoljan rezultatima Samoopredjeljenja: Ipak, u 20 od 38 opština ide se u drugi krug

Premijer Kosova Aljbin Kurti je saopštio je da su iz Turske dobili hiljade kamikaza dronova Skajdager (Skydagger), a srpski predsjednik Aleksandar Vučić na to je reagovao porukom da je „užasnut“ zbog naoružavanja Kosova i optužio Tursku da „ne želi stabilnost Zapadnog Balkana“ i da „ponovo sanja obnovu Otomanske imperije“.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani oštro je odgovorila, navodeći da „Vučić bestidno napada Tursku“, i to istog dana kada je, prema njenim riječima, „predsjednik SAD Donald Tramp pohvalio Tursku i predsjednika Redžepa Tajipa Erdoana za izuzetno vođstvo u promociji globalnog mira i bezbjednosti“.
Kurti je na Fejsbuku napisao da su dronovi stigli prije planiranog roka i da su desetine pripadnika Kosovskih bezbjednosnih snaga (KBS) već obučene za njihovu upotrebu.
On je podsjetio da je Kosovo u decembru prošle godine potpisalo ugovor s turskom kompanijom Bajkar (Baykar), proizvođačem dronova Skajdager.
- Ovi samoubilački dronovi, poznati i kao RTF (Ready to Fly) Skydagger FPV, borbeni su dronovi opremljeni eksplozivnim napravama, namijenjeni za pogađanje pokretnih i statičkih neprijateljskih ciljeva - napisao je Kurti.
Kurti je dodao da kupovinom ovih dronova Kosovo „nastavlja da jača i unapređuje udarnu moć vojske, sa ciljem izgradnje sposobne i moderne oružane sile zasnovane na savremenim tehnologijama i taktikama“.
Povodom dolaska turskih dronova na Kosovo, načelnik Generalštaba Vojske Srbije Milan Mojsilović održao je hitan telefonski razgovor s komandantom KFOR-a Ozkanom Ulutašom, izražavajući oštar protest zbog nastavka naoružavanja Kosova, saopštilo je Ministarstvo odbrane Srbije.
- Takvi potezi predstavljaju veoma loš signal i ugrožavaju ne samo bezbjednost na Kosovu i Metohiji, već i stabilnost cijelog regiona Zapadnog Balkana - navodi se u saopštenju.
Vučić je na društvenoj mreži Iks ponovio da je „užasnut ponašanjem Turske i brutalnim kršenjem Povelje Ujedinjenih nacija i Rezolucije Savjeta bezbjednosti UN 1244“, te da se time „nastavlja naoružavanje prištinskih vlasti“.

Vučić o dronovima poklonjenim Kosovu: Užasnut sam, Turska ponovo sanja obnovu Otomanske imperije

Nepoznate osobe ispisivale su sinoć grafite u sjevernoj Kosovskoj Mitrovici sa prijetećim porukama upućenim kosovskom premijeru u tehničkom mandatu Aljbinu Kurtiju, navode iz kosovske policije.
Grafit ispisan ćirilicom „Sa Kosova zora sviće, Aljbin Kurti mrtav biće“ osvanuo je u ulici Vasilija Ostroškog, prenosi KoSSev.
Iz kosovske policije navode da je poruka ispisana na zidu jedne zgrade, kao i da za sada nema osumnjičenih. U toku je istraga.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fn1srbija%2Fstatus%2F1963183392876302560%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1963183392876302560%7Ctwgr%5E8332a11df23b6f0364e7c2d4f03a8185ab8c61a1%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Fotografija ovog grafita objavljena je na Telegram grupi „Koridor“.
Kako je potvrđeno i iz kosovske policije, osim ove fotografije tu je i ilustacija sa istim natpisom, ali uz grafiku koja predstavlja obezglavljenog Aljbina Kurtija.
Vijest o ispisivanju prijetećih grafita u Sjevernoj Mitrovici stigla je istog dana kada je u Osnovnom sudu u Prištini održano ročište protiv dvojice muškaraca takođe zbog prijetnji Aljbinu Kurtiju, ali na društvenim mrežama.

U Kosovskoj Mitrovici osvanuo grafit sa prijetnjom smrću Aljbinu Kurtiju

Vršilac dužnosti premijera Kosova Aljbin Kurti rekao je 1. avgusta da će ukinuti postojeću carinsku stopu od 10 odsto na robu iz Sjedinjenih Američkih Država.
- Od sada, svi proizvodi porijeklom iz Sjedinjenih Američkih Država imaće carinu od nula odsto prilikom ulaska u našu zemlju. Kosovo pozdravlja američke proizvode na svom tržištu i čvrsto vjerujemo da će ovo doprinijeti povećanju trgovinske razmjene i rastu investicija - rekao je Kurti na početku sjednice.
Naveo je da ovaj potez potvrđuje dobre odnose između dvije zemlje i pokazuje da Kosovo želi da postigne sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Državama.
Odluka dolazi dan nakon što je američki predsjednik Donald Tramp predstavio nove carine prema 69 zemalja s kojima SAD trguje, uz obrazloženje da su te zemlje bile nepravedne prema američkoj ekonomiji.
U odluci objavljenoj iz Bijele kuće ističe se da će roba iz svake zemlje koja nije uključena u aneks naredbe biti predmet poreza od 10 odsto, na osnovu izvršne naredbe iz aprila.
Tom naredbom, Kosovo je pogođeno recipročnom carinom od 10 odsto, isto kao i Albanija i Crna Gora.
Prema novom režimu carina, koji će stupiti na snagu 7. avgusta, ostale zemlje Balkana pogođene su još većim carinama: Sjeverna Makedonija sa 15 odsto, Bosna i Hercegovina sa 30 odsto i Srbija sa 35 odsto.
Na globalnom nivou, zemlje najteže pogođene carinama su Sirija, Laos i Mijanmar, s carinama koje idu do 41 odsto.
Tramp je prvobitno najavio carine u aprilu, ali ih je zatim odložio na 90 dana kako bi omogućio vođenje pregovora sa zainteresovanim stranama.
Kada su carine prvi put spomenute, stručnjaci na Kosovu su ocijenili da će one imati značajan uticaj zbog velike zavisnosti zemlje od uvoza.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani zatražila je od tadašnje kosovske vlade da suspenduje taksu, ali ona je ostala na snazi.
Osmani je izjavila da je njen kabinet pripremio zakon koji bi omogućio ukidanje carine od 10 odsto na američku robu, ali da je za njegovo usvajanje neophodno konstituisanje novog saziva Skupštine - što se još uvijek nije dogodilo, iako je bilo više od 50 pokušaja.
Ekonomske organizacije na Kosovu ističu da je od 2019. godine zabilježen rast ukupnog izvoza Kosova u SAD.
To potvrđuju i podaci Carine Kosova, prema kojima je izvoz 2019. iznosio tri miliona eura, a tri godine kasnije, 2022. godine, premašio 131 milion eura.
Proizvodi koje Kosovo izvozi u SAD uključuju prehrambene artikle, sokove, tekstil, madrace, te proizvode od drveta i plastike.
Prije nekoliko dana, Ambasada SAD-a u Prištini navela je za Radio Slobodna Evropa da Sjedinjene Države vjeruju kako postoje značajne mogućnosti za ekonomski angažman s Kosovom u više strateških sektora i da će uklanjanje trgovinskih barijera dodatno ojačati te veze.
- Ohrabrujemo i javni i privatni sektor na Kosovu da nastave da traže ekonomske prilike i investicije na američkom tržištu, te da Vlada promoviše transparentno i stabilno poslovno okruženje za američke kompanije koje žele proširiti svoje poslovanje na Kosovu - navedeno je, između ostalog, u odgovoru.

Kosovo ukida carine na američku robu

Premijer Kosova na dužnosti Aljbin Kurti rekao je da su izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, nakon što je Kosovo odredilo jednomjesečni pritvor zvaničniku Vlade Srbije, prijeteće i da se ne smiju zanemariti jer “ugrožavaju bezbjednost regiona”, prenosi Radio Slobodna Evropa.
- Izjave predsjednika Vučića od 20. jula su prijeteće, destabilizujuće i potpuno neprihvatljive. Kada predsjednik i istovremeno vrhovni komandant vojske jedne države iznosi javne prijetnje, uz tonove koji podstiču na sukob, to se više ne može smatrati individualnim stavom, već državnom politikom - rekao je Kurti na konferenciji za novinare u Prištini.
Pomoćnik direktora Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije, Igor Popović, je 18. jula u Orahovcu prisustvovao obilježavanju godišnjice stradanja Srba u toj opštini, kada je Oslobodilačku vojsku Kosova (OVK) nazvao “terorističkom” organizacijom.
Policija Kosova zbog toga ga je kasnije privela na graničnom prelazu Brnjak i određen mu je jednomjesečni pritvor.
Reagujući na hapšenje i pritvor, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nedelju rekao da je zvanični Beograd obavijestio sve partnere, te dodao kako “to može imati nesagledive posljedice”.
- Posljednje hapšenje Igora Popovića pokazuje da je Aljbin Kurti izgubio razum i da želi da izazove incidente i sukobe na Zapadnom Balkanu - rekao je Vučić gostujući u emisji na beogradskoj televiziji Pink.
Premijer Kosova na dužnosti je pozvao međunarodnu zajednicu da “jasno i odlučno reaguje na Vučićeve prijetnje”, te ocijenio da one mogu destabilizovati cio region Zapadnog Balkana.
Takođe je pozvao građane Kosova da izbjegavaju putovanja kroz Srbiju, jer, kako je rekao, “postoje indikacije proizvoljnih hapšenja” građana Kosova.
- Ne plašimo se Vučićeve retorike, ali smo odlučni da zaštitimo zakon, red i našu demokratiju - rekao je Kurti.
I drugi zvaničnici u Srbiji osudili su hapšenje Popovića, uz ocjenu da je to “politička odluka”. Te zatražili njegovo hitno oslobađanje, kao i zaštitu misija koje djeluju na prostoru Kosova.
U međuvremenu je Više javno tužilaštvo u Beogradu uputilo zahtjev Upravi kriminalističke policije (UKP) i Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA) Srbije za prikupljanje potrebnih obavještenja “u cilju identifikovanja osoba” koje su 18. jula na Kosovu uhapsile zamjenika direktora Kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Igora Popovića.
- Zahtjevi su upućeni u cilju utvrđivanja postojanja bitnih elemenata krivičnog djela ‘otmica' - saopštilo je Više javno tužilaštvo 21. jula.
Vršilac dužnosti ministra unutrašnjih poslova Kosova, Dželjalj Svečlja, je rekao da Kosovo neće tolerisati uvrede i skrnavljenje istorije, a kamoli rat koji je vodila Oslobodilačka vojska Kosova (OVK).
OVK je bila političko-vojna snaga koja se borila za oslobođenje Kosova od srpske vlasti u periodu 1990-1999.
Specijalizovana veća Kosova u Hagu istražuju ratne zločine za koje se sumnja da su ih počinili pripadnici OVK nad etničkim manjinama i političkim rivalima od januara 1998. do decembra 2000. godine.

Kurti: Izjave Vučića nakon određivanja pritvora zvaničniku Vlade Srbije prijeteće

Gradonačelnik Prištine, Perparim Rama, zatražio je danas od vršioca dužnosti premijera Kosova, Aljbina Kurtija, sastanak i saradnju na velikim, blokiranim projektima u gradu, što je dovelo do verbalnog sukoba između njih.
Na ceremoniji polaganja kamena temeljca vrtića u naselju Bardoš, u opštini Priština, Rama je rekao da je „dobro kada imamo saradnju između centralnog nivoa i glavnog grada, „a ovdje sada vidimo pravi početak“.
- Imamo veliki broj projekata u glavnom gradu za koje bih želio javno da zamolim vršioca dužnosti premijera ovdje da deblokira budžet glavnog grada koji je blokiran, transport takođe, velike projekte poput obilaznice koja je vrijedna 206 miliona, od čega je 82,4 miliona zapravo besplatno – i njih možemo da pokrenemo - rekao je Rama.
Pozvao je Kurtija da se sastanu za „dobrobiti glavnog grada“, jer se, kako je naveo, nisu sreli četiri godine.
- Hajde da se okupimo i pozabavimo velikim procesima, a ne samo ovim malim, mada je i i to dobro - rekao je on.
Kurti je rekao je da su uložili puno novaca u glavni grad, ali da velike investicije „zahtijevaju drugačije planiranje“, te da će o njima možda razgovarati sa drugim gradonačelnikom Prištine.
- Ovo je višegodišnji plan koji moramo da uradimo drugačije, možda sa nekim drugim, a gradonačelnik Rama bi trebalo da pronađe drugi posao od jeseni - rekao je Kurti.
Novinari su potom, o Kurtijevoj izjavi pitali Ramu koji je rekao: „Naravno da ću nastaviti kao gradonačelnik glavnog grada uprkos činjenici da bi aktuelni premijer želio da bude drugačije“.
- Molim ga da, ako bude i dalje na funkciji poslije lokalnih izbora, kada ponovo budem gradonačelnik prijestonice, imamo istinsku saradnju za dobrobit prijestonice. Ne sabotiraj prijestonicu – već četiri godine – samo zato što nisam član pokreta Samoopredeljenje - rekao je Rama.
On je dodao da traži saradnju sa budućim premijerom, bilo ko to da bude.

Kurti se posvađao sa Ramom

Uoči Vidovdana i tradicionalnog obilježavanja praznika na Gazimestanu, kosovski premijer u tehničkom mandatu, Aljbin Kurti, najavio je moguće incidente, uz optužbe na račun zvaničnog Beograda.Aljbin Kurti obratio se danas na sjednici čelnicima odlazeće vlade, navodeći da je „moguće podsticanje incidenata na Gazimestanu“, pokušaj zvaničnog Beograda da skrene pažnju sa sutrašnjeg velikog protesta koji se održava u prestonici.
- Ovog vikenda se obiljležava Vidovdan, koji je kontinuirano praćen političkom retorikom, huškanjem i prijetnjama javnoj bezbjednosti od strane Srbije. Beograd, koji se suočava sa studentskim protestima, pokušava da skrene pažnju na druge stvari, u ovom pokušaju da smanji obim antivladinih protesta u Beogradu, vlasti u Srbiji mogu koristiti destruktivne elemente da podstaknu incidente na Gazimestanu - poručio je Kurti.
Kurti dodaje da okupljanja povodom obilježavanja Vidovdana „moraju biti organizovana u potpunosti u skladu sa zakonom“:
- A ne da se pretvore u sredstvo za političku instrumentalizaciju od strane vlasti u Beogradu, koje pokušavaju da unutrašnju političku krizu kroz provokacije izvezu na Kosovo, samo da bi se potom, kroz propagandu i klero-nacionalističke narative, predstavile kao navodni ‘branioci svojih nacionalnih interesa’ i interesa Srba na Kosovu.
Prema procjenama kosovskih bezbjednosnih i obavještajnih institucija, kako Kurti navodi, postoje napori da skup na Gazimestanu bude što masovniji.
- Stoga su organizovane grupe Srba iz Srbije, Crne Gore i Bosne koje će sjutra doći na Kosovo. Tradicionalno, takve grupe su bile provokativne, nosile srpsko-ruske nacionalističke simbole, koji su u suprotnosti sa ustavom Kosova - dodao je Kurti.
On je pozvao Srbe sa Kosova da poštuju zakon, a sunarodnike da sjutra „ne nasjedaju na provokacije“.
Bez srpskih zastava?
 
Kada je riječ o simbolima, Osnovni sud u Prištini je 12. juna ove godine odlučio da poništi rješenje Opštine Gračanica o isticanju, kako su naveli, zastave države Srbije i simbola za Vidovdan, i to prema žalbi kosovskog Ministarstva administracije i lokalne samouprave.
Sud smatra da je takva odluka Opštine Gračanica ozbiljno narušila jedinstveni i „ustavni karakter Kosova“, da opština nema pravo da van Zakona o državnim praznicima proglašava praznične dane, te da odluka može izazvati međuetničke tenzije – „posebno ako se percipira da opštinske vlasti favorizuju jednu zajednicu suprotno pravnom poretku i osjećanjima drugih zajednica“.
Sud je poručio i da ova presuda treba da služi kao model postupanja, ne samo za tuženu opštinu, već i za sve druge opštine ubuduće.
Ovakva odluka suda izazvala je oštre reakcije srpske strane, uključujući i Srpsku listu. Odluka se smatra pokušajem da se zbriše istorijski srpski identitet na Kosovu.
Iz Opštine Gračanica do danas nijesu odgovorili na pitanja kakav je plan za 28. jun, ali i na šta se tačno sudska odluka odnosi.

Kurti: Srbija bi mogla da podstakne incidente, organizovan dolazak grupa iz regiona

Na suđenju grupi koju je prema stavu SDT-a formirao odbjegli Radoje Zvicer, a čiji članovi su bili Sobodan Kašćelan, odbjegli policajac Ljubo Milović i još devet osoba odbrana optuženih je nakon predočavanja skaj komunikacija ukazala da se iste poruke nalaze u različitim predmetima.
Sudsko vijeće kojim predsjedava Veljko Radovanović prikazao je na monitoru komunikiciju za koju SDT tvrdi da je između Zvicera i Milovića. Za tužioca Zoran Vučinić iako je riječ o jednosmjernoj komunikaciji nesporno je da je Zviceru i Miloviću "pripalo 272 pakovanja kokaina od 320 koliko je bilo na brodu u Holandskoj luci".
- Millović je Zviceru prenosio sadržinu komunikacija sa osobom koja koristi pin Futuro - kazao je Vučinić.
Branilac Zvicera, advokat Marko Radović kazao je da je ta komunikacije u dva predmeta u jednom je Futuro navodno šef sa Milovićem a u drugom je Milović šef Futuru.
- Potrebno je veštačenje koje će odgonetnuti kako i na koji način su dostavljene ovakve skaj komunikacij - kazao je Radović.
Advokat Nikola Martinović istakao je da tužilac navodi da su u pitanju jednosmjerne komunikacije.
- Koliko nas dijeli od suđenja sa jednostranim komunikacijama i &nbsp;jednostranim procesima - kazao je Martinović.
Na početku ročišta advokatima su dostavljene izdvojene komunikacije SDT za Radoja Zvicera. Nakon toga advokat Radović je kazao da je u istrazi dostavljena "tona skaj materijala i na potvrđivanju" optužnice niko nije sugerisao tužiocu da se taj materijal selektuje.
Potvrđena optužnica &nbsp;je, kako su objasnili, zasnovana na tom kompletnom materijalu.
Osim Zvicera, Kašćelana, Milovića, na optužnici su i braća Radovan i Petar Mujović &nbsp;ali i suspendovani službenik ANB Petar Lazović, Milan Vujotić, Radoje Živković, Radovan Pantović, Duško Roganović, Nikola Spasojević i Nikša Perović.

"Futuro" i Milović u jednom predmetu označeni kao organizatori, u drugom "Futuro" postupa po nalogu odbjeglog policajca

Savjet Evropske unije finalizovao je svoju poziciju o novom propisu koji treba da ubrza i pojednostavi procedure za povratak osoba koje nezakonito borave u državama članicama.
Predlog uvodi jedinstvene procedure za povratak na nivou EU, propisuje obaveze za osobe koje nemaju pravo boravka i jača mehanizme saradnje među članicama, a otvara i mogućnost da države članice uspostave takozvane prihvatne centre za povratak (return hubs) u trećim zemljama. 

Danski ministar za imigraciju i integraciju Rasmus Stoklund poručio je da „tri od četiri“ osobe kojima je izdato rješenje o povratku, ipak ostanu u EU. 

- Prvi put se uvode jasne obaveze za osobe koje nezakonito borave, a članice dobijaju „širi alat“, između ostalog, duži pritvor i duže zabrane ulaska- rekao je on.
Prema prijedlogu, obaveze azilanata uključuju saradnju sa nadležnim organima, dostupnost vlastima, dostavljanje identifikacionih ili putnih dokumenata i biometrijskih podataka, kao i zabranu opstruisanja postupka. Za nepoštovanje saradnje predviđene su posljedice, poput uskraćivanja ili umanjenja određenih beneficija, oduzimanja dozvola za rad, pa i krivičnih sankcija koje mogu uključiti zatvorsku kaznu.
Propis predviđa i strože mjere za osobe koje predstavljaju bezbjednosni rizik, uključujući zabrane ulaska duže od uobičajenog maksimuma od 10 godina, pa čak i neograničene zabrane, kao i mogućnost dužeg zadržavanja, uključujući pritvor u zatvoru. 

Jedna od ključnih novina je međusobno priznavanje odluka o povratku, navode iz Saveta EU. Kako objašnjavaju, država članica moći će da sprovede odluku koju je donijela druga članica, bez pokretanja novog postupka. 

Novina je i „evropski nalog za povratak“ (European Return Order), koji bi se unosio u Šengenski informacioni sistem radi lakše primjene u slučaju kretanja osobe u drugu državu članicu. 

Sljedeći korak su pregovori Savjeta sa Evropskim parlamentom kako bi se usaglasio konačan tekst zakona.

Evropska unija pooštrava pravila za ilegalni boravak migranata u državama članicama

U Crnoj Gori je na kraju novembra bilo 28,69 hiljada nezaposlenih, 2,8 odsto više nego u oktobru, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).
Prema podacima ZZZ, stopa nezaposlenosti je na kraju oktobra iznosila 9,33 odsto. U istom mjesecu prošle godine bila je 11,29 odsto.
Zavod je za prvih 11 mjeseci ove godine evidentirao 10,39 hiljada novozaposlenih.&nbsp;
Za isti period oglašeno je 21,25 hiljada slobodnih radnih mjesta.

ZZZCG: Porastao broj nezaposlenih

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da još nije postignut dogovor o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD o mirovnom rješenju sukoba.
Zelenski je u intervjuu za agenciju Blumberg rekao da su pregovarači o mirovnoj inicijativi koju posreduju SAD i dalje podijeljeni oko teritorijalnog pitanja.
- Postoje različiti stavovi između SAD, Rusije i Ukrajine i nemamo jedinstven stav o Donbasu - rekao je on.
Dodao je da Ukrajina insistira na posebnom sporazumu o bezbjednosnim garancijama od zapadnih saveznika, prije svega od SAD.
- Postoji pitanje na koje ja i svi Ukrajinci želimo odgovor. Ako Rusija ponovo pokrene rat, šta će naši partneri učiniti - upitao je Zelenski.
Neki elementi američkog plana zahtevaju dalje razgovore o nekoliko "osjetljivih pitanja", uključujući bezbjednosne garancije za Ukrajinu, dodao je Zelenski, koji danas boravi u Londonu i Briselu, gdje će razgovarati sa zvaničnicima o rješavanju sukoba u njegovoj zemlji.

Zelenski: Još bez dogovora o istočnoj Ukrajini u pregovorima sa SAD

Prije nešto duže od pet godina, preciznije 30. avgusta 2020. tadašnji uposlenik Službe hitne pomoći u Pljevljima, ljekar Dario Vraneš automobilom je sa prijateljima kroz Pljevlja pratio autobus koji je stigao iz Bosne i Hercegovine, snimali su ga mobilnim telefonom, a uzrujani glas na snimku vikao: „Dolaze Turci“.
- Evo me ispred autobusa sam, autobus iz Sarajeva pun Turaka doš'o, evo ga snimamo – čuje se, pored ostalog, na snimku, nakon odvratnih psovki.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2FlL6VqAoFPd8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Čuje se i komentar: „Svi su plaćeni, Muslimani“...
Vraneš nikada nije negirao da je tog izbornog dana „lovio glasače“ po Pljevljima, odnosno kao aktivista koalicije „Za budućnost Crne Gore“, zastrašivao Pljevljake koji žive i rade u Bosni i Hercegovini, a imaju ovđe pravo glasa.
Već skoro tri godine Dario Vraneš je predsjednik pljevaljske opštine. Predano radi na urušavanju multietničkog, multikulturnog, multinacionalnog karaktera ovoga grada. Promoviše zločinački četnički pokret koji je 1943. godine počinio jeziv masakr u Pljevljima, kada su klali i muslimanske bebe u kolijevkama.
Dario Vraneš je opštinskim novcem, novcem građanki i građana Pljevalja finansirao knjigu koja veliča četnički fašistički pokret „Vitezovi Karađorđeve zvijezde JVUO 1941 – 1945“...
Predsjednik Opštine Pljevlja od nedavno u kabinetu ima i minijaturu biste četničkog vođe, zločinca Draže Mihailovića.
Na društvenoj mreži Instagram imao je i objave praćene pjesmom „Sprem'te se, sprem'te četnici“...
U jednom televizijskom gostovanju kazao je da su Pljevlja grad „Srba pravoslavaca, Srba katolika i Srba muslimana“...
Na poziv predsjednika Udruženja Pljevljaka u Sarajevu Alena Sulejmanovića predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš prisustvovao je tradicionalnoj manifestaciji Veče Pljevljaka u Sarajevu. Javnost je o tome, direktno sa večere, 6. decembra, objavom na mreži Instagram, izvijestio Vraneš.
Turke, u objavi, nije pominjao.
Na snimku sa svečane večere, koji je Portalu ETV dostavio čitalac, vidi se Vraneš kako uživa u stihovima pjesme „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutube.com%2Fshorts%2Fi0FdfoDF7eM%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Od domaćina skupa Alena Sulejmanovića pokušali smo da saznamo koji je bio motiv da uputi poziv Vranešu da bude gost na večeri Pljevljaka koji žive u Sarajevu, ali smo ostali bez odgovora.
Da je zvanicama bilo neobično prisustvo Vraneša potvrđuje i komentar koji se čuje na snimku: „Dario u Sarajevu“.

VIDEO: „Dario u Sarajevu“

Ljudi se mogu prevariti na dva načina. Prvi je da vjeruju u ono što nije istina. Drugi je da odbijaju prihvatiti istinu. (Seren Kjerkegor) Ne znam da li ste čuli najnoviji vic? Naime, na nesreću gradonačelnik Pljevalja je izjavio da on iznosi istorijske činjenice, a da mi, koji smo po njemu „separatisti“ falsifikujemo istoriju i krivotvorimo je. Iako je notorna istorijska činjenica da, sem Srbije, nijedna zemlja nije smatrala tzv. Podgoričku skupštinu ni legalnom, niti legitimnom, Dario Vraneš, kako je ime gradonačelnika Pljevalja, izvuče američkog predsjednika Vudroa Vilsona kao nekoga ko je zvanično priznao odluke tzv. Podgoričke skupštine. Što bi rekli - đe ga nađe? Upravo je Vilson oduglovačio sa priznanjem novostvorene države KSHS zbog protivljenja na način kako je obavljeno „ujedinjenje“ Crne Gore sa Srbijom. <h2>NEČASNA I ŠPORKA RABOTA</h2> A evo malo pikanterije. Suočen sa energičnim stavom francuske vlade, kao i stavovima Engleske i Italije, kralj Nikola je odustao od namjere da otputuje u Crnu Goru, ali je izrazio želju, da dobije izvjesne garancije savezničkih vlada za sebe. Taj je zahtjev prihvaćen, pa mu je francuska vlada saopštila da će francuske trupe, kada uđu u Crnu Goru, poštovati legalne vlasti kralja Nikole, a da će vojne vlasti, koje okupiraju zemlju, upravljati u ime kraljevo. Kralj se plašio da bi Srbi i njihove pristalice mogli da koriste bijedu u zemlji i odsustvo viđenijih ljudi, koji su svi internirani, što bi bilo spriječeno njegovim prisustvom u zemlji, zato je i želio da tamo otputuje. Francuski premijer Poenkare je na kraljevo pismo već 24. novembra odgovorio: „...Prisustvo savezničkih trupa, pomoć koju će pružiti stanovnicima doprinijeće nesumnjivo da se ubrza taj trenutak koji Vaše Veličanstvo od srca želi. Čim on bude došao, vlada Republike će biti srećna, Gospodaru, da olakša Vaš povratak“. Tog istog dana, 24. oktobra 1918. godine, kada je Poenkare pisao navedene riječi, počela je da zasjeda tzv. Podgorička skupština, koja će - ne bez žmurenja Francuske na nasilje srpske vojske i nelegalne izbore - donijeti odluku o detronizaciji kralja Nikole i ujedinjenju Crne Gore i Srbije. Eto toliko Dario, o pokvarenosti i nečasnosti, koju promovišete kao vrijednosni sistem uz fakinsku i prećutnu saglasnost prvog čovjeka Vlade Crne Gore, kojem ne smeta što Dario u ime naaaaaroda proglašava imena mostova imenima zlikovaca Crne Gore. Što zna seljo što su seoska posla, a što je temelj svake države? Kako to može znati čovjek koji ne zna što je ponos i da je laž nečasna i šporka rabota?! Ne znam da li je ime Daria Vraneša u mladosti prouzrokovalo određenu vrstu kompleksa i potrebe da se „opere“ da je „pravovjeran“ time što će biti „veći Papa od Pape“, ali njegovo ponašanje i izjave poodavno traže adekvatan odgovor države ili makar onih koji ga održavaju na vlasti u Pljevljima. Erik Hobsbaum konstatuje da „istorija prestaje da bude od koristi baš u trenutku kada nam je najpotrebnija“. Dario Vraneš je pravi primjer pretvaranja istorije u „proizvodnju maka za heroinske zavisnike“, što bi rekao jedan poznati sociolog. Po principu koji definiše Orvel u djelu „Kultura sjećanja“, „ko kontroliše prošlost, kontroliše i budućnost“, Dario se dao u dilovanje laži, trujući praznoglavost i neznavenost.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251206201232_7c1275014ef7ea1818f706e4057e0a92bacaa218507186b55be4ce201c2533da" data-rendition-name="original" width="671" height="387" loading="lazy" alt="Vudrou Vilson"><figcaption>Vudrou Vilson</figcaption></figure>  Osnovni instituti socijalizacije (porodica, škola, masovni mediji, državni autoriteti, sistem obrazovanja, političke partije, vjerske zajednice itd.) su ti koji prenose informacije o prošlosti i promovišu zajedništvo u budućnosti. Ukoliko ne postoje izgrađene institucije ili ukoliko ne rade valjano svoj posao, tada imamo neintegrisanu političku zajednicu, unutrašnje suprotstavljenosti i nemogućnost ostvarenja pojedinačnih i zajedničkih interesa unutar ili uz pomoć te zajednice. Za svaku kolektivnu identifikaciju su potrebni masovni mediji (štampa, televizija, film...) i sistem obrazovanja koji doprinose idealizaciji, očuvanju i širenju identiteta, homogenizaciji, ali i podstiču pojedince da kao politički subjekti učestvuju u procesima zaštite i promocije javnog interesa, što, prema Jirgenu Habermasu, pretpostavlja građanski identitet. <h2> REVIZIJA ISTORIJE</h2> Prećerano bi bilo reći da je sadašnja vlast u Crnoj Gori, kao rezultat promjene na parlamentarnim izborima 30. avgusta 2020, isključivo mjera lošeg rada prethodne vlasti. Da bi jedna vlast uspješno gradila društvo koje bi poistovjetilo sopstveni interes sa interesom države u kojoj stiču egzistenciju, ona bi morala imati suvereni uticaj na građane putem obrazovnog, medijskog i naučnog sistema, bez značajnijeg upliva sa strane, koji bi obesmišljavao te napore. Umjesto da suvereno vlada svojim prostorom, Crna Gora više liči na zemlju otvorenu na epidemije izvana tuđeg virusa identiteta, bez obrazovnih i naučnih kapaciteta koji bi se učinkovito suprotstavili takvoj vrsti zaraze, jer je očito da su i sami većinom žrtve te zaraze. Istina je da su „predavgustovske“ vlasti malo vodile računa o svim oblastima koje utiču na odnos građana prema državi u kojoj žive, njenoj prošlosti, baštini, jednom riječju posebnosti koja je izrodila njeno milenijumsko trajanje i u svijetu sveopšti imidž slobodarske tradicije. Posebno je začuđujuća naivnost u odnosu na značaj i uticaj crkve, obzirom na sklonost njenih pacijenata na nekritičko prihvatanje magle koju im prodaju i njenu političku, imperijalnu ulogu u sprezi sa matičnom državom, koju ne skrivaju ni oni, ni političke „elite“ zemlje iz koje dolaze. Osoba čije ime bih rado preskočio, u jednom političkom talk show reče da najmanje jedna trećina sadašnje vlasti pripada ideologiji devedesetih prošlog vijeka, koji baštine ideologiju četničke „homogene Srbije“ i „herojstva“ Ratka Mladića i Radovana Karadžića. „Malo je kume“, što bi rekao jedan od aktera kultnog filma „Lepa sela lepo gore“. Nažalost, u sadašnjim vlastima, isključujući možda Bošnjake u dijelu lažne povijesti, posebno iz vremena od prije 85 godina, većina svoj novoantikomunizam, kojim mnogi peru svoje SKJ biografije, dokazuju revizijom istorije i proglašavanjem saradnika fašista antifašistima. Za takvo nešto njima su uvijek dovoljne bapske priče, dok su im istorijski dokazi uvijek komunistički falsifikati, bez obzira što su njihovi izvori autentični arhivi okupatorskih vojski, poznatih po preciznosti vođenja dokumentacije iz svojih ratnih pohoda. Ne bih se još jednom bavio Pavlom Đurišićem, već sam dovoljno naveo italijanskih izvora o ugovorima koje je sačinjavao sa italijanskom brigadom Venecija i njenim komandantom, hapšenjem od strane Njemaca, razlozima za to, načinom kako se obreo kod Hermana Nojbahera, specijalnog Hitlerovog izaslanika za Balkan, njegovim dogovorom sa Nojbaherom da dobije od Njemaca naoružanje za 5.000 boraca, o Hitlerovom gvozdenom krstu koji je dobio za zasluge za saradnju sa fašističkim okupatorom, o saradnji sa Sekulom Drljevićem i prevarom kojom je izigrao dogovor sa ustašama iz NDH, zbog čega je platio glavom. Pisao sam o njegovim žrtvama iz 1943: Musić M. Begiji (rođena 1943), Šljivo M. Hajriji (1943), Šljuka Š. Emi (1943), Moćević J. Simbuli, (1943) Moćević M. Đuzidi (1943), Čorbo L. Latifi (1943), Musić S. Hajru (1943), Mašović A. Elmasi (1943), Kelemiš J. Rašidu (1943), Sijamić R. Zumri (1943), Mašović DŽ. Hazbiji (1943), Šatara M. Nuri (1943), Hekalo M. Muradifu (1943)... svi zaklani u kolijevkama! FRANCUSKI MEDIJI Zaista mi je smiješno da jedan električar, sa imidžom sijalice, kojeg su nakardni sistem izbora i politička nedoraslost crnogorskog naroda, doveli na mjesto ministra, bivši član SKJ, pokušava da relativizuje činjenice u vezi Pavla Đurišića. Umjesto da se radikalno obračunaju sa revizijom istorije od strane Crkve Srbije, oni slijede njihovu naopaku ideologiju, vjerujući da je glas crkve glas boga. Ako postoji crkva koja je antiteza hrišćanske doktrine, to je Crkva Srbije. Kao da treba biti teološki genije da bi se shvatilo da je svetosavlje jeretičko učenje, potpuno suprotno hrišćanskoj dogmi i jevanđeljima.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251206201232_b4843c6415e6e4c8e61d9f3b91861064797409b12f2d864e4e60bb7f7e0b2218" data-rendition-name="original" width="4410" height="2934" loading="lazy" alt="Francuzi kralju Nikoli"><figcaption>Francuzi kralju Nikoli</figcaption></figure>  Završićemo opet francuskim medijima: „Časopis Annainac des Nationalitės, broj 18,19, od 20. septembra 1918. pod naslovom La vraie Yougoslavie, donosi članak sa potpisom Un Yougoslave: Krupne izmjene je donio veliki rat svima, naročito na jugu Evrope. I Srbija i Crna Gora u svojim ratnim proklamacijama od 1914. istakle su kao glavni cilj oslobođenje svih Jugoslovena. Međutim, jula 1917. srpska vlada objavila je tzv. Krfsku deklaraciju, kojom ište ujedinjenje svega jugoslovenstva pod Karađorđevićima, dakle monarhiju, i to bez prethodnog pristanka cijelog naroda. Zbog toga je krfski pakt izazvao otpor u velikom dijelu nove demokratije jugoslovenske, kako u Evropi, tako i u Americi. Usljed toga je jugoslovenska demokratija uskratila svoj pristanak na krfski pakt, kome je glavni cilj proširenje države Srbije i izlazak na more. Jugoslovenska demokratija ima, međutim, mnogo širi vidokrug. Srbija i Crna Gora jesu tek jedna trećina cijelog Južnog Slovenstva. Usljed toga je nastao nesporazum među Jugoslovenima i, naročito, borba protiv Crne Gore, koja počinje bivati opasna po budućnost Jugoslavije. Otud se pojavila među samim Jugoslovenima. Otud se pojavila ideja federalizma kao jedina koja će moći donijeti sile“. Isti časopis, u svom 20-tom broju od 15. oktobra, u članku pod nazivom Les intrignes et La vėrite A propos du Montenegro, donosi, ukratko, cio istorijat kampanje koja se od 1903. sistematski vodi protiv crnogorske države. „Dva su sredstva upotrebljavana: štampa i teror (bombe, zavjere). Otkako se crnogorska vlada nalazi na tuđem zemljištu udarilo se u klevetanje i intrige. Po svaku cijenu valjalo je Crnu Goru predstaviti kao reakcionarnu, u unutrašnjoj, a kao antinacionalnu u spoljnoj politici. Djela crnogorske vlade dokazuju, međutim, sve obratno! Neprijatelji Crne Gore pokazali su najveći bijes baš onda kad je Kralj Nikola dao zemlji Ustav na široko demokratskoj osnovi. Vidi se da njima nije stalo do unutrašnje politike crnogorske, nego do - nečega sasvim drugog! Što se tiče spoljne politike klevetnici kleveću mada je Kralj Nikola 1912. prvi oglasio rat Turskoj, i mada je 1914. prvi oglasio rat Austriji i pritekao Srbiji u pomoć! 'Izdao je' vele 'Saveznike 1915'. Međutim crnogorska vojska spasla je srbijansku vojsku od konačne propasti, jer je osigurala odstupnicu. Crnogorci su vazda spremni sve odnosne dokaze podnijeti istražnoj međunarodnoj komisiji na uvid i presudu, jer znaju da se nemaju česa bojati od pravednog suda. Ne, ne, cijelom klevetanju je bila cilj to, da se uništi jedan konkurent koji smeta imperijalizmu izvjesnih vlasnika balkanskih. Kad bi odnosna dokumenta iznijela na javnost, to bi bila jedna crna stranica među svijetlim stranicama ovoga rata“.

Istorija kao mak za heroinske zavisnike

Nakon više od deset mjeseci svakodnevnih protesta na Kruševom Ždrijelu, građani Cetinja odlučili su da privremeno obustave blokade saobraćaja na dijelu magistralnog puta Cetinje–Podgorica. Kako je za Antenu M kazala majka i baba žrtava masakra na Medovini, Vesna Pejović, tu odluku su donijeli iz korektnosti prema v.d. direktoru Uprave policije Lazaru Šćepanoviću, koji je, kako dodaje, napravio prvi korak.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fprivremeno-obustavljene-blokade-na-krusevom-zdrijelu-nasa-mala-pobjeda-tek-korak-ka-onome-sto-ce-se-desiti-kroz-sudske-i-druge-procese&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Gospodin Lazar Šćepanović je izašao u susret i mi znamo da on nije mogao ništa više da učini osim onog što je u njegovoj nadležnosti. Sada pratimo usvajanje Markovog i Mašanovog zakona i kako će ići proces suđenja, koje je u toku. 25. decembra imamo sad opet ročište u vezi sa neoduzimanjem oružja nepomenika. Brđanina i Adžića nećemo izostaviti odgovornosti jer se ide predaleko i ići ćemo do kraja. Da zna Crna Gora da ih je, osim Borilovića, i država ubila. Ako bude se to i dalje zabušavalo ili ako suđenje ne bude onako kako treba, ako svi ne budu zatvorom sankcionisani, mi nećemo odustati. Ako može čovjek da ubere pet metara drva i da se zatvori, može i taj koji je oružje dao i napravio se masakr - poručila je Pejović.
Pejović kaže da će ih sjutra primiti i šef delegacije EU u Crnoj Gori Johan Satler.
Razumije, dodaje, i nezadovoljstvo građana zbog blokada saobraćaja, ali naglašava da će to biti jedini način da se postigne pravda i obezbijedi bezbjednost za sve građane Crne Gore.
- Iako se svi bune, iako se svi ljute, mi moramo do pravde nekako doći. Ja ne tražim ništa. Ako sam ja mogla da se izborim i izmučim s ovim mojim mukama i da stojim na Kruševom Ždrijelu deset mjeseci, moraće nešto da urade zbog bezbjednosti drugih, zbog druge djece, zbog bezbjednosti drugog naroda. U ovoj pravnoj državi se mora primjenjivati zakon - zaključila je Pejović.

Pejović: Sjutra će nas primiti Satler, ako se bude zabušavalo i ne bude zatvorskih kazni - nećemo odustati

05.12.
19:15h
Lakše je dovesti mozak u stanje u kojem je upleten u zabludu, nego da dovedeš isti mozak, da ga napadnu poluistine, a tek neistine.
Najteže je, iako možda danas u CG najisplativije - svjesno ga filovati namjernom zluradošću i zlom namjernom, zarad profita.
Koji nije izražen u novcu.
A može drugome zlo da nanese.
Tada je mozak opasniji od bombe.
Šta hoću da kažem.
Moj komšija i dobar poznanik (hm, ne znam ima li lošeg poznanika) Milan Knežević, napada SDT, VDT, sudiju Mugošu, zbog ukidanja pritvora Ranku Uboviću.
Dakle, zna da je tamo trebao da ostane.
Iako ne zna. I zna - da ne zna.
Ali mu žao što tamo ne trune.
A to nije po zetski.
Kada je tako, ja predlažem jedno. Da se donese zakon. Ili neki podzakonski akt. Recimo, uredba.
Koja će da normira kako se osloboditi Ranka Ubovića.
I još nekih.
Da ih nema.
Kako naredi Boris B. koji nije iz Zete, već iz Grbavaca, koji su vazda bili Zeta.
Tu bi pisalo:
Da se Ranko Ubović može uloviti "bez štete" i krivolova.
U vršu.
Parangalom.
Dinamitom. Iz čamca ili obale.
Strujom - dok si u čunu.
Ošćima - ako je plitka voda.
Lovačkom puškom ( krupna sačma) ako se zatekne u šumi.
Šleperom u njega, ako je na cesti.
Ribolovci, lovci i vozači neće odgovarati krivično.
Naprotiv.
Biće gosti raznih medija, portala, primiće ih u članstvo bilo koje partija (ne znam hoće li Bošnjaci) koja vrši vlast.
I nema nervoze. Ničije duševne patnje, ni političara, novinara, analitičara.
Inih vrana.
I tićadi od vrana.
P.S: Nije po zetski pljuvati Suzanu kad hoće da te zatvori, pa pljuvati SDT koji hoće isto, a onda istu ženu i isti SDT pljuvati što nekoga drugoga, iz tebi nepoznatog razloga - pusti na slobodu.
Uostalom, kada se moj komšija obrati iz Skupštine "poštovani građani i vi u ZIKS-u", morao bi da doda "i vi u ZIKS-u, osim Ranka i ostalih".
Što bi bio dugačak uvod i oduzimao bi poslaničko vrijeme.
Milan zna da nikada nijesam reagovao kada se godinama poštapao sa S.Č.
Sad moram.
Vrši pritisak na SDT da neke hapsi. Na isti onaj SDT koji psuje zato što hoće njega da uhapsi. Nije po zetski.

Tag: aljbin-kurti