&nbsp;Ministarstvo finansija - Odjeljenje Alimentacioni fond izvršilo je isplatu privremenog izdržavanja, uvećano za troškove izvršnog postupka, u ukupnom iznosu od 37.564,02 eura, a na osnovu 178 rješenja centra za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece. Od navedenog iznosa 37.564,02 eura, na ime privremenog izdržavanja isplaćen je iznos od 36.886,74 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka isplaćeno 677,28 eura, saopšteno je iz ovog ministarstva.
&nbsp;- Kada je u pitanju struktura po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 54, Nikšić 29, &nbsp;Budva 18, Danilovgrad 14, Bar 12, Mojkovac 9, Bijelo Polje 10, Herceg Novi 8, Pljevlja 8, Kotor 6, Ulcinj 4, Golubovci 2, Berane, Cetinje, Plav i Andrijevica po 1 rješenje. Privremeno izdržavanje isplaćeno je za 199 djece, &nbsp;za djecu: uzrasta do 5 godina isplaćeno je za 7 djece, uzrasta od 6 do 13 godina za 108 i uzrasta od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 84 djeteta- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Preciziraju, kada je riječ o strukturi po polu roditelja, &nbsp;koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 27 ili 20 %, a majki 106 ili 80 %.
&nbsp;Iz Ministarstva finansija navode da je Alimentacioni fond, takođe, nakon isplate u decembru 2024. godine, donio 166 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

MF: Iz Alimentacionog fonda isplaćen novac za privremeno izdržavanje 199 djece

Ministarstvo finansija – Odjeljenje Alimentacioni fond je isplatilo 41.314,51 eura za privremeno izdržavanje, a na osnovu 167 rješenja centra za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.
Od tog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno je 39.810,16 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka isplaćeno 1.504,35 eura.
Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 51, zatim Nikšić 31, Bar 17, Budva 16, Danilovgrad devet, Mojkovac devet, Bijelo Polje devet, Herceg Novi devet, Pljevlja sedam, Kotor četiri, Golubovci dva, Berane, Cetinje i Plav po jedno rješenje”, kaže se u saopštenju Ministarstva finansija.
- Privremeno izdržavanje na osnovu 167 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno je za 187 djece i to za djecu: uzrasta do pet godina isplaćeno je za devetoro djece, uzrasta od šest do 13 godina za 107 djece i uzrasta od 14 do 18 godina isplaćen je iznos privremenog izdržavanja za 71 dijete - saoopšteno je iz Ministarstva finansija.
Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 24 ili 19 odsto, a majki 101 ili 81 odsto.
- Alimentacioni fond je, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u oktobru 2024. godine, donio 156 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja kojima su obavezani dužnici izdržavanja da vrate isplaćeni iznos - zaključeno je u saopštenju.

610x380

Alimentacioni fond: Isplaćeno 41.314 eura za 187 djece

Prema podacima Alimentacionog fonda sa kraja septembra ove godine 16 očeva i 48 majki ostvaruje pravo na privremeno izdržavanje djece, jer drugi roditelja ne plaća redovno alimentaciju. Po tom osnovu alimentacija se isplaćuje za 140 djece.
Alimentacioni fond isplatio je krajem septembra oko 48.100 eura na osnovu 124 rješenja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.
U dokumentu koji je objavila Vlada navodi se da je privremeno izdržavanje na osnovu 124 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno za 140 djece.
U dokumentu koji je objavljen na sajtu Vlade navodi se da je od ukupnog iznosa na ime privremenog izdržavanja isplaćeno više od 44,7 hiljada eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rješenjima centara za socijalni rad, isplaćeno preko 3,4 hiljade eura.
Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, iz Ministarstva su rekli da se najveći broj odnosi na rješenja Centra za socijalni rad Podgorica, zatim Nikšić, Bar, Budva...
- Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 20 odsto, a majki 80 odsto - saopšteno je ranije iz Ministarstva finansija.
Od 20. avgusta do 20. septembra Alimentacioni fond primio je ukupno 37 rješenja centara za socijalni rad kojim je priznato pravo na privremeno izdržavanje.

Alimentaciju potražuje 16 očeva i 48 majki: Isplaćeno 48.000 eura

Ministarstvo finansija - Odjeljenje Alimentacioni fond je danas izvršilo isplatu privremenog izdržavanja od 48.148,75 eura, a na osnovu 126 rješenja centara za socijalni rad kojima je priznato pravo na privremeno izdržavanje djece.&nbsp;
Od ovog iznosa, na ime privremenog izdržavanja isplaćeno je 44.741,17 eura, dok je na ime troškova izvršnog postupka, koji su takođe djeci priznati u dostavljenim rješenjima centara za socijalni rad, isplaćeno je 3.407,58 eura.
- Kada je u pitanju struktura rješenja po opštinama, najveći broj se odnosi na rješenja JU Centra za socijalni rad Podgorica 34, zatim Nikšić 19, Budva 16, Bar 15, Mojkovac 10, Danilovgrad 9, Pljevlja 6, Bijelo Polje 5, Golubovci 3, Herceg Novi 3, Cetinje 2, Berane 1, Andrijevica 1, Plav i Kotor 1 rješenje - saopšteno je iz Ministarstva finansija.
Privremeno izdržavanje na osnovu 126 rješenja centara za socijalni rad isplaćeno je za 144 djece i to za uzrast do pet godina isplaćeno je za pet djece, uzrast od šest do 13 godina za 77 djece i uzrast od 14 do 18 godina isplaćen je iznos za 62 djece.
Kada je riječ o strukturi po polu roditelja, &nbsp;koji su kao zakonski zastupnici djece podnijeli zahtjev za ostvarivanje prava na privremeno izdržavanje, a čijoj je djeci isplaćeno privremeno izdržavanje, očeva je ukupno 20, a majki 80 odsto.
- Alimentacioni fond je, takođe, nakon isplate privremenog izdržavanja u avgustu 2024. godine, donio i 91 rješenje o povraćaju isplaćenog iznosa privremenog izdržavanja - kazali su iz Ministarstva finansija.

Alimentacioni fond isplatio 48,1 hiljada eura za 144 djece

Stonoteniseri hercegnovskog kluba Novi odbranili su titulu prvaka Crne Gore.
Novi je danas na Cetinju, u revanš meču finala plej-ofa Super Bemax lige, savladao gradskog rivala, ekipu Boke, 4:0 i osvojio sedmi trofej državnog prvaka.
Maksimalnim rezultatom dobio je i jučerašnji prvi meč.
Krajnji rezultat je ubjedljiv, ali je bilo dosta neizvjesnih meceva.
U prvoj partiji juniorski reprezentativac Boke Stefan Radonjić je osvojio samo set protiv veterana iz reprezentacije Srbije Marka Jevtovića (3:1).
Drugi poen braniocu trofeja donio je Filip Radović pobjedom protiv Nikole Marinkovića 3:1.
U trećoj partiji, u duelu nekadašnjih članova Budućnosti, slavio je Filip Radulović protiv Borisa Đukanovića 3:0.
Tačku na finalnu seriju doigravanja stavili su Radović i Jevtović pobjedom protiv dubla Boke Marinković- Radonjić 3:1.
U duelu za trece mjesto ekipa Igala (Luka Bakić, Milos Rahović i Bojan Cubović) pobijedila je tim Budima (Ivor Katić, Darko Đukić, Nikola Dobrašinović i Dragan Tomović) poslije velike borbe 4:3.
Pehare i medalje najboljim ekipama uručio je
predsjednik Stonoteniskog saveza Crne Gore Željan Šoć.
Super liga seniorki pripala je Novome (Monika Molnar, Simona Perović i Saša Vuletić), iako je u pretposljednjem kolu pretrpio poraz od Budima (Anastasija Vujović, Ivona Petrić, Kalina Božović) 4:3.
Kao trećeplasirana završila je ekipa Budućnosti za koju su igrale Neda Milačić- Bogdanović, Kristina Šebek, Ksenija Vračar i Anja Radulović.

Novi odbranio titulu prvaka Crne Gore u stonom tenisu

Primirje postignuto uz posredovanje SAD-a između Indije i Pakistana uglavnom se održava, uprkos tome što su se dvije strane međusobno optuživale za kršenje u satima nakon što je potpisano.
Indija i Pakistan su se složili oko trenutnog prekida neprijateljstava 10. maja, nakon što je najveće rasplamsavanje borbi između nuklearno naoružanih susjeda u posljednjih nekoliko godina izazvalo strahove od rata velikih razmjera.
Američki predsjednik Donald Tramp objavio je 10. maja da su se Indija i Pakistan dogovorili o "potpunom i trenutnom prekidu vatre", nakon "duge noći razgovora" uz posredovanje SAD-a, što su potvrdili i zvaničnici te dvije države.
Pakistanski ministar vanjskih poslova Išak Dar potvrdio je odmah Trampovu objavu o prekidu vatre, u sukobu koji je nastao nakon napada u indijskom Kašmiru prije dvije sedmice u kojem je ubijeno 26 hinduističkih turista.
Indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri naveo je takođe da je visoki pakistanski vojni zvaničnik popodne nazvao njegovog indijskog kolegu i da su se dogovorili "da će obje strane zaustaviti svu vatru i vojne akcije na kopnu, u vazduhu i na moru".
Uprkos razgovorima o prekidu vatre, Indija i Pakistan su se međusobno optuživali za kršenja sporazuma u narednim satima.
Misri je rekao da je Islamabad više puta kršio sporazum, a eksplozije su se čule u Srinagaru u Kašmiru pod indijskom upravom, prema BBC-u.
- Posljednjih nekoliko sati bilo je ponovljenih kršenja dogovora do kojeg smo došli ranije večeras - rekao je Misri, dodajući da su indijske snage "dobile uputstva da se oštro pozabave kršenjima sporazuma".
Pakistansko ministarstvo vanjskih poslova optužilo je Indiju za kršenja i reklo da pakistanske snage "rukovode situacijom s odgovornošću i suzdržanošću".
Međutim, situacija se čini smirila kasnije, 11. maja, a izvještaji ukazuju na to da se prekid vatre uglavnom održava.
U sjevernom gradu Kupvara, u Kašmiru pod indijskom upravom, blizu Linije kontrole - de fakto granice s dijelom sporne regije koji kontroliše Pakistan - stanovnici su izrazili oprezno olakšanje.
Međunarodni lideri su pozdravili ovaj napredak.
Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je da su se vlade Indije i Pakistana složile "da započnu razgovore o širokom spektru pitanja na neutralnom mjestu". U objavi na mreži X od 10. maja, Rubio je rekao da su on i potpredsjednik Džej Di Vens bili u kontaktu s visokim indijskim i pakistanskim zvaničnicima tokom prethodnih 48 sati.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš smatra sporazum o prekidu vatre "pozitivnim korakom i nada se da će sporazum doprinijeti trajnom miru i podstaći okruženje koje pogoduje rješavanju širih, dugogodišnjih problema između dvije zemlje".
Prekid vatre uslijedio je nakon sedmica eskalacije nasilja koje je započelo nakon smrtonosnog napada 22. aprila u Kašmiru, kojim upravlja Indija, a u kojem je ubijeno 26 civila, većinom hinduističkih turista. Indija je za napad okrivila militante sa sjedištem u Pakistanu, a vlasti te države negirale su bilo kakvu povezanost.
Incident je izazvao niz napada, uključujući prijavljene napade raketama i dronovima, prekogranično granatiranje i sajber napade.
Indija i Pakistan, koji su stekli nezavisnost od Velike Britanije 1947. godine, vodili su ratove velikih razmjera 1948, 1965. i 1971. godine, te ograničeni sukob 1999. godine. Centralno pitanje ostaje Kašmirska dolina, koju Indija smatra svojim sastavnim dijelom, dok Pakistan to vidi kao "nedovršenu agendu podjele" potkontinenta.
Kašmir je podijeljen između tri susjeda s nuklearnim oružjem, pri čemu Indija kontroliše oko 45 odsto, Pakistan oko 35 odsto, a Kina - nakon kratkog rata s Indijom 1962. godine - preostalih 20 odsto.

Indija i Pakistan poštuju primirje nakon prvobitnih optužbi o kršenju

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka ove godine prošlo 860,8 hiljada vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,87 miliona vozila, u 2023. godini 2,29 miliona, a u 2022. godini 1,14 miliona.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem prošlo 860,8 hiljada vozila

Opozicioni pokret Preokret zatražio je da se Statutom Podgorice zabrani mogućnost da se gradski vodovod privatizuje ili da pod koncesiju jer se, kako ističu, u Crnoj Gori "sve više postupa lakonski" prema prirodnim resursima.
- Ne bi bilo iznenađujuće da neki potencijalni ili stvarni investitor u nekom ugovoru, ili kroz neki vid obezbjeđenja ili koncesije, dođe do upravljanja ili vlasništva nad vodovodom - kaže za Radio Slobodna Evropa odbornik Preokreta Mirza Krnić.
O tome će se raspravljati 15. maja na sjednici podgoričkog parlamenta.
Podgorički Vodovod se inače suočava sa višemilionskim gubicima, a gradonačelnik Saša Mujović početkom godine nije isključio mogućnost stečaja u tom gradskom preduzeću.
Inicijativa dolazi u vrijeme osporavanja sporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Sporazum otvara put za, između ostalog, investiranje na prostoru zaštićenih područja kao što su ulcinjska plaža i njeno zaleđe.
Vlast na gradskom i državnom nivou čine partije premijera Milojka Spajića, vicepremijera Alekse Bečića i predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
<h2>"Sa vodom kao resursom nema igre"</h2>
Mirza Krnić ističe da je, prema njihovim saznanjima, bilo razgovora stranih investitora sa vlastima na državnom nivou na temu preuzimanja podgoričkog Vodovoda.
U tom scenariju je, dodaje, pominjano i objedinjavanje vodovoda u centralnoj regiji, koja obuhvata šest gradova i u kojoj živi gotovo polovina crnogorskog stanovništva.
Za novinara i ekologa Vuka Vujisića, potencijalna privatizacija vodovoda u Crnoj Gori bila bi crvena linija "čiji bi pokušaj oborio bilo koju Vladu".
- Sa vodom kao resursom nema igre. Odluka o privatizaciji bi se smatrala najvećom izdajom javnog interesa i države - rekao je on.
Iz Ministarstva poljoprivrede i vodoprivrede i gradske uprave nisu odgovorili na upit RSE razmatra li se privatizacija Vodovoda.
Iz Vodovoda su za RSE kratko kazali da nisu upoznati "sa namjerama i planovima koji podrazumijevaju mogućnost koncesije, javno-privatnog partnerstva ili privatizacije".
Međutim, nisu odgovorili da li je bilo interesovanja investitora.
<h2>Šta piše u inicijativi?</h2>
Preokret traži da se u Statut Glavnog grada uvrsti odredba kojom se za oblast vodosnabdijevanja zabranjuje mogućnost koncesioniranja, javno-privatnih partnerstava ili privatizacije - bilo potpune ili parcijalne.
Ističu da su u prošlosti podgoričke vlasti punile budžete između ostalog i prodajom imovine u njenom ili vlasništvu njenih preduzeća.
- U situaciji smo da djelujemo proaktivno kada je zaštita ovog resursa u pitanju, kako bi se onemogućila bilo čija namjera da u nedostatku novca ili koruptivne prilike, u bližoj ili daljoj budućnosti, posegne za njenom privatizacijom - kaže Krnić za RSE.
Upozorava da bi glavni cilj privatnih vlasnika bila maksimizacija profita i da bi to moglo ugroziti pristup vodi najugroženijim kategorijama stanovništva.
Voda je, naime, Rezolucijom Ujedinjenih nacija prepoznata kao osnovno ljudsko pravo, javno dobro a ne roba.
Poveljom Evropske unije o osnovnim pravima propisano je i da voda za piće mora biti svima dostupna a usluge vodosnabdijevanja priuštive.
<h2>180 vodovoda ponovo u vlasništvu lokalnih vlasti</h2>
U inicijativi Preokreta se ističe i da su iskustva više evropskih prijestonica - poput Pariza, Berlina, Budimpešte i Sofije - pokazala rezultate privatizacije.
- Višestruki i konstantni rast cijena vodosnabdijevanja koji nije bio praćen ulaganjima ili podizanjem kvaliteta usluga, uz netransparentno upravljanje i znatne ekološke hazarde - navedeno je u inicijativi.
Upravo zbog toga su mnogi od gradova vratili vodovode u javno vlasništvo.
Samo u periodu od 2000. do 2014. vodovodne sisteme u svoje vlasništvo vratilo je 180 gradova širom svijeta, rezultati su studije Transnacionalnog instituta.
Direktor organizacije Aqua Publica Europea Milo Fiaskonaro ističe da javno vlasništvo - gradsko ili državno - podrazumijeva da se prihodi reinvestiraju u sistem vodosnabdijevanja.
- U slučaju privatnog upravljanja, dio ovih prihoda se isplaćuje akcionarima, što znači veće tarife za potrošače ili niže investicije - kazao je on.
Cilj privatnih kompanija je, prema njegovim riječima, da planiraju investicije koje će se "isplatiti" tokom trajanja ugovora, a ne na duži period.
Aqua Publica Europea je organizacija koja okuplja vodovodne kompanije u javnom vlasništvu.
<h2>Vodovod u višemilionskom minusu</h2>
Podgorički Vodovod posljednje tri godine, prema finansijskim iskazima, posluje sa minusom.
U 2025. godinu ušao je sa dugom od preko 7,7 miliona eura, od čega se gotovo polovina odnosi na neuplaćene poreze za više od 550 zaposlenih.
Problem je, prema riječima gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, i što je otprilike četvrtina zaposlenih tog gradskog preduzeća svakog mjeseca na bolovanju.
Osim toga, gubici na mreži su čak 54,4 odsto.
- Pedeset odsto vode otekne negdje, ne znate gdje - kazao je gradonačelnik Mujović gostujući na TV Adria.
I pored ovih problema, podgorički Vodovod najavljuje da će godinu završiti u milionskom plusu.
Željenom rezultatu bi trebalo da 'doprinese' i poskupljenje vode od januara za 40 odsto.
Crna Gora, prema posljednjem popisu, ima malo više od 620.000 stanovnika, od čega 180.000 u glavnom gradu.

Preokret: Statutom Podgorice zabraniti mogućnost privatizacije vodovoda

U svom dobro poznatom maniru Demokrate su juče nastavile sa crtanjem meta medijima - ovaj put još direktnije - pošto su objavili fotografiju glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića propraćenu gnusnim optužbama i pokušajem diskreditacije njegovog rada. Ovu hajku je prije samo dva dana, na Dan slobode medija, pokrenuo njihov poslanik Momčilo Leković nazivajući Televiziju E, Portal Analitku, Antenu M i M portal „slugama i zaštitnicima mafije“. To što su brojne nevladine organizacije ukazale da je ovo opasna i nedopustiva retorika koja, osim direktnog pritiska na slobodu medija, predstavlja i potencijalni atak na bezbjednost novinara, Demokrate, koje inače rukovode sektorom bezbjednosti, izgleda, nijesu shvatile ozbiljno. Do njih nijesu doprle ni riječi njihove partijske kolegenice - ministarke kulture i medija Tamare Vujović da nosioci političke i ekonomske moći moraju razumjeti da slobodni mediji nijesu prijetnja - već stub demokratije. Ne samo da ih upozorenja i ukazivanja Sindikata medija, Instituta za medije Crne Gore, Medijskog savjeta za samoregulaciju, Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), NVO 35mm i drugih na činjenicu da Leković slobodu medija ugrožava upravo na dan kad bi ona trebalo da se praznikuje, nijesu dotakla - no su otišle korak dalje personalizujući javno žigosanje i obračunavajući se sa jednim čovjekom. Tako su Demokrate, i ovog puta, u duhu autoritarnih i zarobljenih sistema u potpunosti zanemarile činjenicu da je ključna uloga medija u demokratskom društvu upravo da nadgleda rad vlasti, ukazuje na njihove nezakonite postupke, zlupotrebe, korupciju i druge štetne pojave koje ugrožavaju javni interes. To sve i staje u tačkama koje su Demokrate navele u ataku na Đuranovića pokušavajući da diskredituju njegov i rad medija u kojem je urednik - izvlačeći ga iz konteksta: nepoštovanje zakona i etičkih principa posljednjih pet godina, pokušaj nezakonite smjene generala Zorana Lazarevića, selektivno postupanje Tužilaštva i hapšenja na osnovu Skaj prepiski koje su tajni operativni podaci kojima pristup ima jedino šef Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, a koje se, uprkos tome, bez ikakvih problema objavljuju u glasilima bliskim vlasti.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025050515054_091fd2795b288fb8474946ecd8f82c6621a14685bf2ca0696472e9711e30f993" data-rendition-name="original" width="892" height="1600" loading="lazy" alt="Napad na Draška"> <figcaption>Skrinšot(Photo: Demokrate/Fejsbuk)</figcaption> </figure>  Upravo su TV E, Đuranović i nekada „Pobjeda“ u kojoj je do ljeta prošle godine bio glavni i odgovorni urednik, istraživačkim radom do detalja osvijetlili sve ove maligne pojave koje bi, u suprotnom, ostale sakrivene od očiju javnosti. No, ovakvi potezi Demokrata, čiji cilj nije argumentovana polemika ili demantovanje informacija - nego stvaranje atmosfere straha, odvraćanje od daljeg istraživanja i kontrolisanja narativa u javnom prostoru - već su viđeni. Na isti način su se branili i od protesta studentske grupe „Kamo śutra“ koje su zahtijevale smjene njihovih kadrova u bezbjednosnom sektoru nakon tragedije na Cetinju 1. januara u kojoj je ubijeno 13 ljudi, samo dvije i po godine nakon što se u istom gradu, u naselju Medovina, dogodilo masovno ubistvo u kojem je takođe ubijeno 10 Cetinjana. Ova grupa je u Podgorici organizovala više protesta i blokada saobraćaja sa kojih su jasno poručili da je neophodno da ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i potpredsjednik Vlade za bezbjednost i odbranu Aleksa Bečić, koji dolaze iz redova Demokrata, daju ostavke - ili da ih premijer Milojko Spajić smijeni. Zbog tog zahtjeva su se našli na udaru ove partije u kojoj su ih optuživali da iza njih stoje kriminalci, organizovane kriminalne grupe, ljudi koji su pritvoreni u Spužu, ali i Demokratska partija socijalista (DPS). Juče su kriminalci i DPS-ovci za Demokrate bili članovi „Kamo śutra“ koji traže pravdu, danas je to novinar Draško Đuranović. No, ni u Pokretu Evropa sad nijesu daleko od plasiranja ovakvih narativa - pa su za njih to i Cetinjani koji su nastavili ono što su započeli studenti - koji blokiraju saobraćaja na Kruševom ždrijelu - i time, prema mišljenju njihovog partijskog direktora Vlada Bojovića „ugrožavaju turističku sezonu“. Sjutra ili danas to, svakako, može biti bilo ko od nas - dokle god je Tužilaštva koje nosi specijalne naočare - i vidi izričito što i vlast - ili se o njihovo djelovanje oglušuje.

Demokrate otišle korak dalje u crtanju meta: Objavili fotografiju Draška Đuranovića uz gnusne optužbe i pokušaj diskreditacije osnovnih postulata medija

Ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavile su sa gradnjom dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja i postavljaju metalne stubove u zoni Đurđevića Tare, ali, kako je Portalu ETV kazao predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić, još nijesu ušli na privatna imanja. U više navrata mještani su blokirali most na Đurđevića Tari u znak protesta što je trasa dalekovoda kroz njihovo selo, poslije čega su radovi stali, ali su ponovo nastavljeni početkom aprila. &nbsp;Neka zaobiđu selo - Mi ne zaustavljamo projekat gradnje dalekovoda, znamo da je od velikog značaja, ali imaju rješenje – podzemni kabal ili da zaobiđu selo. Ja im neću dozvoliti prolazak preko moje zemlje. Tu mi je i restoran koji držim od 2001. godine i to bi značilo uništenje za moj biznis u koji sam ulagao godinama. Meni pare ne trebaju i ne mogu im pomoći milioni da prođu preko mojeg zemljišta – kategoričan je Ostojić.&nbsp; Tvrdi da predstavnici CGES-a „dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac“.&nbsp; - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra. Moraju da shvate da ne dozvoljavamo uništenje sela. Jer, ako prođe dalekovod kroz srce sela, možemo da se iselimo. Izumrijeće turizam u Tari koji je u procvatu – naglašava Ostojić ukazujući i na činjenicu da znatan broj domaćinstava ima pčele, a da bi dalekovod za njih bio poguban.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250508060556_4d49d341ac5c1540c25ede0c952b3f1f3f366c4b913eac3229c024f69e301a29" data-rendition-name="original" width="900" height="471" loading="lazy" alt="Veljko Ostojić"> <figcaption>Veljko Ostojić(Photo: TV Pljevlja)</figcaption> </figure>  Raniji ministar energetike Saša Mujović obećavao je mještanima da će država pokušati da nađe alternativno rješenje da dalekovod zaobiđe selo, dok je bivši ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Janko Odović najavljivao mogućnost ukopavanja kabla ispod sela. Sve je ostalo samo na obećanjima. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a, a suđenje je zakazano za 23. maj. <h2>&nbsp;Traže brojeve katastarskih parcela</h2> Iz ove elektroenergetske kompanije nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali još 19. aprila, a, između ostalog, pitali smo ih kako će se odnijeti prema protestima mještana i da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru i koliko bi to poskupilo projekat. Za razliku od njih iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine odgovorili su nam da je CGES dozvolu za gradnju dalekovoda Lastva – Pljevlja dobio još 5. novembra 2014. godine. - Da bi se dao odgovor na postavljeno pitanje mještana Đurđevića Tare da li je ovo ministarstvo dalo dozvolu da trasa dalekovoda Lastva – Čevo – Pljevlja, dijelom prođe i kroz Đurđevića Taru, potrebno je da isti dostave brojeve katastarskih parcela i katastarskih opština u kojim se te parcele nalaze, a koje čine selo Đurđevića Taru, te da se dostavljeni podaci uporede sa lokacijom predmetnog dalekovoda obrađenom u idejnom projektu – istakli su oni u odgovorima na naša pitanja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250508060556_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Mještani prošle godine organizovali proteste"> <figcaption>Mještani prošle godine organizovali proteste(Photo: Portal Analitika)</figcaption> </figure>  Objasnili su i kako je CGES-u građevinska dozvola izdata u skladu sa odredbama Zakona o uređenju prostora i izgradnji objekata („Sl. List CG“ br. 51/08, 34/11, 35/13 i 33/14), na osnovu: UT uslova, idejnog projekta, izvještaja o reviziji idejnog projekta, polisa osiguranja projektanta i revidenta. CGES je dozvolu dobio, kako piše u odgovorima, i na osnovu dokaza o pravu svojine, odnosno drugom pravu na građevinskom zemljištu (u konkretnom slučaju, to su odluke o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti radi izgradnje dalekovoda 400kV Lastva - Pljevlja sa pripadajućim elaboratima eksproprijacije i ugovorima o prodaji nepokretnosti), kao i akta ove kompanije „u kojem je sadržano mišljenje o mogućnosti izmjene trase na prelazu preko Đurđevića Tare“. - Naglašavamo da prema važećem Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata u tom periodu, građevinska dozvola na idejni projekat nije zahtjevala prethodno izdatu ekološku saglasnost, već je investitor istu morao da pribavi prije izrade glavnog projekta. U slučaju kada se građevinska dozvola izdavala na idejni projekat, investitor na osnovu takve dozvole nije smio započinjati gradnju samog objekta, nego je mogao da vrši samo pripremne radove. Da bi počeo gradnju, morao je uraditi glavni projekat, izvršiti reviziju istog i pribaviti sve saglasnosti od tehničkih organa i institucija – saopštili su Portalu ETV iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine. Iz Ministarstva nijesu odgovorili na pitanje da li su urađene sve analize, prije svega uticaja na životnu sredinu i zdravlje ljudi, i kakvi su nalazi, kako će se odnijeti prema protestima mještana, te da li je moguća druga trasa, odnosno da dalekovod ne prolazi kroz Đurđevića Taru. Bez odgovora su nas ostavili i na pitanje da li su razgovarali sa vlastima Opštine Pljevlja, a nakon što je Skupština opštine ovog grada u decembru 2023. godine usvojila je zaključke kojima se od „Crnogorskog elektroprenosnog sistema traži da odmah obustavi izgradnju 400 kilovoltnog dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja u dijelu trase koja prolazi kroz selo Đurđevića Tara“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025050807050_0a2d37f4295d0573c570fa9a3e79597be7a088d4c97acdbc73423f691de81132" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="CGES"> <figcaption>U CGES-u ćute(Photo: Pobjeda/Dragan Mijatović)</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;Muk i u SDT</h2> Kako smo ranije objavili, sada ćuti i predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš, koji je bio jedan od najžešćih zagovornika izmještanja trase i poručivao 2023. da dalekovod neće kroz sela koja pripadaju pljevaljskoj opštini.&nbsp; Na njegovu inicijativu Skupština opštine Pljevlja 8. decembra jednoglasno je usvojila zaključke o neophodnosti izmještanja trase dalekovoda Lastva-Čevo-Pljevlja, u dijelu koji prolazi kroz teritoriju Pljevalja. Vraneš nije odgovora na pitanja Portala ETV, ali je za precizan odgovor uskratio i odbornika Demokratske partije socijalista Marka Tošića koji ga je na sjednici lokalnog parlamenta 27. marta pitao što je bilo sa zaključcima iz 2023, ali i podsjetio ga da je tada saopštio odbornicima da mu razni lobiji i druge grupe nude značajne sume novca, stanove i druge nekretnine i da mu prijete smjenom ukoliko se ne odustane od zaključaka koje je inicirao. Vraneš mu je kratko odgovorio da ne zna da li je neko uzeo pare, te da zna da on i njegovi saradnici nijesu. Kazao je i da su uradili sve što je bilo do njih. - Skupština opštine Pljevlja će preduzeti sve zakonom i Ustavom predviđene mjere u cilju zaštite ljudskih i imovinskih prava svojih građana od negativnog uticaja izgradnje ovog objekta – pisalo je, pored ostalog, u zaključcima iz decembra 2023, koje, očito niko nije shvatio ozbiljno, pa ni sami inicijator Vraneš. Na pitanja Portala ETV ćute i u Specijalnom državnom tužilaštvu, a pitali smo ih da li su formirali predmet nakon javnog priznanja predsjednika Opštine Pljevlja da je žrtva ucjena, prijetnji, pokušaja podmićivanja. Koliko je 2023. Dario Vraneš te pritiske shvatao ozbiljno svjedoči i njegova rečenica izgovorena nakon što je inicirao da Skupština opštine donese zaključke. - Poslije današnjeg dana ću možda biti i smijenjen, ali bih volio da moj nasljednik bude dosljedan u interesu svih Pljevljaka – poručio je tada Vraneš.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025050807050_493bc44b0a863174ffa83ecafc967fbc71e123eafe6f27db84506362d1a27c6a" data-rendition-name="original" width="1072" height="837" loading="lazy" alt="Dario Vraneš"> <figcaption>Dario Vraneš(Photo: PV novine)</figcaption> </figure>  Specijalni tužioci, međutim, sudeći po tome da smo ostali uskraćeni za odgovore, nikada nijesu ozbiljno shvatili Vranešove tvrdnje da je izložen opasnim pritiscima i prijetnjama. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025050807050_b54f4f22476f7d29c6363b9e6c2944cdebdf5e43b6de66206a41d0d3edb4c281" data-rendition-name="original" width="900" height="600" loading="lazy" alt="SDT"> <figcaption>Iz SDT ne odgovaraju na pitanja(Photo: RTCG)</figcaption> </figure>

Ostojić: Dolaze na podmukao i hinjski način da ubjeđuju mještane i nude veliki novac

Bivši policijski funkcioner Zoran Lazović u Višem sudu iznio je odbranu i negirao je sve navode optužnice i istakao da specijalni tužilac Miloš Šoškić protiv njega i bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića vodi politički proces koji su osmislili moćnici van Crne Gore iz svijeta politike, diplomatije biznisa i kriminala a izvođača tih "radova" su u Crnoj Gori.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpocinje-sudenje-lazovicu-katnicu-i-cadenovicu-pravna-bitka-da-se-utvrdi-da-li-je-postupak-politicki-montiran-proces-ili-su-organizovali-kriminalnu-grupu-kako-bi-pomagali-kavackom-klanu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
U detaljnoj odbrani Lazović je izanalizirao svaku stavku optužnice i naglasio da su neosnovani navodi tužioca Šoškića da je osnovao kriminalnu organizaciju, zloupotrebio službeni položaj pomogao bilo kojoj osobi koja je počinila krivično djelo niti je to neko od njega tražio.&nbsp;
Dodao je da tokom svoje dugogodišnje karijere nikada od bilo kojeg sudije, tužioca ili kolege nije tražio da se nekom pomogne, nagalašavajući da nikada nije upoznao nijenog člana porodice Duška Roganovića, koji slovi za viskopozioniranog člana kavačke kriminalne grupe. Ponovio je da od njega niko nije tražio da pomogne Roganoviću.
Bivši policijski funkcioner demantovao je i navode SDT-a da je on skinuo zabranu ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, srpskim državljanima, objašnjavajući da to nije njegova nadležnost niti je on to tražio od Enisa Bakovića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za sektor kriminalistike. Kategorično je odbacio i navode tužioca da je prao novac i da je imao ilegalno oružje objašnjavajući da je sve prihoda od poljoprivred prijavio Agenciji za sprečavanje korupcije.
- U spisima predmeta nema dokaza da sam izvršo bilo koje krivično djelo, ne postoji nijedna poruka, nijedna fotografija, audio ili vidio zapis, nijedan usmeni niti pismeni nalog - moje činjenje ili nečinjenje koje bi me moglo povezati sa bilo kojim navodom optužnice - kazao je Lazović.
On je na početku rekao da mu je teško iznijeti odbranu s obzirom na ambijent u kakvom mu se sudi, te da iako je izgubio vjeru u Sud i Tužilaštvo - smatra da postoje časni pojedinci u sudstvu.
Ukazao je da Apelacioni sud dodao pritvorski osnov po tački 4 iako je Viši sud pravosnažnim rješenjem naveo da to ne stoji.
- Vrhovni sud mi je stavio radnje za koje me Tužilaštvo nije ni teretilo. Vijeće Višeg suda je prvobitno vratilo optužnicu protiv mene da bi je na kraju potvrdilo, to ne mogu razumjeti - kazao je Lazović.
<h2>Platforma za iživljavanje</h2>
Pravo na odbranu mu je, kako je naveo, formalno obezbijeđeno.
- Meni je unaprijed presuđeno i to nijesam zaslužio ni kao čovjek ni kao profesionalac - kazao je Lazović.
Dodao je da njegova porodica i on prolaze pakao.
Na sva pitanja sudskog vijeća, advokata i optuženih rekao je da će odgovarati, ali ne i na pitanja tužioca.
- Ne plašim se pitanja tužioca ali je riječ o jednostranom postupku- političkom procesu. Ovdje imamo selektivnu pravdu, demonstraciju sile i moći, protkanu mržnjom. Prepoznajem naloge &nbsp;tužiočevih prijatelja i moćnika i neke formulacije rečenica sa Portala Aktuelno pominju se i u optužnici - ispričao je Lazović.
Dodao je da su istražitelji prilikom pretresa njegovog imanja koristili najsavremnije kamere kao da je terorista i da su ušli u svaku bačvu za rakiju i u staklenk i podrum.
- Vjerujem da su tajno i grobnice otvarali. Oskrnavili su mi imanje i grobove - kazao je Lazović ističući da se tužilac ponašao inkvizitorski.
Ako tužilac ima išta ljudskosti, prema riječima Lazovića, neće moći zaspati do kraja života.
- Kao što je rekao moj prijatelj i advokat Zoran Piperović poštenije bi mu bilo da me je ubio nego što je ovo uradio. Nemam dilemu da je politički proces u pitanju. Jasno mi je zbog čega sam meta. Demonstracija moći, &nbsp;sile neće me uplašiti, promijeniti - kazao je Lazović, dodajući da će se boriti da dokaže svoju nevinost.
On je istakao i da je tužilac Šoškić osmislio posebnu "platformu za iživljavanje nad njegovom porodicom i nad njim".
<h2>Optužbe političara - za sve i svašta</h2>
Lazović je ponovio da mu se sudi u skupštinkim klupama, pojedini političari pokušavaju da ga "optuže za sve i svašta" a pojedinci su izjavljivali da ne poštuju pretpostavku nevinosti u njegovom slučaju.
- Optuživali su me i da sam kriv za stanje u Ustavnom sudu, za studentske proteste, da sam nekad formalni a nekad neformalni šef Đukanoviću (Milu) - naveo je bivši policijski funkcioner dodajući da ga još nijesu jedino optužili za proteste u Srbiji.
U detaljnoj odbrani Lazović je ukazao i da je tužilac Šoškić a sve da bi izazvao njegovu reakciju naveo u obrazloženju za &nbsp;pritvor: da bi se lakše odrekao porodičnih veze i pobjegao.
- Udario mi je na čast, obraz, poštenje. Nemam od koga da bježim. Crna Gora je moja sudbina - rekao je Lazović.
On je naglasio i da ga do ovog postupka niko nikada nije pozvao ni na informativni razgovor, protiv njega nije nikada podnijeta prekršajna prijava a kamoli da se bavio krivičnim djelima.
<h2>Procesuirao 96 kavčana i 14 škaljara</h2>
Lazović je ispričao i da je Sektor kojim je rukovodio tokom 2020. podnio &nbsp;30 krivičnih prijava i 26 dopuna izvještaja, te i da je procesuirano 96 osoba iz kavačke kriminalne grupe - a 14 iz škaljarskog klana.
Prema njegovim riječima, u tom periodu bilo je pet zaštićenih svjedoka &nbsp;i svi su bili u postupcima protiv kavačke kriminalne grupe.
Detaljno je iznio i podatke koji ogranci ta dva klana su razbijena.
Lazović je pred vijećem sudije Veljka Radovanovića rekao da su tužioci i istražitelji " kopali po njegovom životu" ali on nema skrivene račune, nema skijališta, ugostiteljske objekte, hacijende, privatne firme, nije boravio na Maldivima, Dubaiu...
- Jasno se vidi kako sam stekao imovinu - ukazao je Lazović.
Tri ili četiri mjeseca prije njegovog hapšenja iz najbližeg okruženja tužioca Šoškića dobio je informaciju da će biti lišen slobode i označen da je organizator kriminalne grupe kako bi ostao u zatvoru do kraja života.
<h2>Riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje u optužnici</h2>
Sve ovo je, kako je objasnio, potvrdio je Zoran Bećirović kada je napao novinarku Anu Raičković kada je izgovorio "pokojni Lazović i Katnić".
Neke riječi sa Portala Aktuelno prepoznaje, kako kaže, i u optužnici.
Kada su do njega stigle informacije da planiraju da ga uhapse on je sa advokatom Nikolom Martinovićem zatražio prijem kod glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića da im je na raspolaganju 24 sata, kako nije bilo nikakve reakcije obratio se i vrhovnom državnom tužiocu &nbsp;Miloradu Markoviću.
- Jasno mi je bilo da se radi o kordiniranoj akciji - kazao je Lazović.
<h2>Kako penzioner da bude šef GST?</h2>
Ponovio je da ne postoji nijedan dokaz protiv njega i da tužilac ima pravo da sumnja, ali da nema pravo da sprovodi misiju moćnika i da vodi politički proces.
Visoki policijski funkcioner objasnio je i da krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije tužiocu Šoškiću trebalo je zbog tačke četiri da bi ga što duže" držao u pritvoru".
- Ja sam penzionisan i kako penzioner da bude šef glavnom specijalnom tužiocu za kojeg ne postoje autoriteti? Da nije žalosno bilo bi smiješno - rekao je Lazović.
On je ukazao i da niko od saslušanih policajaca nije rekao nijednu ružnu riječ za njega. Podsjetio je i tužiteljka Sanja Jovićević protiv njega odbacila kao neosnovanu krivičnu prijavu i tu odluku je potvrdilo i Vrhovno državno tužilaštvo.
Lazović je podsjetio i da je za vrijeme dok je premijer bio Zdravko Krivokapić, ali i Dritan Abazović, dobio status štićene ličnosti zbog ugrožene bezbjednosti.
- Ne bi valjda ANB, Uprava policije i Abazović obezbjeđivali mene kao organizatora kriminalne grupe - naglasio je Lazović.
<h2>Milić obavijestio Pavićevića o Belivuku i Miljkoviću, a on Žižića - koji je to prenio Lazoviću</h2>
On je kazao i da ga je o ulasku Belivuka i Miljkovića obavijestio načelnik Odsjeka Milorad Žižić, a da je njemu taj podatak saopštio Milovan Pavićević, načelnik Centra bezbjednosti Podgorica.
Pavićevića je o tome, kako kaže, informisao Veselin Milić načelnik policijske Uprave za Beograd.
Lazović je naglasio da je Žižiću saopštio da Belivuk i Miljković budu pod nadzorom 24 sata i da se evidentiraju svi njihovi kontakti.
On je naveo i da su spriječene četiri likvidacije - Belivuka, Miljkovića, Marka Ljubiše Kana i Slobodana Kašćelana.
Svi od policijskih starješina su potvrdili da je riječ o uspješnoj policijskoj akciji o kojoj će se, kako dodaje, sigurno izučavati i na fakultetima za bezbjednost.
Lazović je naveo i da da nije bio upoznat sa izjavom Milana Kankaraša, niti je imao uvid u nju, a nije to bilo ni u njegov nadležnosti.
<h2>I Katnić i Čađenović negiraju krivicu</h2>
Danas na početku suđenja tužilac Šoškić je pročitao optužnicu protiv Katnića i Lazovića i optužni akt protiv Saše Čađenovića.
Nakon toga svi optuženi su rekli da ne priznaju krivično djelo i da će iznijeti odbranu.
Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić &nbsp;kazao je da neće odgovarati na pitanja tužioca Šoškića jer je bio dužan da istinito i potpuno utvrdi činjenice one koje teret optužene ali i one koje idu u njihovu korist.
- Šoškić je falsifikovao dokaze i skrivao ih je - kazao je Katnić.
Dodao i da je protiv Saše Čađenovića podignuta samo jedna optužnica 7. juna 2023. te i da ga tužilac Šoškić vezuje &nbsp;za pročitanu optužnicu protiv njega i Lazovića što je nedopustivo.
<h2>Čađenović kao "rezervni" član OKG</h2>
Na to je advokat Zoran Piperović, jedan od branilaca Lazovića, rekao da je to odbrana apostrofirala i u fazi potvrđivanja optužnice na ovo što dana ukazao i Katnić.
- Čađenović počinje da "djeluje" kada &nbsp;Lazoviću i Katniću prestaje radni odnos odnosno po prestanku službe. Odbrana ne zna što bi mogla da pita Čađenovića u kom svojstvu jer on u OKG ostaje sam, nema niko osim njega. Da banalizujem pravno da li je Saša Čađenović pitan da li je dobrovoljno prihvatio da bude član okg Zorana Lazovića? Da li je Čađenović prošao kontrolu optužnice da bude učesnik - nije. Od starta nemate organizovanu kriminalnu grupu. Zato vidimo zašto je Čađenović izopšten iz ove optužnice i " visio" kao rezervni član okg - ukazao je Piperović.
On je istakao da je Lazoviću sa namjerom stavljeno da je organizator kriminalne organizacije a sve zbog pritvora.
- Godinu čami u pritvoru. Napravili ste predmet vijeka a ovdje ništa nema od predmeta vijeka. Ovdje nema organizovane kriminalne grupe.Čađenović nije prošao procesno ono što je morao proći -zaključio je advokat Piperović.
Suđenje se nastavlja 30. maja kada će Lazović odgovarati na pitanja vijeća i advokata.
Vijeće Višeg suda, krajem januara, vratilo je SDT- u optužnicu na ispravku ukazujući na ključne propuste. Optužni akt osporen je iz više pravnih razloga dovodeći u pitanje čak i optužbu za stvaranje kriminalne organizacije u kojoj nijesu poznate ni njeni članovi, niti vrijeme stvaranja. Osporen je i dio optužnog akta kojim se Lazoviću stavlja na teret zabrane ulaska Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću u Crnu Goru jer takva pisana zabrana nije ni postojala u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Umjesto prvobitnih 297 stranica tužilac Šoškić je predao optužnicu ispravljenu ali sada na 300 strana.
Iz ispravljenog optužnog akta, kako je naš mediji pisao, očigledne su brojne nejasnoće i kontradiktornosti.&nbsp;
Skoro 10 mjeseci nakon što su uhapšeni Katnić i Lazović postupajući tužilac naprasno je saznao kada je navodno formirana kriminalna organizacija jer mu je sudsko vijeće ukazalo da u optužnom aktu nema vrijeme stvaranja kriminalne organizacije, da se ne zna broj članova u ispravljenoj optužnici. Šoškić je utvrdio datum ali ne baš precizno. U ispravljenom optužnom aktu navodi da je Lazović u martu 2020. godine organizovao kriminalnu organizaciju čiji su pripadnici istovremeno postali Katnić, optuženi tužilac Saša
Čađenović, Petar Lazović kao i druga neidentifikovana lica a koje je djelovala od organizovanje pa nadalje. Šoškić je tražio spajanje optužnice protiv Lazovića i Katnića sa onom protiv tužioca Čađenovića, što je Viši sud prihvatio.
Katnić i Lazović terete se da su svoje službene položaje podredili kavačkoj kriminalnoj grupi i da su i radili u njihovom interesu.
Portal ETV i Televizija E, ekskluzivno su objavili brojne poruke sa kriptovanih telefona pune prijetnji protiv Katnića, Lazovića i Čađenovića upravo od osoba iz redova kavačke kriminalne grupe.
Te komunikacije nijesu bile plod interesovanje, niti se pominju, niti ih ima optužnici tužioca Šoškića podignutoj protiv Lazovića, Katnića ali ni u potvrđenoj optuženoj protiv Čađenovića.&nbsp;
Nijedna od poruka u kojima se direktno prijeti likvidacijom Katniću, Lazoviću i Čađanoviću nijesu sadržane u 300 strana ispravljenoj optužnici tužioca Šoškića.

LAZOVIĆ: Ne bi me valjda ANB, UP, Krivokapić i Abazović obezbjeđivali da sam organizator kriminalne grupe, ne postoji nijedan dokaz za Šoškićeve optužbe

Penzioner iz Nikšića, Esad Trubljanin, obratio se Televiziji E jer mu je policija, kako tvrdi, pretresala stan zbog objave na društvenim mrežama. Trubljanin kaže da je zbog toga morao da potraži ljekarsku pomoć, jer je, kao srčani bolesnik, doživio stres nakon upada policije.&nbsp; Dodaje da mu i dalje nije jasno zašto je trideset policajaca moralo da bude ispred njegove zgrade samo zbog komentara, te da je akcja bila - filmska.&nbsp; Zaključak pretresa stana: ništa nije pronađeno.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250509210528_509c231875c667df335e5b5cb82d08baa8fce3335e92acf8a2626c2f68e248b9" data-rendition-name="original" width="754" height="407" loading="lazy" alt="dokument"> </figure>  - Juče dok sam odmarao neko je zalupao i zvonio, a ja sam najprije pomslio da se ćerka šali. Kad sam otvorio vrata ugledao sam trideset policajaca &nbsp;koji su pitali: Jesi li ti Esad Trubljanin? Kad sam odgovorio potvrdno, svi su uglas povikali "Ura", kao da sam &nbsp;u najmanju ruku Pablo Eskobar - priča Trubljanin. Pretresom, kako kaže, nije ništa pronađeno, a tek je u stanici policije saznao pravi razlog pretresa. - Tamo mi inspektor kaže da moram dati izjavu povodom neke objave na Fejsbuku. Ja sam pitao kakve veze ima onaj pretres sa trideset policajaca i interventnom, sa objavom na Fejsbuku? - kaže Trubljanin. Pojašnjava da je objava bila vezana za proteste ljudi na Cetinju, odnosno na Kruševom ždrijelu. - Ja te proteste redovno pratim na mrežama, podržavam i obavezno stavim neki komentar - ističe Trubljanin. Kako proizilazi iz zapisnika, Trubljanin je ostavio uvrjedljiv komentar na račun direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića, ali se postavlja pitanje da li je bilo potrebe da se izvede akcija tolikog obima i upad u njegov stan. Trubljanin je morao da potraži il ljekarsku pomoć, jer je kao srčani bolesnik doživio stres, te najavljuje da će pravdu potražiti pred pravosudnim organima. - Angažovaću advokate i tužiću direktora policije, i načelnika OB Nikčić i sve policajce koji su bili tu, &nbsp;zato sam tražio razgovor kod sudije - poručuje Trubljanin. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DuKbeCIq672E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: alimentacioni-fond