Određeni kreditni aranžmani koji su sklopljeni u cilju kontinuiteta modernizacije i opremanja Vojske nijesu prispjeli na plaćanje u 2024. godini kako se očekivalo, pa Crna Gora nije uspjela da realizuje, odnosno utroši onaj procenat koji je opredijelila za odbranu - naveli su iz Ministarstva odbrane za Pobjedu, objašnjavajući zašto naša zemlja nije ispunila obećanje o izdvajanju dva odsto BDP-a za NATO.
Uprkos optimističnim najavama crnogorskih zvaničnika da će naša zemlja u 2024. godini trošiti više od dva odsto BDP-a za odbranu, Crna Gora se u najnovijem izvještaju NATO-a ne nalazi među članicama Alijanse koje su prešle pomenuti minimalni prag ulaganja.
Iz NATO-a su nedavno objavili infografik sa listom zemalja članica koje izdvajaju više od, do sada obaveznih, dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) za odbranu, a Crna Gora se ne nalazi među njima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 84.1954%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fcrne-gore-nema-na-listi-nato-zemalja-koje-izdvajaju-vise-od-dva-odsto-bdp-a-za-odbranu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Infografikom je prikazano da su 22 od ukupno 32 zemlje trošile preko dva odsto BDP-a, a među svim članicama Alijanse u 2024. godini u ovom segmentu prednjačila je Poljska, čije izdvajanje je prešlo četiri odsto. Među državama koje izdvajaju iznad prosjeka prednjače i Litvanija i Letonija.
Uoči Samita NATO-a, koji je održan u julu 2024. godine u Vašingtonu, objavljen je izvještaj u kojem se, na osnovu najave naše zemlje, predviđa da će potrošnja Crne Gore za odbranu iznositi precizno 2,02 odsto BDP-a.
Iz Ministarstva potvrđuju najavu odbrambenog budžeta iznad minimalno propisanog, što je, kako su kazali, u skladu sa NATO Zalogom za izdvajanje za odbranu, kojeg su lideri zemalja Alijanse donijeli na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Na taj način smo postali jedna od 23 NATO članice koje su opredijelile više od dva odsto BDP za odbranu u 2024. godini - naveli su za Pobjedu.
Da će Crna Gora izdvajati najmanje dva odsto bruto društvenog proizvoda za odbranu, najprije je najavio predsjednik Jakov Milatović na Samitu u Viljnusu 2023. godine.
- Crna Gora je posvećena izdvajanju dva odsto BDP za odbranu i ove godine će ostvariti taj cilj. Kada je u pitanju ova stavka, dva odsto više nije cilj, nego minimum koji zemlje članice moraju da izdvoje - rekao je Milatović u Litvaniji.
On je tada poručio da će Crna Gora ispuniti taj cilj, dok „mnoge druge članice nijesu došle do njega“.
Slično je govorio i premijer Milojko Spajić i to u više navrata.
Najprije je prilikom sastanka sa bivšim generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u januaru 2024. godine kazao da želi upoznati prvog čovjeka NATO-a sa činjenicom da „ove godine Crna Gora izdvaja 2,01 odsto BDP-a za odbranu“.
Dodao je i da 35,24 odsto ide za modernizaciju opreme.
Sličnim procentima baratao je i ministar odbrane Dragan Krapović, koji je kazao da je Crna Gora u 2024. za potrebe odbrane opredijelila 2,02 procenta.
- Vlada Crne Gore je prvi put za potrebe odbrane ove godine opredijelila 2,02 odsto BDP, od čega je više od trećine namijenjeno modernizaciji Vojske, u cilju jačanja njenih kapaciteta i sposobnosti - saopštio je svojevremeno Krapović, na godišnjem brifingu za izaslanike odbrane akreditovane u Crnoj Gori.
„Činjenice“ sa kojima je upoznao Stoltenberga, Spajić je prenio i novom generalnom sekretaru Marku Ruteu prilikom sastanka u Briselu krajem prošle godine.
Govoreći o kredibilitetu i pouzdanosti Crne Gore kao članice NATO-a, Spajić je istakao da „nijesmo samo deklarativno kredibilni“.
- Već u 2024. godini prelazimo 2,0 odsto BDP-a za odbranu. Naš doprinos misijama u Letoniji, Bugarskoj i na Kosovu pokazuje da, iako mala, Crna Gora aktivno doprinosi jačanju kolektivne odbrane - rekao je premijer.
Iz Ministarstva odbrane poručili su da ostaju posvećeni jačanju odbrambenih sposobnosti, modernizaciji kapaciteta i povećanju nivoa interoperabilnosti naše Vojske.
- Zbog toga je prošle godine sklopljeno nekoliko međunarodnih aranžmana, čija realizacija će početi 2025. godine i biti nastavljena u narednom periodu. Ukoliko tome dodamo one kreditne obaveze koje Ministarstvu nijesu upućene na plaćanje prošle, već će to biti slučaj ove godine, onda sa velikom dozom optimizma možemo očekivati da će 2025. Crna Gora utrošiti onoliko koliko je opredijelila za odbrambeni budžet, a to je preko dva odsto BDP. Pored kriterijuma „najmanje dva odsto BDP za odbranu“ iz 2023. godine, od članica NATO-a se očekuje da najmanje 20 odsto odbrambenog budžeta bude namijenjeno modernizaciji i opremanju vojske. U tom kontekstu, Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu ispunjava ovaj kriterijum, a prošle godine taj procenat je bio preko 30 odsto, sa fokusom na implementaciji dodijeljenih NATO ciljeva sposobnosti - navode iz Ministarstva za Pobjedu.
Naglašavaju i da je jedan od glavnih spoljnopolitičkih ciljeva ove Vlade pouzdano članstvo u NATO savezu.
- U tom kontekstu, ostajemo maksimalno posvećeni implementaciji odluka sa NATO agende, a kredibilno i održivo investiranje u odbranu je upravo glavni preduslov za snaženje sistema kolektivne odbrane, kao najrelevantnijeg bezbjednosnog okvira u savremenim geopolitičkim okolnostima. Stoga je ovo pitanje od posebno značaja za Ministarstvo odbrane i Vladu Crne Gore, zbog čega je prošlogodišnje nepoklapanje opredijeljenih i utrošenih sredstava za odbranu posljedica okolnosti proceduralno-tehničkog karaktera, a ne odsustva političke volje i posvećenosti ispunjavanju ovog zadatka - zaključuju iz Ministarstva.
<h3>Radić: Pitanje statistike</h3>
 
Vojni analitičar Aleksandar Radić objasnio je za Pobjedu da se nabavka vojne opreme u Crnoj Gori realizuje kroz kredite, što je, podsjetio je, bio slučaj i sa opremom koju je kupovala prethodna vlast.
To je, kako je objasnio, bilo prilikom kupovine tri BELL helikoptera, kao i JLTV vozila.
- Nakon što je podmirila ratno vazduhoplovstvo i kopnenu vojsku, ostala je ratna mornarica, tj. nabavka dva patrolna broda, koje je aktuelna Vlada kupila od francuskog Keršipa, što se takođe finansira kroz kreditni aranžman - navodi Radić.
Tu, kako je objasnio Radić, nastaje problem, jer je to za Crnu Goru jako veliki novac.
- To je problem i veliki izazov, ali kad prikazujete dva odsto, zavisi kada liježe rata kredita. Znači, vi to ako računate kroz ukupnu nabavku, kada biste računali šta je Crna Gora kupila zadnjih godina, onda su to velike investicije, ali svaka ta veća investicija je kroz dugogodišnji budžet. Pitanje je kako vi to izražavate, kroz kakvu statistiku, kao ukupnu sumu, u godini u kojoj je zaključen ugovor ili kroz realnu potrošnju, znači vrijeme dospijeća kredita, koji ste uzeli za konkretan posao. I to je kvaka 22 - naveo je Radić.
<h2>Samardžić: Samo izgovor</h2>
Sa druge strane, nekadašnji načelnik Generalštaba Vojske Crne Gore, admiral u penziji Dragan Samardžić kazao je da su „uzaludna sva objašnjenja Ministarstva, jer je suština da nijesmo izdvojili dva odsto BDP za odbranu“.
- Priča o kreditu i nedospjelim obavezama je izgovor za javnost. Ministarstvo je čak bespotrebno avansno plaćalo račune samo da bi dostigli viši nivo potrošnje. Jasno je da na kraju za ovaj ishod nijesu krivi nikakvi krediti - kaže Samardžić za Pobjedu.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Obećano - neispunjeno: Crnoj Gori krivi krediti što ne troši dva odsto BDP-a za NATO

Evropske članice NATO-a i Kanada povećale su tokom prošle godine izdvajanja za odbranu za 20 odsto, saopštio je generalni sekretar Alijanse, Mark Rute. 
 
Navodi se da, uz povećanje od 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, neameričke članice Alijanse na odbranu troše ukupno 485 milijardi dolara, prenosi Al Džazira. 
 
Članice NATO-a pod pritiskom su američkog predsjednika Donalda Trampa da povećaju vojne budžete, a brojne članice se trude da pokažu da su shvatile njegovu poruku i da su već povećale odbrambenu potrošnju, posebno od ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. 
 
Rute je za Rojters kazao da se raduje sastanku s ministrima odbrane NATO-a koji će biti održan naredne sedmice. 
 
On je rekao da će razgovarati na koji način mogu više i bolje ulagati u odbranu. 
 
- Brojke idu prema gore. Evropa i Kanada su u 2024. potrošile 20 odsto više, pa su ukupne nove investicije posljednjih godina porasle sa 640 na 700 milijardi dolara - naveo je Rute. 
 
Sastanak ministara odbrane Alijanse biće održan u četvrtak.

Evropske države i Kanada za 20 odsto povećale izdvajanja za odbranu

Da bi Crna Gora što prije trebalo da imenuje ambasadora pri NATO-u ocijenjeno je na današnjem sastanku predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i generalnog sekretara NATO Marka Rutea u Briselu.
- Razovarali smo o brojnim temama i zaključili smo da Crna Gora treba što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u, i u razgovorima sa Vladom ću predložiti da to bude naš karijerni diplomata i mislim da je to način na koji treba pristupiti ovoj temi - kazao je Milatović dodajući da je izrazio zadovoljstvo konstruktivnim razgovorom, posebno jer je današnji susret prvi sastanak Rutea u poziciji generalnog sekretara sa nekim crnogorskim državnikom.
U Milatovićevom kabinetu kažu da je na sastanku bilo riječi i o stavu Crne Gore kada je u pitanju mehanizam podrške Ukrajini, što je bio jedan od zaključaka samita u Vašingtonu.
- Mi kao zemlja, obavezali smo se da ćemo to stavti na dnevni red. Tako da, sasvim sigurno će na jednoj od sljedećih sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost to biti tačka dnevnog reda. I ja se nadam da ćemo kao država, preuzeti obavezu na koju smo se obavezali Vašingtonskim samitom - rekao je Milatović.
Predsjednik države je ocijenio da NATO i generalni sekretar Rute izuzetno cijene ulogu koju Crna Gora ima kada je u pitanju regionalna stabilnost, dodajući da je članstvo Crne Gore 2017. godine doprinijelo dodatnoj stabilnosti cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana.
- Crna Gora takođe učestvuje u misijama podrške i imamo stacionirane vojnike i u Letoniji i u Bugarskoj, i na taj način dodatno pokazujemo naše kredibilno članstvo u okviru NATO-a. Trenutno postoje brojni izazovi u svijetu i u proteklih par godina, geopolitička situacija se poprilično zakomplikovala. Iz ove perspektive, čini mi se da se vidi koliko je dobro članstvo Crne Gore u okviru NATO-a, u okviru kolektivnog mehanizma bezbjednosti i odbrane - kazao je Milatović.
Predsjednik je podsjetio da je više od godinu dana apelovao na Vladu da i djelima, ne samo riječima i floskulama, pokaže jednu odgovornost kada je u pitanju imenovanje ambasadora Crne Gore pri NATO-u.
- Nažalost, to nije urađeno. Ono što mislim da treba što hitnije uraditi jeste upravo pristupiti toj situaciji na način koji sam predložio, da se prosto vidi koji je to karijerni diplomata iz Ministarstva vanjskih poslova najbolje rješenje za našeg ambasadora u NATO-u. Mislim da je to jedna razumna stvar oko koje svi politički subjekti treba da se slože, da bismo na taj način dokazali demokratsku zrelost i odgovornost i to će upravo biti stav koji ću prenijeti Vladi po povratku u zemlju - zaključio je Milatović.
On je pozvao Rutea da učini zvaničnu posjetu Crnoj Gori, što bi, kako je istakao, bila potvrda naše posvećnosti daljem jačanju kredibilnosti Crne Gore kao NATO članice.

Milatović sa Ruteom: Crna Gora što prije da imenuje ambasadora pri NATO-u

NATO i Ukrajina planiraju održati hitne razgovore u utorak, nakon što je Rusija izvršila napad eksperimentalnom hipersoničnom balističkom raketom Orešnik na vojni objekt u središnjem ukrajinskom gradu Dnjipru.&nbsp;
Ovaj događaj označava novu eskalaciju rata, za koji je poljski premijer Donald Tusk izjavio da "ulazi u odlučujuću fazu" i "poprima vrlo dramatične razmjere".
Ruski predsjednik Vladimir Putin juče je u televizijskom obraćanju izjavio da je raketni napad bio odgovor na korišćenje dalekometnih projektila u Ukrajini, koje su osigurali SAD i Velika Britanija.&nbsp;
Putin je takođe ustvrdio da "niko u svijetu nema takvo oružje" te da zapadni protivvazdušni sistemi neće moći zaustaviti novu raketu. Dodao je kako će se testiranje rakete nastaviti, "uključujući u borbenim uslovima, zasvisno o situaciji i prirodi sigurnosnih prijetnji za Rusiju".&nbsp;
Takođe je naglasio da je "na raspolaganju zaliha takvih sistema spremnih za upotrebu".
Na konferenciji za novinare u Kijevu, češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavský opisao je raketni napad u četvrtak kao "eskalacijski potez i pokušaj ruskog diktatora da zastraši stanovništvo Ukrajine i Evrope".&nbsp;
Lipavský je takođe izrazio podršku isporuci nužnih protivvazdušnih sistema kako bi se zaštitili ukrajinski civili od "gnusnih napada" Rusije te naglasio kako Češka neće postavljati ograničenja na korišćenje svog oružja i opreme koje isporučuje Ukrajini.
S druge strane, mađarski premijer Viktor Orbán sugerisao je da je upotreba oružja koje je isporučio SAD vjerovatno uključivala direktno američko sudjelovanje. Govoreći na državnom radiju, rekao je: "Postoji snažna pretpostavka... da se ti projektili ne mogu voditi bez pomoći američkog osoblja."

NATO i Ukrajina sazvali hitan sastanak

Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović čestitao je Radmili Šekerinskoj, bivšoj ministarki odbrane Sjeverne Makedonije, koja je danas imenovana za zamjenicu generalnog sekretara NATO Marka Rutea.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fbivsa-ministarka-odbrane-sjeverne-makedonije-izabrana-za-zamjenicu-generalnog-sekretara-nato-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Najsrdačnije čestitke i najbolje želje za uspjeh na odgovornoj dužnosti zamjenice GS NATO. To je veliko, zasluženo, priznanje ne samo za nju i njenu Sjevernu Makedoniju, već za region u cjelini - ocijenio je Đukanović u objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FDjukanovicCG%2Fstatus%2F1858962512009424947%3Ft%3DofcILQInvO2QwgC9t98RDg&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Istakao je da vjeruje da će svojom posvećenošću, znanjem i iskustvom davati značajan doprinos djelovanju NATO u vremenu u kojem se svijet suočava s novim izazovima, neizvjesnošću i nepoznanicama.

Đukanović: Veliko i zasluženo priznanje za Šekerinsku, Sjevernu Makedoniju i region u cjelini

Na ovaj poseban dan, odajemo počast hrabrim muškarcima i ženama koji su u prošlosti branili našu slobodu, kao i onima koji danas stoje na straži mira i sigurnosti svih građana Crne Gore – poručio je premijer Milojko Spajić na svečanoj ceremoniji proslave Dana Vojske Crne Gore koja se održava u Univerzitetskom sportskom-kulturnom centru u Podgorici.
On je ranije danas uputio čestitku ovim povodom i istakao važnu ulogu, koju kao dio NATO-a, igraju u očuvanju globalnog mira.
- Tradicija crnogorskih junaka, izgrađena na časti, hrabrosti i ljubavi prema otadžbini, ostaje čvrst temelj naše vojske. Njihovo nasljeđe nas inspiriše da u svakom trenutku branimo dostojanstvo, mir i suverenitet naše domovine - naveo je Spajić.
Kazao je da danas, kao članica NATO saveza, Crna Gora čvrsto stoji rame uz rame sa svojim saveznicima, posvećena zajedničkom cilju očuvanja globalnog mira i stabilnosti.
- Naša vojska je sastavni dio ove snažne alijanse, doprinoseći kolektivnoj bezbjednosti kroz profesionalizam, odgovornost i spremnost da odgovori na izazove koji se tiču cijelog svijeta. Upravo to članstvo potvrđuje našu odlučnost da, kroz međunarodnu saradnju i partnerstvo, branimo vrijednosti slobode i demokratskog poretka, istovremeno jačajući naše nacionalne odbrambene kapacitete - naveo je on.
Spajić je naglasio da je uloga pripadnika Vojske presudna za sigurnu budućnost.
- S ponosom stojimo uz našu vojsku, koja je neodvojivi stub državnosti i bezbjednosti Crne Gore. Naša vojska, uzimajući najbolje iz bogatog istorijskog nasljeđa i modernih dostignuća, simbolizuje snagu, predanost i hrabrost. Kroz ovaj sklad tradicije i savremenih izazova, te kroz aktivan doprinos globalnoj bezbjednosti, naši vojnici svjedoče o posvećenosti miru, ne samo u granicama Crne Gore već i širom svijeta. Svim pripadnicima Vojske Crne Gore čestitamo njihov dan! Neka vas vodi čast, snaga i hrabrost, kao i generacije prije vas, dok zajedno koračamo prema sigurnijoj budućnosti - zaključio je Spajić.

Spajić: Naši vojnici doprinose kolektivnoj bezbjednosti, spremni da odgovore na izazove koji se tiču cijelog svijeta

Bivša šefica diplomatije Evropske unije (EU) Federika Mogerini podnijela je ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope koji obučava mlade za diplomatiju, nakon što je protiv nje podignuta optužnica zbog sumnje na prevaru.
Evropsko javno tužilaštvo (EPPO) saopštilo je u srijedu da je podiglo optužnicu protiv Mogerini i još dvije osobe, zbog prevare u javnim nabavkama i korupcije, kao i zbog sukoba interesa i kršenja profesionalne tajne.
Mogerini je u pisanoj izjavi kazala da je, u skladu sa najvećom strogošću i pravednošću sa kojom je uvijek obavljala svoje dužnosti, odlučila da podnese ostavku na mjesto rektorke Koledža Evrope i direktorke Diplomatske akademije EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Mogerini i generalni direktor odjeljenja Evropske komisije za Bliski istok Stefano Sanino privedeni su 2. decembra nakon racije belgijske policije u okviru istrage o prevari.
Oni su, nakon saslušanja, pušteni na slobodu, jer je procijenjeno da nema rizika od bjekstva.
Sanino je odlučio da prijevremeno ode u penziju.
Policija je pretražila Evropsku službu za spoljne poslove (EEAS) i Koledž Evrope zbog navodne korupcije prilikom osnivanja akademije za obuku diplomata.
Koledž Evrope je devetomjesečni program obuke za mlade diplomate u zemljama članicama dobio na tenderu EEAS-a 2021. i 2022. godine, kada je generalni sekretar EEAS-a bio Steafano Sanino.
Tužilaštvo EU istražuje da li je EEAS prekršio pravila tendera dijeleći povjerljive informacije sa Koledžom prije nego što je projekat dodijeljen.

Mogerini podnijela ostavku nakon optužbe za prevaru

Događaj Evropske komisije „Otvaranje novih puteva inovacija i rasta“ otvorio je generalni direktor Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Bernhard Magenhann, ističući da nova dinamika politike proširenja predstavlja ključni prioritet Evropske unije i važnu geopolitičku investiciju. On je naglasio da JRC aktivno podržava zemlje kandidate kroz razvoj politika zasnovanih na dokazima, primjenu EU standarda i jačanje kapaciteta za buduće članstvo.
Posebnu pažnju Magenhann je posvetio konceptu pametne specijalizacije, koji je JRC svojom metodologijom oblikovao u jedan od najvažnijih mehanizama za sprovođenje razvojnih prioriteta. Prema njegovim riječima, kvalitetno upravljanje pametnom specijalizacijom može povećati regionalni i nacionalni razvoj i do 40%, dok nedovoljno razvijena inovaciona infrastruktura ograničava ekonomske potencijale. Uprkos zajedničkim izazovima — zelenoj i digitalnoj tranziciji, razvoju vještina i jačanju konkurentnosti — saradnja i inovacije ostaju, kako je poručio, ključ za pretvaranje izazova u razvojne šanse.
Iz perspektive politike proširenja govorila je i Valentina Superti, direktorka za Zapadni Balkan u DG ENER-u, naglasivši da pametna specijalizacija pomaže partnerskim zemljama da modernizuju ekonomije i ojačaju inovacione sisteme. Istakla je da sve ekonomije regiona već imaju usvojene S3 strategije i identifikovane sektore sa najvećim potencijalom za inovacije i ekonomsku transformaciju.
Superti je upozorila da je napredak najbrži tamo gdje postoji snažna politička posvećenost i stabilno upravljanje, dok se u sredinama sa promjenljivim nivoom posvećenosti proces usporava — posebno u oblastima monitoringa, evaluacije i angažovanja aktera. Podsjetila je i na ključnu vezu između S3 strategija i Plana rasta za Zapadni Balkan, čiji se prioriteti zasnivaju na istim principima — ciljanim investicijama, jačanju kapaciteta i sprovođenju reformi.&nbsp;
- Region je uradio najteži dio posla definisanjem prioriteta; sada je presudno obezbijediti kontinuitet i kvalitetnu implementaciju - poručila je ona.
Ministarka prosvjete, nauke i inovacija, prof. dr Anđela Jakšić-Stojanović, učestvovala je na panelu „Procesi pametne specijalizacije na Zapadnom Balkanu: ključna postignuća i iskustva“, gdje je istakla da je Crna Gora, uprkos izazovima i periodu pandemije, ostvarila izuzetne rezultate u sprovođenju Strategije pametne specijalizacije 2019–2024.
- Realizovano je preko 90% planiranih sredstava, u iznosu većem od 168 miliona eura, čime je uspostavljena kompletna inovaciona infrastruktura koja danas predstavlja temelj savremenog inovacionog sistema - kazala je ministarka.
Ona je navela da je Crna Gora u završnoj fazi izrade drugog ciklusa strategije, uz uspješno završen EDP proces u kojem je učestvovalo više od 250 predstavnika akademske zajednice, istraživačkog sektora, privrede i civilnog društva.
Nova strategija biće usvojena do juna 2026. godine i predstavljaće ključni okvir za digitalnu i zelenu transformaciju u narednom petogodišnjem periodu.&nbsp;
- Sve javne politike, programi i konkursi — od nauke i inovacija do obrazovanja — već se usklađuju sa S3 prioritetima - &nbsp;naglasila je Jakšić-Stojanović.
Ministarka je zaključila da Crna Gora nastavlja da gradi sistem u kojem je razvoj ekonomije, nauke i inovacija utemeljen na jasno definisanim prioritetima pametne specijalizacije.

Jakšić-Stojanović: Crna Gora gradi sistem zasnovan na jasno definisanim prioritetima pametne specijalizacije

Vlada Crne Gore jasno prepoznaje željeznicu kao ključni stub održivog transporta i kao sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put - poručio je potpredsjednik Vlade Crne Gore za infrastrukturu i regionalni razvoj Milun Zogović koji će, sa državnim sekretarom Ministarstva saobraćaja Savom Ašaninom, ambasadorom EU u Crnoj Gori Johanom Satlerom i saradnicima, prisustvovati otvaranju Evropske kuće u Bijelom Polju.
U sklopu proslave otvaranja Evropske kuće, organizovano je posebno putovaje EU- brendiranim vozom od Podgorice do Bijelog Polja, kako bi se istakla održiva mobilnost i Zelena agenda Evropske unije.
Potpredsjednik Zogović, u svom obraćanju istakao je da željeznički saobraćaj u Crnoj Gori ima posebno mjesto u razvoju naše zemlje.
- On povezuje sjever i jug, omogućava ljudima da se kreću brže, sigurnije i ekološki prihvatljivije, a istovremeno predstavlja simbol naše evropske orijentacije. Linija Podgorica – Bijelo Polje jedna je od najvažnijih za unutrašnju povezanost i regionalnu integraciju - rekao je on.
On je istakao da je, uz podršku evropskih partnera, tokom proteklih godina u ovaj sektor uloženo preko 200 miliona eura kroz kredite, grantove i javna sredstva.
- Prije svega u okviru projekata rekonstrukcije pruge Bar–Podgorica–Vrbnica, koju finansijski podržavaju Evropska investiciona banka, Evropska banka za obnovu i razvoj i Evropska unija kroz platformu Zapadnobalkanski investicioni okvir - WBIF - naveo je on.
Ova ulaganja su, kaže, doprinijela povećanju efikasnosti, sigurnosti i pouzdanosti željezničkog saobraćaja, sve snažnije integrišući Crnu Goru u evropske transportne koridore.
- Ovi projekti nisu samo ulaganja u infrastrukturu – oni su investicija u našu budućnost, u ekonomsku stabilnost i u regionalnu povezanost - kazao je Zogović.
Trenutno je, kaže, u fazi implementacije veliki projekat rekonstrukcije dionice Bar-Golubovci, procijenjene vrijednosti oko 220 miliona eura, koji će značajno unaprijediti propusnu moć i bezbjednost saobraćaja na južnom dijelu pruge, naročito prema Luci Bar.
- Takođe, u toku je realizacija projekta sanacije 13 čeličnih mostova, 8 tunela i 20 km pruge na dionici Lutovo – Bratonožići – Bioče, kao i modernizacije depoa i radionica za održavanje željezničkih voznih sredstava, ukupne vrijednosti 80 miliona eura - naveo je on.
Za realizaciju oba projekta odobrena su, ističe Zogović, bespovratna sredstva EU u vrijednosti od 148 miliona eura kroz WBIF.
- Preostali iznos neophodan za realizaciju investicija jednim dijelom je već obezbijeđen kroz kreditni aranžman sa EIB, a drugim dijelom će biti obezbijeđen kroz dodatna kreditna zaduženja sa EIB i EBRD bankom - dodao je on.
Današnja vožnja vozom od Podgorice do Bijelog Polja ima, poručuje Zogović, snažnu simboliku.
- Ona pokazuje našu posvećenost razvoju sjevera, ravnomjernom regionalnom razvoju i evropskoj budućnosti Crne Gore. Otvaranje Evropske kuće u Bijelom Polju nije samo svečanost – to je potvrda da zajedno sa našim evropskim partnerima gradimo infrastrukturu, institucije i vrijednosti koje će našim građanima donijeti bolji i sigurniji život - zaključio je Zogović.

Zogović: Vlada željeznicu vidi kao stub održivog transporta i sektor u kojem se najbolje ogleda naš evropski put

Specijalno policijsko odjeljenje (SPO) uhapsilo je juče V.B. i V.B. po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) zbog sumnje na stvaranje kriminalne organizacije.
Oni se sumnjiče i da su, kao saizvršioci, izvršili četiri krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Njima je, kako je saopšteno iz SDT-a, nakon saslušanja određeno zadržavanje do 72 sata.
- Takođe, Specijalno policijsko odjeljenje je, po naredbi nadležnog suda, izvršilo pretresanje stanova i drugih prostorija osumnjičenih, radi prikupljanja dokaza o krivičnim djelima i pronalaženja predmeta od značaja za postupak - zaključili su u SDT-u.

SPO juče uhapsilo dvije osobe osumnjičene za stvaranje kriminalne organizacije

Grupa građana Cetinja danas će blokirati saobraćaj na magistralnom putu Cetinje-Podgorica, u mjestu Kruševo Ždrijelo, od 15 sati i 20 minuta, kazala je za Portal ETV Vesna Pejović, majka i baba ubijenih u masakru na Medovini.
Građani Cetinja mirne blokade organizuju mjesecima iskazujući protest i tražeći odgovornost čelnika bezbjedonosnog sektora za dvije tragedije u kojima je na Cetinju, u dvije i po godine, ubijeno dvadeset i troje njihovih sugrađana.
Do sada su simbolično blokade počinjale u 17.26 sati, vrijeme kada je Aco Martinović započeo krvavi pir u kojem je ubijeno 13 osoba.&nbsp;
Pejović je kazala i da se ubuduće neće znati vrijeme blokada.
- Nijesu uspjeli da me slome, neću odustati sve dok zahtjevi ne budu ispunjeni - kazala je Pejović.&nbsp;
O blokadama će, kako je poručila, odlučivati građani koji su svakoga dana na Kruševom ždrijelu.&nbsp;
- Oni su konstantno na blokadama, po lijepom i ružnom vremenu. Istrajali smo i istrajaćemo sigurni budite, neka narod Crne Gore bude svjestan da stojimo zbog ovakvog sistema, društva i života. Moje ne mogu vratiti ali želim osmijeh ovoj đeci - zaključila je Pejović u izjavi za Portal ETV.&nbsp;

Od danas će varirati satnica blokada na Kruševom ždrijelu: Nema odustajanja dok zahtjevi ne budu ispunjeni

Novoimenovana vršiteljka dužnosti direktorice Javne ustanove Muzeji i galerije Budve Ivana Ćupić onemogućena je jutros da uđe u kancelariju, jer je bivša direktorka ove institucije Lucija Đurašković zaključala vrata i odbila da preda ključ. - Jutros sam se pojavila na poslu i kancelarija je bila zaključlana. Ona traži da joj uručim rješenje o razrješenju i odlku Savjeta ustanove o njenom razrješenju da bi se obavila primopredaja. Ja, naravno, nemam ta dokumenta. Sjedim u hodniku i čekam razrješenje situacije. Pozvali smo policiju, ali oni su tražili da dođemo kod njih da podnesemo prijavu – kazala je Portalu ETV Ćupić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203111224_cc70532819af1fe361d3815aa5288e7b1f589d5ca8f1668bf7c0fdf78d161625" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Ivana Ćupić (Foto Đ.Cmiljanić)"> <figcaption>Ivana Ćupić(Photo: Đ.Cmiljanić)</figcaption> </figure>  Ona očekuje da će situacija biti riješena i da će već sjutra početi da obavlja dužnost. Objavili smo jutros da je Ćupić imenovana za novu direktoricu Muzeja i galerija Budve umjesto Lucije Đurašković kojoj je mandat istekao još 2021. godine, ali je ona, bez obzira na tu činjenicu sve to vrijeme rukovodila institucijom. - Sa radošću vas obavještavam da danas preuzimam dužnost direktorke JU Muzeji i galerije Budve. Velika mi je jednako i čast i odgovornost voditi jednu ovako značajnu kulturnu instituciju, te iskreno zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Sa jasnom sviješću o prethodnom izazovnom periodu ustanove, moj prioritet je da bez oklijevanja i prekomjernog osvrtanja, složno započnemo proces obnove i modernizacije. Vizija mora biti jasna i usmjerena ka osavremenjivanju i podizanju konkretnih kvaliteta Muzeja i galerija Budve – kazala je Ćupić za Portal ETV.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203111224_01b040fe0358d67682d104f75776f12c304468b5b0be4a5bc97d76f9e631b600" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Lucija Đurašković"> <figcaption>Lucija Đurašković</figcaption> </figure>  Ističe da će se posebno posvetiti modernizaciji sadržaja i prostora institucije, većoj otvorenosti i snažnijem povezivanju sa zajednicom, značajnom povećanju broja posjetilaca, te digitalizaciji fonda i primjeni savremenih pristupa u svim segmentima rada. - Želim da zajedno izgradimo snažan, motivisan i stručan tim, jer je uspjeh moguć jedino kroz solidaran rad i posvećenost istoj viziji. I te kako vjerujem u potencijal ove ustanove i pozivam mlade ljude, kao i sve građane, da se aktivno uključe u inicijative, programe i aktivnosti koje pripremamo. Cijeneći stručnost i predanost zaposlenih, kao i temelje koje su postavili svi moji prethodnici, odlučno vjerujem da s današnjim danom započinje nova faza dinamičnog razvoja Muzeja i galerija Budve – poručila je ona. Najavili smo da primopredaja dužnosti između bivše i nove direktorice neće proteći „u miru“, ukazujući da se Đurašković nije „pomirila“ sa tim da se mora povući i da je početkom novembra najavila da će podnijeti krivičnu prijavu zbog „falsifikovanja pečata“ te javne ustanove, odbijajući da prihvati da bude razriješena. Đurašković je, kako smo objavili, sve ove godine ostala na čelu ustanove zahvaljujući članu 22 stavu 2 Statuta Muzeja i galerija Budve kojim je propisano da „do izbora novog direktora, funkciju direktora vršiće dotadašnji direktor“. Ona i lokalne vlasti su, očigledno, tumačile da joj taj član omogućava da ostane direktorica koliko ona dugo želi. Imenovana je u avgustu 2017. na period od četiri godine, ali nakon što joj je istekao mandat u avgustu 2021. nije pokrenut postupak izbora novog direktora?! Podršku Luciji Đurašković u novembru je dao budvanski odbor Nove srpske demokratije, partije na čijem je čelu predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić. Iz Opštine Budva u avgustu je saopšteno da Đurašković i njeni bliski saradnici zloupotrebom i mahinacijama koriste sindikat u privatne svrhe i onemogućavaju kompletiranje Savjeta ustanove, jer odbijaju da predlože člana iz reda zapošljenih. - ...Lucija Đurašković nije preuzela nijednu radnju kako bi se iz reda zaposlenih imenovao član Savjeta, nakon čega bi osnivač predložio i ostale članove. Svjesna činjenice da bi je novoimenovani Savjet mogao zbog brojnih propusta u radu razriješiti, nastavlja sa opstrukcijama, posebno koristeći političku krizu i činjenicu da lokalni parlament nije funkcionisao – saopštili su u avgustu iz Opštine Budva.

Lucija Đurašković zaključala kancelariju, Ćupić u hodniku čeka policiju

Mladi pljevaljski ljekar Kerim Halilović, zapošljen u Opštoj bolnici u Pljevljima, sudeći prema onome što je juče na skupštinskom odboru za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštio ministar zdravlja Vojislav Šimun, ipak će otputovati u Davos na edukaciju koju je sam sebi platio, bez obzira na činjenicu da mu direktor dr Saša Grbović, bez obzira na nalog ministra, još nije dao saglasnost. - ...to je završeno. Imamo vrlo preciznu instrukciju kako postupiti u tom slučaju i to je dostavljeno. Obezbijedio sam ja lično zamjenu, u saradnji sa direktorom Opšte bolnice Bijelo Polje – kazao je Šimun, odgovarajući na pitanje člana Odbora dr Nermina Abdića <h2>ČEKAJUĆI ODLUKU</h2> Dnevnik Vijesti juče je objavio priču o slučaju ortopeda Halilovića koji je direktora pljevaljske bolnice Grbovića optužio za mobing. - Ja još nijesam dobio saglasnost za edukaciju iako treba da putujem u subotu. Vidjećemo kako će se danas odvijati situacija. Odluka da mi ne dozvoli da idem na edukaciju je Grbovićeva odmazda. Skupljao sam pare da se prijavim za ovu edukaciju. To je najveći ortopedski institut na svijetu. Sve smjernice u ortopediji oni diktiraju. Još 20. oktobra sam mu tražio slobodne dane i on je odgovorio - ne može, iako mora da mi da slobodne dane za obuku. Odbio je i da mi dozvoli i da uzmem odmor – kazao je dr Halilović za Portal ETV. Dr Abdić juče je na Odboru za zdravstvo upozorio ministra Šimuna da se u slučaju dr Halilovića radi o mobingu. - Ja Vas molim da ovo ispitate. Budite sigurni da ću se kao član Udruženja ortopeda i traumatologa Crne Gore potruditi da ovo dobije epilog, jer ako taj kolega nije u stanju da organizuje posao za četiri dana, a mi smo ga organizovali u mnogo težim vremenima za vrijeme korona krize, onda taj uvaženi kolega ne zavrjeđuje da bude direktor te institucije. Po meni je ovo klasični mobing – bio je kategoričan dr Abdić. Ministar Šimun je bio jasan da mladi ljekar iz Pljevalja treba da pohađa obuku i saopštio dr Abdiću da je lično zvao direktora Opšte bolnice Bijelo Polje i da su našli način da se „pokrije“ Halilovićevo odsustvo. Objasnio je da je o tome informisan i direktor pljevaljske biolnice. - Ne vidim prepreku da se to obavi. Zabrana edukacije zapošlenom predstavlja i izvjesno kršenje Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Stav Ministarstva zdravlja je jasan i i očekujem da će to biti regulisano – istakao je Šimun.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203061232_902641c0f31e3e338210e8b104ca15e0aa863783ebc4ad2b8a7a0dae62ed3090" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Vojislav Šimun "><figcaption>NAŠAO RJEŠENJE, ALI NE SA DIREKTOROM PLJEVALJSKE BOLNICE: Ministar zdravlja Vojislav Šimun (Photo: Skupština Crne Gore)</figcaption></figure>  Abdić ga je, međutim, upozorio da Grbović, bez obzira na sve to, istrajava u svojoj odluci, citirajući dopis koji je dobio od njega u kojem, pored ostalog piše, da su svjesni „da je svaka edukacija od značaja, ne samo ova, ali zbog potreba procesa rada nijesmo u mogućnosti da istu odobrimo“. - Ako se ova situacija ne riješi nećemo dozvoliti da iko bude iznad Vas. Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi – poručio je Abdić. <h2>POLEMIKA</h2> A Grbović se juče oglasio na Pljevaljskom portalu, pored ostalog, ističući da „obaveza i potreba kontinuirane edukacije mora biti usaglašena sa procesom rada, potrebama ustanove, godišnjim odmorima, kao i brojem obavljenih edukacija u prethodnom periodu“. - ... navedenu edukaciju dr Kerim Halilović nije predvidio, niti planirao, niti u krajnjem uvrstio u plan edukacija. Što znači da ne postoji zakonska niti normativna obaveza odobravanja ove edukacije – kategoričan je Grbović. Pravdao se i da zdravstvena ustanova na čijem je čelu ima zakonsku obavezu da pruži zdravstvenu zaštitu svakoj osobi koja je u stanju potrebe, uz konstataciju da „pacijent mora biti na prvom mjestu“. - Zamislite situaciju u kojoj imate traumu, prelom, povredu, a mi kao bolnica nijesmo u stanju da mu ukažemo pomoć, jer se ljekar koji ima važeću licencu za rad, koji je edukovan i ima sposobnosti da pomogne, nalazi na edukaciji. Ovdje je prioritet pravo pacijenta na zdravstvenu zaštitu – napisao je on, između ostalog. Kategoričan je i da dr Halilović nije izložen bilo kakvoj diskriminaciji u pljevaljskoj bolnici i optužio ga da preko političkih struktura pokušava da se oslobodi obaveze, definisane ugovorom o specijalizaciji u pljevaljskoj bolnici, po kojem je obavezan da u ustanovi ostane „na radu najmanje dvostruko vrijeme u odnosu na vrijeme trajanja specijalističkog staža“. - ...što je vjerovatno i pozadina cijele ove situacije – napisao je Grbović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203061236_3bd5ed0e6453a777d96d948180ee99dbbc09c68903e888b99690a372fc2eafd6" data-rendition-name="original" width="1440" height="992" loading="lazy" alt="Kerim Halilović"><figcaption>TVRDI DA JE ŽRTVA DISKRIMINACIJE: Dr Kerim Halilović (Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Decidiran je i da „iz pravila profesije, etike, zakletve ljekara, razuma i logike proizilazi da je nepojmljivo dati prioritet kongresu od 5 dana u odnosu na zdravlje građana Pljevalja i Žabljaka“. Na njegove tvrdnje sinoć je reagovao dr Halilović ponavljajući da je u bolnici izložen kontinuiranim pritiscima, selektivnim postupanjima, a na njegovu profesionalnu štetu. - ...što više nije samo lični problem, već pitanje kvaliteta zdravstvene zaštite stanovnika Pljevalja. Ukoliko se ovakvo mobirajuće postupanje menadžmenta nastavi, biću prinuđen da, iz profesionalnih i ličnih razloga, ozbiljno razmotrim napuštanje Opšte bolnice Pljevlja – poručio je dr Halilović. Dr Grbović je uzvratio novim reagovanjem ističući da je spreman da odgovara pred svim državnim instancama Crne Gore – Osnovnim sudom, Osnovnim državnim tužilaštvom u Pljevljima, kao i pred Specijalnim državnim tužilaštvom, pozivajući ih da reaguju. <h2>IZUZETNA EDUKACIJA</h2> Da se edukacija u Davosu zaista kotira visoko na ljestvici medicinskih obuka potvrdilo je i Ministarstvo zdravlja u odgovoru na pritužbu dr Halilovića u kojem, pored ostalog, piše da se „program AO Davos Course ubraja u edukacije od izuzetnog međunarodnog značaja za oblast ortopedije i traumatologije, te da znanja i kompetencije stečene na takvim programima predstavljaju direktnu korist za zdravstveni sistem Crne Gore“. - U odluci direktora nijesu detaljno obrazloženi razlozi koji bi dokazali da se organizacija rada za period od nekoliko dana nije mogla adekvatno prilagoditi, niti je obrazloženo zašto Vaš zahtjev nije razmatran u razumnom roku – piše, pored ostalog, u dopisu Ministarstva zdravlja koji nam je dr Halilović dostavio. Naglašava se i da će se od pljevaljske bolnice zahtijevati da organizuje proces rada na način koji će omogućiti da Halilović ide na edukaciju „ukoliko to objektivno nije protivno medicinskim potrebama pacijenata“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203061236_d0a34ad08bbe23bb151a51ebcfd7984e588c3d91a16d06bc85ee64abfb04f75f" data-rendition-name="original" width="687" height="587" loading="lazy" alt="Saša Grbović"><figcaption>TVRDI DA NEMA DISKRIMINACIJE: Dr Saša Grbović(Photo: PV portal)</figcaption></figure>  Zaključuju da će „u slučaju nepridržavanja zakonskih obaveza“ biti „pokrenute daljnje mjere u skladu sa nadležnostima, uključujući sprovođenje inspekcijskog nadzora“. Dr Halilović je specijalista ortopedske hirurgije i traumatologije. AO kurs u Davosu održava se od od 6. do 12. decembra.

Abdić ministru Šimunu: Vi ste na vrhu priramide zdravlja i mora da se zna - ko kosi, ko vodu nosi

Iako su se na posljednjoj sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović hvalisali kako proces vetinga ide po planu, realnost ih žestoko demantuje. &nbsp; Slučaj bivšeg policijskog funkcionera Milovana Pavićevića pokazuje kakvim se sve drastičnim manipulacijama služe čelnici policije i njihovi poslušnici iz Disciplinske komisije. &nbsp; Disciplinski postupak protiv Pavićevića je, bez potrebnih dokaza, 13. februara 2025. godine pokrenula disciplinska tužiteljka Milena Pajović. Ali - bez mnogo uspjeha: od sredine febrauara do kraja septembra – kada je trebalo da se konačno vide dokazi protiv bivšeg policijskog funkcionera - čak četiri su ročišta otkazivana. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251203191232_19f3e8d8388a90e6bd04eaa74e38235c68120ad46a2bb1ace9b2411c4664d790" data-rendition-name="original" width="768" height="633" loading="lazy" alt="MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka"> <figcaption>MUKE SA DOBIJENIM ZADATKOM: Milena Pajović, disciplinska tužiteljka(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  MUKE DISCIPLINSKE KOMISIJE A onda je zakazano još jedno. Pavićevićev pravni zastupnik, advokat Mihailo Volkov, obaviješten je u poneđeljak mejlom od sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde da se odgađa ročište u disciplinskom postupku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251203191232_7f8f33a414cee8c78faa99b22c629d17e3d76d39456e1b51ab1b5efe06d88b82" data-rendition-name="original" width="1155" height="1035" loading="lazy" alt="ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde "> <figcaption>ZVANIČNA OBAVIJEST: Mejl sekretarice Disciplinske komisije Marije Kilibarde(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Objašnjava to u izjavi za Televiziju E. -Disciplinska rasprava bila je zakazana za 2. decembar ove godine kada je bilo i planirano da se ista zaključi, imajući u vidu činjenicu da se mom branjeniku Mihailu Pavićeviću po drugom osnovu izrečena mjera zabrana napuštanja stana i prostorija u funkcionalnoj vezi sa stanom. Zato sam se obratio sudiji za istragu koji mi je po osnovu prisustva disciplinskoj raspravi za dan 2. decembar uredno dao dozvolu. Međutim, dana 1. decembra dobio sam mejl od disciplinske komisije gdje je ukazano da se ista odlaže jer je - &nbsp;predsjednica disciplinske komisije službeno odsutna, objašnjava Volkov. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251203191236_97c697a668f09ce9f7d62fce7a1fa1279ebc7a44f544d1c60513ea22f8733679" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov"> <figcaption>ZVANIČNO DRŽAVNO OBAVJEŠTENJE KOJE (NE) OBAVEZUJE DRŽAVU: Mihailo Volkov(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I navodi da mu je objašnjeno u mejlu kako će o terminu održavanja nove disciplinske rasprave biti naknadno obaviješten. &nbsp; IZNENAĐENJE U ZGRADI MUP-A Poučen raznim ranijim podmetanjima policijskog vrha, Pavićević se, uz dozvolu Suda, pojavio u zakazano vrijeme u ,,Limenci”, zgradi Uprave policije gdje se nalaze prostorije Disciplinske komisije. No, tamo nije zatekao ikoga?! &nbsp; Potom je otišao u zgradu MUP-a na Bulevaru Svetog Petra kako bi od sekretarke disciplinske komisije Marije Kilibarde preuzeo pismeno obavjestenje o odlaganju postupka. &nbsp; Tada je Pavićevića dočekalo iznenađenje: na svom radnom mjestu u svojoj kancelariji, oko 13 sati i 20 minuta, mirno je sjedjela predsjednica Disciplinske komisije - Ljubica Damjanović. Ista osoba za koju je dan ranije stiglo zvanično obavještenje da će tog dana biti službeno odsutna?! &nbsp; Ispostavilo se da je Damjanović bila službeno i stvarno prisutna na poslu. Još i gore: pokazalo se da je mejl policijske službenice Kilibarde, kao službeni dokument u elektronskoj formi, sadržao lažne informacije! &nbsp; -Očigledan razlog za odlaganje postupka, ali i za službeni mejl koji sadrži lažne informacije, jeste nedostatak dokaza protiv Pavićevića – ističe izvor Televizije E iz vrha Ministarstva unutrašnjih poslova. &nbsp; Ocjenjuje da disciplinska tužiteljka Pajović nije imala dokaze prije pokretanja disciplinskog postupka, a nije ih obezbjedila ni naknadno u periodu od kad je pokrenula postupak pa do ročišta u septembru kad su Volkov i Pavićević iznijeli odbranu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251203191244_54ceefb64cc79e0eaa895b59b6e30ec6b874313dd70ac15f8714695f0cbb2224" data-rendition-name="original" width="862" height="738" loading="lazy" alt="INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić"> <figcaption>INSPIRISALI LAVINU DISCIPLINSKIH POSTUPAKA: Šćepanović, Šaranović i Jokić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  SUSPENZIJA PO KOMANDI POLICIJSKOG VRHA Milovan Pavićević je 11. jula ove godine suspendovan na osnovu predloga Gorana Jokića, mišljenja Lazara Šćepanovića i rješenja Danila Šaranovića. Ta trojica policijskih čelnika su potpisima i službenim pečatima ovjerili da je, citiramo, ,,Pavićević svojim dolaskom na posao u Odjeljenje bezbjednosti Podgorica zbog vođenja disciplinskog postupka narušava ugled i interese policije i ministarstva”. &nbsp; Međutim, ispostavilo se da je ocjena Jokića, Šćepanovića i Šaranovića zasnovana na neistinitim, lažnim informacijama: bivši policijski funkcioner Milovan Pavićević nije dolazio na posao još od 9. aprila 2021. i za to postoje materijalni dolazi. &nbsp; Već taj podatak govori o nečasnim namjerama čelnika policije i politički zasnovanom progonu Milovana Pavićevića. Ali, nije to jedina prilika kada su se mogle vidjeti zlokobne, podle namjere. &nbsp;&nbsp; OPASNE, PREŠUTANE, PORUKE ,,Treba dron brate onaj najbolji od 10 kg na kuću onome Pavićeviću, pa neka onda prave djela kako hoće. Preko ovoga neću proći, ubiću Pavićevića, vidjećeš.” &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251203191248_b145ae7f37d1891e309959b59b68aee42c7763343a142c02150ed83b0a133e22" data-rendition-name="original" width="1637" height="945" loading="lazy" alt='SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"'> <figcaption>SAKRIVENE PRIJETEĆE PORUKE: Screenshot teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  Ovom stravičnom Skaj porukom, poslatom 7. juna 2020. godine, Budvanin Vasilije Rafailović sugeriše šefu kavačkog klana Radoju Zviceru da bi trebalo likvidirati Milovana Pavićevića, tadašnjeg načelnika Centra bezbjednosti Podgorica. &nbsp; &nbsp;O toj opasnosti Pavićević dugo nije imao ni naznaka. Načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Predrag Šuković, na čiju adresu isključivo dolaze Skaj prepiske koje Europol šalje, imao je dokumenta - među njima i poruku u kojoj se najavljuje likvidacija Pavićevića - Rafailovića, još krajem 2022. godine. I nije obavijestio svog kolegu Pavićevića. &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Milovan Pavićević je o opasnim namjerama kavčana iz 2020. godine &nbsp;saznao je tek pet godina kasnije! I to iz medija, iz jednog teksta iz dnevnog lista ,,Vijesti”. &nbsp; &nbsp;-Podatak da se od Pavićevića krila informacija o namjeri da se ubije i on i njegova porodica pokazuje da je bivši policijski funkcioner već bio na listi za politički progon – ocjenjuje izvor Televizije E iz vrha MUP-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251203191248_0ead87f6a8cfab875e72af0dd2f3528276cc1f0b90a6d53bd6b0cd5963c40fef" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević"> <figcaption>STALNA META POLITIČKOG PROGONA: Milovan Pavićević(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  DUGA POTRAGA – BEZ DOKAZA Zlokobna je istina da su od Pavićevića sakrivani podaci koji ukazuju na opasnosti po njega i njegovu porodicu. U međuvremenu, čelnici MUP-a i policije pokrenuli su akciju čišćenja nepodobnih među kojima je Pavićević očito vrlo visoko kotiran kao nepoželjno lice. &nbsp; Otvaranje postupka išlo je lako, ali sakupljanje dokaza – veoma teško. Zato se disciplinski postupak se od februara odađao čak četiri puta, a od dokaza postoje samo neistinite, frizirane ocjene iz Komisije MUP-a za bezbjednosne provjere, koje kontroliše direktno ministar Šaranović, funkcioner Demokrata Alekse Bečića. &nbsp;&nbsp; Nedostatak dokaza, međutim, ne znači da se disciplinski postupak protiv Milovana Pavićevića obustavlja. Iako dokaza nema, progon na ličnoj i političkoj osnovi se očito nastavlja. &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4v49w6egzEk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: alijansa