Iran je upozorio Donalda Trampa da ne preduzima nikakve akcije protiv vrhovnog vođe zemlje Ajatolaha Alija Hamneija, samo nekoliko dana pošto je američki predsjednik pozvao za okončanje gotovo 40-ogodišnje Hamneijeve vladavine.
- Tramp zna da ako bilo koja ruka agresije bude pružena ka našem lideru ne samo da ćemo isjeći tu ruku već ćemo zapaliti njihov svijet- rekao je general Abolfazi Šekaraši, portparol iranskih oružanih snaga.
Ove izjave uslijedile su pošto je Tramp opisao Hamneija u intervjuu za Politiko u subotu kao "bolesnog čovjeka koji treba da vodi svoju zemlju kako treba i prestane da ubija ljude", i dodao da je "vrijeme da se traži novo vođstvo u Iranu".
Tenzije između SAD i Irana su visoke od kada su iranske vlasti nasilno suzbile demonstracije koje su počele zbog posustale iranske privrede 28. decembra. Tramp je zacrtao dvije crvene linije za Iran - ubijanje mirnih demonstranata i to da Teheran sprovodi masovna pogubljenja poslije demonstracija.
Američki nosač aviona USS Ejbraham Linkoln koji je nedavno bio u Južnom Kineskom moru danas je prošao kroz Malajski moreuz, ključni plovni put koji povezuje Južno kinesko more i Indijski okean, pokazuju podaci koji prate brodove.
Zvaničnik američke ratne mornarice koji nije želio da mu se navede ime rekao je da taj nosač aviona i tri razarača koja ga prate idu ka zapadu.
Iako mornarički i drugi vojni zvaničnici nijesu izričito rekli da grupa brodova ide ka Bliskom istoku, njihovo trenutno usmjerenje i lokacija u Indijskom okeanu znači da su samo nekoliko dana od ulaska u taj region, piše AP.
Ne bi bilo prvi put da grupa vojnih brodova raspoređena u Pacifiku bude premještena na Bliski istok zbog nestablilnosti u tom regionu. Brod Ejbraham Linkoln je preusmjeren ka Bliskom istoku 2024. godine, a prošlog juna je naređeno udarnoj grupi brodova USS Nimic da ide u taj region.
Broj ubijenih na protestima u Iranu dostigao je najmanje 4.484 ljudi, prema Novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava čije sjedište je u SAD. Agencija je bila tačna tokom godina demonstracija i nemira u Iranu, i oslanjala se na mrežu aktivista unutar zemlje koja potvrđuje sve prijavljene smrtne slučajeve. AP navodi da nije mogao nezavisno da potvrdi tu cifru.
Iako već danima nije bilo protesta postoji strahovanje da bi broj poginulih mogao znatno da se poveća kako informacije postepeno stižu iz zemlje koja je i dalje pod vladom nametnutom blokadom interneta od 8. januara.
Hamnei je u subotu izjavio da je u protestima poginulo "nekoliko hiljada" ljudi i za to okrivio SAD. To je bila prva naznaka nekog iranskog lidera o razmjeri nastradalih.
Takođe je u protestima uhapšeno 26.127 ljudi prema Agenciji aktivista za ljudska prava, a komentari nekih zvaničnika izazvali su strahovanje da bi neki od privedenih mogli da budu pogubljeni u Iranu.
Šef nacionalne policije general Ahmad Reza Radan rekao je da će oni koji se sami predaju dobiti blaži tretman nego oni koji to ne urade.
- Oni koje su prevarile strane obavještajne službe i koji su postali njihovi vojnici imaju šansu da se predaju. Ako se predaju definitivno će biti smanjenje kazne. Imaju tri dana da se predaju- rekao je Radan i nije objasnio šta će se desiti kad isteknu ta tri dana.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iran upozorio Trampa da ne preduzima akcije prema Hameneiju

Iranski vođa ajatolah Sejed Ali Hamnei izjavio je da se Sjedinjene Države suočavaju sa Iranom jer žele da nacija bude poslušna, ali da će iranski narod čvrsto pružiti otpor ovoj „velikoj uvredi“, javila je danas iranska državna agencija IRNA.
Ajatolah Hamnei je tu poruku posalo danas dok je u Teheranu primao zvaničnike i hiljade ljudi iz različitih sektora, povodom godišnjice smrti osmog šiitskog imama Reze.
- Sjedinjene Države žele da Iran bude poslušan njima. Iranska nacija je duboko uvrijeđena tako velikom uvredom i svim snagama će se suprotstaviti onima koji gaje tako lažna očekivanja od iranskog naroda - rekao je Hamnei.
On je ocijenio da su „plitkoumni“ oni koji se zalažu za direktne pregovore sa Vašingtonom radi rješavanja problema.
Hamnei je napomenuo da neprijateljstvo SAD prema Iranu nije skorašnji fenomen, jer su razne američke administracije održavale dosljedan stav neprijateljstva, sankcija i prijetnji protiv Islamske Republike i iranskog naroda još od pobjede Islamske revolucije 1979. godine, navodi IRNA.

Hamnei: SAD žele pokornu iransku naciju, ali narod će pružiti otpor

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei imenovao je potencijalne nove komandante vojske u slučaju da budu ubijeni, ali i starije sveštenike da ga zamijene u slučaju da i on bude ubijen, smijenjen, prenio je večeras list Njujork tajms.
Oprezan zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana sada uglavnom razgovara sa svojim komandantima preko povjerljivog pomoćnika i obustavio je elektronsku komunikaciju kako bi bilo teže da bude pronađen, prenio je američki list pozivajući se na tri neimenovana iranska zvaničnika upoznata sa njegovim planovima za vanrednu ratnu situaciju.
- Smješten u bunkeru, vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, izabrao je niz zamjena u svom lancu vojne komande u slučaju da više njegovih vrijednih poručnika bude ubijeno - dodaje Njujork tajms.
A u vanrednom potezu, naveli su zvaničnici, ajatolah Hamnei je čak imenovao tri visoka sveštenika kao kandidate da ga naslijede ukoliko bi i on bio ubijen, prenio je američki list i dodao da to svjedoči o nesigurnosti sa kojim se on i njegova trodecenijska vladavina suočavaju.
Ajatolah Hamnei je preduzeo vanredni niz koraka kako bi sačuvao Iran od napada Izraela 13. juna, prenio je list ne navodeći detalje.
Iako izraelski napadi traju samo nedjelju dana, oni su najveći vojni napadi na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a posebna meta je Teheran.
Za samo nekoliko dana, izraelski napadi su prouzrokovali su više štete u Teheranu nego nekadašnji irački lider Sadam Husein u cijelom osmogodišnjem ratu protiv Irana, dodao je Njujork tajms.

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei obećao je u subotu da će uzvratiti napadima Izraela i njegovog saveznika, Sjedinjenih Država, koji su ciljali Teheran i grupe koje on podržava u regionu.
- Neprijatelji, bio cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države, definitivno će dobiti porazan odgovor na ono što rade Iranu i iranskoj naciji i frontu otpora - rekao je Hamnei u videu koji su objavili iranski državni mediji, prenosi AP.
Mislio je na savez naoružanih skupina koje podržava Iran, uključujući jemenske pobunjenike Huti, libanski Hezbolah i palestinsku skupinu Hamas.
Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkim grupama, dok je Evropska unija stavila Hamas, i samo vojno krilo Hezbolaha, na listu terorista.
Regionalne tenzije su eskalirale od izbijanja rata u Gazi u oktobru prošle godine.
Rat je podstaknut napadima militanata Hamasa na jugu Izraela, kada je ubijeno 1.200 ljudi. Kao rezultat izraelske kampanje u Gazi, više od 43.000 ljudi, uglavnom žena i djece, ubijeno je, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Hezbolah, uz podršku Irana, od tada je počeo napadati pogranično područje s Izraelom kao znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu.
Od ofanzive koju je Izrael pokrenuo u Libanu početkom oktobra, prema libanskim vlastima, ubijeno je najmanje 2.890 ljudi.
Izrael je 26. oktobra pokrenuo vazdušne napade na iranska vojna područja kao odgovor na napad Teherana na Izrael 1. oktobra. Najmanje četiri iranska vojnika poginula su u tim izraelskim napadima, za koje su vlasti rekli da su izazvali "ograničenu štetu" nekim radarskim sistemima.
U svom govoru, Hamnei se pomolio za poginule vojnike i rekao da njihovi napori da se suprotstave Izraelu "neće biti zaboravljeni".
Izrael je, s druge strane, upozorio na svaku odmazdu nakon napada 26. oktobra.
Sjedinjene Države objavile su u petak da će pozicionirati dodatna vojna sredstva na Bliskom istoku, uključujući razarače balističkih projektila i borbene avione dugog dometa.
Ova objava je viđena kao upozorenje Iranu.
Hamnei je rekao da Iran "čini sve što je potrebno da pripremi iransku naciju, bilo u vojnom aspektu, bilo u pogledu oružja, kao i na političkom nivou", ali nije iznio više detalja.
U subotu je portparol iranske Revolucionarne garde Ali Mohamad Naini rekao da će Iran odgovoriti "odlučno" Izraelu.
- Neprijatelj mora naučiti da ne može činiti zlo što želi, suočiće se s oštrim odgovorom - rekao je Naini, prenosi novinska agencija Fars.

Hamnei obećava da će odgovoriti na napade na Iran i saveznike

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo bi da predvodi molitvu petkom i održati javnu propovijed koja bi mogla dati više informacija o planovima Islamske republike nakon masovnog raketnog napada na Izrael, javlja AFP.
Hamneijeva rijetka propovijed, prva u gotovo pet godina, dolazi tri dana prije godišnjice rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, podstaknutog napadom grupe koju podržava Iran 7. oktobra 2023.
Vrhovni vođa, koji ima najvišu vlast u Iranu, predvodiće muslimane u molitvi u džamiji Imama Homeinija Grand Mosala u središtu Teherana, objavljeno je na njegovoj službenoj veb stranici.
Molitva će uslijediti nakon "ceremonije komemoracije" za Hasana Nasrallaha, ubijenog vođu libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha, kojeg podržava Teheran.
Iranska revolucionarna garda, koja odgovara Hamneiju, rekla je da je lansiranje 200 projektila u utorak bio odmazda za izraelsko ubistvo Nasralaha zajedno sa zapovjednikom garde Abasom Nilforušanom u udaru na Bejrut krajem septembra te vođe Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu.
Hezbolah je i oružana skupina i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Države ju smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija samo njeno oružano krilo stavila na crnu listu.
Hamnei je posljednji put predvodio molitvu petkom u januaru 2020. nakon što je Iran ispalio projektile na bazu američke vojske u Iraku, kao odgovor na napad u kojem je ubijen cijenjeni zapovjednik Revolucionarne garde Kasim Sulejmani.
U Teheranu su se u četvrtak naveče gomile koje su mahale zastavama Hezbolaha i Irana okupile ispred bivše zgrade američke ambasade u Teheranu kako bi osudile izraelske "zločine" u Pojasu Gaze i Libanu, izvijestili su iranski mediji.
Hamnei je u Iranu proglasio javnu žalost za Nasralahom, a u srijedu je rekao da smrt šefa Hezbolaha "nije mala stvar".

Vrhovni vođa Irana održaće prvu javnu propovijed u pet godina

Vlada Crne Gore i Opština Ulcinj potpisale su Ugovor o osnivanju društva sa ograničenom odgovornošću za upravljanje Parkom prirode „Ulcinjska solana“.
Ugovor su potpisali ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić i predsjednik Opštine Ulcinj Genci Nimanbegu.
Ministar Ćulafić je tim povodom rekao da Ulcinjska solana nije klasično zaštićeno područje, "ona je simbol naše svijesti, kao države sa malom teritorijom, da je izuzetno važno sačuvati ono što imamo."
- Solana je dokaz patriotizma, naša ispunjena obaveza i trajna odgovornost, koju kao Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera dosljedno preuzimamo - kazao je on.
Istakao je da je poslije zvaničnog zatvaranja Poglavlja 27 rješenje upravljača jedna od najvažnijih obaveza koje smo uspješno priveli kraju.
- Ulcinjska solana je ponos Ulcinja i cijele Crne Gore, živi dokaz da prirodu možemo čuvati odgovorno, s ljubavlju i vizijom za budućnost. Ona je ambasador Crne Gore, mjesto gdje se ekologija i tradicija susrijeću na održiv način. Zato danas ovdje i ponosno stojimo pred našim evropskim partnerima, jer smo pokazali da kao društvo vrijedimo i da znamo da se dogovorimo oko važnih pitanja. Iako se činilo da su neki procesi trajali dugo, vjerujem da se neke stvari nijesu mogle desiti ranije i da se sada dešavaju u pravo vrijeme, a u ovom slučaju, pred naš finalni krug završavanja obaveza i zatvaranja Poglavlja 27” - zaključio je ministar Ćulafić i zahvalio svima koji su istinski doprinijeli finalizaciji pitanja Ulcinjske solane.
Nimanbegu je rekao da "potpisujemo odluku da se Ulcinjska solana trajno zaštiti, obnovi i odgovorno upravlja, u interesu građana Ulcinja, bivših radnika Solane i budućih generacija."
- Politički dogovor o proglašenju Solane Parkom prirode postignut je 2016. godine, a Skupština opštine Ulcinj je 2019. donijela odluku kojom je taj status i formalno potvrđen. U periodu od 2021. do 2025. godine radili smo posvećeno na implementaciji te odluke i stvaranju uslova za zakonito i održivo upravljanje - istakao je Nimanbegu.
Kazao je da Ulcinj bira dugoročne vrijednosti ispred kratkoročnih interesa, "da prirodna dobra nijesu predmet prodaje, već nasljeđe koje čuvamo i unapređujemo."
Potpisivanju su prisustvovali ambasador Evropske unije u Crnoj Gori Johan Satler, ambasador Njemačke Peter Felten, ministar finansija Novica Vuković, kao i predstavnici Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) i Dr Martin Schneider Jacoby Association (MSJA).

Ćulafić i Nimanbegu potpisali Ugovor o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom

Advokat Zoran Piperović kazao je juče za TV E da je predložio da se sasluša izvršna direktorica Vijesti Marijana Bojanić u predmetu protiv biznismena Aleksandra Mijajlovića koga Specijalno državno tužilaštvo (SDT) tereti za organizovanje kriminalne grupe i navodni nezakoniti uticaj na uređivačku politiku više crnogorskih medija.
- Bio sam kod Mijajlovića u UIKS-u i rekao mi je da je primijetio da su skoro svi novinari sa kojima je komunicirao, a koji se pominju u naredbi za sprovođenje istrage, tretirani kao svjedoci, ali da jedna osoba iz svijeta medija nije pozvana kao svjedok, a sa njom je komunicirao ništa manje nego sa, na primjer, urednicom Standarda Jasminom Muminović. To je Marijana Bojanić - izvršna direktorka Vijesti, i ja sam predložio da se i ona sasluša na okolnosti - rekao je Piperović za TV E.
On je istakao da je Mijajlović, u vrijeme kada je komunicirao sa novinarima targetiranih medija, bio u kontaktu sa Bojanić, te da bi, shodno tome, imao nekoliko pitanja za nju.
- Mijajlović nije prejudicirao da bi tu bilo išta spektakularno, ali treba da ispoštujemo princip i da vidimo da li je imao inputa prema Vijestima, i da li su ljudi iz tog medija imali impute prema Aleksandru Mijajloviću, ako je već uticao na ostale mediji koji su se poslije karakterisali kao mafijaški - naglasio je Piperović.
Očekuje da će tužioci Miroslav Turković i Ivana Petrušić Vukašević uvažiti njegov zahtjev. Ukoliko njegov prijedlog ne prihvati Specijalno državno tužilaštvo, hoće, uvjeren je, Vrhovni sud.
- Ako SDT ne prihvati moj prijedlog, onda ulazi u opasnost da se svi zapitamo zašto je neko toliko ekskluzivan da ne smije, ili ne treba da daje izjavu upravo zbog onoga zbog čega su drugi novinari dali izjavu, a koji su kontaktirali sa Mijajlovićem. Ako je deset novinara bilo u kontaktu sa njim, a devet se saslušaju, što ne bi i desiti? Zašto bi bio privilegovan? Te poruke su tužioci već vidjeli i pomalo "zažmurili". Evo, da vidimo o čemu su se dopisivali u vremenu kada je Mijajlović sa ostalim medijima pravio "mafijaške medije" koji će "da ruše sistem bezbjednosti", "ustavni sistem" i sve ono što piše u naredbi za sprovođenje istage - poručio je Piperović.
Komentarišići jučerašnje davanje izkaza izvršne direktorice i glavne i odgovorne urednice portala Standard Jasmine Muminović, Piperović je kazao da je bila vrlo koncizna i korektna, te da će njeni odgovori na tužilačka pitanja biti od velike pomoći i njima. 
- Objasnila je koji su to bili aranžmani sa Mijajlovićem i da tu nema ništa posebno u odnosu na druge ljude sa kojima je sarađivala -medijskim kućama i sponzorima. Kazala je da njena kuća posluje godišnje oko 300.000 eura uz sponzorske aktivnosti, a da je udio Montemedia 5-6 odsto i da Aco Mijajlović nikada nije rekao, niti tražio što da piše. Ako je nešto poslao ili pitao, ona je to provjeravala pa tek onda objavljivala - kazao je Piperović.
Muminović je juče detaljno objasnila prirodu poslovnog odnosa sa agencijom čiji je Izvršni direktor Mijajlović, a koja se bavi zakupom oglasnog prostora. Za sve navedeno ona je tužiocima ponudila i dokaze u koje mogu da izvrše uvid.
Takođe je istakla da Mijajlović, kako se u dijelu javnosti spekulisalo, nije finansijer portala Standard i da ovaj medij nema finansijera, već je samoodrživ kroz prodaju oglasnog prostora desetinama kompanija, koje prepoznaju interes i ukazuju nam povjerenje.
Pored Muminović, u predmetu protiv Aleksandra Mijajlovića ranije su saslušani izvršna direktorica Portala Analitika Tinka Đuranović i glavni i odgovorni urednik Televizije E Draško Đuranović...

Piperović: Tražio sam da se sasluša i Marijana Bojanić, komunicirala je sa Mijajlovićem kad i targetirani novinari

Ministarstvo pravde dalo je saglasnost da se za odbjeglim osuđenikom Milošem Medenicom raspiše međunarodna potjernica, rekao je resorni ministar Bojan Božović.
Bjekstvo Medenice koji je prvostepeno osuđen na deset godina i dva mjeseca zatvora ozbiljan je udar na društvo i sistem, kazao je ministar pravde u emisiji “Okvir” na TVCG.
Kako piše Portal RTCG, Božović je istakao da je Zakon o krivičnom postupku jasno propisao da je Uprava policije zadužena za mjere nadzora, ali da one jesu veliki izazov zbog, kako je kazao, načina na koji su postavljene.
Podsjetio da su Pokret Evropa sad i Demokratska Crna Gora predlagali zakonske izmjene da se produži pritvor sa tri na pet godina okrivljenima za najteža krivična djela, ali drugi nijesu to podržali.
- Ne bih sada licitirao je li u ovom dogođaju učestvovala organizovana grupa. Vjerujem da će državni organi dati odgovore na sva pitanja koja se sada prirodno postavljaju - rekao je Božović.

Božović: Ministarstvo pravde dalo saglasnost da se za Medenicom raspiše međunarodna potjernica

Ročište u Osnovnom sudu na Cetinju, u postupku protiv okrivljene Olivere Krivokapić u vezi sa masakrom na Medovini,koje je bilo zakazano za 28. januar i na kojem je trebalo da budu iznesene završne riječi, nije održano jer je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) Crne Gore 22. decembra prošle godine zatražilo i preuzelo cjelokupne spise predmeta u trenucima kada je postupak bio pred samim krajem.
Dodatnu sumnju na cijeli slučaj baca i činjenica da sutkinja koja je vodila ovaj predmet, Marija Ćupić, ali ni pravni zastupnik oštećenih porodica Zdravko Đukanović, do 28. januara nijesu obaviješteni da spisi neće biti vraćeni, kao ni o razlogu za ovu odluku.
Vesna Pejović, majka i baba žrtava masakra na Medovini, u izjavi za <a href="https://www.antenam.net/clanak/vesna-pejovic-neko-ne-zeli-da-se-dokaze-istina-morace-da-me-prime-u-sdt-sve-cu-dici-na-noge">Antenu M </a>nije krila svoje ogorčenje.
- Toliko je to urađeno na njihov poznat, prljav način, u sistemu u koji mi ne vjerujemo od prvog dana jer, da su bili ljudi, da su radi išta radili, mi bi im vjerovali. Vjerujte mi da je ovo samo presedan jedan koji će se dugo pamtiti, jer neko ne želi da se dokaže istina. A dokazano je da su zdravstvo, tužilaštvo, policija, kada je riječ o našem slučaju, duboko zagazili u jedan neprofesionalni rad i oni su za nas saučesnici ubistva naših najmilijih - poručuje Pejović.
<h3>Pejović ponovo pisala Satleru, očekuje da je primi</h3>
Pejović se, kaže, ponovo juče obratila šefu Delegacije EU u Crnoj Gori Johanu Satleru od kojeg je dobila uvjerenje da će je ponovo primiti na razgovor.
- On trenutno nije u Crnoj Gori, ali mi je rekao da će me obavijestiti čim bude da ja dođem i iznesem svu dokumentaciju, a da će onda izvršiti pritisak - kaže Pejović.
<h3>Za sada bez blokada na Kruševom ždrijelu&nbsp;</h3>
Upitana o sljedeći koracima, Pejović kaže da iako je ogorčena, prije svega misli na ostale građane, pa blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu za sada neće biti.
Sačekaće, kaže, odgovore institucija, u prvom redu Specijalnog državnog tužilaštva.
Ukoliko odgovor ne dobije,uslijediće, poručuje, žestok odgovor.
- To znači da ćemo napraviti blokadu na koju neće ispaštati građani, sigurni budite. Otići ću u Specijalno tužilaštvo, moraće da me prime, sve će dići na noge. Znači, nema toga sistema koji će me maći. Pa ću ja doći ispred Specijalnog tužilaštva da vidim dokle će majke, babe i sestre u crno zavijati. Pored svih rana što su nam napravili, zar nijesmo zaslužili istinu? Ako žele građani da ne bude blokade, neka stanu barem jedan dan sa nama, da se izvrši pritisak, jer ne zna niko na čija vrata može zlo da zakuca. Isti ti što su me kritikovali, ne bih željela moje rane da dočekaju, ali ipak treba neka solidarnost, bar zbog ona četiri dječaka što su pod crnom zemljom - kaže Pejović.&nbsp;
Pejović poručuje i da na odgovor neće puno čekati i dodaje da njihov pravni tim preduzima sve zakonom dozvoljene radnje kako bi se spriječilo dalje ometanje sudskog postupka.
<h3>Bez odgovora SDT-a</h3>
Redakcija Antene M pokušala je od Specijalnog državnog tužilaštva da dobije odgovore na pitanja zašto je SDT zatražilo predmet u slučaju masakra na Medovini 22. decembra, i odlučilo da, neposredno pred održavanje završnih riječi i okončanje suđenja, te spise ne vrati Osnovnom sudu na Cetinju na dalje postupnje, ko je donio tu odluku i na čiji zahtjev, te zašto sutkinja koja vodi predmet nije obaviještena o razlozima.
Međutim,specijalni tužilac i portparol ove institucije Vukas Radonjić, iako je 9. oktobra prošle godine u javnom nastupu kazao da svi mediji imaju jednak pristup SDT-u, na naše pozive i poruke nije odgovarao.
Pitanja smo uputili i na zvaničnu mejl adresu Tužilaštva, ali do zaključenja ovog teksta, odgovore nijesmo dobili.

Tag: ali-hamnei