Iranski vođa ajatolah Sejed Ali Hamnei izjavio je da se Sjedinjene Države suočavaju sa Iranom jer žele da nacija bude poslušna, ali da će iranski narod čvrsto pružiti otpor ovoj „velikoj uvredi“, javila je danas iranska državna agencija IRNA.
Ajatolah Hamnei je tu poruku posalo danas dok je u Teheranu primao zvaničnike i hiljade ljudi iz različitih sektora, povodom godišnjice smrti osmog šiitskog imama Reze.
- Sjedinjene Države žele da Iran bude poslušan njima. Iranska nacija je duboko uvrijeđena tako velikom uvredom i svim snagama će se suprotstaviti onima koji gaje tako lažna očekivanja od iranskog naroda - rekao je Hamnei.
On je ocijenio da su „plitkoumni“ oni koji se zalažu za direktne pregovore sa Vašingtonom radi rješavanja problema.
Hamnei je napomenuo da neprijateljstvo SAD prema Iranu nije skorašnji fenomen, jer su razne američke administracije održavale dosljedan stav neprijateljstva, sankcija i prijetnji protiv Islamske Republike i iranskog naroda još od pobjede Islamske revolucije 1979. godine, navodi IRNA.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hamnei: SAD žele pokornu iransku naciju, ali narod će pružiti otpor

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei imenovao je potencijalne nove komandante vojske u slučaju da budu ubijeni, ali i starije sveštenike da ga zamijene u slučaju da i on bude ubijen, smijenjen, prenio je večeras list Njujork tajms.
Oprezan zbog mogućeg atentata, vrhovni vođa Irana sada uglavnom razgovara sa svojim komandantima preko povjerljivog pomoćnika i obustavio je elektronsku komunikaciju kako bi bilo teže da bude pronađen, prenio je američki list pozivajući se na tri neimenovana iranska zvaničnika upoznata sa njegovim planovima za vanrednu ratnu situaciju.
- Smješten u bunkeru, vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, izabrao je niz zamjena u svom lancu vojne komande u slučaju da više njegovih vrijednih poručnika bude ubijeno - dodaje Njujork tajms.
A u vanrednom potezu, naveli su zvaničnici, ajatolah Hamnei je čak imenovao tri visoka sveštenika kao kandidate da ga naslijede ukoliko bi i on bio ubijen, prenio je američki list i dodao da to svjedoči o nesigurnosti sa kojim se on i njegova trodecenijska vladavina suočavaju.
Ajatolah Hamnei je preduzeo vanredni niz koraka kako bi sačuvao Iran od napada Izraela 13. juna, prenio je list ne navodeći detalje.
Iako izraelski napadi traju samo nedjelju dana, oni su najveći vojni napadi na Iran od rata sa Irakom 1980-ih, a posebna meta je Teheran.
Za samo nekoliko dana, izraelski napadi su prouzrokovali su više štete u Teheranu nego nekadašnji irački lider Sadam Husein u cijelom osmogodišnjem ratu protiv Irana, dodao je Njujork tajms.

Njujork tajms: Iranski ajatolah imenovao moguće nasljednike u slučaju da bude ubijen ili smijenjen

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei obećao je u subotu da će uzvratiti napadima Izraela i njegovog saveznika, Sjedinjenih Država, koji su ciljali Teheran i grupe koje on podržava u regionu.
- Neprijatelji, bio cionistički režim ili Sjedinjene Američke Države, definitivno će dobiti porazan odgovor na ono što rade Iranu i iranskoj naciji i frontu otpora - rekao je Hamnei u videu koji su objavili iranski državni mediji, prenosi AP.
Mislio je na savez naoružanih skupina koje podržava Iran, uključujući jemenske pobunjenike Huti, libanski Hezbolah i palestinsku skupinu Hamas.
Hamas i Hezbolah su Sjedinjene Američke Države proglasile terorističkim grupama, dok je Evropska unija stavila Hamas, i samo vojno krilo Hezbolaha, na listu terorista.
Regionalne tenzije su eskalirale od izbijanja rata u Gazi u oktobru prošle godine.
Rat je podstaknut napadima militanata Hamasa na jugu Izraela, kada je ubijeno 1.200 ljudi. Kao rezultat izraelske kampanje u Gazi, više od 43.000 ljudi, uglavnom žena i djece, ubijeno je, prema palestinskim zdravstvenim vlastima.
Hezbolah, uz podršku Irana, od tada je počeo napadati pogranično područje s Izraelom kao znak podrške svom palestinskom savezniku Hamasu.
Od ofanzive koju je Izrael pokrenuo u Libanu početkom oktobra, prema libanskim vlastima, ubijeno je najmanje 2.890 ljudi.
Izrael je 26. oktobra pokrenuo vazdušne napade na iranska vojna područja kao odgovor na napad Teherana na Izrael 1. oktobra. Najmanje četiri iranska vojnika poginula su u tim izraelskim napadima, za koje su vlasti rekli da su izazvali "ograničenu štetu" nekim radarskim sistemima.
U svom govoru, Hamnei se pomolio za poginule vojnike i rekao da njihovi napori da se suprotstave Izraelu "neće biti zaboravljeni".
Izrael je, s druge strane, upozorio na svaku odmazdu nakon napada 26. oktobra.
Sjedinjene Države objavile su u petak da će pozicionirati dodatna vojna sredstva na Bliskom istoku, uključujući razarače balističkih projektila i borbene avione dugog dometa.
Ova objava je viđena kao upozorenje Iranu.
Hamnei je rekao da Iran "čini sve što je potrebno da pripremi iransku naciju, bilo u vojnom aspektu, bilo u pogledu oružja, kao i na političkom nivou", ali nije iznio više detalja.
U subotu je portparol iranske Revolucionarne garde Ali Mohamad Naini rekao da će Iran odgovoriti "odlučno" Izraelu.
- Neprijatelj mora naučiti da ne može činiti zlo što želi, suočiće se s oštrim odgovorom - rekao je Naini, prenosi novinska agencija Fars.

Hamnei obećava da će odgovoriti na napade na Iran i saveznike

Iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei izjavio je u subotu da je palestinski radikalni pokret Hamas "ostati živ" uprkos smrti njegovog lidera Jahje Sinvara.
Hamnei je u saopštenju naveo rekao da je smrt Sinvara "nesumnjivo bolan za Osovinu otpora", misleći na mrežu grupa na Bliskom istoku koje podržava Iran, među kojima je Hamas – kojeg SAD i EU smatraju terorističkom organizacijom.
- Ovaj front ne prestaje da napreduje stradanjem istaknutih ličnosti - dodao je Hamnei.
Sinvara – arhitektu Hamasovog napada na Izrael 7. oktobra 2023. koji je izazvao rat u Gazi – ubile su izraelske snage ove nedjelje. Njegovu smrt je potvrdio i visoki politički zvaničnik Hamasa.
Situacija je i dalje napeta u Pojasu Gaze, gdje je u subotu najmanje 50 ljudi, uključujući djecu, ubijeno u izraelskim vazdušnim napadima, saopštili su palestinski zdravstveni zvaničnici.
Najmanje 10 njih ubijeno je u centralnom dijelu Pojasa Gaze kada je pogođena kuća u gradu Zavajda, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa, gdje su žrtve dovedene.
U drugom napadu u izbjegličkom kampu Magazi ubijeno je 11 ljudi, svi iz iste porodice, saopštila je bolnica Mučenici Al-Aksa u Deir al-Balahu.
Izraelska vlada saopštila je da je u subotu lansiran dron ka kući izraelskog premijera Benjamina Netanjahua u priobalnom gradu Cezareji, kao i da nije bilo bez žrtava. Ni Netanjahu ni njegova supruga nisu bili kod kuće, navodi se u saopštenju njegove kancelarije.
Napad dronovom uslijedio je ujutru dok su sirene zavijale u Izraelu, upozoravajući na vatru iz Libana.
U Libanu su vlasti saopštile da su u subotu dvije osobe ubijene u izraelskom napadu u Džuniji, sjeverno od Bejruta.
Džunije, grad sa većinskim hrišćanstvim stanovništvom, nije pogođen otkako su Izrael i Hezbolah koji podržava Iran razmjenjuju prekograničnu vatru od početka rata u Pojasu Gaze prošle godine.
Izrael je pojačao bombardovanje Libana 23. septembra, poslije čega je poslao i kopnene trupe preko libanske granice.
Napadi su zahvatili i područja izvan tradicionalnih uporišta Hezbolaha, kojeg SAD smatraju terorističkom organizacijom, dok je EU na crnu listu stavila njegovo naoružano krilo, ali ne i njegovu političku stranku.
Političko krilo Hezbolaha ima poslanike u libanskom parlamentu, dok militanti kontrolišu južni dio zemlje koji se graniči s Izraelom.
Proiranske grupe u Iraku zauzele su kancelarije saudijske televizije MBC pošto je emitovala izvještaj u kojem su komandanti militantnih grupa povezanih s Teheranom nazvani "teroristima".
Više od 400 ljudi je "razbilo elektronsku opremu, kompjutere i zapalilo dio zgrade", rekao je izvor iz iračkog Ministarstva unutrašnjih poslova za AFP.
Izvor je rekao da je požar ugašen i da je policija rastjerala masu.

Hamnei tvrdi da će Hamas opstati uprkos smrti njegovog vođe

Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei trebalo bi da predvodi molitvu petkom i održati javnu propovijed koja bi mogla dati više informacija o planovima Islamske republike nakon masovnog raketnog napada na Izrael, javlja AFP.
Hamneijeva rijetka propovijed, prva u gotovo pet godina, dolazi tri dana prije godišnjice rata Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze, podstaknutog napadom grupe koju podržava Iran 7. oktobra 2023.
Vrhovni vođa, koji ima najvišu vlast u Iranu, predvodiće muslimane u molitvi u džamiji Imama Homeinija Grand Mosala u središtu Teherana, objavljeno je na njegovoj službenoj veb stranici.
Molitva će uslijediti nakon "ceremonije komemoracije" za Hasana Nasrallaha, ubijenog vođu libanonskog militantnog pokreta Hezbolaha, kojeg podržava Teheran.
Iranska revolucionarna garda, koja odgovara Hamneiju, rekla je da je lansiranje 200 projektila u utorak bio odmazda za izraelsko ubistvo Nasralaha zajedno sa zapovjednikom garde Abasom Nilforušanom u udaru na Bejrut krajem septembra te vođe Hamasa Ismaila Hanijea u Teheranu u julu.
Hezbolah je i oružana skupina i politička stranka koja kontroliše veći dio južnog Libana. Sjedinjene Države ju smatraju terorističkom organizacijom, dok je Evropska unija samo njeno oružano krilo stavila na crnu listu.
Hamnei je posljednji put predvodio molitvu petkom u januaru 2020. nakon što je Iran ispalio projektile na bazu američke vojske u Iraku, kao odgovor na napad u kojem je ubijen cijenjeni zapovjednik Revolucionarne garde Kasim Sulejmani.
U Teheranu su se u četvrtak naveče gomile koje su mahale zastavama Hezbolaha i Irana okupile ispred bivše zgrade američke ambasade u Teheranu kako bi osudile izraelske "zločine" u Pojasu Gaze i Libanu, izvijestili su iranski mediji.
Hamnei je u Iranu proglasio javnu žalost za Nasralahom, a u srijedu je rekao da smrt šefa Hezbolaha "nije mala stvar".

Vrhovni vođa Irana održaće prvu javnu propovijed u pet godina

Zviždač iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema nastavlja beskompromisnu borbu za pravdu, ali i za svoju čast i integritet, iako su ga crnogorske institucije ostavile bez zaštite, prije svega skandaloznim postupanjem Agencije za sprječavanje korupcije, koja je do skoro bila zadužena za zaštitu uzbunjivača. Ovaj slučaj zastrašujući je primjer nemoći „običnog“ čovjeka da se izbori za pravdu kada se nađe u mreži ispreplijetanih interesa onih koji bi prema zakonu trebalo da ga štite i beskrupuloznih pojedinaca koji ne mare za etiku. Član Savjeta ASK-a, advokat Mladen Tomović, koji je i pravni zastupnik CGES-a, pokrenuo je pred Upravnim sudom postupak za ukidanje zaštite zviždaču i uspio. Sud je, nezabilježeno u demokratskim društvima, presudio u korist CGES-a. Tokom postupka iz ASK-a nijesu dostavili sudu kompletnu dokumentaciju, što je, smatra zviždač, bio razlog da mu se ukine zaštita, a već 11 mjeseci odbijaju da postupe po presudi. <h2>DVOSTRUKI ARŠINI</h2> On se prije nekoliko dana, obratio vršiocu dužnosti direktora ASK-a Dušanu Drakiću sa zahtjevom za neodložno postupanje po presudi Upravnog suda od prije 11 mjeseci, kojom mu je ukinuta zaštita, a po kojoj Agencija, kako ističe uzbunjivač, odbija da postupi i to u korist i u interesu, kategoričan je, člana Savjeta ASK-a Mladena Tomovića i osoba protiv kojih je krajem 2021. godine podnio prijavu zbog sumnje u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121507128_87a9ace84ca540cede69578dd88109adf698f7ba6544520623ba34f91eeabee8" data-rendition-name="original" width="1280" height="960" loading="lazy" alt="Upravni sud"> <figcaption>Upravni sud(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U dopisu Drakiću ocjenjuje da je neodrživ stav Agencije, u aktu dostavljenom u formi obavještenja njegovim advokatima, da zaštita zviždača više nije u nadležnosti ASK-a. Kako je objasnio, zakon se ne može primjenjivati retroaktivno, što i sama Agencija prihvata u slučaju člana svoga Savjeta – Mladena Tomovića, pa iako novi zakon o ASK-u, pored ostalog, nalaže da „javni funkcioner ne može da zaključi ugovor o pružanju usluga sa privrednim društvom ili pravnim licem koje je u državnom vlasništvu“, on nije morao da raskine ugovor sa CGES-om, jer je zaključen prije stupanja na snagu ovoga zakona.&nbsp; Uzbunjivač je u dopisu Drakiću osporio i stav Agencije da u prilog njihovoj ocjeni ide mišljenje Ministarstva pravde od 18. oktobra prošle godine. Prije svega ukazuje da mišljenje Ministarstva nije obavezujuće, ali i upozorava da su oni u tom aktu precizirali da ovaj resor nije nadležan „za tumačenje propisa i davanje mišljenja u pogledu njihove primjene“. - Dakle, Ministarstvo pravde je jasno i nedvosmisleno u svom dopisu navelo da nije u nadležnosti ovog ministarstva da tumači odredbe zakona koje se odnose na sprječavanje korupcije, iako učestvuje u pripremi propisa koji regulišu ovu oblast, te na ovaj način stavilo na znanje da tumačenje predmetne odredbe svakako treba da da Agencija – kategoričan je zviždač. <h2>ODLUKA VRHOVNOG SUDA</h2> Da je Agencija bila dužna da postupiti po presudi Upravnog suda, ističe on, potvrđuje i Odluka Vrhovnog suda kojom je kao nedopušten, odbačen njegov zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke. - Vrhovni sud, u svojoj odluci, između ostalog, eksplicitno navodi sljedeće: članom 352 stav 1 ZPP-a, propisano je da je pravosnažna ona presuda koja se više ne može pobijati žalbom, ukoliko je njome odlučeno o zahtjevu tužbe ili protivtužbe. Kod takve zakonske odredbe, presuda Upravnog suda kojom se poništava osporeni akt i predmet vraća na ponovni upravni postupak, ne stiče pravosnažnost, jer istom nije odlučeno o zahtjevu stranke, odnosno o pravima, obavezama i pravnim interesima bila kojeg lica. Ovo iz razloga što, kada Upravni sud poništi akt ili drugu upravnu aktivnost protiv koje je bio pokrenut upravni spor (član 56 stav 1 ZUS), predmet se vraća u stanje u koje se nalazio prije nego je poništeni akt donesen, odnosno poništena upravna aktivnost preduzeta. Kako je Upravni sud, pobijanom presudom, poništio upravni akt protiv kojeg je bio pokrenut upravni spor i predmet vratio upravnom organu na ponovni postupak, to ne postoji pravosnažna sudska odluka, kao procesno-pravna pretpostavka za podnošenje zahtjeva za ispitivanje“ – citirao je on dio odluke Vrhovnog suda. Kategoričan je da je Vrhovni sud ocijenio da je „predmet nakon presude Upravnog suda vraćen u stanje u koje se nalazio prije donošenja osporavanog akta (Mišljenja Agencije)“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024110822118_59f739632689d85f73bad3bc111638562f6bbe05e111364c7407f3ba1c2ed6ab" data-rendition-name="original" width="899" height="500" loading="lazy" alt="ASK"> </figure>  Podsjetio je i da se Agencija tokom postupka pred Upravnim sudom nije pozivala na to da je stupio na snagu novi zakon prema kojem u njenoj nadležnosti više nije zaštita zviždača. <h2>DISKRIMINACIJA</h2> Zviždač je optužio Drakića da za interes Tomovića i po njegovom nalogu grubo krši zakon i zloupotrebljava službeni položaj. - Dakle, dok za njega važi stari zakon, u predmetu formiranom po mojem zahtjevu za zaštitu, koji je, ponovo naglašavam, podnijet u vrijeme važenja starog zakona i po kojem je postupljeno za vrijeme važenja starog zakona, tvrdite da se primjenjuje novi zakon – ističe zviždač. On podsjeća Drakića i da novi zakon „upravo ukazuje na to da se postupci započeti po prijavama zviždača imaju okončati po odredbama ranijeg zakona“.&nbsp; - Dakle, jasno je da se odredbe koje se odnose na zaštitu zviždača, a koje su dio iste glave Zakona, takođe imaju primjenjivati na ranije započete postupke – kategoričan je uzbunjivač iz CGES-a. Upozorio je Drakića da je očigledno da Agencija ima diskriminatorski pristup u primjeni Zakona, ističući da se „na ovaj način svjesno krše svi međunarodni akti koji regulišu pitanje zaštite zviždača“. - Istrajavanje Agencije u tome da ne postupi po presudi Upravnog suda Crne Gore dovodi do kršenja mojih osnovnih ljudskih prava, zagarantovanih Ustavom Crne Gore, te međunarodnim aktima. Ovakvim postupanjem Agencije, kao krovnog organa za primjenu Zakona o sprječavanju korupcije, stvara se, prije svega nepovjerenje u rad državnih organa, te nesigurnost kod građana Crne Gore – kategoričan je zviždač. Ovakvim postupanjem Agencije, ističe on, „postavlja se pitanje na koji način i sa kojim garantom da neće biti izloženi odmazdi, treba drugi građani ove zemlje da podnesu prijavu zbog sumnje da je ugrožen javni interes zbog korupcije“. <h2>MREŽA INTERESA</h2> - Konačno, dobro Vam je poznata činjenica da se upravni postupak ne može okončati obavještenjem, odnosno dopisom postupajućeg organa, koji, kao takav, ne uživa sudsku ili drugu zaštitu. Ova činjenica nije nepoznata ni Mladenu Tomoviću, advokatu i članu Savjeta ASK-a, a koji je u predmetu po mojoj prijavi bio direktno uključen. Iz navedenih razloga, neprihvatljivo je da Agencija na zahtjev za postupanje po presudi Upravnog suda Crne Gore, a kojom je Agencija obavezana na donošenje novog upravnog akta, donese dopis. Ukoliko, pak, Agencija nalazi da mojem zahtjevu, kao stranke, nije moguće udovoljiti i da je isti neosnovan, to insistiram na tome da ista donese rješenje kojim odbija moj zahtjev – precizirao je zviždač. Pojasnio je Drakiću da odgovaranjem isključivo u formi dopisa, Agencija uskraćuje njegovo pravo na pravni lijek, odnosno adekvatnu zaštitu pred nadležnim organima, zbog čega zahtijeva da postupe po presudi Upravnog suda i u formi upravnog akta odluče o njegovom zahtjevu. Mladen Tomović nekadašnji uposlenik ASK-a, advokat CGES-a, izabran je prošle godine za člana Savjeta ove institucije, ali je odbio da se povuče iz predmeta između CGES-a i zviždača. Tomović je i prijatelj i advokat v.d. direktora Agencije Drakića i velikog dijela zapošljenih u ASK-u, a u ovoj instituciji mu je zapošljena i supruga.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025121507128_73323d33276e4602d351ce718c7679ebd661208206f7e31924c8cace7c5d0de4" data-rendition-name="original" width="746" height="392" loading="lazy" alt="CGES"> </figure>  I logična je sumnja da li je Agencija, pod rukovodstvom novog menadžmenta, koji je i u ličnim i u poslovnim vezama sa Tomovićem, a ovaj je uz to član Savjeta ASK-a, tijela koje kontroliše rad institucije, zaista na sudu na pravi način zastupala interese zviždača kojeg goni Tomović.&nbsp; Teško da je zviždač mogao izaći kao pobjednik iz kolopleta ovih prijateljsko-kumovskih, ali i dvostruko interesnih veza dijela menadžmenta sa Tomovićem. I moćnom državnom kompanijom kakva je CGES.

Uzbunjivač upozorio Drakića: Kršite moja osnovna ljudska prava

Glumac Moamer Kasumović odrekao se Nagrade "3. januar" koju mu je Opština Bijelo Polje dodijelila 2016. godine.
Kasumović se na taj korak odlučio nakon kritika nekih opozicionih odbornika u bjelopoljskoj opštini koji su pozivali da se glumcu osuđenom za bludničenje nad maloljetnikom oduzme najveće opšinsko priznanje.
Taj zahtjev je uslijedio nakon što je lokalni parlament donio odluku o oduzimanju nagrade "Risto Ratković" bivšem predsjedniku bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska i osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću.&nbsp;
- Ovim putem želim da Vas obavijestim da se odričem 3. januarske nagrade &nbsp;Opštine Bijelo Polje, za koju sam predložen i izabran - naveo je Kasumović u obraćanju Opštini Bijelo Polje, u koje je naš portal imao uvid.
On je naglasio da je odluku donio isključivo iz razloga što ne želi da priznanje koje bi trebalo da afirmiše istinske društvene i kulturne vrijednosti bude dovedeno u kontekst političkih prepucavanja, podjela ili bilo kakve instrumentalizacije.
- Istovremeno, želim jasno istaći da se ovim činom ni na koji način ne umanjuje moja zahvalnost, niti osjećaj časti koji sam imao- i koji i dalje imam- zbog činjenice da je moj rad prepoznat i predložen za jedno od najznačajnijih opštinskih priznanja - poručio je Kasumović.
Na kraju, kazao je da je uvjeren da je ova odluka, u datim okolnostima, najbolji način da se sačuva dostojanstvo same nagrade i izbjegnu dalje, nepotrebne kontroverze.
Kasumoviću je nagradu "3. januar" dodijelio žiri u stastavu: Hilmija Franca, Biserka Bulatović, Vera Medojević, Svetislav Perišić, Ljubomir Zlajić, Izet Erović i Senaida Gušmirović.
Obrazlažući odluku, žiri je tada zaključio da Kasumović svoju profesionalnu misiju ne obavlja samo i isključivo na polju glume, već se bavi i edukacijom glumaca.
- Kasumović je osnivač prvog "Kabaretskog pozorišta" u Sarajevu, kao i "Omladinskog film festivala", uspješno realizuje "Sarajevi film festival", kao i "Film Factory" školu mađarskog reditelja Bela Tarr-a. Dobitnik je značajnih priznanja i nagrada za najboljeg mladog glumca na Internacionalnom festivalu u Brčkom i Festivalu dramskih serija u Beogradu. Jedan je od najreferentnijih glumaca na prostoru BIH i bivše Jugoslavije, a njegov rad u žiriju je prepoznat učešćem na mnogim međunarodnim festivalalima u Crnoj Gori i MESS, a prepoznata je njegova uspješna humanitarna djelatnost u UNHCR-u. Kroz svoje zapažene umjetničke rezultate Moamer Kasumović, istovremeno, prenosi slavu našeg Bijelog Polja, te je žiri donio odluku o dodjeli Nagrade 3. Januar, jednom od najistaknutijih umjetnika glumačke profilacije sa ovih prostora - saopštio je žiri.
Kasumović je u Sarajevu osuđen zbog bludničenja nad maloljetnikom zatvorskom kaznom od godinu, i odlučeno je da se njegovo ime nađe u Registru počinilaca krivičnih djela protiv polne slobode Crne Gore.
Zbog slučaja Kasumović, odbornici opozicije u bjelopoljskom parlamentu nijesu htjeli da učestvuju u imenovanju i izboru dobitnika Trećejanuarske nagrade za 2025. koja će biti dodijeljena početkom naredne godine.

Kasumović se odrekao Nagrade "3. januar": Želim da se sačuva dostojanstvo priznanja i izbjegnu kontroverze

U Pljevljima su zabilježene ekstremno visoke koncentracije sumpor-dioksida koje su višestruko premašile prag upozorenja. Građani strahuju, a iz Instituta za javno zdravlje (IJZ) stigla su hitna upozorenja i preporuke. Agencija za zaštitu životne sredine i ekološki aktivisti pozivaju nadležne da bez odlaganja preduzmu potrebne mjere, ističući da je glavni uzrok zagađenja rad Termoelektrane Pljevlja.
Ekološki aktivista Milorad Mitrović kazao je za Televiziju E da građani nijesu bili obaviješteni, niti je ko od nadležnih putem sredstava javnog informisanja reagovao i upozorio na zagađenje.
- Građani nijesu upozoreni da ne izlaze napolje, da se ne truju i da se preduzmu neke mjere - tvrdi Mitrović.
Agencija za zaštitu životne sredine poziva da se hitno sprovedu mjere iz Kratkoročnog akcionog plana u slučaju prekoračenja ili rizika od prekoračenja praga upozoravanja za sumpor(IV)oksid SO2, ističući da su četiri rezultata mjerenja sumpor-dioksida bila iznad praga upozorenja od 500 mikrograma po metru kubnom, dok je iza ponoći mjerenje dostizalo i 805 mikrograma.&nbsp;
Zbog toga je Opština održala hitan sastanak Optinskog tima za vanredne situacije, gdje je konstatovano da je glavni zagađivač TE. Predsjednik Opštine Dario Vraneš pozvao je Elektroprivredu (EPCG) da, kako je rekao, hitno prekine eksperimente nad građanima.
<h2>Ignorantski odnos&nbsp;</h2>
Ipak, za alarmantnu situaciju u Pljevljima su, kažu aktivisti, odgovorne nadležne institucije i ignorantski odnos vlasti.
- Imamo osam poslanika u crnogorskom parlamentu iz Pljevalja, pet članova Vlade koji su iz tog grada. Imamo oko 200 građana Pljevalja koji žive i rade u Podgorici i oni su involvirani u državne institucije i ti ljudi apsolutno ne razmišljaju, ili bar ne pokazuju da razmišljaju o zagađenju u Pljevljima. A trebalo bi, jer su te poslanike i članove Vlade birali građani Pljevalja da bi radili posao za građane, a ne za sebe. Međutim, očigledno je da čim su se, čim su se dokopali asfalta u Podgorici, zaboravili grad iz koga su došli i čije bi interese trebalo da zastupaju - ocijenio je Mitrović.
Interes građana je, prije svega, zdravlje i sigurno okruženje. Zato je Pljevljakinja Elzana Hrković prošle godine tužila državu zbog uništavanja kvaliteta života što, podsjeća, traje godinama.
- Ovo nije nova stvar u Pljevljima i nije istina da je samo juče izmjereno prekoračenje tih otrova. To je naša svakodnevica, trujemo se konstantno, doza je otprilike uvijek ista. Ovo treba da bude goruća tema u ovoj državi. Ubijaju se Pljevljaci svjesno - istakla je Hrković.
Podgorički Osnovni sud je, kaže, donio presudu u njenu korist, ali je zbog žalbe države, koju naziva drskom, predmet završio kod Višeg suda.
- Važno je i da se kaže da je novčani iznos, tražen u ovom postupku, simboličan i nije bitan uopšte i nije to cilj. Cilj je bio skrenuti pažnju na najveći i najtužniji problem u državi - jedan grad, moj grad i moji sugrađani se uništavaju na najpodmukliji način - kazala je Hrković.
Jedna od mjera koju traže aktivisti je oslobađanje građana od plaćanja struje tokom zime, kako bi oni koji lože drva i ugalj prešli na zdravije sisteme grijanja, što Opština podržava, ukoliko se utvrdi da individualna ložišta doprinose zagađenju.
<h2>Preporuke</h2>
Građanima su upozorenja i preporuke stigle iz IJZ-a.
- Izbjegavajte napornu fizičku ativnost i boravak na otvorenom tokom epizoda zagađenja. Izbjegavajte rane jutarnje i kasne popodnevne izlaske, posebno pored velikih saobraćajnica. Ne otvarajte prozore i provjetravajte zatvorene prostore. U slučaju neuobičajenih tegoba, potražite stručnu medicinsku pomoć - savjetuju u IJZ-u.
Iz EKO tima upozoravaju da se Crna Gora već tri godine nalazi u prekšraju obaveza iz Ugovora o energetskoj zajednici nakon što je TE nakon 2020. godine potrošila dozvoljenih 20.000 sati radi prema Direktivi o velikim ložištima.
Osim Pljevalja, građani kažu da je i Opština Bijelo Polje suočena je sa zagađenjem vazduha. Sa druge strane, nadležni demantuju te navode. Opština Bijelo Polje tvrdi da su koncentracije čestita ove zime niže nego prethodnih godina i da je kvalitet vazduha poboljšan.

Tamni oblaci prekrili Pljevlja: Građani strahuju, aktivisti traže hitnu reakciju nadležnih

Demokratska partija socijalista upućuje čestitke građanima Zete na uspješno iskazanoj volji na referendumu, imajući u vidu ostvarenu izlaznost, saopštio je Šef kluba odbornika DPS-a Zeta Miroslav Boljević.
Kako je dodao Boljević,, Demokratska partija socijalista nije vodila kampanju, jer ni na koji način nije željela da interpretira argumentaciju dvije strane iste medalje – partija koje su trenutno na vlasti u Crnoj Gori.
- Već sada, a uvjereni smo da će to biti još izraženije u narednim danima, svjedočimo pokušajima lokalnih lidera i Demokratske narodne partije da rezultate referenduma predstave kao svoj politički trijumf i kao pokazatelj navodne podrške koju imaju u Zeti, iako to nikako ne odgovara realnom stanju- rekao je Boljević.
Prema njegovim riječima, sigurni su da, da ovo pitanje nije bilo politički obojeno, izlaznost bi bila znatno veća.
Boljević je istakao da glas naroda svakako treba poštovati i dati mu adekvatno mjesto i težinu u daljim pregovorima, ali se ipak nadaju kompromisu, jer ne žele ni da pomisle na drugačije scenarije.
Na kraju, kako je saopštio Boljević, žele da istaknu da bez Demokratske partije socijalista ovaj referendum ne bi imao potrebnu većinu. Dajući legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete, poštujući njihovu zabrinutost i njihovu borbu.

Boljević: DPS dao legitimitet ovom procesu, poslali smo jasnu poruku podrške mještanima Botuna i Gornje Zete

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.

Crna Gora u novom geopolitičkom vrtlogu

Predśednik Srbije Aleksandar Vučić predložio je Evropskoj komisiji genijalnu ideju - da EU primi u članstvo istovremeno sve zemlje Zapadnog Balkana. Drugim riječima, da nijedna zemlja Zapadnog Balkana nikada ne uđe u EU. Ako je neka zemlja predvodnik u kršenju ljudskih prava, suspenziji svih demokratskih principa, uzurpaciji sudstva i svih institucija od strane jednog čovjeka i klike oko njega, posebno institucija sile, predvodnik u suspenziji Ustava i zakona, kontroli medija, zloupotrebi međudržavnih ugovora i lex specialisa u korupcione svrhe, enormnog bogaćenja lojalista vođi, predśedniku Vučiću iz vrha vlasti, upotrebi paramilitarnih, mafijaških grupa, uglavnom kontroverzne prošlosti, u sprovođenju terora nad građanima i falsifikovanju izbornih procesa ... onda je to Srbija. I ne samo to, očigledno je da ne postoje ni naznake da će se nešto promijeniti u dogledno vrijeme, s obzirom na to da u Srbiji nije u pitanju ulog gubitak vlasti, već gubitak slobode. Srbija je do sada otvorila 16 od 34 poglavlja i zatvorila samo dva, nauku i obrazovanje u godinama 2016/17, bez nade da će u skorije vrijeme otvoriti bilo koje poglavlje, a pogotovu da će neko zatvoriti. Posebno najvažnija poglavlja, kao što su - „Poravosuđe i osnovna prava“, „Pravda, sloboda i bezbjednost“, „Javne nabavke“, „Bezbjednost hrane, veterinarska i fitosanitarna politika“, „Živoitna sredina“, „Spoljna politika“, „Finansijska kontrola“, mada ni sa ostalima ne stoji baš najbolje. Srbija se trenutno nalazi u vanrednom stanju, veliki broj građana nezadovoljstvo manifestuje uličnim protestima i zahtjevom za vanrednim izborima, jer je sve više vidljivije da aktuelna vlast Aleksandra Vučića ne uživa većinsko povjerenje građana Srbije. Vlast se uglavnom brani silom policije i paramilitarnih, maskiranih huligana, koji, pod zaštitom policije neometano vrše nasilje nad građanima, novinarima i poslanicima opozicije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251214081216_d42e91bf91d013e9d87a250cdb1c7e70e3d25084b4898066f21c6fd57d21183b" data-rendition-name="original" width="800" height="600" loading="lazy" alt="vučić"> <figcaption>VLAST BRANI SILOM POLICIJE I MASKIRANIH, PARAMILITARNIH HULIGANA: Aleksandar Vučić</figcaption> </figure>  &nbsp;PRIJETI BANKROT Jasno je da vlast Aleksandra Vučića nije opredijeljena za pristupanje EU, njoj odgovara samo status kandidata, jer joj to omogućava povlašćen odnos u trgovini sa EU, s obzirom na to da je srpska ekonomija veoma zavisna od trgovačkih veza sa EU, a i veliki broj investicija dolazi iz zemalja EU, koji su investirali u Srbiju upravo zato da bi mogli prodavati svoje proizvode na tržištu EU. Gubitak statusa kandidata za Srbiju bi značilo ekonomsku katastrofu. Politika Aleksandra Vučića sa međudržavnim, koruptivnim ugovorima sa Kinom i UAE, bliski odnosi sa Moskvom i neiskreni pregovori sa EU kao da sve više gubi manevarski prostor i od Srbije se sve više zahtijeva da se odredi u spoljnoj politici i prestane sa śeđenjem na više stolica. U potonje vrijeme Srbija pokušava iskoristiti vladavinu Donalda Trampa u Americi, ne bi li se dodvorila ovoj zemlji, ali se čini da ta politika nema mnogo uspjeha, bez obzira na poltronisanje Srbije njenom predsjedniku i njegovoj bližoj rodbini. Zahvaljujući politici Aleksandra Vučića i stalnoj medijskoj torturi, popularnost EU u Srbiji je prilično ispod 50%, što je čini vrlo nepouzdanim partnerom u budućim pregovorima o integraciji, bez obzira na to ko će činiti vlast.&nbsp; Simptomatično je da na studentskim protestima, čija se lista smatra respektabilnim protivnikom Vučićevoj listi, zastava EU nije poželjna, za razliku od ruskih crkvenih zastava, kandila, popova i ljubljenja popovskih ruku. Kao da Srbija luta u svojoj spoljnoj politici bez obzira ko će činiti vlast. Hazardske igre samog Aleksandra Vučića oko sankcija od strane Amerike NIS-u i rafineriji u Pančevu, čiji je većinski vlasnik ruski Gasprom, odluka o čekanju 50 dana na rasplet hoće li Rusi promijeniti stav o prodaji svog djela firmi prihvatljivoj Americi, te mogućnost uvođenja sekundarnih sankcija Srbiji, ne izaziva veliku reakciju kod građana. Kao da je ljubav prema Rusiji i želja da joj se ne zamjeri jača od katastrofalnih posljedica koje mogu pogoditi Srbiju ukoliko se blokira platni promet Narodne banke Srbije i banaka koje i dalje posluju sa NIS-om. Blokada platnog prometa Narodne banke Srbije značilo bi da Srbija ne može povlačiti sredstva iz inostranstva niti izvršavati svoje obaveze prema ino partnerima. Drugim riječima, prijeti joj i bankrot u platnim odnosima sa inostranstvom. &nbsp;SIMULACIJA REFORMI Na nivou vodvilja je prepiska premijera Crne Gore Milojka Spajića i predśednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojem Vučić svoju nakaradnu politiku pokušava zamijeniti pričom o crkavanju komšijske krave. Umjesto da shvati da on ubija tu kravu, Vučić pokušava pričom o ulasku svih zemalja Zapadnog Balkana istovremeno u EU, pretvoriti u zlonamjeru prema Srbiji drugih kandidata koji imaju ogromnu naklonost EU za prijem. To da li i te zemlje zaslužuju tu privilegiju veliko je pitanje.&nbsp; Ogromna naklonost zemalja EU i želja da realizuju namjeru da prime bar jednu zemlju, bez obzira na to da li se ta zemlja istinski reformiše ili samo simulira, čitav proces pristupanja Crne Gore i ispunjavanje zadatih uslova svelo je na puku formu. Borba protiv korupcije se mjeri brojem uhapšenih, a da se ne ulazi u suštinu da li za to postoje osnovi, ili se radi o pukom revanšizmu i tužilačko–sudskoj farsi. Da li se iko iz EU zainteresovao za tužilačko–sudsku farsu oko procesa protiv Milivoja Katnića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca, njegovog zamjenika Saše Čađenovića i nekadašnjeg pomoćnika direktora policije za borbu protiv organizovanog kriminala Zorana Lazovića? Da li su iz EU uopšte svjesni da će svi koji učestvuju u tom progonu jednog dana krivično odgovarati, umjesto što ih tapšu po ramenima i dijele im nagrade?&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251214081216_7c3b08fc0ff06ce23904fa0900805adbecafb2f4fea9c638f92f2b41c62f8798" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="spajić"> <figcaption>NAKLONOST EU PREMA CRNOJ GORI: Milojko Spajić u Briselu (Foto: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Imaju li u EU svijest da su najprivrženiji članstvu u EU i evropskim vrijednostima u Crnoj Gori upravo u opoziciji, a da vlast čini većina koja je proruska, koja je neiskrena u EU integracijama, da ona donosi formalno tražene zakone bez namjere da ih primjenjuju, da je glavna karakteristika većine u vlasti samovolja i autokratija, nepoštovanje zakona, procedura i demokratrskih principa? Onog momenta kada su čelnici EU i zemalja koje ih čine primili Andriju Manddića u zvaničnu pośetu, oni su abolirali Ratka Mladića, Radovana Karadžića i Slobodana Miloševića, jer je Mandić autentični predstavnik te politike. Slike kapele Karađorđevića koje im poklanja uvreda su za svakog građanina lojalnog Crnoj Gori, demokratu, patriotu, antifašistu i prihvatanje je politike velikosrpstva koja je odgovorna za hiljade mrtvih i zatvorenih Crnogoraca nakon 1918. godine od strane srpske vojske, odgovorna za saradnju sa fašističkim okupatorom u Drugom svjetskom ratu i stotine hiljada mrtvih, desetine hiljada osakaćenih, milione raseljenih i desetine hiljada silovanih u ratovima devedesetih godina prošlog stoljeća.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251214081216_983f72292b4e9ec3bbfe6802039bf8dd1922bba54df531cee668af92d477e22d" data-rendition-name="original" width="1320" height="733" loading="lazy" alt="slika"> <figcaption>ISTORIJSKI REVIZIONIZAM: Andrija Mandić poklonio sliku „Njegoševe kapele“ predsjedniku Donjeg doma parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva Lindziju Hojlu </figcaption> </figure>  &nbsp;REVIZIONISTIČKA AGENDA U Crnoj Gori se proganjaju građanski aktivisti koji s pravom protestuju zbog urušavanja svih institucija, protiv urušavanja najvažnijih crnogorskih nagrada koje se uručuju za nepostojeće knjige čovjeku koji je notorni neprijatelj nezavisne Crne Gore, dok policija izigrava eskort profašističkim, paramilitarnim nacistima koji ulicama Podgorice šire mržnju prema drugim narodima. Dok god jedna sekta drži bezbjednosni sektor u svojim partijskim rukama Crna Gora ne može biti demokratska, niti dio bezbjednosti demokratskog svijeta., Bezbjednosne službe drže đeca Slobodana Miloševića i učenici Aleksandra Vulina, te je teško od njih očekivati poštovanje zakona i spoljnopolitičkog opredjeljenja, a tek je nemoguće očekivati demokratsku i pristojnu komunikaciju. Samo im fali inteligencija Jelene Nedović, jer bi se svojim biserima dobro uklopila među crkvene Kmere iz Demokrata. Dobro je da je preživjela vladavinu DPS-a, jer te golgote koje je ona prošla u jednim patikama, dok je svirala dvije hramonike, to je teror koji je teško bilo izdržati.&nbsp; Takođe, najnovija revizionistička agenda u istoriografiji najčešće je svojevrsni bastardni produkt reakcionarnih i klerofašističkih ideja, duboko ukorijenjenih u svjesnim i namjenskim istorijskim obmanama. Istorijski revizionizam je u krugovima Crkve Srbije i srpskog naroda jedan od ključnih mehanizama kojim se želi izgraditi novo kolektivno śećanje, kao temelj još intenzivnijeg velikosrpskog nacionalizma i klerofašizma i pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije. Aleks Devin, engleski publicista i prijatelj Crne Gore, piše 1919. godine: „...što se tiče Crne Gore, njena slavna istorija i prošlost neće nikad biti ugašene ni jednim diplomatom, ma ko on bio, niti nasiljem. Istorija se piše polako ali sigurno, a crnogorska, za vrijeme velikog rata, nije ništa drugo nego jedan niz besprimjernih nepravdi. Ali će pravda pobijediti, a čelični i duhom veliki crnogorski narod, podići će glavu, sam odlučiti o svojoj sudbini i uskrsnuti iz mučeništva u kome je sad“. Nemam što dodati riječima Aleksandra Devina, sem da to neće biti ništa novo u istoriji Crne Gore. Tvrd je orah voćka čudnovata! No to se neće desiti samo od sebe. Svi crnogorski patrioti moraju dići glas protiv srbizacije Crne Gore od današnje vlasti, progona svih crnogorskih kulturnih i naučnih institucija, revizije bliže i dalje prošlosti, fašizacije Crne Gore... Vlast koja vodi dijalog isključivo unutar sebe, koja je obesmislila i uništila sve oblike nezavisne kontrole, koja je uništila institucije, podjelu vlasti, parlamentarnu kontrolu i parlamentarni život, zarobila medije, koja je uvela brutalnu partitokratiju u sve pore društvenog i političkog života, koja novčano stimuliše anticrnogorske institucije, a proganja crnogorske, sprovodi nasilje prema građanskom otporu i koja umjesto pluralizma podstiče agresiju prema neistomišljenicima, nije ništa drugo do totalitarna vlast. Možda EU ima oportune razloge da žmuri na to, mi na to nemamo pravo!

Patriote moraju zajedno protiv pretvaranja Crne Gore u duhovnu i istorijsku koloniju Srbije

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije pored Darija Vraneša predsjednika opstinskog tima za vanredne situacije sastanku su prisustvovali i njegov zamjenik Bogdan Bojović rukovodilac službe zaštite i spašavanja opštine Pljevlja, Dana Krezović rukovodilac opštinske službe za zaštitu životne sredine,lekari iz zdravstvenih ustanova iz Pljevalja, predstavnik EPCG, kao i predstavnik meteorolške službe u Pljevljima.
U svom obraćanju Vraneš je izjavio da se opšinski tim za vanredne situacije sastao po hitnom postupku zbog sinoćnih alarmantnih prekoračenja sumpor dioksida u vazduhu u gradu od kojih su najveća iznosila 805 mikrograma po metru kubnom.utros u 9 časova predsjednik Vraneš je razgovarao sa direktoromAgencije za zaštitu životne sredine Milanom Gazdićem koji je tvrdio da je situacija izuzetno ozbiljna i da je osnovni uzrok zagađenja rad te Pljevlja, jer se juče u toku dana i tokom noći magla visoko podigla iznad dimnjaka termoelektrane, a TE P ljevlja počela rad bez osumporavanja i da je to osnovni uzrok drastričnog zagađenja.
Vraneš poziva EPCG da prestane da prestane sa eksperimentima nad građanima opštine Pljevlja, jer je u Pljevljima situacija neizdrživa, jer se ovde ljudi guše, kao i stotine djece U svakom slučaju tražimo da se struka izjasni i da se sve radi po zakonu. Ako se utvrdi da jedan dio zagađenja tražimo da se ukine potpuno plaćanje struje u zimske mjesece za građane Pljevalja.Uz to mjerna stanica u Gagovića imanju je servisirana upravo ovih dana tako da ovih dana nije ni mjerila podatke za PM čestice.
Dana Krezović rukovodilac službe za zaštitu životne sredine opštine Pljevlja tvrdi da odavno radi na ovom poslu i da nikad nije bila ovakva situacija što se tiče praga prekoračenja sumpor dioksida.Radi se o alarmantnom stanju, posebno što će i narednih dana meteoroška situacija biti slična. S obzirom da smo vidjeli da je termoelektrana na neki način najveći krivac, jer je dimnjak termoelektrane u magli i da je izuzetno visok invezioni sloj magle,Krezović je uputila apel EPCG da termoelektrana zastane sa radom dok je ovakva situacija u Pljevljima, jer postoji mogućnost smrtnih slučajeva kod velikog rasta štetnih koncentracija za zdravlje ljudi.
Operativni tim opštine Pljevlja na čelu sa predsjednikom će svakako predložiti mjere u skladu sa kratkoročnim akcionim planom za sumpor dioksid za Pljevlja sa obavještenjem stanovništvu kako da se ponaša u ovakvoj situaciji.
Dr Biljana Čarkilović načelnica Higijensko-epidemiološke službe Doma zdravlja Pljevlja apeluje na građane Pljevalja, posebno oni iz osjetljivih grupa da prilikom velikog zagađenja vasduha ne bi trebali da borave na otvorenom prostoru.Školska djeca i u prijepodnevnim i poslepodnevnim smjenama su takođe izložena udisanju izuzetno visokih štetnih materija iz vazduha,pa bi moguće bilo neophodno dok trajeva ovakva situacija prekinuti nastavu. Trebalo bi razmotriti mogućnost da se svim grupama u vrtiću i svakom odjelenju u školama donira makar po jedan aparat za prečišćavanje vazduha, a to važi i za sve fiskulturne sale u kojima treba postaviti više prečišćivača vazduha,zavisno od kvadrature objekta.
Dr Maja Terzić, pedijatar iz Dječijeg odjelenja opšte bolnice Pljevlja tvrdi da je stanje u dječijem odjelenju opšte bolnice kritično. Odjelenje je popunjeno, čak ima djece iz Pljevalja koja su poslata za Podgoricu i nalaze se na intezivnoj njezi, a od sve primljenje djece polovina njih su na kiseoniku zbog respirotornih problema.Radi se o danonoćnoj borbi.
Prestavnik EPCG je izjavio da TE Pljevlja radi sa smanjenim kapacitetom, ali je potvrdio da pogon za osumporavanje još nije u funkciji iako je planiran u okviru ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja.
Predstavnik meteoroške službe makar za par narednih dana nije imao ohrabrujućih podataka u vezi promjene vremenskih prilika što pogoduje temperaturnim inverzijama.
U toku rada opštinskog tima za Vanredne situacije putem telefona prisutni su mogli čuti i mišljenje Gordane Đukanović, rukovodioca u službi Agencije za zaštitu životne sredine Crne Gore koja je veoma objektivno u skladu sa strukom govorila o razlozima ovako alarmantne ekološke i zdravstvene situacije u Pljevljima.

Tag: ali-hamnei