Projekti koji se netransparentno usvajaju i pokušaji dovođenja stranih investitora na mala vrata su za nas apsolutno neprihvatljivi. Ulcinj nije na prodaju - poručio je predstavnik zakupaca plaža i predsjednik MZ Štoj Albert Kastrati na protestu koji je danas održan u organizaciji Udruženja zakupaca plaža, Udruženja restorana na Adi Bojani, NVO "Ada Bojana" i predstavnika lokalne zajednice - zbog tenderskog postupka za zakup plaža koji smatraju netransparentanim, nepravednim i diskriminatorskim.
On je poručio da brojni okupljeni nijesu protiv razvoja zajednice, već da to ne žele po svaku cijenu.
- Sa ovog mjesta poručujemo ne samo premijeru Spajiću, već i svim budućim premijerima i ministrima da mi nismo protiv razvoja naše zajednice, ali ne po svaku cijenu. Mi se zalažemo za poštovanje ekoloških standarda i održivi razvoj u kojem bi mi aktivno učestvovali zajedno sa stručnom javnošću u iznalaženju najboljeg rješenja koje bi bilo prihvatljivo za sve - rekao je Kastrati.
Okupili su se, kaže, da bi digli glas da se odluke koje se tiču njihovih života donose tamo gdje oni žive i rade.
- A ne daleko od nas, bez našeg glasa. Ako danas stanemo zajedno, sjutra ćemo živjeti u zemlji gdje je glas svakog čovjeka podjednako važan i u kojoj svaka zajednica ima šansu za rast i razvoj - dodao je Kastrati.
<h2>USTAVNI SUD DA SE OGLASI</h2>
Naglasio je da je 24. februara predata inicijativa za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Javnog poziva za program privremenih objekata u zoni morskog dobra i dostavljena je dopuna inicijative sa predlogom za obustavljanje preduzimanja daljih radnji do donošenja odluke Ustavnog suda, ali da se do dana današnjeg niko iz Ustavnog suda nije po tom pitanju oglašavao.
- Zahtijevamo da se Ustavni sud oglasi po tom pitanju i da se naš sugrađanin gospodin Faruk Resulbegović zauzme za ovu inicijativu - podvukao je Kastrati.
<h2>NAJGORA DISKRIMINACIJA</h2>
Prethodnim umanjenjem bodova za stare zakupce na minimum i povećanjem početnih cijena za 300 odsto oni su, ukazuje, diskriminisani na najgori mogući način.
- Nijesu uvažena naša ulaganja od svih ovih godina što smo od jedne ledine i neuređenog prostora stvorili najbolji turistički proizvod koji naša opština može da ponudi. Netransparentnim postupkom za prikupljanje ponuda i produženjem roka za predaju dokumenata za nedjelju dana izašlo se u susret stranom ponuđaču, a ne nama kao starim i odgovornim zakupcima - istakao je on.
Kastrati je ustvrdio i da su na dan otvaranja ponuda saznali da se radi o stranom ponuđaču koji je konkurisao na čak 19 kupališta i uspio da dobije devet kao najbolji ponuđač po ponuđenoj cijeni.
- Danas smo se okupili da dignemo glas protiv takvih jednostranih i pogrešnih odluka. Ulcinj nije na prodaju - podvukao je on.
Istakao je da su njihovi zahtjevi od početka jasni.
- Tražimo da se poništi netransparentni i diskriminatorski tender, da se aneksiraju ugovori kao i prošle godine, da se izglasaju izmjene i dopune Zakona o morskom dobru u Skupštini Crne Gore - naveo je on.
<h2>DIŽEMO GLAS PROTIV PRODAJE ČASTI I BUDUĆNOSTI</h2>
Predsjednica NVO Ada Bojana, mr Dijana Pelinković istakla je da Ulcinj nikada nije izgubio svoj slobodarski duh.
- Danas smo ovdje da dignemo svoj glas – ne protiv napretka, ne protiv razvoja, već protiv poniženja, ignorisanja, prodaje onoga što nije na prodaju – naše zemlje, naše časti i naše budućnosti - poručila je ona.
Velika plaža, kaže, nije pustinja da bi neko gradio Dubai.
- Ona je naša oaza, naš ponos, naše nasljeđe. Premijer Milojko Spajić to ne zna jer se nikada nije kupao na Velikoj plaži, nikada nije zakoračio bos na njen pijesak, nikada nije slušao njene talase, te zato i može da je nudi kao da prodaje komad betona, i to iza naših leđa. Danas smo ovdje jer ne želimo ćutati dok kroje naše sudbine bez nas, jer pregovarati bez lokalne zajednice i građana znači ignorisati demokratiju. Ignoriranje naroda nije napredak, nego prevara - kazala je Pelinković.
<h2>VLADA MORA DA PROMIJENI POLITIKU CENTRALIZACIJA</h2>
Predsjednik Opštine Ulcinj, Genci Nimanbegu podržao je protesti podsjetio da su na jučerašnjoj sjednici Skupštine opštine Ulcinj usvojili principe o tome ko i kako može graditi u Ulcinju.
- Principi su takvi da se mi pitamo i da naše zajedničko bogatstvo – Veliku plažu, ne možemo izdati na 99 godina. Naša pokoljenja nam to neće oprostiti, to nije u interesu građana opštine Ulcinj, a ni vaših potomaka - poručio je on.
Vlada Crne Gore mora, podvlači Nimanbegu, da promijeni politiku centralizacija.
- Za naše zahtjeve imamo podršku i od predsjednika opština Bar, Herceg Novi, Tivat, Kotor i Budva. Mi smo usaglašeni da se ovaj zakon mora promijeniti. Vlada Crne Gore opštinama mora vratiti imovinu koju su uzeli 1991. pa na dalje, a posebno zakonom iz 2009. godine. Mi ćemo raspolagati imovinom, jer najbolje znamo kako da se razvijamo. Nastavićemo borbu dok ne budemo ravnopravni kao opština, građani, ljudi. Ulcinj kaže NE ovim intencijama - naveo je Nimanbegu.
<h2>DANAS ULCINJ - SJUTRA BAR</h2>
Protest je podržao i predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević.
- Danas je ovo borba za Ulcinj, sjutra je to već borba za Bar, a od ponedjeljka je to borba za cijelo crnogorsko primorje. Jedan sam od šest predsjednika opština koji su potpisali inicijativu za izmjenu zakonskih rješenja kojima se konačno stavlja tačka na dosadašnje aktivnosti Morskog dobra - rekao je on.
Danas je ovdje, kaže, da podrži vrijedne domaćine, uvažene ugostitelje, ljude koji dugi niz godina kreiraju jedinstven turistički proizvod.
- I da se usprotivim jednom bijednom pokušaju da se upravo ti ljudi okarakterišu kao kriminalci - poručio je Raičević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Ulcinj nije na prodaju, naša pokoljenja neće oprostiti izdavanje Velike plaže na 99 godina

Nije turizam samo otvoriti, opremiti, naći radnike i raditi, to ima svoju dušu, jako dugo se stvara ime, jako dugo se radi u tom poslu da bi se dostigao neki nivo. E sad kad smo mislili da smo dostigli neki nivo da možemo da još malo napredujemo, na kraju ćemo morati da zatvorimo objekte jer niko neće moći kod nas da se kupa, da jede, veliki broj ljudi će ostati na ulici - kazala je u emisiji E uživo Valentina Bogojević iz Udruženja restorana Ada Bojana.
Odluka Vlade i Morskog dobra o raspisivanju tendera za zakup plaža, i postavljanje privremenih objekata u zoni Morskog dobra je, smatra ona, ishitrena, netransparentna, bez ikakvih komunikacija i bez ikakvih dogovora sa svima koji bi trebalo da se dogovoraju o tome.
- Bez razgovora sa korisnicima, sa ekonomistima, sa primorskim opštinama, sa bilo kim, svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, i to traje i do dan danas - rekla je Bogojević.
Povećanjem cijena i do 300 posto, poručuje Bogojević direktno se, ističe ona, utiče na konkurentnost domaće destinacije i domaćih ponuđača.
- Teško da mi možemo bilo kako biti konkurentni sa ovom cjenovnom politikom. Apsolutno naše usluge se moraju povećati, samim tim što nam je povećan PDV sa sedam na 15 posto, sve robe su poskupile, sve usluge su poskupile, od komunalnih pa do svih ostalih, poskupila je i minimalna cijena rada sa 450 na 600 eura. Sve to ide bukvalno nama iz džepa, i sad još ovaj namet koji nam je došao, nevjerovatno velika razlika u cijenama, apsolutno se nijesmo nadali ovome, i nikako ne možemo ukalkulisati ovo u našu cijenu, jer ako krenemo da 300 posto &nbsp;povećavamo sve, onda znamo kuda to vodi. Ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovu u Ulcinju, jer za sve druge gradove je nekako to procentualno manje, ali za Ulcinj, s obzirom na karakteristiku Velike plaže, i svih ostalih plaža koje su kod nas, to je procentualno mnogo, i apsolutno se ne slažemo sa tom cjenovnom politikom, ne možemo nikako da pristanemo na nju, jer ekonomski je nama svima neisplativo, pogotovu restoranima na Adi Bojani koji su mali, to su porodični biznisi, u koje smo mi godinama ulagali - navela je ona.
<h2>Kastrati: Ne mogu svi dobiti plavu zastavicu, mnogi zakupci plaža su diskriminisani&nbsp;</h2>
Albert Kastrati iz Udruženja zakupaca kupališta kaže da je došlo do ishitrenih odluka.
- Jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - kazao je on u emisiji E uživo.&nbsp;
U toku prošle godine, dodaje Kastrati, imali su više sastanaka sa predstavnicima Ministarstva urbanizma i državne imovine,i sa predstavnicima Morskog dobra, te se došlo do zaključka da je neophodno formirati radnu grupu.
- U toj radnoj grupi je trebalo da učestvujemo mi, i predstavnici opština, i da bi se taj proces transparentno odradio do kraja prošle godine, to jeste do kraja 2024.godine. Rečeno je bilo da treba tender da se raspiše do početka novembra 2024.godine. Program privremenih objekata je završen krajem 2024.godine, i onda se išlo na ostale saglasnosti. Došlo je do ishitrenih odluka, jer smo mi imali sastanke sa Privrednom komorom, i zaključili smo da i ove godine treba da se ide na aneks ugovora, kao ranijih godina, s obzirom da je Zajednica opština predala inicijativu Skupštini Crne Gore na usvajanje novog Zakona o Morskom dobru, kako bi upravljanje obalama prešlo u ingerenciju opština - rekao je Kastrati.
Na tender se mogu prijaviti svi, objašnjava Kastrati, a &nbsp;stari zakupci su navodno, kako kaže, u povlašćenoj situaciji, a sami zakupci su diskriminisani, kaže on, jer mnoge plaže, kako navodi, ne mogu dobiti plavu zastavicu, pa samim tim ni dovoljno bodova za konkurentnost, naglašava on, na tenderu.
- Postoje kriteriji kvaliteta vode, i neki drugi uslovi koji moraju biti ispunjeni. Naveo bih Boku kotorsku, zakupci koji su više puta aplicirali za plavu zastavicu nijesu mogli da je dobiju baš iz razloga što je kvalitet vode na vrlo niskom nivou - naglasio je Kastrati.&nbsp;
<h2>Radulović: Kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao</h2>
o Žarko Radulović suvlasnik Montenegro Stars grupe, odnosno predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja rekao je da smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis.
- Upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - kazao je on u emisiji E uživo.
Prvobitna ideja je bila, kaže Radulović, da Morsko dobro upravlja sa plažama i da ih unaprijedi. Nije bila osnovna svrha, kako kaže, da oni zarađuju pare - nego da plaže budu uređene.
- Svrha je bila da plaže budu uređene, da budu kontrolisane, da se napravi sistem procedure i da to funkcioniše tako. Kad se formiralo javno preduzeće Morsko dobro, dvije prve godine su išli od grada do grad primorskoga a i molili ljude da uzmu te plaže u zakup, da bi se javili ljudi, uložili novac, napravili dosta novih plaža koje nikad nijesu bile uređene kao plaže. Teško je tu bilo naći mjeru kako da oni to zadrže, ili neko drugi da preuzme. Međutim sad smo došli u situaciju da je plaža jedan veliki biznis, upravo iz tog razloga je ovolika buka, i ovoliko velika polemika oko plaža. Imate ljude koji strogo, isključivo rade sa plažom, to mu je osnovni oblik prihoda, a imate ljude koji to koriste za neke druge, kao uzgred poslove, ali veoma profitabilne - rekao je Radulović.
Sada plaže rade, podsjeća Radulović do 24 sata, umjesto, kako podsjeća, do 19 sata kao što je to uvijek bilo, i prometuju hranu, ističe on, a ne smiju prometovati hranu.&nbsp;
- Tu je more nepravilnosti, i da bi se to regulisalo nije dovoljno mjesec ili dva, i da se donese neka pravična mjera, pravični uslovi i ko dobije sretno mu bilo. Ovo sve ide u jedno totalno nezadovoljstvo, Morsko dobro se hvali da će da prometuke oko 30 miliona eura, a prošle godine su valjda 10 ili 12, i u kojem trenutku to oni rade, kad je sve poskupjelo, kad smo postali skupa destinacija, to će da se prelije i na sve ostalo. I kad mi svi, koji se bavimo isključivo ovim poslom, kad mi posustanemo onda više neće biti interesantno ni onima kojima je ovo uzgred posao - zaključio &nbsp;je Radulović.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D9hs9oAq2Ae8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Bogojević: Svaki naš poziv na dijalog naišao je na zid šutnje, ovo sve vodi uništenju turizma, pogotovo u Ulcinju

Podaci o alarmantnom zagađenju vazduha u Pljevljima još jednom nas opominju da je pitanje zaštite zdravlja građana prioritet koji ne trpi odlaganje, kazao je predsjednik Socijalističke narodne partije i ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vladimir Joković.
- Građani ovog grada godinama žive sa posljedicama lošeg kvaliteta vazduha, što je neprihvatljivo u savremenoj i odgovornoj državi. Država ima obavezu da hitno primijeni sve kratkoročne i dugoročne mjere predviđene planovima zaštite, ali i da jasno utvrdi odgovornost svih koji svojim djelovanjem doprinose ovakvom stanju. Posebnu pažnju moramo posvetiti zaštiti djece, starijih i hroničnih bolesnika, koji su najugroženiji. Pljevlja ne smiju biti grad u kojem se zagađenje podrazumijeva. Potrebna su sistemska rješenja, odlučna kontrola i kontinuirana ulaganja kako bi se obezbijedio zdrav i dostojanstven život za sve građane Pljevalja- zaključio je Joković.

Joković povodom zagađenja vazduha u Pljevljima: Zdravlje građana mora biti iznad svega

Rukometašice Norveške osvojile su naslov prvakinja svijeta - peti put u istoriji.
U velikom finalu u Roterdamu, u sjajnoj rukometnoj predstavi, one su bile bolje od Njemačke, rezultatom 23:20 (11:11).
Duel dvije selekcije koje su pokazale najviše na šampionatu od početka do kraja bio je više nego uzbudljiv i neizvjestan. Sa izuzetkom nekoliko minuta drugog poluvremena, niti jedna ekipa nije uspijevala osjetnije da se odlijepi, tako da je odluka o zlatu pala u završnim minutima utakmice.
Podsjetimo, Norvežanke su na ovo SP stigle kao vlasnice srebra za prošlog. Sa druge strane, Njemačka je osvojila medalju na SP nakon punih 18 godina.&nbsp;
Pored odbrana, večerašnje finale obilježile su Heni Reistad i Tale Deila sa po pet golova. U selekciji Njemačke, najefikasnije su bile Alina Grajsels, Emili Fogel i Viola Lojhter sa po četiri pogotka.
Prvo poluvrijeme je, prema očekivanjima, donijelo jako tvrdu igru, tokom koje nijedan suparnik nije mogao ni do prednosti od dva gola. Obje ekipe igrale su izuzetno čvrsto u odbrani, a nakon 30 minuta bilo je neriješeno - 11:11.
U uvodnom dijelu drugog poluvremena, Norveška je uspjela da se odlijepi, i to uz tri uzastopna gola. Dva puta pogađala je Deila, jednom Reistad, a na semaforu je bilo 16:13. I od tada su Skandinavke bile potpuno zaustavljene - čak šest minuta bile su bez datog gola, što je Njemačkoj omogućilo da priđe na 16:15.
U 46. minutu uslijedilo je izjednačenje - Kine je pogodila za 17:17, a potom su Njemice primorale suparnice na grešku u napadu i stigle su do prilike za preokret. No, nijesu je iskoristile - na drugoj strani precizna je bila Deila, a potom i Reistad, te je Norveška ponovo imala prednost (19:17).
Pet minuta prije kraja, pri rezultatu 20:19, Grajsels nije iskoristila šansu da poravna, pa je Aune vratila Norvešku na plus dva. Sve je bilo riješeno u 58. minutu - Aune je još jednom pogodila, na semaforu je bilo 22:19 i Norvežankama je preostalo da mirno privedu utakmicu kraju.

Norvežanke peti put šampionke svijeta u rukometu

U Berlinu je danas popodne počeo sastanak ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog s američkim specijalnim izaslanikom Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom, zetom bivšeg američkog predsjednika Donalda Trampa, piše DW.
Sastanku ukrajinske i američke delegacije prisustvuje i njemački kancelar Fridrih Merc.
- Započeli smo naš sastanak- &nbsp;kratko je saopštio Zelenski na društvenoj mreži Telegram.
<h3>Ključne bezbjednosne garancije</h3>
Uoči sastanka, Zelenski je na mreži X poručio da je najvažnije obezbijediti mehanizme koji će garantovati bezbjednost.
&nbsp;- Ključno je da svi koraci koje dogovorimo s partnerima funkcionišu kako bi osigurali trajnu bezbjednost. Samo pouzdana jamstva mogu donijeti mir. Računamo na to da će naši partneri nastaviti konstruktivno da rade- dodao je Zelenski.&nbsp;
Ukrajinsko rukovodstvo insistira na bezbjednosnim garancijama Zapada kao preduslovu za eventualni prekid vatre s Rusijom, strahujući od mogućnosti ponovnog napada u budućnosti.
Zelenski je ponovo isključio mogućnost ustupanja ukrajinske teritorije Rusiji u zamjenu za mirovni sporazum s Moskvom. S druge strane, Rusija i dalje insistira da se Ukrajina povuče iz cijelog istočnog regiona Donbas, uključujući i područja koja nijesu pod njenom kontrolom, što postavlja kao glavni uslov za bilo kakav dogovor.

Berlin: Počeli pregovori Ukrajine i SAD-a o prekidu vatre

Juče smo imali priliku da u dnevnim novinama Vijesti pročitamo detalje sa saslušanja Ranka Ubovića koje je održano u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT). Novinarkama ovog medija Jeleni Jovanović i Biljani Nikolić je neko iz Specijalnog državnog tužilaštva dao zapisnik sa saslušanja Ubovića, sa određenim ciljem.
To je saopštio predsjednik Crogorske kulturne mreže (CKM) Aleksandar Damjanović i dodao da su, između ostalog, novinarke Vijesti u tekstu fokus stavile na sina Ranka Ubovića zbog kupovine kompanije Bemax čija prodaja, kako navodi, državi nikakvu štetu nije nanijela.
- Lično me ne čudi što novinarke Jovanović i Nikolić ne poštuju starocrnogorski postulat da se čovjeku bez obzira o čemu se radilo nikad ne napada porodica. Na pitanje ko je dao zapisnik o saslušanju građanima koji mu plaćaju obezbjeđenje, gorivo, telefon, putovanja i mjesecnu zaradu koja iznosi više hiljada eura odgovor treba da da specijalni državni tužilac Vladimir Novović - rekao je Damjanović.
Gospodin Novović kao prvi čovjek SDT-a ima obavezu da, kako je kazao, zaštiti privatnost svakog građanina koji dode na saslušanje bez obzira koje vjere, nacije boje kože i političkog uvjerenja bio.
- Tužilac Vladimir Novović bi trebalo da zna da građane koji plaćaju njegov rad vise zanima šta se dešava sa krivičnim prijavama koje su podnijete protiv premijera Milojka Spajića, za kojeg se sumnja da je oštetio državni budžet nego li kako je sin Ranka Ubovića kupio Bemax. Da ne budem od crnogorske javnosti pogrešno shvaćen, nije mi cilj da stanem u zaštitu Ranka Ubovića, jer je on pokazao da sebe i te kako može odbraniti od pokušaja SDT da ga neosnovano drži u pritvoru, već želim da ukažem da curenje informacija iz SDT-a urušava ugled Crne Gore i nanosi štetu pravdi - naveo je Damjanović.
U svakoj ozbiljnoj zemlji za ovakav tekst novinarke Jovanović i Nikolić bi, dodaje se, bile privedene na saslušanje radi nanošenja štete tužilaštvu i državi.
- Bez obzira radilo se o Ranku Uboviću ili nekom drugom građaninu ovaj gest SDT-a je neprimjeren i zaslužuje osudu javnosti. Javno pitam gospodina Vladimira Novića kako očekuje da građanin moze imati povjerenje u rad SDT-a, kada informacije sa saslušanja izalaze u medijima? Važno je da tužilac Novović zna da se u svijetu kompanije koje zapošljavaju hiljadu ljudi kao Bemax poštuju i ako kojim slučaju budu predmet nekog izviđaja o njihovom ugledu dok se ne proglase krivim se vidi dobro računa - navodi se u saopštenju.
Dio beneficija u kojima uživa po funkciji Vladimir Novović se, dodaje se, između ostalih finasira od poreza koji u crnogorski budžet uplaćuje Bemax.
- Finalno, slučajno ili ne SDT plasira u javnost priču u kojoj se spominje Bemax neposredno pred početak otvaranja ponuda za nastavak izgradnje auto puta - stoji u saopštenju Damjanovića.

Damjanović: Novović da objasni kako su ''Vijesti'' dobile informacije sa saslušanja Ubovića

Glavnoj policijskoj inspektorki u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu rada policije Nataši Asanović uručeno je rješenje o otkazu zbog navodnog neopravdanog izostanka sa posla duže od pet radnih dana, iako se radi o periodu kada je na snazi bilo rješenje o njenoj suspenziji, odnosno privremenom udaljenju sa posla. Međutim, u krivičnoj prijavi podnijetoj 11. decembra protiv ministra, šefa Unutrašnje kontrole i drugih lica u MUP-u, Asanović ukazuje na niz, kako tvrdi, nezakonitosti koje su pratile ovaj postupak, posebno apostrofirajući to što je optužena za neopravdan izostanak s posla u danima kada je na snazi bila odluka o njenoj suspenziji, odnosno udaljenju sa posla. - Na samom dnu rješenja, iznad potpisa okrivljenog ministra, od strane prvostepenog organa ili postupajućeg službenog lica, kao ministar unutrašnjih poslova naveden je Danilo Šćepanović, a ne Danilo Šaranović, kako mu je valjda još prezime, što je bruka vijeka, da u svom rješenju ne mogu potrefiti makar prezime svog ministra. Samo po tom osnovu i razlogu, osporeno prvostepeno rješenje je neispravno i potpuno ništavno - &nbsp;ocijenjeno je u krivičnoj prijavi, u koju je "Dan" imao uvid.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251213101248_4d55a6d3f9af9f75325adc4a411e4bb8a8c3ff13c9147aaca951040a91fb3fb9" data-rendition-name="original" width="1200" height="834" loading="lazy" alt="rješenje"> <figcaption>Foto: DanDan</figcaption> </figure>  U prijavi se navodi da je svima poznato da za 30 godina rada Asanović nije zloupotrijebila ni cent, "ali joj se svete jer je skrenula pažnju na zloupotrebe u MUP-u po pitanju zloupotrebe službenih kola, zloupotrebe komisija koje se plaćaju...". Prema tvrdnjama iz krivične prijave, rješenjem koje je Šaranović donio 9. maja ove godine Asanović su oduzeti službena značka, legitimacija, oružje i ključevi od kancelarije, što joj nikada nije vraćeno, niti je pozvana da joj se vrate sredstva za rad ili da dođe na posao. U prijavi je ukazano da Asanović, zbog prirode posla, mogla da radi samo sa službenom legitimacijom i značkom. - To rješenje potvrđeno je rješenjem Komisije za žalbe 3. jula i ono je i dalje na snazi u momentu donošenja predloga o prestanku radnog odnosa i do dana podnošenja prijave - piše u prijavi. Na raspravu pozvana dva dana kasnije U krivičnoj prijavi je ukazano da se o prestanku radnog odnosa ne može odlučivati po skraćenom postupku, kako je to navedeno u prvostepenom rješenju, uz pitanje zašto su u tom slučaju zakazivali usmenu raspravu i "zakasnjelim pozivom pozivali žalilju da učestvuje u postupku". U prijavi se navodi da je Asanović 22. oktobra dobila poziv za usmenu raspravu, a da je u njemu navedeno da je rasprava zakazana za 20. oktobar, odnosno dva dana prije nego što joj je poziv uručen. Tužiocima su u prijavi ukazali i da je MUP ignorisao sva njihova obraćanja (zahtjev za razmatranje i prepisivanje spisa, ponovno uručenje poziva i ostavljanje roka od osam dana u cilju pripreme za raspravu, zahtjev za slobodan pristup informacijama).

Zabranili joj da dolazi na posao, pa je otpustili zbog izostanka sa posla

Predsjednik Opštine Pljevlja Dario Vraneš dobio je juče na dar rever značku sa crnogorskom državnom zastavom od šefa Odborničkog kluba u pljevaljskom parlamentu Marka Tošića u znak podrške što je ovaj na svečanoj večeri Udruženja Pljevljaka u Sarajevu uživao, kako se to vidi na snimku koji je nedavno objavio Portal ETV, uz pjesmu „Niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. - Svi smo ispratili Vašu nedavnu posjetu Sarajevu, a svima je posebno privuklo pažnju to kako ste iz sveg srca pjevali – „niđe nebo nije plavo kao iznad Crne Gore“. Tako da, kada je gospodin (Andrija) Mandić postao i Crnogorac i suverenista i evropejac, nekako se očekuje da ćete i Vi krenuti tim njegovim putem. Zato sam ja odlučio da Vam poklonim ovu rever zastavu Crne Gore, jer u prethodnom periodu ste po potrebi isticali zastave brojnih država i mislim da je, konačno došlo vrijeme da i ovu našu najljepšu crnogorsku zastavu istaknete. Što se kaže – uzdravlje je nosili – kazao je Tošić u pljevaljskom parlamentu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251212231232_0d770b9ccba6cd61d544f34c06a1ffe708457a8cc3a4c1f01bf793ade032d026" data-rendition-name="original" width="2664" height="1200" loading="lazy" alt="Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore"><figcaption>Marko Tošić na dar Dariu Vranešu donio značku sa državnom zastavom Crne Gore(Photo: Stop kadar)</figcaption></figure>  Vraneš je prihvatio Tošićev poklon, što su mnogi odbornici ispratili glasnim smijehom. - Kolega Tošiću u pravu ste, eto da se slažemo i Vi i ja u jednom – istina je da nebo nije nigdje plavo kao iznad Crne Gore i to jeste tako. Ne iznad Montenegra, nego iznad Crne Gore i to je razlika između vaše i naše politike – kazao je Vraneš. Da je prisusutvovao svečanoj večeri u Sarajevu Vraneš se pohvalio na društvenoj mreži Instagram 6. decembra, kada je objavio fotografiju i napisao da je poziv dobio od predsjednika Udruženja Alena Sulejmanovića. Nakon što je Portal ETV 8. decembra objavio informaciju, Sulejmanović koji nije odgovorio na naše pitanje o motivima poziva Vranešu da bude gost Udruženja, oglasio se dva dana kasnije na društvenoj mreži Fejsbuk, s objašnjenjem da je poziv upućen Opštini „kao instituciji“, a ne lično Vranešu. - U potpunosti se ograđujem od svih ranijih izjava i stavova predsjednika Opštine Pljevlja, posebno onih koji vrijeđaju bilo koju zajednicu, narod kojem pripadam i koji su u suprotnosti sa svim mojim ubjeđenjima – saopštio je, pored ostalog Sulejmanović, uz konstataciju da Vranešov dolazak u Sarajevo smatra „mogućom najavom promjene njegovih političkih stavova i željom da konačno bude predsjednik i predstavnik svih građana Pljevalja, bez obzira na naciju i vjeru“.

Vraneš: Istina je da nebo nigdje nije plavo kao iznad Crne Gore

Crna Gora zatvoriće pet poglavlja na Međuvladinoj konferenciji 16. decembra, nakon intenzivne diplomatske misije premijera Milojka Spajića i njegovog tima, javio je dopisnik RTCG iz Brisela. Kako javlja TVCG, sve zemlje članice saglasne su da Crna Gora treba da zatvori planiranih pet poglavlja.
Crna Gora će zatvoriti poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom: poglavlje 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga), poglavlje 4 (Slobodno kretanje kapitala) i poglavlje 6 (Pravo privrednih društava). Iako je Francuska na jučerašnjoj sjednici Radne grupe Savjeta EU – COELA blokirala zatvaranje poglavlja 11 (Poljoprivreda i ruralni razvoj) i 13 (Ribarstvo), kako javlja TVCG, zemlje članice ipak će dati zeleno svjetlo i za njih.
Premijer Spajić, kako je najavljeno, dolazi 16. decembra u Brisel, gdje će na konferenciji za medije nakon formalne ceremonije zatvaranja poglavlja govoriti sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

Dobre vijesti iz Brisela: Crna Gora ipak zatvara pet poglavlja do kraja godine?

Savremeni međunarodni poredak ulazi u fazu dubokog i dugoročnog preslaganja, obilježenu slabljenjem dosadašnjeg liberalnog međunarodnog poretka, rastućim rivalstvom velikih sila i sve izraženijom fragmentacijom političkih i bezbjednosnih struktura Zapada. Sjedinjene Američke Države sve otvorenije redefinišu svoje globalne prioritete, pomjerajući fokus sa normativnog upravljanja međunarodnim odnosima ka zaštiti sopstvenih strateških interesa. U tom procesu, Evropa se sve češće posmatra kroz prizmu pojedinačnih država, a ne kao jedinstven politički i bezbjednosni projekat, što dodatno narušava unutrašnje jedinstvo Evropske unije i produbljuje razlike među njenim ključnim akterima.
<h3>Evropska unija u potrazi za bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom</h3>
Dok se Sjedinjene Američke Države, prema novoj Strategiji nacionalne bezbjednosti, sve više oslanjaju na neposredne nacionalne interese i selektivno angažovanje, Evropska unija i dalje traga za koherentnim bezbjednosnim i geopolitičkim identitetom, bez jedinstvenog odgovora na rat u Evropi, migracione pritiske, energetsku bezbjednost, privrednu otpornost i zajedničku odbranu. Istovremeno, Rusija i Kina, različitim sredstvima i intenzitetom, nastoje da se strateški pozicioniraju u promijenjenom globalnom okruženju, dok regionalne sile koriste nastalu fragmentaciju kako bi proširile sopstveni uticaj. U takvom geopolitičkom vrtlogu nastaje strateški vakuum, a iskustvo pokazuje da takvi vakuumi nikada ne ostaju prazni.
<h3>Balkan ostaje zona kontrolisane nestabilnosti</h3>
U tim okolnostima, Balkan ostaje definisan kao zona hronične, ali kontrolisane nestabilnosti. Zapad sve rjeđe poseže za dubinskim političkim intervencijama, a sve više se oslanja na hoc upravljanje krizama i sprečavanje njihove eskalacije. Za Crnu Goru to znači da bezbjednost više ne može biti posmatrana kroz prizmu spoljnog tutorstva, već kao rezultat sopstvene institucionalne otpornosti, strateške dosljednosti i međunarodnog kredibiliteta, uz jasnu svijest o vlastitoj poziciji u regionalnom i širem geopolitičkom okruženju.
I pored unutrašnjih slabosti i brojnih izazova, Evropska unija ostaje ključni politički i razvojni okvir dugoročne stabilnosti Crne Gore. Njena vrijednost ne ogleda se samo u ekonomskim i regulatornim standardima, već u sposobnosti da obezbijedi strateško sidrenje, predvidivost i institucionalnu konsolidaciju države u složenom bezbjednosnom okruženju Zapadnog Balkana. U tom smislu, evropska dimenzija crnogorske politike neodvojiva je od pitanja nacionalne bezbjednosti.
<h3>NATO garancija bezbjednosti Crne Gore</h3>
Istovremeno, NATO ostaje temeljna i nezamjenjiva garancija bezbjednosti Crne Gore. Međutim, priroda savremenih bezbjednosnih prijetnji se suštinski mijenja. Klasični vojni rizici sve više ustupaju mjesto složenim hibridnim izazovima, uključujući sajber napade, informacione i psihološke operacije, ekonomske pritiske i instrumentalizaciju identitetskih i društvenih podjela. Posebnu dimenziju ovih izazova predstavljaju klimatske promjene, čije je posljedice Crna Gora već dobrano osjetila. Ekstremne snježne padavine, katastrofalne poplave i razorni požare više puta su paralisali funkcionisanje države i nanijeli značajnu štetu.
Dodatni izvor ranjivosti predstavlja unutrašnja politička i društvena polarizacija, naročito kada se identitetska i vjerska pitanja instrumentalizuju u svrhu kratkoročnih političkih ciljeva. U uslovima oslabljenih institucija, takve podjele lako prerastaju iz političkog u direktno bezbjednosno pitanje. One potkopavaju društvenu koheziju, narušavaju povjerenje u institucije i otvaraju prostor za maligni spoljašnji uticaj. Produžena polarizacija ne samo da smanjuje kapacitet države za strateško djelovanje, već i usporava evropsku integraciju, posebno u kontekstu smanjene pažnje Sjedinjenih Američkih Država i ključnih država članica Evropske unije prema Zapadnom Balkanu.
Stabilnost Crne Gore neposredno je povezana sa institucionalnom stabilnošću njenog okruženja, prije svega Bosne i Hercegovine i Kosova. Svako slabljenje državnih kapaciteta u tim sredinama nosi potencijal prelivanja rizika kroz bezbjednosne, migracione i kriminalne tokove. Zbog toga je za Crnu Goru od suštinske važnosti da vodi proaktivnu regionalnu politiku, zasnovanu na saradnji, ali i na jasnom strateškom pozicioniranju unutar evroatlantskog bezbjednosnog prostora.
<h3>Maligni strani uticaji izazov za obavještajno-bezbjednosni sistem</h3>
Jedan od najozbiljnijih unutrašnjih izazova ostaje ranjivost obavještajno-bezbjednosnog sistema. Iskustva iz prethodnog perioda ukazuju na ograničene kapacitete za rano prepoznavanje i prevenciju bezbjednosnih rizika, uključujući maligni strani uticaj i djelovanje stranih obavještajnih struktura. Riječ je o sistemskom izazovu koji zahtijeva jačanje kontraobavještajne komponente, depolitizaciju sektora, unapređenje analitičkih i procjenjivačkih sposobnosti, kao i izgradnju efikasnih mehanizama ranog upozoravanja.
U kontekstu evropskih integracija i regionalne dinamike, bezbjednost i kontrola granica dobijaju dodatni strateški značaj. Efikasno upravljanje granicama podrazumijeva dugoročno planiranje ljudskih resursa, kontinuiranu obuku, tehničko opremanje i snažnu međusektorsku koordinaciju. Ova oblast predstavlja jedan od ključnih testova institucionalne zrelosti i bezbjednosne pouzdanosti države.
<h3>Odliv stanovništca utiče na dugoročnu stabilnost</h3>
Pored klasičnih bezbjednosnih pitanja, demografski trendovi i ekonomska bezbjednost sve snažnije utiču na dugoročnu stabilnost Crne Gore. Odliv stanovništva, starenje populacije i strukturne ekonomske ranjivosti direktno utiču na održivost institucija, kapacitete sistema bezbjednosti i ukupnu otpornost društva, te se moraju tretirati kao integralni dio bezbjednosnog planiranja.
U takvom međunarodnom i regionalnom okruženju, diplomatija dobija proširenu i suštinsku bezbjednosnu dimenziju. Njena uloga prevazilazi tradicionalnu diplomatsku reprezentaciju i obuhvata aktivno upravljanje reputacijom države, pravovremeno signaliziranje bezbjednosnih rizika partnerima i očuvanje međunarodnog povjerenja. Nedovoljno koordinisana ili reaktivna diplomatija u ovim okolnostima može postati dodatni izvor ranjivosti.
Zaključno, kako se smanjuje intenzitet spoljnog političkog i bezbjednosnog pokroviteljstva, raste značaj unutrašnje institucionalne snage Crne Gore. Evropska orijentacija, članstvo u NATO-u, otpornost obavještajno-bezbjednosnog sistema, efikasno upravljanje granicama, regionalna stabilnost, demografska i ekonomska održivost, snažna društvena kohezija i aktivna diplomatija moraju se posmatrati kao međusobno povezani elementi jedinstvenog bezbjednosnog okvira. Puna integracija sistema nacionalne bezbjednosti, uz jasno definisane nadležnosti, procedure odlučivanja i upravljanja krizama, predstavlja imperativ institucionalne efikasnosti i dugoročne otpornosti države.
Vrijeme je za strateško otrežnjenje – jer niko neće rješavati naše probleme.